slobodna bosna 992
TRANSCRIPT
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
1/68
VAN LOVRINOVI], MOGU]I PREMIJER HRVATSKE:O KARAMARKU, MILANOVI]U
www.slobodna-bosna
POLAGANJERA^UNA
ALEKSANDAR VU^I]DRUGI PUT U SREBRENIC
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
2/68
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
3/68
PROFESOR IVANLOVRINOVI]HRVATSKI EKONOMSKI
STRATEG IZ TRAVNIKAPrvorazredno politi~ko iznena|enjeproteklih izbora u Hrvatskoj predstav-ljao je rezultat MOST-a nezavisnih
lista, koji }e u novom sazivu Hrvatskogsabora imati devetnaest zastupnika ibez ~ije podr{ke ni KARAMARKO, niMILANOVI] ne mogu formirati Vladu:ugledni profesor IVAN LOVRINOVI],
jedan od lidera MOST-a i budu}isaborski zastupnik, u razgovoru zaSB tvrdi da samo korjenite reforme inovi ljudi mogu Hrvatsku izvu}i izkrize, a da su SDP i HDZ ista strankasa dvije frakcije
OBNOVA SREBRENICEVU^I]EVA KESA POMIRENJANa Investiciono-razvojnoj konferencijiu Srebrenici koja je okupila visokezvanice iz svijeta politike i privrede,kako iz Republike Srpske, FBiH tako i
iz Srbije govorilo se o Srebrenici kao omjestu pogodnom za velike investicije;na{a novinarka razgovarala je saprivrednicima iz Srbije koji su sapremijerom Srbije ALEKSANDROMVU^I]EM do{li u Srebrenicu da biulo`ili novac u ovaj kraj
EKSKLUZIVNOTE[KI PREGOVORI S MMF-OM O
NOVOM KREDITUMe|unarodni monetarni fond spreman
je odobriti BiH novi, povoljni kredit uiznosu od oko 900 miliona KM, nozauzvrat tra`i provo|enje bolnihreformi. MMF tra`i zamrzavanje pla}atri godine, smanjenje administracije,dovr{etak privatizacije, reformufondova...
SU\ENJE NASERU ORI]UHA[KA PRESUDA I SARAJEVSKA
OPTU@NICADugogodi{nji branitelji NASERAORI]A, bosansko-britanski odvjetni~kitim VASVIJA VIDOVI] i JOHNJONES, zatra`ili su po~etkom tjednaod Ha{kog tribunala formiranjePretresnog vije}a koje }e izdati nalogza trajnu obustavu sudskog procesaprotiv ratnog komandanta Armije BiH uSrebrenici: Ori}evi odvjetnici tvrde dase njihovom branjeniku ne mo`e dvaputa suditi za isto kazneno djelo,osporavaju vjerodostojnost novihdokaza do kojih je do{lo Tu`iteljstvoBiH, upozoravaju da su klju~nisvjedoci protiv Nasera Ori}asaslu{avani pod ~udnim okolnostimai da su razli~itim tu`iteljima davalirazli~ite iskaze
MOJ JE @IVOT [VICARSKAFO^OM SE [IRI MIRIS GRUYERAZLATNI SIR farme Zlatni Bor izistoimenog sela udaljenog 35kilometara od Fo~e privukao je velikupa`nju prilikom prve javne degustacije
na sarajevskom Festivalu vina. Farmaje rezultat dugogodi{njeg prijateljstvaPREDRAGA \OKI]A i TATOMIRAJOVI^I]A porijeklom iz ovog sela.Farma proizvodi {vajcarski sir gruyrpo originalnom, dva stolje}a starom,receptu s Alpa
HEROJI NACIJEOD KOBLENZA DO ZENICENeposredno prije utakmica bara`a zaodlazak na Evropsko prvenstvo uFrancuskoj naredne godine, protivRepublike Irske 13. i 16. novembra,red je i da se prisjetimo kako sefudbalska reprezentacija Bosne iHercegovine, od 1993. do danas,suprotstavljala svim politi~kim ietni~kim podjelama; za na{ magazin
govore prvi selektor na{e A selekcijeFUAD MUZUROVI] i sportski novinaSINAN SINANOVI]
PSIHOLOGIJA @IVOTANAPRIJED GUBER, SVE ZA GUBERUgledni biznismen i humanista izSrebrenice MUNIR PA[AGI], koji ve}vi{e od dvadeset godina `ivi i radi uSlova~koj, poku{ava Fudbalski klubGUBER iz ovog grada, usmjeriti keliti; prije nekoliko dana, nekada{njivisoki predstavnik u BiH MIROSLAVLAJ^AK je u blizini stadiona ovogkluba otvorio multifunkcionalnoigrali{te
12.11.2015. I SLOBODN BOSN
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: infoslobodna-bosna.ba
SADR@AJ www.slobodna-bosna.b
26
32
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
40
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
4/68SLOBODN BOSN I 12.11.2014
DODIKOVA STRANA BEZMANA
Dodik nakonVu~i}a i Predsjed-
ni{tvu BiH zamje-rio izbor pog-re{ne stranePredsjednik Republike SrpskeMilorad Dodikizjavio je da je BiH,time {to je bila uzdr`ana prilikomglasanja na Generalnoj konferencijiUneska o prijemusamoprogla{enog Kosova u ovuorganizaciju, pokazala da ima duplear{ine, {to je lo{a poruka Srbiji.
Dodik je rekao da je Srbija pokaza-la da `eli dobre odnose sa BiH,koja nije vratila istom mjerom jernije glasala protiv zahtjeva daKosovo bude primljeno u Unesko,ve} je bila uzdr`ana.Oni koji predstavljaju jedan dio BiHi koji su pokazivali sklonost kasaradnji sa Srbijom u su{tini ne`ele da po{tuju me|unarodnopravo. BiH nije priznala Kosovo, asamim tim bi bilo logi~no da jeglasala i protiv njegovog ulaska uUnesko, ali to se nije desilo zbog
kalkulacija onih koji utvr|uju spolj-nopoliti~ke stavove, a to jePredsjedni{tvo BiH, rekao jeDodik.Duboko smo protiv priznavanjaKosova kao dr`ave i njegovog prije-ma u bilo koju me|unarodnu orga-nizaciju. Ali, `ivimo u takvoj zemlji ukojoj je sve mogu}e, pa i ~injenicada BiH nije priznala Kosovo, a ondane glasa za neprihvatanje njegovogulaska u Unesko, rekao je Dodik.Predsjednik RS-a smatra da to gov-ori da organi na nivou BiH nemaju
nimalo principijelnosti, niti jasnogstava o bilo ~emu.
Nadamo se da }e Muzej savremene
umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu biti zavr{en
do 2018. godine, izjavio je EnverHad`iomerspahi}, osniva~ i direktor projek-ta Ars Aevi, povodom najave kandidature
ovog projekta za Nobelovu nagradu za mir.Ideja da se projekat Ars Aevikandidira
za Nobelovu nagradu posljednji je u nizuo~ajni~kih poku{aja Had`iomerspahi}a injegovih najbli`ih saradnika da izgradnju
budu}eg Muzeja savremene umjetnostikona~no pokrenu sa mrtve ta~ke. Naime,Muzej je sada ve} davne 2002. godine(besplatno) projektovao poznati italijanskiarhitekta Renzo Piano. U to vrijemeoptimisti~no se najavljivalo da }e zgradaMuzeja biti sagra|ena do 2004., pa ondado 2008. godine, kasnije se spominjaozavr{etak prve faze izgradnje do prolje}a
2012. godine, a kompletan posao trebaje, uz pomo} evropskih fondova, bizavr{en 2014. godine. Od svega toga jme|utim, prema Pianovom projektu dsada napravljen samo most n
Vilsonovom {etali{tu, koji bi trebasimboli~no voditi ka ulazu u prostore jouvijek nepostoje}eg Muzeja. EnvHad`iomerspahi} u me|uvremenu jupozoravao, molio, zahtijevao, protetovao, podnosio ostavku, pa se vra}ao ndu`nost... Ni{ta od toga za sada nijurodilo plodom, ali Had`iomerspahostaje vje~ni optimista - novi rok zizgradnju Muzeja sada je 2018. godin{to, na`alost, mnogi smatraju realnimkoliko i {anse da Ars Aeviuistinu dobij
Nobelovu nagradu za mir.(M.Radovi
NOBELOVA NAGRADA ZA STRPLJENJE
MINI MARKET
(NE)UTEMELJENI OPTIMIZAMNovi rok za izgradnju Muzeja sada je 2018. godina
Muzej Ars Aevi uSarajevu gradi se ve
due od decenije
MiloradDodik
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
5/68
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
12.11.2015. I SLOBODN BOSN
Dodik o~ito zaboravlja ~injenicu daje BiH prihvatila na~elo premakojem u vanjskoj politici slijedistavove EU-a. A golema ve}ina~lanica EU-a priznala je Kosovokao nezavisnu dr`avu i glasala jeza prijem Kosova u Unesko. Takosu glasali i svi bh. susjedi, izuzevSrbije i BiH koja nije ni glasala zbogprotivljenja Mladena Ivani}a. (S.B.)
RAJ OD [IPOVA
[ipovo nudi\okovi}u dabude promotorturizmaOp{tina [ipovo poznata je kao
ekolo{ki raj, a kao svojevrsnog pro-motera turizma i svih prirodnih lje-pota ovog kraja gradski oci vide -Novaka \okovi}a!Na~elnik Milorad ]irko izjavio jeda je Op{tina spremna besplatnoustupiti Novaku \okovi}u zemlji{tepored Plive, jedne od najljep{ih inaj~istijih rijeka u biv{oj Jugoslaviji,pa mo`da i na Balkanu, da tamosagradi {ta mu je po volji.- Da li bi to bio restoran, hotel,teniski ili neki drugi sportski teren,
ostavljamo Novaku, koga narod[ipova bezgrani~no voli i navija zanjega - ka`e ]irko.]irko je iskoristio priliku da putembeogradskih medija pozove Novakada do|e i odabere lokaciju koju god`eli, izra`avaju}i nadu da }e unarednih nekoliko dana stupiti u kon-takt sa najboljim teniserom svijeta.- Taman i da ne}e ni{ta da pravi,bila bi nam ogromna ~ast da ugosti-mo Noleta kad zavr{i sezonu - ka`e]irko koji je uvjeren da bi Novak,
kada bi video ljepote [ipova,mogao postati njihov sugra|aninnakon zavr{etka karijere! (S.B.)
MINI MARKET
Izvjetaj o napretku BiHna putu prema EU
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
6/68
ETVRTAK,5. NOVEMBAR
Tek sam jutros uspio dobaciti i pogleda-ti novi spot Dubioze Kolektiva. Fulio sam~etiri-pet dana i ve} je to milion ljudi prijemene uradilo; naprosto gubim bitku sanovim tehnologijama, dru{tvenim mre`a-
ma... Otkazao je koncert u Skenderiji@ELJKO BEBEK, nije mala {ala, 60muzi~ara je on za taj koncert pripremio, ali
je interes publike bio mizeran pa }epoku{ati u nekom manjem, nezahtjevnijemprostoru. Neki novi klinci, nova publikaistovremeno su preplavili Skenderiju nakoncertu izvjesnog Tropico banda, prijetoga na Miligramu, nakon toga na Sergeju]etkovi}u, dakle muzi~kim fenomenima okojima ja nemam pojma. Je li to povod zasamosa`aljenje, lamentiranje, ili nije? Velineki dan IGOR MANDI], autor genijalneknjige U sjeni ocvale glazbe, u kojoj se
obra~unao s Petrom Ili~em ^ajkovskim iposvema{njim operskim notnim poretkom:Pa ljudi moji, ja ne znam ni za jedan rock-nroll bend nakon Beatlesa. Bili su neki,kako se zovu, Rolling Stonesi, ali me nisuzanimali
PETAK,6. NOVEMBAR
Prije nekoliko godina te{ka polemika nastranicama ~asopisa Sarajevske sveskeizme|u SINANA GUD@EVI]A I MILETASTOJI]A. Ta~ka sporenja bio je pjesni~ki i
dru{tveni anga`man ve} tada pokojnoIZETA KIKE SARAJLI]A. U osnovstvari su se oko sljede}eg rasplitale: Je Kiko bio manji pjesnik zato {to je bio velki Jugosloven? Tek u ratu sam, ako se mo`tako re}i, upoznao pjesnika Izeta Sarajli}anjegovo slavenofilstvo, mogu}a ina~ic
jugoslovenstva, za moj ukus je bilo, blagre~eno, djetinjasto, zanesenja~ki politi~k
nekorektno. U jednoj pjesmi ostarjeSarajli} u toku rata priziva svoje beogradskprijatelje, kolege, sapatnike, od StevanRai~kovi}a do Matije Be}kovi}a, da napi{muslimansku verziju Stojanke majkKne`opoljke. Tra`i Kiko u Beogradu svoSkendera Kulenovi}a. I ovako mu danaodgovara, mrtvom, jedan od prozvanihsrpski akademi~ar Matija Be}kovi}: Kakda vam ka`em. Skoro su me pitali za ona
bo{nja~ki re~nik gde su ti razni pojmovobja{njeni kako je taj autor na{ao za shodno. Ali to nije re~nik bo{nja~kog jeziknego je to re~nik tog Bo{njaka, autora, i o
tu nije objasnio re~i nego samog sebe, takje isto Izet Sarajli} u tom pitanju vi{svedo~io o sebi nego o meni. Ovakvimgelipterskim izbjegavanjem su{tine, bezo~nim ignoriranjem ~injenica, te{ko da bi s
poslu`io i Kristijan Golubovi}.
SUBOTA,7. NOVEMBAR
Zanimljiv mi je uvod koji je napravilkolegica INES MRENICA sa proslavljenimre`iserom EMIROM KUSTURICOM uo~
prikazivanja njegovog filma Dom z
SLOBODN BOSN I 12.11.2016
Sve mi ovo oko nogometnereprezentacije BiH svakimdanom izgleda sve bolje,ozbiljno, predvidljivo. Nijemilimetar prostora ostavljensluajnostima, eventualnosti-ma, nijedan skandal, nijedanpeksinluk u poslj ednjihnekoliko mjeseci nije iscurio izKue nogometa. PredsjednikNogometnog saveza BiH DINOBEGI u dananjem intervjuu
kae da je godinji budet tefirme izmeu 15 i 20 milionamaraka. To je dobar znak ipouzdana garancija predutakmicu baraa protiv Irske.I ako izgubimo i akopobijedimo, odgovorni susamo oni koji istre na teren,tako bar pokazuje logikalogistike oko NS/FS BiH
A SAD, PRAVAC POTO^ARI...
Srpsko-bo{nja~ki dijalog smrtve ta~ke u grobnoj ti{ini
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
7/68
ve{anje na BHT-u. Pro{la su vremena kadsu filmski re`iseri postavljali pravila produ-centima, Fellini, Antonelli, Bergman...
Danas u nemilosrdnom kapitalisti~kom svi-jetu producenti diktiraju re`iserima. Jedino{to se ~estito mo`e vidjeti su neki iranskifilmovi, vapi antiglobalisti~ki guru EmirKusturica. Postoje, sre}om, ~etiri, pet fil-mova, ve}ina ilegalno snimljenih i nezako-nito distribuiranih po svjetskim filmskimfestivalima: svi oni zajedno su jeftiniji odcijene apartmana najstarije Bondove dje-vojke Monice Bellucci u nevi|enomKusturicinom filmu u Trebinju genijalnogiranskog re`isera D@AFERA PANAHIJA,svaki je od tih filmova jeftiniji od apartma-na nevi|ene Kusturicine snajke u Trebinju.
NEDJELJA,8. NOVEMBAR
Svega tridesetak hiljada Hrvata u BiHregistriralo se za dana{nje Op}e izbore uHrvatskoj. To bi, otprilike, ako je vjerovati
preliminarnim rezultatima popisa stanovni-{tva, trebalo zna~iti da je 10 posto hrvatskogglasa~kog tijela u Bosni i Hercegovini regi-strirano za izbore u Hrvatskoj. U jednoj TVemisiji, vi{e ne znam na kojoj televziji, pro-fesor povijesti i slu`beni ratni druker Herceg-Bosne IVO LU^I] uporno ispravlja krivi
navod: Hrvati u BiH nisu dijaspora, nego sudr`avljani Hrvatske privremeno naseljeni uBiH. Kako sti`u rezultati dana{njih izbora uHrvatskoj, u kojima se mastodontske stranke,vladaju}i SDP i opozicijski HDZ, krvavo
bore za svaki mandat, isplivao je fenomenzvani MOST, jedna labava, nekoherentnamre`a nezadovoljnika u Hrvatskoj. Pone{tomalo znam o nekim od klju~nih ljudi, akotakvi uop}e postoje, u MOST-u. ^elnikBO@O PETROV, ro|en u Metkovi}u, ost-avio je trag tokom sta`iranja u medicinskiminstitucijama u Mostaru. Dvojica njegovih,koliko vidim, najbli`ih suradnika, dr.
DRAGO PRGOMET i profesor IVAN LOV-RINOVI] ro|eni su u Posavini, odnosnosrednjoj Bosni.
Nevezano za ovo, gledam i ~itam naHrvatskoj televiziji nekakav povijesnikalendar u kojem stoji da je na dana{nji dan
podignuta optu`nica protiv Hrvata usredi{njoj Bosni optu`enih za zlo~in uAhmi}ima. Sugestivni bariton voditeljaka`e da su dvojica optu`enih, bra}aKUPRE[KI], ZORAN i MIRAN, poznatimuzikolozi, oslobo|eni svake odgovorno-sti. Poznajem i jednog i drugog Kupre{ki}a,to su ~asni seoski tambura{i, veseljaci, alisu muzikolozi u mjeri u kojoj je tip koji jeistra`ivao njihove zlo~inepovjesni~arIVOLU^I].
P.S. Pri~a se u La{vanskoj dolini zbog~ega P
ero Gudelj nije uspio izvr{iti samou-bistvo. Navodno je levat kupio pi{tolj uFIS-u!
PONEDJELJAK,9. NOVEMBAR
Neprimanje Kosova u ~lanstvoUNESCO-a srbijanske vlasti trijumfalnoobja{njavaju i tuma~e kao nezapam}en uspjehsvemo}ne, razgranate, razu|ene srpskediplomatije. [to je tek djelomi~no ta~no:najve}i dio zasluga, ipak, pripada vlastima u
Pri{tini, ako ne{to takvo uop}e postoji. Vlastkoja nije u stanju osigurati samu sebe, u~ijem se parlamentu polemizira suzavcem, areplicira topovskim udarima, naravno da jetrajno delegitimirana da se brine o drugima idruga~ijima. Imamo, me|utim, paralelnu
pojavu. ^im su albanski divljaci, varvari uprolje}e 2003. godine masovno nasrnuli nasrpsko-pravoslavne svetinje na Kosovu,srpska imperija je uzvratila udarac, spalila,spr`ila sve d`amije od Ni{a pa do Beograda.I nije to sve, ako se `eli biti principijelan idosljedan. Kulturnohistrijski zlo~in jestekada se zapale Visoki De~ani, Gra~anica,
ilegalno ili transparentno. Ni{ta manzlo~in, dapa~e, mnogo ve}i i mnogsna`niji, bio je kad se nao~igled kompletnBanje Luke 1993. godine ru{ilo d`amije kakule od karata. Ista vlast, dakle u Beogradu
pla}ala je i honorirala varvare, paliku}e, kosu u zrak digli, sa zemljom sravnili samostau Plehanu. Neke druge nacionalisti~ke elitaminovale su ru{enje Starog mosta Mostaru, paljenje orijentalnog traga u Stoci sad se, ko biva, svi pozivaju na UNESCO
Znam, te{ko je bilo ambasadoru BiH pUNESCO-u, mom poznaniku IVANUORLI]U glasati protiv ili za primanjKosova u UNESCO. BiH odnosno njeambasador Orli} bio je neutralan, jedini urumunskog veleposlanika. Realno, nediplomatski, Kosovo ne pripada obitelciviliziranih dr`ava kao {to ne pripada nSrbija koja je tu cijelu stvar zakotrljala.
UTORAK,10. NOVEMBAR
Sve mi ovo oko nogometne reprezentacje BiH svakim danom izgleda sve boljozbiljno, predvidljivo. Nije milimetar prostora ostavljen slu~ajnostima, eventualnostimnijedan skandal, nijedan peksinluk u posljednjih nekoliko mjeseci nije iscurio iz Ku}nogometa. Predsjednik Nogometnog savezBiH DINO BEGI] u dana{njem intervjuka`e da je godi{nji bud`et te firme izme|u 1i 20 miliona maraka. To je dobar znak i pouzdana garancija pred utakmicu bara`a protiIrske. I ako izgubimo i ako pobijedimo, odgovorni su samo oni koji istr~e na teren, tako ba
pokazuje logika logistike oko NS/FS BiH.
SRIJEDA,11. NOVEMBAR
Mo`da sam jednom, uvrh glave dvputa, prije rata bio u Srebrenici. Ostao mugodan i upe~atljiv dojam. Mala varotoplih i lijepih boja, vrijednih ljudi. Kasnijkad se sve ovo na morbidan na~in zakuhalo, otkrio sam da je desetine i stotine moj
poznanika, prijatelja i prijateljica odlaziloBanju Guber u Srebrenici da popravi krvnsliku, podignu nivo `eljeza u krvobra~unaju se s anemijom. Gledam danas,
nisam ba{ najbolji u zdravstvenom smisluinvesticijsku konferenciju u Srebrenicgdje su prisutni svi koji bi trebali biti tu, iBeograda, Sarajeva, Banje Luke, ALEKSANDAR VU^I], BAKIR IZETBEGOVI], MILORAD DODIK. Na~elniSrebrenice ]AMIL DURAKOVI] koji jokupio to zaniteresirano dru{tvo djeluje mkrajnje zdravo i ohrabruju}e. Moj dob
poznanik MUNIR PA[AGI], koji `ivi Slova~koj, prezadovoljan je rezultatimkonferencije u Srebrenici. Ako je svimdobro, onda mora biti i meni - i bez gubvode, hladnokrvno me popustila anemija.
12.11.2015. I SLOBODN BOSN
MIR, BRATE MIRDivlja{tvo i diplomacija te{ko da idu zajedno
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
8/68
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
9/68
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
10/68SLOBODN BOSN I 12.11.20110
BUD@ETSKI KOLAPS
Ako VladaFederacije BiH
uzme kredit od200 miliona KM,bud`etska rupa}e se pove}atiza 45 milionaRupu duboku 200 miliona KM ubud`etu Federacije BiH Vlada FBiHna ~elu sa Fadilom Novali}em
poku{at }e zakrpiti podizanjemkredita kod komercijalnih banaka.Ministrica finansija Federacije BiHJelka Mili}evi} nedavno jeobavijestila javnost da }e sezadu`ivanje Vlade FBiH kodkomercijalnih banaka realizirati pokamatnoj stopi iznad 4 posto i naperiod od 5 do 7 godina. Time jeministrica Mili}evi} priznala da }ese Vlada FBiH zadu`iti po kamatnojstopi koja je trostruko vi{a od stopepo kojoj se kroz ~etiri stand-byaran`mana zadu`ivala kod
Me|unarodnog monetarnog fonda(MMF). Me|utim, ni ministricaMili}evi} ni premijer Novali} nisuobjasnili na teret kojih sredstava ubud`etu }e biti pla}ena kamata nakredit od 200 miliona KM koja,zavisno od modela i uslovazadu`ivanja, mo`e iznositi ~ak 45miliona KM!
(M.F.)
MINI MARKET
Nakon {to je Vije}e ministara BiHpro{log tjedna imenovalo PericuStani}a na du`nost direktora Dr`avneagencije za istrage i za{titu (SIPA), unarednih bi desetak dana, kona~no,trebalo biti izabrano i novo rukovodstvotajne slu`be. Iako je njegovakandidatura mjesecima bila osporava-na, na mjesto direktora Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA) ipak }e biti
postavljen Osman Mehmedagi} zvaniOsmica, neko} tjelohranitelj bo{nja-~kog ~lana Predsjedni{tva BiH AlijeIzetbegovi}a. Mehmedagi}a, kojitrenutno radi u Odjelu za tajno pra}enje
u OSA-i, predlo`io je BakIzetbegovi}, dok lista srpskih hrvatskih kandidata jo{ nije poznatPredstavnici Saveza za promjene ranisu nagovijestili da }e za novozamjenika direktora OSA-e predlo`Trifka Buhu, sada{njeg {efdeta{mana u Banjoj Luci. Odskora seme|utim, spekulira da bi hrvatski ~laPredsjedni{tva BiH Dragan ^ov
mogao tra`iti da na mjesto zamjenikdirektora bude postavljen netko ohrvatskih kadrova, za koje je ranije birezervirana funkcija glavnog inspektorOSA-e. (S.M
OSMICA NAKON PERICE
U narednih desetak dana OSAe dobiti novog direktora -
Osmana Mehmedagia
Jelka Mili}evi}
U SLU@BI PREDSJEDNIKAOsman Mehmedagi} godinamaje bio {ef osiguranja
Alije Izetbegovi}a
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
11/68
PRO ET CONTRA
12.11.2015. I SLOBODN BOSN
ENESE, DAJ MI GANI]A
Enes Gani} me|ukandidatima zadirektoraAgencije zaprivatizacijuKrajem septembra Vlada FBiHrazrije{ila je du`nosti direktoraAgencije za privatizaciju FBiH[uhreta Fazli}a. To radno mjesto
jo{ uvijek nije popunjeno, a kakonezvani~no saznajemo jedan odzainteresovanih kandidata zamjesto direktora je i Fazli}ev
prethodnik Enes Gani}. Naime,Enes Gani} je zbog isteka mandatarazrije{en du`nosti direktoraAgencije za privatizaciju FBiH udecembru 2011. godine.No, Gani} ima male {anse zbogpogre{ne partijske knji`ice. Zadirektora je izabran kao kadarStranke za BiH a direktorsko mjestou Agenciji za privatizaciju pripalo jeSBB-u.
(M.F.)
MINI MARKET
ALEN MEHANOVI]Novinar Faktora
DAPred na{om reprezentaci-jom su dvije veoma te{keutakmice, koje su od ogrom-nog, historijskog zna~aja.Za protivnika imamo neu-godne Irce, koji su sru{ili i
svjetskog prvaka, ali svaka-ko da izabranici MehmedaBa`darevi}a mogu do pozi-tivnog rezultata i plasmanana EP-u.
HARUNMAHMUTOVI]
Generalni sekretar KSBiH
DAImamo odli~ne igra~e koji sudigli formu i odli~no igraju uklubovima. Naravno, uvijek
treba imati i malo sportskesre}e, a mi }emo je ovaj putimati.
BRANISLAVCRNOGORACPredsjednik D`udo
saveza FBiH
DAVjerujem da mogu, posebnotemeljem odli~ne igre uzavr{nici kvalifikacijskog dije-la, kao i trenutno zavidne for-me koju pokazuju na utakmi-cama najja~ih europskih liga.
SANEL NEZIRI]Advokat
DAReprezentacija BiH je uposljednjih nekoliko godinapokazala da je ozbiljna
institucija, a sami igra~i su
dovoljno profesionalci da }esigurno ulo iti maksimum. Uzmalo sre}e vjerujem u plasman.
SENADHAD@IME[I]
Direktor TSBiH
DANaravno da vjerujem. Uz
veliku borbu na terenu ipodr{ku navija~a, koja sig-urno ne}e izostati, pro}i}emo na Evropsko prvenst-vo. Rezultat koji predvi|am je3:1 za nas u prvoj utakmici.
NERMIN BISENovinar
DASude}i po trenutnoj formiigra~a, BiH je favorit protivIrske i smatram da }e se
plasirati na Euro 2016.
Vjerujete li da nai momci
mogu u barau izboriti plasmanna Evropsko prvenstvo?
Priredila: Ma{a ]osi}
Enes Gani}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
12/68SLOBODN BOSN I 12.11.20112
PROFESOR IVAN LOVRINOVI]
TRAVNI^ANIN KOJI JE PROMIJENIO HRVATSKUProfesor Ivan Lovrinovi}, ro|en u Gu~oj Gori kod Travnika, uglednije hrvatski ekonomista i biv{i dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
13/68
U
gledni profesor i biv{i dekanEkonomskog fakulteta u Zagrebu
Ivan Lovrinovi}, ro|eni Bosanaciz Gu~e Gore kod Travnika, bio jena posljednjim Parlamentarnim
izborima u Hrvatskoj kandidat strankeMOST nezavisnih lista. Premda se politi~kianga`irao kasno - u MOST se uklju~io tek
potkraj augusta, Lovrinovi} je uspio za dvamjeseca pridobiti povjerenje bira~a i utijesnoj utrci u II izbornoj jedinici (Zagreb)izboriti mandat u Hrvatskom saboru.Prethodnih je godina Lovrinovi}, kao vrsniekonomista, bio stru~ni suradnik UdrugeFranak i pomagao hrvatskim gra|animakoji su podigli kredite u {vicarskim
francima. U hrvatskoj javnosti profesorLovrinovi} nije, me|utim, poznat samo po`estokim kritikama ekonomske i, posebicemonetarne politike hrvatske Vlade (jednako
je o{tar bio i prema HDZ-ovim i SDP-ovimministrima), nego i kao predsjednik Udruge
Prsten, koja okuplja Hrvate iz BiH. esto jeisticao da je glavni cilj te organizacije, ~ijisu ~lanovi uspje{ni poduzetnici,intelektualci, sportisti, umjetnici
porijeklom iz srednje Bosne i Posavine,za{tita interesa svih Hrvata u BiH,
aktivnosti na njihovom odr`ivom povratkuu domovinu, zapo{ljavanje i obrazovanje.
EKONOMSKE REFORME OBNOVA
MORALA I PROMJENE U PRAVOSU\U
Kada se vozite od Bosanskog Broda
prema Derventi, i danas, toliko godina
poslije rata, vidite apokalipti~ne slike
razorene, zapaljene zemlje i ku}e bez ljudi,
koji su tu `ivjeli, a to su bili dominantno
Hrvati. U tom smislu prijeti nestanak
Hrvata sa tih prostora i slu`bena hrvatska
politika ne smije pred tom ~injenicom
zatvarati o~i. BiH je najva`nija zemlja u
vanjskoj politici Hrvatske kada je rije~ o
regiji, stav je profesora Ivana Lovrinovi}a,koji je ~esto ponavljao da je Udruga Prsteni nastala kao reakcija na nedovoljnu briguhrvatske slu`bene politike za polo`aj isudbinu Hrvata u BiH.
Kako komentirate uspjeh koji j
MOST nezavisnih lista ostvario n
posljednjim izborima u Hrvatskoj? Da li s
rezultati prema{ili i Va{a o~ekivanja?
Veoma smo zadovoljni rezultatimizbora jer nismo ba{ o~ekivali toliki brmandata. To je jasna poruka da gra|ani el
promjene i da je situacija postalnepodno{ljiva.
ULTIMATUM MILANOVI]U
I KARAMARKU
Politi~ki analiti~ari u Hrvatsko
uspjeh MOST-a obja{njavaju u kontekst
`elje velikog broja hrvatskih gra|ana z
korjenitim reformama koje, izme|
ostalog, podrazumijevaju i radikalne rezov
i u{tede. Kakav program, u tom smislu
MOST nudi Hrvatima?
MOST }e inzistirati na slijede}imreformama: u pravosu|u, monetarnoj sfer
javnoj upravi i lokalnoj samoupravporeznoj i reformama u upravljanju javnimpoduze}ima. To su klju~ne stvari. No, nem
tog ekonomskog programa koji }e uspjeako ne potaknemo sna`nu obnovu morala
promjene u pravosu|u.
Va{ kolega Drago Prgome
komentiraju}i izborne rezultate, izjavio j
kako se nova vlast u Hrvatskoj ne}e mo}
formirati bez MOST-a i da }e Va{a list
predlo`iti novog mandatara, ali nikak
Tomislava Karamarka i Zorana Milan
ovi}a. Da li to zna~i da ve} imate neko
tre}eg u planu?
To je to~no, ne}emo podr`ati ~elnikdviju najve}ih stranaka jer su upravo tstranke proteklih dvadeset godina radillo{e i ~itavu zemlju dovele na rub ponorSamo novi ljudi mogu izvu}i Hrvatsku ikrize.
Pretpostavlja se, ipak, da se ni HDZ,
12.11.2015. I SLOBODN BOSN 1
HRVATSKI EKONOMSKI STRATEG IZ TRAVNIK
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]
Prvorazredno politiko iznenaenje proteklih izbora u Hrvatskoj predstavljao jerezultat MOST-a nezavisnih lista, koji e u novom sazivu Hrvatskog sabora imati
devetnaest zastupnika i bez ije podrke ni KARAMARKO, ni MILANOVI nemogu formirati Vladu: ugledni profesor IVAN LOVRINOVI, jedan od lidera
MOST-a i budui saborski zastupnik, u razgovoru za SB tvrdi da samo korjenite
reforme i novi ljudi mogu Hrvatsku izvui iz krize, a da su SDP i HDZista stranka sa dvije frakcije
NI KARAMARKO,NI MILANOVI],
NEGO IVANLOVRINOVI]
Izborni uspjeh MOST-a je jasna poruka dagra|ani `ele promjene i da je situacija u Hrvatskoj
postala nepodno{ljiva
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
14/68
ni SDP, ne}e olako odre}i mjesta
predsjednika Vlade, i da je nerealno
o~ekivati da }e pristati na zahtjeve MOST-a.
Jesu li, onda, novi izbori jedino rje{enje ili je
mogu}e posti}i drugu vrstu kompromisa?
Ako to ne `ele, onda neka to ka`ugra|anima i raspi{u izvanredne izbore ilineka me|usobno koaliraju. Na{ najve}isaveznik }e biti gra|ani kojima }emo
polagati ra~une javno.
Poznato je da ste odranije o{tar
kriti~ar SDP-a i HDZ-a, odnosno, njihovog
pristupa gospodarskim i monetarnim
pitanjima. Koja Vam je politi~ka opcija,
ipak, bli`a?
Ve} skoro dvadeset godina, zajedno sgrupom ekonomista, pratim i kritiziram
ovaj pogubni model ekonomske politikkoji je doveo Hrvatsku u krizu. SDP i HDsu u su{tini ista stranka sa dvije frakcijProvode isti ekonomski program, dobrsura|uju, osim na TV su~eljavanjima.
Da li je to~no da ste Vi auto
ekonomskog programa MOST-a? Kak
odgovarate na kritike prema kojima s
Va{e ideje ekstravagantne, pa ~ak i opasn
po hrvatski monetarni sustav?
Ja sam samo jedan od autor
ekonomskog programa MOST-a, a okupisam respektabilan tim vrhunskiekonomista, stru~njaka za energetikuza{titu okoli{a, poljoprivredu... To {tde`urni kriti~ari na{e (ili moje) idejnazivaju ekstravagantnim govori samo tome koliko se boje promjena i gubitksvojih interesnih pozicija. Osje}aju vaneizbje`nih promjena i bilo bi bolje da stome na vrijeme prilagode. Upravo j
postoje}i monetarni sustav ekstravagantanopasno deformiran, jer ne dozvoljavnikakav rast i razvoj. Gori je od va{evalutnog odbora u BiH.
SLOBODN BOSN I 12.11.20114
PROFESOR IVAN LOVRINOVI]
Ne}emo podr`ati ~elnike dvijunajve}ih stranaka jer su upravote stranke proteklih dvadesetgodina radile lo{e i ~itavuzemlju dovele na rub ponora.Samo novi ljudi mogu izvu}iHrvatsku iz krize
UZMI ILI OSTAVI^elnici MOST-a zahtijevaju od Zorana
Milanovi}a i Tomislava Karamarka Vladunacionalnog jedinstva, koju bi vodio
premijer s njihove nezavisne liste
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
15/68
Zastupnici Parlamentarne skup{ti-ne BiH prije nekoliko danadobili su pismo {est kablovskihoperatera koji tra`e da parla-mentarci svojim autoritetom
osiguraju provo|enje zakona i dokinuvi{egodi{nji tr`i{ni monopol Telemacha.
Rije~ je o ve} poznatom i presu|enomslu~aju SportKlub, ~iji je vlasnik ranijeplatio kaznu i ve} je davno morao provestinalog Konkurencijekog vije}a BiH.
Naime, Telemach grupa je kupila pravoprenosa sportskih doga|aja, te preko lancafiktivnih firmi iz Luksemburga i Kipraotvorila firmu u Rumuniji (IKO MEDIA)koja je vlasnik kanala SportKlub.
Njihova namjera je vrlo jednostavna.Kupili su prava za televizijsko emitiranjeSportKlub kanala na teritoriji BiH, a ista suim prodata sa ciljem da to prodaju svimzainteresovanim operatorima u dr`avi.
Kako je IKO MEDIA u njihovom(Telemachovom) vlasni{tvu, oni su tajkanal uzeli za sebe, a BH Telekomu,Telekomu Srpske (m:tel), HT Mostaru(Eronet) i svim kablovskim operaterima uBiH jednostavno te kanale nisu htjeli pro-dati, nego su ih iskoristili kao oru`je da pri-sile korisnike u BiH da uzmu uslugeTelemacha ili od drugih firmi u BiH, kojesu u Telemachovom vlasni{tvu. A takvo
pona{enje IKO MEDIA na tr`i{tu je strogozabranjeno, jer se radi o iskori{tavanjumonopolskog polo`aja {to je strogozabranjeno i ka`njivo ne samo u BiH nego
i u svim dr`avama Evrope.Asocijacija kablovskih operatera u BiH
(AKOP) je zajedno sa dominantnim opera-terima (BH Telekom, Telekom Srpske i HTMostar) u BiH prijavilo to nezakonito dje-lovanje IKO MEDIA d.o.o. iz Rumunije.Konkurencijsko vije}e BiH je 2013. godinedonijelo rje{enje kojim je utvrdilo da IKOMEDIA iskori{tava monopolski polo`aj uBiH, te ga kaznilo sa 100.000 KM inalo`ilo mu da mora svim zainteresovanimoperatorima u BiH dati kanale SportKlub
pod jednakim i nediskriminatornim uslovi-ma. Rje{enje je bilo izvr{no ve} u januaru
2014. godine. Danas, gotovo tri godineposlije, operateri i dalje nemaju SportKlub,rje{enje nije izvr{eno, a Telemach i firme unjegovom vlasni{tvu nezakonito su za te trigodine dobile desetine miliona maraka.
Iako je rje{enje bilo izvr{no 2013. godi-ne, Sud BiH je u septembru 2015. godine
potvrdio to rje{enje Konkurencijskog vije}a
BiH. Zna~i, jo{ jednom je nesporno doka-zano da su kr{ili zakone BiH i opet se ni{tanije dogodilo ni nakon te presude.Kablovski operateri (AKOP) i sva tri tele-koma su Konkurencijskom vije}u BiHulo`ili novu prijavu tra`e}i da kona~nonapravi kraj tom bezakonju.
Grupa kablovskih operatera potpuno jeuvjerena da }e Konukrencijsko vije}e i u
ponovljenomn slu~aju presuditi jednako kao iranije, no strahuju da se presudaKonkurecijskog vije}a ne}e usvojiti zbog~isto proceduralnih razloga. Naime,Konkurencijsko vije}e broji {est ~lanova, a za
odluku je potrebno osigurati podr{ku baremjednog ~lana Konkurencijskog vije}a iz svtri konstitutivna naroda. Dovoljno je dakle d
jedan ~lan Konkurencijskog vije}a ne do|e nsjednicu a da drugi ~lan iz istog naroda glas
protiv i da odluka ne bude usvojena.Tako je svojevremeno ostao neka`nje
monopolski polo`aj Konzuma nastao spa
janjem s Mercatorom. Pripremljena josu|uju}a odluka, no hrvatski dvojac StipPranji} i Gordan Raspudi} glasao je protivOdluka je blokirana a monopol Konzumostao je neka`njen.
Kablovski operateri strahuju da bi se i ponovljenom vije}anju o SportKlubmogao ponoviti identi~an scenarij s identi~nim akterima. Strahuju zbog ~injenice d
je Telemach u me|uvremenu kupio tuzlansku firmu BHB Cabel u vlasni{tvu DragJuri}a, koji je ina~e dugogodi{nji prijateStipe Pranji}a, ~lana Konkurencijskovije}a.
1
S K A N D A L N E D J E L J
Pi{e: EMIR HOD@I]
Kablovski operateri pisali parlamentarcima: Zaustavite monopol Telemacha
est kablovskih operatera uputilo pismozastupnicima Parlamenta BiH u kome trae
efikasan rad Konkurencijskog vijea BiH
VI[EGODI[NJI MONOPOLOperateri se ponovo `alili Konkurencijskom vije}u
12.11.2015. I SLOBODN BOSN
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
16/68
Premijer Srbije Aleksandar Vu~i}uspio je da za samo ~etirimjeseca u Srebrenici postanezvijezda. Prvi put 11. jula kada jeu Poto~arima izbjegao lin~ kojeg
je predstavio kao poku{aj atentata i 11.novembra kada je Srebrenici poklonio 10miliona maraka.
Vu~i} je rekao da on nije naInvesticiono-razvojnu konferenciju oSrebrenici do{ao da ne{to obe}ava ve} da jeVlada Srbije tog jutra na vanrednoj sjedni-ci donijela odluku da za Srebrenicu izdvoji
pet miliona eura odnosno 10 miliona mara-
ka koji su odmah na raspolaganju.Dva miliona eura u ponedjeljak }emo
prebaciti direktno na ra~un op{tineSrebrenica, a tri miliona eura da}emo krozizgradnju objekata. To je za nas veliki
novac, ali na{i ljudi su {tedeli i ima}ete tepare u ponedeljak. Mi Srbi `elimo najboljeodnose sa Bo{njacima, `elimo da narednihstotinu godina provedemo u miru i da
svima bude bolje. Ovo je na{ mali doprinostakvoj budu}nosti, kazao je Vu~i}.
OVO JE ZA NAS DOBITAK NA LOTU]amil Durakovi}, predsjednik op{tine
Srebrenica, za na{ list ka`e da nije o~ekivaoda }e Srebrenica od Srbije dobiti tolikinovac i tvrdi da taj iznos ne predstavljareparaciju za potopljeno zemlji{te nitikompenzaciju za bilo {ta {to je Srbija du`naovom kraju.
Iznenadio sam se gestom premijeraSrbije. Razgovarao sam sa Vu~i}em i on mi
je naglasio da njegov cilj nije da se ovim
novcem iskupi za na{e `rtve. To nema vezeni sa pravnim obavezama Srbije premaop{tinama za poplavljeno zemlji{te. To }edr`ave Srbija i BiH rije{iti sporazumima.
Novac koji nam je Vu~i} dao predstavlja
SLOBODN BOSN I 12.11.20116
OBNOVA SREBRENICE
Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILI^I]
Na Investiciono-razvojnoj konferenciji u Srebrenici koja je okupila visoke zvaniceiz svijeta politike i privrede, kako iz Republike Srpske, FBiH tako i iz Srbije govo-rilo se o Srebrenici kao o mjestu pogodnom za velike investicije; naa novinarka
razgovarala je sa privrednicima iz Srbije koji su sa premijerom SrbijeALEKSANDROM VUIEM doli u Srebrenicu da bi uloili novac u ovaj kraj
VU^I]EVA HEDIJA ZASU@IVOT SREBRENI^ANA
USPJE[NA INVESTICIJSKA KONFERENCIJA O SREBRENICIKonferencija je privukla politi~are iz regiona i preko 300 privrednika
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
17/68
hediju Vlade Srbije. Pri tom ka`u - evo ne
kupujemo ni{ta iz pro{losti, ve} `elimo dagradimo bolje odnose u narednih stogodina. To je put pomirenja. Kada do|etenekome u goste donesete poklon i ka`ete -evo ovo je moj respekt prema vama. Onnije ni{ta poku{ao kupiti. A {to se ti~e`ivota gra|ana Srebrenice, on }e se ovimnovcem uveliko promijeniti. Bud`etop{tine Srebrenica zbog poplava je u
velikom deficitu. Ono {to nam u
ponedjeljak dolazi je na{ jedan godi{njibud`et od ~etiri miliona maraka. Mi seosje}amo kao smo dobili na lotu i sada}emo sjesti i trezvene glave razmisliti u {ta}emo ta~no novac potro{iti. Najve}i diooti}i }e u razvoj turizma, poljoprivrede iobrazovanja. Tu su i tri miliona eura koji}e i}i u infrastrukturne objekte, obdani{ta i
puteve, ka`e Durakovi}.
Durakovi} isti~e i va`nost protokol
koji je pro{le nedjelje potpisan nzajedni~koj sjednici Vlade Srbije i Vije}ministra BiH o tra`enju nestalih.
Imamo dvije dr`ave koje su spremnna tome raditi. Posebno kada je rije~ostatku nestalih u proteklom ratu Srebrenici i BiH. Da bi smo krenuli u relaksiraju}u budu}nost i zajedni~ki `ivot, mmoramo jedni drugima re}i gdje se krij
12.11.2015. I SLOBODN BOSN
VU^I]EVA KESA POMIRENJ
Vu~i} tvrdi da sa deset miliona maraka Srbija ne`eli da se iskupi za genocid u Srebrenici, niti je to
nadoknada za poplavljeno zemlji{te
NOVI ISKORAK U ODNOSIMA BiH I SRBIJEAleksandar Vu~i} je nakon ~etiri mjeseca ponovo
do{ao u Srebrenicu, ali ovaj put sa poklonomod deset miliona maraka za ovaj gradi}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
18/68
kosti na{ih mrtvih. Hajmo na}i te ljudekoji se kriju u nekim masovnimgrobnicama i dostojanstveno ih sahraniti.To je korak na putu gra|enja povjerenja.
Sada postoji regionalna i politi~ka klima dase to kona~no rije{i, ka`e Durakovi}.
U Srebrenici su se na jednom mjestumogli vidjeti politi~ari iz Federacije, RS-a iSrbije u potpuno opu{tenoj atmosferi.Dodik je tokom obilaska ovog gradi}a saostalim politi~arima raznim dosjetkama
poku{avao da relaksira atmosferu.
SRBIJANSKE FIRME ULA@U
MILIONE U SREBRENICU
Dodik je bio raspolo`en, govorio je -de ]amile, ako mogu {ta pomo}i do|i domene. U jednom momentu je BakirIzetbegovi}, pomenuo strukturalni dijalog,a Dodik je odmah prihvatio inicijativu.Drago mi je da Srebrenica mjesto spone tih
polit ika, mjesto gdje }e svi sjesti idogovoriti da nam svima biti bolje.Posebno mi je milo ~uti da su na polaskugotovo svi rekli - vidimo se uskoro. Ivani}
je, recimo Dodiku kazao ~ujemo sekasnije. Odu{evio sam se kada sam to ~uo,
prepri~ava za na{ list Durakovi} atmosferukoja je vladala tokom konferencije.
Sa Vu~i}em u Srebrenicu je do{lo ideset privrednika koje je animiralaPrivredna komora Srbije, a koji vide svoju
poslovnu {ansu u ovom kraju.Marko ^ade`, predsjednik Privredne
komore Srbije, za na{ list ka`e da su uSrebrenicu do{li direktori nekoliko
kompanija iz Srbije sa konkretnimprijedlozima. Vlasnik Mlekare Spasojevi}iz Bajine Ba{te do{ao je sa ciljem da otvorizajedni~ku mljekaru u Srebrenici, a firmeiz oblasti turizma zainteresovane sukonkretno za banjski turizam. Tu je bio i
predstavnik firme iz Srbije koje raspolo`en
da novac ulo`i u ribnjake i proizvodnju ribu Srebrenici.
Nama je izuzetno va`no ovo {to sdanas de{ava u Srebrenici. Zna~ajno je d
se na{i privrednici ovde susretnu sa svojimkolegama iz BiH i da se dogovore konkretnim poslovima. Vlada Srbijizdvojila je zna~ajna sredstva za infrastrukturu ali i za logistiku. Bitno nam je kakvi }
biti carinski prelazi i kako }e se obavljacarinjenje na{ih roba. To je ono {t
SLOBODN BOSN I 12.11.20118
OBNOVA SREBRENICE
Brojne novinarske ekipe najvi{e jezanimao Vu~i}ev odlazak u Memorijalnicentar u Poto~arima gdje su sahranjene`rtve srebreni~kog genocida. Na tommjestu Vu~i} je polo`io cvije}e, pokloniose i sa puno suosje}aja razgovarao samajkama Srebrenice, a na novinarskopitanje da li obilazak Memorijalnog centrazna~i i njegovo priznanje genocida, pred-
sjednik Vlade Srbije je odgovorio:[to se ti~e mog stava prema onome
{to se dogodilo u Srebrenici, nikada nebe im da o tome govorim i na~in na kojisam pognuo glavu pred srebreni~kim`rtvama govori o po{tovanju koje prematim `rtvama imam. I ono {to `elim dagovorim, govorim ja, i niko drugi ne morada govori u moje ime, kazao je Vu~i}.
VU^I] IZBJEGAO PITANJE O GENOCIDU
Nain na koji sam pognuo glavu
pred srebrenikim rtvama govorita o tome mislim
ZNA LI DODIK ZA REDDok su se drugi politi~ari u Poto~arima
blago naklonili `rtvama genocida, Dodik senakon polaganja vijenca na spomenik
stradalim Bo{njacima, prekrstio
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
19/6812.11.2015. I SLOBODN BOSN 1
]AMIL DURAKOVI]Nismo o~ekivali toliko novca od Vu~i}a
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
20/68
Privredna komora Srbije stavlja u prvi plan.Mi moramo da se {to vi{e posvetimo
povezivanju privrednika. Na{a komora imasjajnu saradnju sa Vanjskotrgovinskomkomorom BiH. I ne samo to. Mi smoosnovali zajedni~ku instituciju. Pre mesecdana u Budvi smo osnovaliKomorsko investicioni forum u koji su u{lesve komore zapadnog Balkana. Imamozajedni~ke radne grupe koje prate odre|eneoblasti. U tim radnim telima privrednicisvakodnevno razmenjuju informacije. Presvega zanimljivi su infrastrukturni objekti.
Cilj je da firme iz celog regiona povezuje-mo kako bi nastupali kao konzorcijumi uvelikim infrastrukturnim projektima. Svakafirma pojedina~no, koliko god da je velika,u su{tini je mala za neke velike poslove.Ukoliko se pove`emo, imamo {ansu da kaokrupna kompanija radimo na velikim pro-
jektima. Tako|e okupljamo vinare kako bizajedni~ki nastupili na tr`i{tu Azije. Natr`i{te Rusije i Azije iza}i }emo sa ponu-dom iz oblasti turizma koja obuhvata ~itavna{ region, ka`e Marko ^ade`.
Miroslav Tla~inac, vlasnik privatne
firme Amigaiz Kraljeva koja se bavi proizvodnjom stubova za javno osvjetljenjeproizvodnjom ~eli~no-re{etkastih kon
strukcija za na{ list ka`e da je njegovfirma ve} prisutna na prostoru cijele BiH.
U~estvovali smo u javnom osvetljenju @ivinicama koje je donirala ^e{ka vladMi smo u sedam ulica izveli radove nosvetljenju. Tako|e na{a dekorativna rasveta postavljena je u nekoliko gradova {iromBiH, a me|u njima se nalazi i SrebrenicJako mi je drago {to sam danas ovde jevidim {ansu da napravimo saradnjuRecimo, Fabrika za pocin~avanje Srebrenici je firma sa kojom smo nekadradili, voleo bih da ponovo uspostavimsaradnju sa njima. Tako|e `elja mi je da snekom firmama iz BiH zajedni~ki nastupamo na tre}im tr`i{tima. Mi puno izvozimu Rusiju, zemlje EU i afri~ke zemlje,
postoji prostor za zajedni~ku saradnjuOvaj potez koji je napravio premijer Vu~iodli~an je jer }e donacije u op{tinu dokroz usluge i radove srbijanskih i bosanskifirmi. Pru`a nam se veliki prostor da doprnesemo i pomognemo ovom kraju, a ujednuspostavimo saradnju sa bh. firmama.
Mi}o Mi}i}, direktor fabrike Jedinstviz U`ica koja se bavi vodovodom, u razgovor za na{e novine ka`e da je i njegovfirma prisutna na bh. tr`i{tu.
Pre dva meseca potpisali smo ugovoda uradimo vodovod za celu Fo~u i radovkre}u ve} naredne nedelje. Na{a firma zainteresovana je da u Srebrenici izgradimfabriku pitke vode.
Vladimir Milovanovi}, generaln
direktor Energoprojekta, ka`e da je Srebrenicu do{ao kako bi saznao kakv{anse ovaj gra|evinski gigant ima na na{emtr`i{tu. Nema {anse da do saradnje ndo|e. Energoprojekt, izme|u ostalog, grad
putnu mre`u, objekte iz energetikehidrocentrale. Prisutni smo na tr`i{tBliskog istoka, Afrike, Ju`ne AmerikRusije, a u regionu i ne toliko. Na{kompanija zapo{ljava 2.500 radnika Srbiji, a u inostranstvu oko 6.000 ljudUvereni smo da posla za nas ovde ima
potrebno je samo da se dogovorimo spredstavnicima lokalne samouprave. Ov
konferencija je inicijalna kapisla da se krogradnju mosta u Bratuncu i drugih objekatponovo pove`emo, ka`e Milovanovi}.
Krajem osamdesetih godina Srebrenicje bila peta po razvijenosti op{tina u Bosni Hercegovini. Razvijala se na osnovu rude{ume i mineralne vode iz Banje Guber. Uovom mjestu bilo je oko 10.000 zaposlenihSve to je nestalo tokom agresije na BiH
Niko ta~no ne zna gdje su zavr{ile ogromndonacije za obnovu grada. Ukoliko je vjerovati ]amilu Durakovi}u, sada{njemna~elniku op{tine, to se vi{e ne}de{avati.
SLOBODN BOSN I 12.11.20120
OBNOVA SREBRENICE
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
21/68
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
22/68
Vije}e ministara BiH pokrenulo jeslu`bene pregovore s Me|unarod-nim monetarnim fondom o zaklju-~ivanju novog kreditnog aran`ma-na, ali ovaj put ne pod uvjetima
Stand by aran`mana nego pod stro`ijim, aliznatno povoljnijim uvjetima EFF-a.
Extended Fund Facility (EFF) ili uslobodnom prijevodu dugoro~ni fondstabilnosti poseban je aran`man koji spadau red najpovoljnijih kreditnih ugovora nekedr`ave s MMF-om, no odobrava se samoonim dr`avama koje su spremne provestiduboke strukturne reforme i otklonitiuzroke fiskalne nestabilnosti. Prethodnevlasti u BiH na to nikada ranije nisu bilespremne: radije su se odlu~ivale za lak{iStand by aran`man, koji MMF odobrava
br`e i ne tra`i neke posebne strukturnereforme. Novac od Stand by aran`manauglavnom slu`i za kratkoro~no krpljenje
bud`etskih rupa pa ga ekonomisti slikovitoopisuju kao uzimanje anestetika kodzubobolje: tableta }e kratkoro~no otkloniti
bol, ali problem se dugoro~no mo`e rije{itisamo popravkom zuba.
KREDIT POVOLJAN UVJETI TE[KI
No, ba{ zbog ~injenice da se odobravapod najte`im uvjetima, kreditni aran`manEFF ujedno je i najpovoljniji kredit kojineka dr`ava mo`e zaklju~iti s MMF-om.Odobrava se na dulji vremenski period, sdvije do tri godine grace perioda i s
kamatom koja je vi{estruko ni`a od kamatakod Stand by kredita.
No, kako smo rekli , odobrava sedr`avama ~ija vlast ne}e samo piti tablete
protiv bolova nego je spremna lije~itibolest.
U konkretnom slu~aju, aktuelna vlast uBiH u suradnji s ekonomistima MMF-a,identificirala je 24 socijalno-ekonomskebolesti koje namjerava lije~iti u narednihnekoliko godina za vrijeme trajanja EFF
aran`mana.Kona~ni spisak o~ekivanih reformi nijezaklju~en, mogu}e da }e se u konsulta-cijama s dvije entitetske vlade dodatno
pro{iriti ili smanjiti, no okosnica }e ostatinepromijenjena. U najkra}em, BiH odMMF tra`i kredit u iznosu od oko 900miliona KM, a zauzvrat je spremna
poduzeti 24 mjere kako bi tokom narednihnekoliko godina otklonila uzroke stalnog
bud`etskog deficita.
KRESANJE JAVNE POTRO[NJE
Jedna od mjera koja }e sasim sigurno
izazvati najvi{e komentara, pa i otpora, ti~ese administrativnog aparata dr`ave. Tokomnaredne tri godine, za vrijeme trajanja EFFaran`mana, pla}e administrativnim radnici-ma na svim nivoima vlasti ostat }ezamrznute na sada{njoj razini, pri ~emu }ese uvesti i potpuna zabrana novog zapo{lja-vanja administrativnih radnika. To zna~i da}e se upra`njena radna mjesta, nastalaodlaskom radnika u penziju ili na bilo kojidrugi na~in, popunjavati preraspodjelom
poslova izme|u postoje}ih radnika, a skrajnim ciljem da se broj administrativnih
SLOBODN BOSN I 12.11.20122
EKSKLUZIVNO
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Meunarodni monetarni fond spreman je odobriti BiH novi, povoljni kredit uiznosu od oko 900 miliona KM, no zauzvrat trai provoenje bolnih reformi
BiH PRVI PUT S MMF-om
PREGOVARA O EFF KREDITU
Novo kreditno zadu ivanje kod MMF-aima alternativu, ali ona je vi{estruko skuplja inepovoljnija. Nedostaju}i novac u bud`etimamo`e se namaknuti zadu ivanjem kodkomercijalnih banaka koje jedva ~ekaju
takvu priliku, kako bi na kamatama zaradiledesetine miliona KM. Time problem ne bi biorije{en nego bi se samo pove}ao, a rje{enjeprivremeno odgodilo za neka bolja vremenakoja nikada ne}e do}i.
BiH MO@E I BEZ MMF-a
Kredit MMF-a ima alternativu,ali je vrlo skupa
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
23/68
radnika smanji za oko 10 posto.Predvi|ene su i ozbiljne poreske
reforme koje }e tako|er izazvati burnepolemike. Pored ostalog, promijenit }e se iporez na pla}e i to na na~in da }e se uvesti
diferencirana poreska stopa, pri ~emu }e seoporezivati i topli obrok. Vlada FederacijeBiH ve} je izlazila s nekoliko prijedloga, nove} u prvoj polovini naredne godine ta }e seoblast morati urediti posebnim zakonom.
Tokom naredne tri godine trebao bi sokon~ati proces privatizaije dr`avni
preduze}a koji je po~eo jo{ 1998. godinTa se mjera puno vi{e ti~e Federacije BiHnego Republike Srpske, budu}i da je
12.11.2015. I SLOBODN BOSN 2
TE[KI PREGOVORI S MMF-OM O NOVOM KREDITU
MMF tra`i zamrzavanje pla}a tri godine, smanjenjeadministracije, dovr{etak privatizacije,
reformu fondova...
900 MILIONA ZA REFORMEEntitetski i premijer BiH po~inju te{ke
pregovore s MMF-om
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
24/68
ve}em bh. entitetu ostalo jo{ 30-akpreduze}a s ve}inskim ili manjinskimudjelom dr`avnog kapitala. Pored ostalog,ta se mjera odnosi i na dva telekom
operatera - BH Telecom i HT Mostar.Istina, u Pismu namjera MMF-u nijeizri~ito zapisano da }e Federacija BiH
prodati BH Telecom i HT Mostar, nego jezapisano da }e u suradnji s ekonomskimkonsultantima EBRD-a definirativlasni~ki status obje kompanije. Drugimrije~ima kazano, procijenit }e se najpovolj-niji trenutak za prodaju federalnih zlatnihkoka.
To se odnosi i na ~itav niz drugihpreduze}a u kojima Federacija BiH ima
razli~it udio u vlasni{tvu, od 20 posto(Bosnalijek) do 67 posto vlasni~kog udjela(Energoinvest). Rije~ je o golemomdr`avnom kapitalu koji se samo u
Federaciji BiH procjenjuje na vi{e od 1,5milijardi KM.
RS MORA USVOJITI ZAKON O RADU
Na drugoj strani , pred VladomRepublike Srpske stoji neodlo`an zadatak
promjene Zakona o radu koji ve} u prvojpolovini naredne godine mora bit iuskla|en s evropskim standardima.Federacija je tu traumati~nu dionicu
pro{la ljetos uz `estok otpor Sindikata, zarazliku od Vlade RS-a koja se povukla
pred galamom sindikalnih ~elnika.Tako|er, Vlada Republike Srpske du`n
je u {to kra}em roku rije{iti probem BankSrpske koja ve} dulje vremena posluje
gubitkom. U tom kontekstu, predvi|eno jeuvo|enje bankarske supervizije, budu}i dje nelogi~no da entitetske agencijkontroliraju banke a da se depoziti propali
banaka (kao u slu~aju Bobar bankenamiruju iz zajedni~kog fonda zosiguranje {tednih depozita.
Entitetske vlade preuzele su obavezprovo|enja ~itavog niza mjera kojima jcilj rasteretiti privredu i smanjiti tro{kovrada kako bi se ohrabrile investicije otvaranje novih radnih mjesta. U tomkontekstu predvi|ena je i vrlo komplicirani osjetljiva reforma zdravstvenog
penzionog osiguranja, u ~emu BiH mo`danajvi{e zaostaje u pore|enju s dr`avamokru`enja i Evropske unije.
Ozbiljnija analiza Pisma namjerpokazala bi da MMF od BiH ne tra`i ni{vi{e od onog {to je aktuelna vlast vezacrtala u Reformskoj agendi koju su prijnekoliko mjeseci prihvatile sve relevantnstranke u dr`avi, i one na vlasti i one opoziciji. Provo|enje Reformske agendMMF je spreman podr`ati s oko 90miliona KM iznimno povoljnog kredita, to je prilika koju BiH ne bi smjel
propustiti.
SLOBODN BOSN I 12.11.20124
EKSKLUZIVNO
Ukupan vanjski i unutra{nji dug BiHtrenutno iznosi oko 11,5 milijardi KM i BiHse oficijalno tretira kao umjerenozadu`ena dr`ava. No, u pore|enju sve}inom dr`ava iz susjedstva, BiH senalazi u golemoj prednosti zbog iznimnopovoljne strukture duga. Skoro 90 postoukupnog ino duga odnosi se nadugoro~ne kredite s niskim kamatama
koje }e BiH vra}ati tokom narednih 30godina. Najvi{e novca BiH duguje poosnovu soft kredita Svjetske banke,EBRD-a, IRB-a i MMF-a.
Novi kredit MMF-a, ako bude odobren,ne} bitnije utjecati na ukupnu visinu duga,budu}i da }e BiH u naredne dvije godinelikvidirati postoje}i dug prema MMF-unastao po osnovu Stand by aran`mana.
BIH UMJERENO ZADU@ENA
Povoljna struktura vanjskog duga
NOVI MODEL KREDITNOG ARAN@MANABiH po prvi put tra`i kredit po modelu EFF-a
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
25/68
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
26/68
Dva mjeseca nakon {to je Sud BiH
potvrdio optu`nicu protiv NaseraOri}a, njegovi su odvjetniciVasvija Vidovi} i John Jones odHa{kog tribunala i zvani~no
zatra`ili formiranje Pretresnog vije}a koje}e Sudu u Sarajevu izdati nalog za trajnu
obustavu tog postupka. U dopisu upu}e-nom ha{kim sucima branitelji Vidovi} iJones upozoravaju da Tu`iteljstvo BiHtereti Nasera Ori}a da je po~inio kaznenodjelo ratnog zlo~ina protiv ratnihzarobljenika u selima Zalazje, Loli}i iKunjerac, premda su ubojstva, kao ilokacije na kojima su se desila, ranije bili
predmet istrage Tu`iteljstva ICTY-a.
Navode}i da je njihov branjenikpravomo}nom presudom @albenog vije}a
SLOBODN BOSN I 12.11.20126
SU\ENJE NASERU ORI]U
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Dugogodinji branitelji NASERA ORIA, bosansko-britanski odvjetniki tim VASVIJA VIDOVI i JOHN
JONES, zatraili su poetkom tjedna od Hakogtribunala formiranje Pretresnog vijea koje e izdati
nalog za trajnu obustavu sudskog procesa protiv
ratnog komandanta Armije BiH u Srebrenici: Orieviodvjetnici tvrde da se njihovom branjeniku ne moedva puta suditi za isto kazneno djelo, osporavaju
vjerodostojnost novih dokaza do kojih je doloTuiteljstvo BiH, upozoravaju da su kljuni svjedoci
protiv Nasera Oria sasluavani podudnim okolnostima i da su razliitim
tuiteljima davali razliite iskaze
OD HAGA DOSARAJEVA I
NAZAD
SAMIR AVDI], klju~ni svjedokTu`iteljstva BiH, zvao iz
Beograda Nasera Ori}a, tvrdi daje u Srbiji zato~en i da mu prijete
zatvorom?!
NASER ORI]
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
27/68
Ha{kog suda po~etkom jula 2008. oslobo|en svih optu`bi, Ori}ev je odvjetni~ki timistakao da mu se za isto kazneno djelo nmo`e dva puta suditi, te doveo u ozbiljnsumnju vjerodostojnost novih dokaza dkojih je do{lo Tu`iteljstvo BiH. Na ruku }im, svakako, i}i ~injenica da je nov
predsjednik Ha{kog tribunala CarmelAgius ranije bio predsjedavaju}i Pretresnovije}a koje je Naseru Ori}u izrekl
prvostupanjsku presudu (osu|en na dvijgodine zatvora), i da je upoznat sa svimdetaljima sudskog procesa.
ORI]EVA OBRANA I SRPSKI DOKAZIPrema optu`nici koju je protiv Naser
Ori}a koncem augusta podigao dr`avntu`itelj Miroslav Janji}, ratnom szapovjedniku Armije BiH u Srebrenici njegovom suborcu Sabahudinu Muhi}u nteret stavljaju svirepa ubojstva tri srpskzarobljenika: Slobodana Ili}a, MilutinMilo{evi}a i Mitra Savi}a. Prijeratnog jsuca iz Srebrenice Slobodana Ili}a, tvrdTu`iteljstvo BiH, Naser Ori} zaklao u jul92., u selu Zalazje, nakon {to je zarobljeu napadu vojnika Armije BiH. MilutinMilo{evi}a su prema navodima ioptu`nice, u maju 1992. usmrtili Ori} Muhi}, prvi je u `rtvu ispalio rafal iautomatske pu{ke, a drugi ga je dokraj~idok je te{ko ranjen le`ao na zemlji. Tre}`rtva Mitar Savi} je ubijen u decembru isgodine, na podru~ju op}ine Bratunac. Orije Savi}u udario {amar, a onda iz pi{tolj
marke Kolt pucao u njega s udaljenosti o
jednog metra. Potom je Sabahudin Muhi}
tijelo Mitra Savi}a ispucao rafal i
automatske pu{ke, pi{e u optu`nicTu`iteljstva BiH, koju Ori}ev braniteljsktim nastoji pobiti i prije po~etka su|enja.
Kako Slobodna Bosna nezvani~ndoznaje, u dokumentaciji koju su VasvijVidovi} i John Jones dostavili Ha{komtribunalu, nalaze se i dokazni materijal koj
je Tu`ila{tvo Republike Srpske, zajedno dosjeima svih predmeta, jo{ 2002. ustupilha{kim tu`iteljima. Iz tih dokumenat
proizilazi da je Slobodan Ili} zarobljen ljeto 92. i odveden u Srebrenicu, u zatvokoji se nalazio iza zgrade policije, gdje je
ubijen. Ori}evi odvjetnici tako|er podsje}aju da je vi{e svjedoka srpske nacionanosti, u iskazima koje su dali u Centr
javne bezbjednosti Bijeljina, potvrdilo da jnesretni Ili} odveden u zatvor u Srebrenicgdje mu se gubi trag. Istodobno je
pravomo}noj presudi Ha{kog sudutvr|eno da Naser Ori} nije imao saznanjo zatvoru u kojem je likvidiran Ili}, niti jkontrolirao osobe u ~ijoj je nadle`nosti tobjekat bio, pa je u kona~nici oslobo|eodgovornosti za stradanje ratnih zarobljenika. U dokumentaciji koja je Tu`iteljstvuHaagu upu}ena iz RS-a nalaze se i izjav
12.11.2015. I SLOBODN BOSN 2
HA[KA PRESUDA I SARAJEVSKA OPTU@NIC
NIJE KRIVU pravomo}noj presudi Ha{kog suda utvr|eno je da
Naser Ori} nije imao saznanja o zatvoru u kojem jelikvidiran Slobodan Ili}, niti je kontrolirao osobe u
~ijoj je nadle`nosti bio taj objekat
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
28/68
svjedoka, srpskih stanovnika sela napodru~ju Bratunca, da su policajac MilutinMilo{evi} i fotograf Mitar Savi} poginuli u
borbama sa snagama Armije BiH, te da suobojica bili pripadnici lokalnih vojnih i
policijskih jedinica. Odvjetni~ki je timNasera Ori}a, kako doznajemo, inzistiraoda se nova optu`nica protiv njihovog
branjenika najve}im dijelom temelji naiskazu za{ti}enog svjedoka kojeg suokvalificirali kao nepouzdanog, te na
jednako kontroverznom svjedo~enjuSamira Avdi}a. Prije nego {to je zatra`ila
o~itovanje Ha{kog tribunala, VasvijaVidovi} je pisala i glavnom dr`avnomtu`itelju Goranu Salihovi}u, kojeg jeupozorila na kontradiktorne izjave dvojicesvjedoka protiv Nasera Ori}a.
BULA U TU@ITELJSTVU BiH
Iako se Tu`iteljstvo BiH jo{ nijeslu`beno oglasilo, nema dvojbe da jedan odklju~nih svjedoka protiv Nasera Ori}a,njegov nekada{nji suborac Samir Avdi}
boluje od epilepsije, {to su na su|enju uBijeljini potvrdila dva lije~nika, specijalistisudske psihijatrije. Osim toga, Tu`iteljstvu
su morali biti dostupni podaci sa su|enjaAvdi}u pred Okru`nim sudom u Bijeljinizbog ubojstva Muniba Mustafi}a, odnosnonalaz vje{taka medicinske struke dr. PetkaGruba~a u kojem pi{e da mu je optu`eni
pokazao o`iljke od povreda koje mu jenanijela policija i da se `alio kako je poslijehap{enja bio izlo`en fizi~kim torturama.Samir Avdi} je, podsjetimo, bio u grupi
pre`ivjelih Srebreni~ana, koje su vojnicitada{njeg IFOR-a u prolje}e 1996. predalivlastima u Republici Srpskoj, nakon ~ega suoptu`eni za ubojstva ~etiri Srbina i jednogBo{njaka. Samir Avdi}, Ned`ad Hasi},
Ahmo Harba{ i Behudin Husi} su razmije-njeni godinu dana kasnije, u me|uvremenuih je Okru`ni sud u Bijeljini osudio uodsutnosti, ali su presude ukinute 2012.,odlukom Ustavnog suda BiH i uzobrazlo`enje da nisu imali pravi~nosu|enje. Do tada je Samir Avdi} ve} odle`aodio zatvorske kazne u Kazneno-popravnomzavodu u Fo~i, gdje je isporu~en 2007.,nakon {to je prema me|unarodnoj tjeraliciMUP-a RS-a uhap{en u Americi. Ufo~anskom su zatvoru Avdi}a u maju 2008.
prvi put saslu{ali i tu`itelji Tu`iteljstva BiH,da bi u decembru iste godine dao jo{ jedaniskaz u Okru`nom tu`ila{tvu u Bijeljini.Kada me je u Fo~i posjetio tu`ilac
Tu`ila{tva BiH, bio je prisutan Gojko
Jankovi}, koji je osu|en na 34 godine
zatvora (zbog ratnih zlo~ina u Fo~i, op.a.).Ja nisam htio druga~ije da dajem izjavu, pa
su zbog toga oni morali da udovolje mom
zahtjevu i da taj Gojko bude prisutan,
izjavio je Samir Avdi} bijeljinskimtu`iteljima. Ispostavi li se, me|utim, da jeAvdi} govorio istinu, njegov bi iskazdr`avne tu`itelje mogao dovesti u neugodnu
situaciju, budu}i da prema zakonu, nsaslu{anju svjedoka ne smiju biti nitko osimslu`benih osoba, {to osu|eni ratnzlo~inac Jankovi} svakako nije. Dr`avni jtu`itelj, osim iskaza svjedoka Avdi}a, dokazni materijal prilo`io i njegov rukom
pisani Ratni dnevnik, koji je, opekontradiktoran njegovom svjedo~enju. Udnevniku je Samir Avdi} napisao, a njegovsuborci potvrdili, da je na podru~jKonjevi} Polja do{ao iz Tuzle, u august1992., dok je kasnije svjedo~io
doga|ajima iz jula iste godine?! Kada jposrijedi za{ti}eni svjedok, Ori}eva jobrana uporedila dva njegova iskaza, koja ju Tu`iteljstvu BiH dao u julu 2014. i augustu ove godine.
SVJEDOK AVDI] TRA@I
POMO] OD ORI]A
Na prvom saslu{anju pred dr`avnimtu`iteljem Edinom Muratbegovi}emza{ti}eni svjedok nije uop}e spomenu
Nasera Ori}a, da bi godinu dana kasnijizjavio da je on ubio sva tri srpskzarobljenika.
SLOBODN BOSN I 12.11.20128
SU\ENJE NASERU ORI]U
BRITANSKO-BOSANSKI TIMOdvjetnici John Jones i Vasvija Vidovi}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
29/68
Upitan za{to je nakon godinu danapromijenio iskaz, za{ti}eni je svjedokodgovorio kako je uz tu`itelja Muratbe-govi}a na prvom saslu{anju bila njegovastru~na suradnica, za koju je rekao da je
bula i da ga je ona odvra}ala odsvjedo~enja?!
No, sude}i prema posljednjiminformacijama iz Tu`iteljstva BiH,kontroverzni svjedok Samir Avdi} tek bi
mogao tu`itelju Miroslavu Janji}u prirediprobleme, odnosno, dodatno poljuljaionako klimavu optu`nicu. Odvjetnic
Nasera Ori}a su Tu`iteljstvu BiH veprijavile da je Samir Avdi} sredinomseptembra zvao njihovog branjenika
prilo`ile transkripte snimljenih telefonskorazgovora. Avdi} i njegova supruga su vi{e navrata zvali Ori}a, rekli su mu da snalaze u Beogradu, pa ~ak i tvrdili kako Srbiji borave protiv svoje volje. Ratnom jkomandantu Srebrenice Avdi} kazao i dmu je poznato kako spremaju optu`nic
protiv njega, da se la`nim svjedocima pla}po dvije tisu}e KM, te predlo`io Ori}u da Beograd po{alje svog advokata, kako bi ssastao sa njim. Na koncu su Samir Avdi}njegova `ena molili Nasera Ori}a da im
pomogne, govorili kako su oboje Beogradu zato~eni, da ih fizi~kmaltretiraju, kao i da su svjedoku prijetida }e i sam zavr{iti u zatvoru ukoliko n
bude svjedo~io protiv Ori}a. I mada sbraniteljice Nasera Ori}a, jo{ prije mjesecpol dana, obavijestile Tu`iteljstvo BiH telefonskim pozivima i apelima svjedokSamira Avdi}a, njihovo je upozorenjostalo bez odgovora. Da je, me|utim, kojimslu~ajem Ori} prvi pozvao Avdi}a, posve jsigurno da bi, zbog pritiska na svjedok
ponovno zavr{io u pritvoru.
12.11.2015. I SLOBODN BOSN 2
HA[KA PRESUDA I SARAJEVSKA OPTU@NIC
TE[KE OPTU@BENaser Ori} se tereti za ubojstva tri srpskazarobljenika u prvoj godini rata
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
30/68
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
31/68
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
32/68
USarajevu je 24. i 25. oktobra
odr`an jubilarni 10. Festivalvina Wine Weekend - Art ofWine u organizaciji kompanijeFina vina, a u dva dana trajanja
festival je bio doma}in 40 proizvo|a~avina iz Bosne i Hercegovine, te regije. Iakosu u centru pa`nje, o~ekivano, bila vina,veliku pa`nju privukao je i sir koji seservirao prilikom degustacije vina. Naime,to je bila prva prezentacija Zlatnog sirakoji se za sada u skromnim koli~inama
proizvodi u selu Zlatni Bor tridesetakkilometara udaljenom od Fo~e, nanadmorskoj visini od 1.200 metara. Za
sada samo ispitujemo tr`i{te, a sa
kompanijom Fina vina dogovorili smo
degustaciju na{eg sira na festivalu vina.
Rezultati su prevazi{li sva na{a
o~ekivanja, ka`e Tatomir Jovi~i}, koji jesa svojim prijateljem, Beogra|aninomPredragom \oki}em u{ao u projekat
proizvodnje {vajcarskog sira na platokanjona Tare.
RECEPTURA U SEFU
Pri~a o Zlatnom siru krenula je prijdvije godine kada je Jovi~i} svog prijatelj\oki}a odveo u obilazak djedovine u sel
SLOBODN BOSN I 12.11.20132
MOJ JE @IVOT [VICARSKA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILI^I]
ZLATNI SIR farme Zlatni Bor iz istoimenog sela udaljenog 35 kilometara odFoe privukao je veliku panju prilikom prve javne degustacije na sarajevskom
Festivalu vina. Farma je rezultat dugogodinjeg prijateljstva PREDRAGA OKIAi TATOMIRA JOVIIA porijeklom iz ovog sela. Farma proizvodi vajcarski sir
gruyr po originalnom, dva stoljea starom, receptu s Alpa
FOANSKI SIR
PO VAJCARSKOMRECEPTU
ZLATNA KRI[KAZa proizvodnju jednog koluta Zlatnog sira koji zrije
godinu dana potrebno je oko 200 litara mlijeka
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
33/68
Zlatni Bor. Op~injen ljepotom kanjona iprirodom, ali i ogromnim potencijalom zasto~arstvo, \oki} je Jovi~i}u predlo`io
pokretanje proizvodnje tvrdog sira. Uvijeksam imao `elju i namjeru pokrenuti ne{to
na djedovini, ali nisam znao {ta zbog
udaljenosti i nepristupa~nosti ovog kraja.
Stoga sam objeru~ke prihvatio ideju i
prijedlog svog prijatelja Predraga,obja{njava Jovi~i} koji je sa \oki}emodlu~io investirati u slijepo crijevodr`ave u kojem niko ne `eli da `ivi, akamoli da ula`e. Ovdje valja spomenuti da
je \oki} studirao moderno farmerstvo uDanskoj, te da mu je sto~arstvo, izme|uostalog, u opisu radnog mjesta. Sobzirom da se selo Zlatni Bor nalazi na1.200 metara nadmorske visine, \oki} jezaklju~io da bi idealna rasa krava za ispa{una toj nadmorskoj visini i kvalitet mlijekaza proizvodnju sira bila alpska SwissBrown rasa. Alpske Swiss Brown kravekupljene su u Sloveniji i dovezene su uBiH, a proizvodnja Zlatnog sira po~ela je
prije ne{to vi{e od godinu dana.Ova grla su specifi~na po tome {to daj
malo mlijeka, ali je to vrlo masno mlijeko
zbog toga je sir masan i kvalitetan, ka`Fo~ak Ivan Bojat, majstor za pravljenjsira. Osim toga, ovu kravlju rasu odlikujevisoka u~estalost tzv. B tipa k-kazeina mlijeku. Naime, kako se ova proteinskvarijanta smatra najpo`eljnijom tehnolo{kom postupku dobijanjkvalitetnih tvrdih sireva, me|u rasama z
proizvodnju mlijeka rasa Swiss Brown imposeban zna~aj. Farma ima 15 muznih gri 15 junica, a svaka krava ima li~nu kartuodnosno svakoj se zna porijeklo i pedigr
Na farmi Zlatni bor, pored glavnoobjekta sagra|enog na ostacima porodi~nku}e Jovi~i}a, je i staja za smje{taj kravsirana gdje se pravi sir i prostor gdje se sodla`e radi sazrijevanja. Pored tognapravljena su i dva bungalova za smje{tagostiju i potencijalnih turista.
Do sada je u ovaj projekat ulo`eno ok
150 hiljada eura kako bismo po~eli proizvod
12.11.2015. I SLOBODN BOSN 3
FO^OM SE [IRI MIRIS GRUYERA
U proizvodnju sira po originalnom, dva stolje}astarom receptu s Alpa, do sada je ulo`eno oko
150 hiljada eura
KVALITET NA PRVOM MJESTUTatomir Jovi~i} i Ivan Bojat sa kolutomzlatnog sira ~ija cijena se kre}e oko 400 KM
Zvani~ni logo Zlatnog sira
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
34/68
nju sira gruy
r po originalnom, dva stolje}a
starom, {vajcarskom receptu s Alpa, ka`eJovi~i} pokazuju}i nam bo~icu od dvadecimetra u kojoj je orginalna {vajcarskate~nost kojom se premazuju sirevi. Ovopakovanje mo`e nam trajati {est mjeseci i
[vajcarci nam ne daju vi{e, odnosno novu
bo~icu dobijemo svako pola godine. Oni
orginalnu recepturu ove te~nosti ~uvaju u
bankovnom sefu, tako da je razumljiv njihov
oprez, ka`e Jovi~i} obja{njavaju}i nam da jeza proizvodnju kvalitetnog sira potrebnavanjska ispa{a krava, {to na platou Tare ne
predstavlja problem. Naime, u vrijeme dok
traje ispa{a, odnosno kad nema snijega, grlasu na otvorenom, a ogra|ena su samo tankom`icom kroz koju se pu{ta niskonaponskastruja.
DOMA]E A [VAJCARSKO
Nevjerovatno, ali kada ovu kravu
jednom pecne struja, ona se vi{e ni ne
pribli`ava ogradi, odnosno `ici. Krave su
na otvorenom, a ujutro, oko sedam sati,
same dolaze na mu`u i do osam sati sve je
zavr{eno, poja{njava Jovi~i} te dodaje dabosanski pa{njaci nisu ni{ta lo{iji od onihna Alpama. [to se ti~e pa{njaka i ispa{e,
imamo isto {to i [vajcarci. Ali, problem je
{to se [vajcarci time ponose, a mi se toga
stidimo, ka`e Jovi~i}.Za proizvodnju sira gruyr zadu`en je
Bojat, koji nam otkriva da je za jedan kolutsira te`ine izme|u 10 i 12 kilograma
potrebno izme|u 150 i 200 litaramlijeka. Specifi~nost je {to se mlijeko nekuha ve} samo zagrijava do 30 stepeni, a
onda se u njega dodaje siri{te koje to
mlijeko usiri za ne{to vi{e od 40 minuta. Sir
se zatim sije~e specijalnim sjeka~ima na
komadi}e veli~ine gra{ka. Potom ga
vra}amo u bakarni kazan i grijemo do 50
stepeni. Onda ga ubacujemo u kalup,
stavljamo datum, u kalupu ga ste`emo do
odre|ene granice i tu stoji 24 sata. Sir
vadimo iz kalupa, ubacujemo u salamuru,
stavljamo na policu, gdje se sedmi~no dva
puta premazuje po {vajcarskoj recepturi i tu
stoji, odnosno sazrijeva najmanje godinu
dana, obja{njava Bojat navode}i da jetradicionalno uklopljeno sa modernim.Krave muzu ma{ine muzilice, a mlijeko se
grije u kazanu na vatri, sir sazrijeva na
daskama i to je ta kombinacija modernog i
tradicionalnog, ka`e Bojat koji je jakozadovoljan do sada proizvedenim sirom
isti~u}i da je kvalitet neupitan. A kvalitetomZlatnog sira zadovoljan je i {vajcarskambasador u BiH Heinrich Maurer koji se
ponedjeljak, 9. novembra, u Fo~i sastao sTatomirom Jovi~i}em. Ambasadoru smdarovali kolut sira i mislim da je zadovolja
njegovom kvalitetom. Me|utim, ono {to g
je uistinu obradovalo jeste na{a pozitivn
pri~a iz fo~anskog kraja, a takvih je malo
ka`e Jovi~i} navode}i da je u posljednjinekoliko mjeseci interes za Zlatni sir
prema{io sva o~ekivanja.Imamo jako puno interesovanja
konkretno u Beogradu u elitnim restoran
ma, hotelima, u Sarajevu isto tako. Nako
Festivala vina odr`anog u Sarajevu sklopi
smo ugovor sa vinarijom Vukoje, s
Delikatesnom radnjom u Sarajevu i kod nji
se ve} mo`e kupiti na{ sir, a Zlatni si
mo}i }e se degustirati i u restoranima Imid`
Klub Slovenaca i Lovac, koji su u vlasni{tv
Mehmedalije Trake koji je iz ovog kraja
ka`e Jovi~i} navode}i da i u Dubrovnikima zainteresovanih kupaca. Jovi~i} ssvojim partnerom Predragom \oki}emnamjerava realizovati i projekat izgradnjrasplodnog centra i otvaranja mali
porodi~nih farmi. Imamo projekt rasplod
SLOBODN BOSN I 12.11.20134
MOJ JE @IVOT [VICARSKA
SWISS BROWN[vajcarske krave s pedigreom na ispa{i
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
35/68
nog centra junica koje bismo davali koope-
ran ima i od njih otkupljivali mlijeko.
@elimo napraviti male porodi~ne farme.
Ako bi se uradio put, mi smo na{li 200
hiljada franaka u [vicarskoj, kod asocijacije
El Mundo kako bismo izgradili taj centar,
ka`e Jovi~i} i dodaje kako je ta investicijana ~ekanju dok se ne popravi lokalni,makadamski put {to im je iz Op{tine Fo~adavno obe}ano. Eksploatacija {ume jeogromna, put se uni{tava, ogroman novac se
izvla~i iz {uma i prirodnih resursa, a ni{ta se
ne ula`e se u infrastrukturu, obja{njavJovi~i}. Pored puta, problem je i slabstruja, ali u Zlatnom Boru ipak vjeruju da }nadle`ni prepoznati njihove napore
podr`ati ih u namjeri da plato Tare pretvoru {vajcarske Alpe.
12.11.2015. I SLOBODN BOSN 3
FO^OM SE [IRI MIRIS GRUYERA
Seoski turizam privredna je grana o kojoj se u fo~anskomkraju malo, ili gotovo ni{ta ne zna, ali o seoskom turizmu sve sezna u [vajcarskoj gdje `ivi Tatomir Jovi~i}. Pored sto~arstva i
proizvodnje sira, Jovi~i} namjerava razviti i turizam pa je ovogljeta ugostio prve turiste iz [vajcarske. [vajcarci su biliodu{evljeni. Smjestili smo ih u novoizgra|ene bungalove, ana temeljima stare ku}e napravljen je novi objekat.Podrumski prostor, u kojem je nekad bila kre~ana, pretvorilismo u vinski podrum, a namjera nam je da u tom glavnomobjektu otvorimo restoran gdje }e posjetioci mo}i degustira-ti na{e proizvode, prije svega sir, ka`e Jovi~i}. Prema njego-vim rije~ima, trenutno se proizvodi kolut sira dnevno, a cijena umaloprodaji je oko 400 KM. To nije zanemarljivo, a dodali setome i zarada od turizma, 30 eura po no}enju, prodana pi}a ijela, ovo postaje samoodr`iv projekat, ka`e Jovi~i} koji uplanu ima i izgradnju `i~are kojom bi farmu na Zlatnom Borupovezao sa obalama Tare, odnosno sa civilizacijom.
SEOSKI TURIZAM
Kreana pretvorena u vinski podrum
IMANJEGlavna zgrada u kojoj }e biti otvoren restoran za degustaciju sira
Hypo Alpe-Adria-Bank smatra da je prijedlog Zakona okonverziji kredita u {vicarskim francima u konvertibilne marke
neustavan.Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank
a.d. Banja Luka uputile su pismo Parlamentarnoj skup{tiniBosne i Hercegovine, u kojem tvrde da je prijedlog Zakona okonverziji kredita u {vicarskim francima u konvertibilne markeprotivan principima vladavine prava i samim time neustavan.
Ako Parlament usvoji zakon, koji je predlo`io Mario Karamati},delegat u Domu naroda Parlamentarne skup{tine BiH, isti biproizveo {tetne posljedice, ne samo za cjelokupan bankarski sustavBiH, nego i za dr`avu i poreske obveznike. Pored toga, prouzro~iobi dodatu pravnu nesigurnost me|u stranim investitorima.
Uprave Hypo banaka u BiH vjeruju, a na osnovumi{ljenja najboljih doma}ih pravnih stru~njaka, da postojebrojni razlozi zbog kojih je pomenuti prijedlog Zakona
neustavan:Parlamentarna skup{tina BiH, prema Ustavu, nema
nadle`nosti za dono{enje ovakve vrste zakona. Odlu~ivanje osadr`aju obligaciono-pravnih odnosa prema odredbamaUstava BiH definitivno ne spada u nadle`nost dr`ave, nego unadle`nost entiteta, te bez njihove suglasnosti ne postoji ustav-ni osnov da Parlamentarna skup{tina BiH donese predlo`enizakon.
Pored toga, ovo bi predstavljalo direktno mije{anje zako-nodavne u sudsku vlast. Zakonodavac bi prakti~no djelovaokao zastupnik interesa tu`itelja, a istovremeno na sebe preu-zeo ulogu sudske vlasti.
Prijedlog Zakona promovira povredu prava na imovinu i
uvodi retroaktivnu primjenu zakona, ~ime se naru{avajutemelji pravne sigurnosti.
Dodatno, ovaj prijedlog Zakona predstavlja klasi~nu dis-kriminaciju u bankarskoj industriji naru{avaju}i pravila okonkurenciji, jer se naru{ava tzv. princip ravnopravne tr`i{neutakmice.
Sve pravosna`ne presude, po pitanju valutne klauzule,donesene su u korist banaka, {to potvr|uje ispravnost prim-jene va`e}ih zakona.
Prijedlog Zakona promovira diskriminaciju gra|ana/klije-nata. Nude}i najni`e, fiksne, kamatne stope samo pojedinimklijentima, zna~i da }e drugi klijenti/gra|ani biti li{eni te predno-sti te nastaviti pla}ati ionako zna~ajno skuplje kredite sa valut-nom kaluzulom u EUR.
Prijedlog Zakona predstavlja brojne povrede prava garan-tiranih me|unarodnim aktima, kao {to su provizije Va{ing-
tonske konvencije o za{titi stranih investicija.Ugovori o kreditima sa valutnom klauzulom u CHF-u u su
utemeljeni zakonom. Banke su pru`ale i pru`at }e potporusvojim klijentima, kojima je potpora potrebna, kako bi mogliservisirati svoje ugovorne obaveze.
Svaki eventualni spor koji proizlazi iz ugovora o kreditu naj-bolje mogu rije{iti ugovorne strane, banka i klijent, a u slu~ajutu`be - nadle`ni sud.
Hypo banke u BiH nastoje konstantno izna}i pragmati~no ifer rje{enje za klijente korisnike kredita sa valutnom klauzulomCHF. U tom kontekstu, kao i do sada, banke su i dalje spremnenastaviti sa bliskom koordinacijom sa Vladom, nadle`nimtijelima i regulatorima.
Saop{tenje za javnost
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
36/68
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
37/68
Sarajeva, s tim da ste Davora Jozi}a ve}spomenuli, koji je za Sarajevo igrao prije
Ivice. To su bile one utakmice
humanitarnog karaktera, koje su se igraleod 1993. do 1995. godine. A, onda je do{ao
Vlatko Glava{, tada{nji igra~ Fortune iz
Dsseldorfa... Koji je u humanitarnoutakmici izme|u Fortunei A selekcije BiHu junu 1995., igrao za nas, iako je bikapiten tog kluba. A, prvu zvani~nutakmicu za na{u selekciju odigrao je septembra 1996., u kvalifikacijama zSvjetsko prvenstvo u Francuskoj, protiGr~ke u Kalamati, kada smo pora`eni 3:0
prisje}a se Sinan Sinanovi}.Normalno, ne}emo zaboraviti n
Vuka{ina Vuku Petranovi}a, nekada{njesjajnog golmana Vele`a, koji je, naprimjesjedio na klupi tokom famozne prijateljskutakmice na Ko{evu, izme|u nas i Italijkada smo 6. novembra 1996. pobijedili 2:ali je i ranije bio na raspolaganju na{em
prvom selektoru Fuadu Fuki Muzurovi}uMo`da je Petranovi} bio i malo iskori{tenZato {to, kada su do{le na red ozbiljnijutakmice, nije dobijao pozive. A, prve dvijzvani~ne utakmice odigrali smo protiAlbanije, 30. novembra 1995. u Tirani izgubili 2:0, te protiv iste reprezentacije Zenici, 24. aprila naredne godine, kada j
12.11.2015. I SLOBODN BOSN 3
OD KOBLENZA DO ZENIC
TIRANA, 30. NOVEMBAR 1995. GODINEReprezentativci na{e selekcije snimljeni neposredno prije po~etka utakmice protiv Albanije
SARAJEVO, 2. APRIL 1997. GODINENa{a A selekcija na Ko{evuje ugostila Gr~ku
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
38/68
rezultat bio nerije{en. Te dvije utakmice bilesu nam potrebne kako bismo stekli pravoigranja u kvalifkacijama za Svjetsko
prvenstvo 1998. godine. I u te dvijeutakmice nije bilo igra~a srpske i hrvatskenacionalnosti, osim Ivice Jozi}a. Ali,kasnije su igrali Marko Topi}, BrunoAkrapovi}, Tomislav Piplica, SergejBarbarez, Zvjezdan Misimovi}, Sa{a Papac,Mirko Hrgovi}, Nenad Mi{kovi}, NinoslavMilenkovi}, Nemanja Supi}, Vladan Gruji}i mnogi drugi, kojima treba odati priznanje.Sje}am se, recimo, da se prijeratni igra~@eljezni~ara Rade Bogdanovi}, kao i MarioKova~evi}, nisu odazvali pozivimaselektora, ali javili su se Savezu, zahvalili sei izvinili. Me|utim, ja ih shvatam!
MUSEMI] U ALBANIJI
KODRO U BARCELONIPrvog selektora fudbalske A selekcije
Fuada Muzurovi}a, koji je na tu funkcijuimenovan 1992., kada je predsjednikSavezabio ministar odbrane RBiH JerkoDoko, telefonom smo dobili u Lozici pokrajDubrovnika, gdje se odmara u porodi~nojku}i. Od kada ste mi rekli koja je temava{eg teksta, po glavi mi se motaju mnogestvari... Od 1993., kada sam iza{ao izSarajeva, sa Fudbalskim klubom Sarajevo,igrale su se mnoge humanitarne utakmice.Administracija N/FSBiH uredno je slala
pozive onima za koje je smatrala da su`eljeli igrati za fudbalsku reprezentacijuBosne i Hercegovine! Neki od njih urednosu se zahvaljivali i meni i N/FSBIH, ali nisumogli, ili nisu smjeli igrati za na{u Aselekciju. Recimo, Sergeja Barbareza samzvao jo{ od 1993. godine. Miralem Brki},Alaga Dervi{evi} i drugi koji su tada radiliza nas slali su mi na stotine faxova, sa
podacima za na{e igra~e. A ja sam radio izljubavi i patriotizma prema svojoj dr`avi.Ako vam ka`em da sam tada imao platu180 maraka, sve }e vam biti jasno, ka`eFuad Muzurovi}.
Vra}amo se, u razgovoru sa Muzurovi-
}em, na onu utakmicu protiv Fortune, Dsseldorfu: Najve}i doprinos realizaciji te utakmice dao je njihov trenenekada{nji igra~ Vele`a i SarajevaAleksandar Aco Risti}, kao i Sab[ahinovi}, veliki humanitarni radnik. On j
SLOBODN BOSN I 12.11.20138
HEROJI NACIJE
SELEKTOR FUAD MUZUROVI:Na utakmici protiv Fortuneu Dsseldorfu bio je i IvicaOsim, ja sam ga lino pozvao. Rekao sam mu - hajdebudi zajedno sa mnom na klupi, a on mi je odgovorio
bolje u vidjeti odozgo
FUKO [AMPIONFuad Muzurovi}, prvi selektor fudbalskeA selekcije Bosne i Hercegovine
BAZA PODATAKASinan Sinanovi}, glavni iodgovorni urednik Sporta
PAPE I [VABOSa{a Papac i Ivica Osim
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
39/68
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
40/68
Ministar vanjskih poslovaSlova~ke Miroslav Laj~ak
po~etkom ove nedjelje otvorioje multifunkcionalno igrali{te,pored stadiona FK Guber u
Srebrenici, koje je finansirala VladeSlova~ke. Srebrenica je ovo modernoigrali{te za mali fudbal, odbojku i tenisdobila zahvaljuju}i, prvenstveno, MuradifuMuniru Pa{agi}u, uglednom biznismenu izSrebrenice, koji ve} godinama `ivi uSlova~koj. U ovoj zemlji postoji oko 500sli~nih terena, koje je Munir vidio i po`elioda jedno takvo ima i njegov rodni kraj.
ZDRAVA ATMOSFERA
Podr`ali smo ideju gospodinaMuradifa Pa{agi}a, koji je ugledangra|anin Slova~ke, a rodom je izSrebrenice, izdvojili sredstva iz rezervi i
ulo ili 70.000 eura u izgradnju ovogvi{enamjenskog igrali{ta. Ovakvi projekti,kao i gostovanje srebreni~kog fudbalskogkluba Guber ve} nekoliko godina uSlova~koj, doprinose zbli`avanju istvaranju prijateljstava izme|u narodaSlova~ke i BiH, rekao je Laj~ak nasve~anom otvaranju Terena. ^lanoviuprave FK Guber ka`u da vi{enamjenskoigrali{te sa vje{ta~kom travom zaSrebreni~ane ima veliki zna~aj.
Fudbal se u Srebrenici po~eo igrati prije91 godinu. Nije ostalo zapisano ko je prijedevet decenija donio prvu fudbalsku loptu u
Srebrenicu, ali pamti se da je grupaentuzijasta tada osnovala klub, kada sepo~elo igrati na ledinama, sve dok nijeizgra|en pravi stadion. Suljo ^akanovi},
donedavni predsjednik FK Guber,a za na{list ka`e da je na terenu gdje jepostavljeno
ovo igrali{te, 1924. godine formiran prvifudbalski klub na podru~ju op{tineSrebrenica. U `elji da se postignu {to boljisportski rezultati i da se djeca okupljaju naovom stadionu, te godine su dvojicaentuzijasta sa podru~ja op{tine Srebrenica,iz porodice Selmanagi}a i Vujadinovi}a,
poklonili svoje zemlji{te da bi se ovaj ciljmogao ostvariti. Od osniva~a FK Gubera,
preko prvih igra~a i trenera, Klubje uvijekimao multietni~ki karakter. Uo~i samograta u Bosni i Hercegovini, Fudbalski klubGuberje u{ao me|u 32 najbolje ekipe biv{edr`ave. Sportska atmosfera na stadionu
Gubera, koji se nalazi na ulazu u Srebrenicuiz pravca Bratunca, vladala je do aprila1992. godine. Po~etkom agresije na Bosnui Hercegovinu prestaju aktivnosti kluba.
Ipak, ljubav prema sportu bila je toliko jakda se i u danima opsade Srebrenice fudba
igrao na {kolskom terenu, ali i nGuberovom stadionu.U vrijeme genocida nad Srebren
~anima, stradao je i veliki broj fudbalera FK Gubera. Ovaj klub ponovo je po~esa radom po~etkom 2003. godine, sa prvimmasovnijim povratkom stanovni{tva grad. Danas kolektiv Gubera brojosamdeset i tri ~lana razli~itih uzrasta. UGuberudanas ne manjka sportskog duhaniko ne mari za etni~ku pripadnost igra~FK Guber se ranije zvao FK Rudar - prudniku olova i cinka. Prije rata se takmi~iu mnogim ligama, od op{tinske d
republi~ke, i ostvario zapa`ene rezultatPredsjednik FK Gubera danas je AdCibrali}, koji je ujedno i komand
policijske stanice u Srebrenici, a sekretar j
SLOBODN BOSN I 12.11.20140
PSIHOLOGIJA @IVOTA
Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILI^I]
Ugledni biznismen i humanista iz Srebrenice MUNIR PAAGI, koji ve vie oddvadeset godina ivi i radi u Slovakoj, pokuava Fudbalski klub GUBER iz ovoggrada, usmjeriti ka eliti; prije nekoliko dana, nekadanji visoki predstavnik u
BiH MIROSLAV LAJAKje u blizini stadiona ovog kluba otvoriomultifunkcionalno igralite
FUDBAL JE SMISAO IVOTA
Damir Pe{tali}: Drago nam je {to u posljednjevrijeme do ljudi dopiru na{i vapaji iz Srebrenice, da
nakon genocida `elimo ovdje formirati svojeporodice, da `elimo zajedni~ki `ivot
MUNIR PA[AGI], NAJVE]I DOBROTVOR U SREBRENICIMiroslav Laj~ak tvrdi da je Srebrenica dobila moderne terene
zahvaljuju}i uglednom biznismenu Muniru Pa{agi}u (prvi s desna)
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
41/68
Goran Mihailovi}, krim inspektor izSrebrenice. Cibrali} ka`e da se prije rataFK Gubertakmi~io u regionalnoj ligi BiH,a najve}i svoj uspjeh je dostigao 1989.,kada je u {esnaestini finala Kupa Mar{alaTitapobijedio FK Budu}nost iz tada{njegTitograda. Trenutno su u III ligi RepublikeSrpske. Me|utim, polako kr~e put unapredniju ligu, {to }e se, po Cibrali}evommi{ljenju, i ostvariti.
Svakako da FK Guberima ambiciju dau|e u vi{i rang takmi~enja, odnosno uDrugu ligu RS-a, i u vezi s tim mi smo se
poja~ali, {to se ti~e igra~kog kadra. Sviradimo punim kapacitetom, kako bi u{li uvi{i rang. Imamo {ansi i imamo uslove.Kada bi neko i poku{ao da ovaj klubnapravi jednonacionalnim, ne bi uspio, jerovdje vlada zdrava atmosfera. Novi tereniza nas imaju izuzetno veliki zna~aj, jer na
njima mogu trenirati i mla|e selekcije, alisami gra|ani Srebrenice mogu rekreativnda igraju nogomet. To je dobar projekatmnoge sredine bi po`eljele da imaju ovaka
jedan sportski teren, isti~e Adis Cibrali}.
GLAVNI IMAM - NAJBOLJI IGRA^
Kada je 2003. ovaj klub po~eo sa radomna pola terena su igrali Bo{njaci, a ndrugoj polovini Srbi, obja{njava namDamir Pe{tali}, glavni imam Islamskzajednice u Srebrenici, koji je i ~lan timveterana FK Gubera. Drago nam je {to
posljednje vrijeme do ljudi dopiru navapaji iz Srebrenice, da nakon genocid`elimo ovdje formirati svoje porodice, d`elimo zajedni~ki `ivot. Jedan od glavni
pokreta~a tih pozitivnih odnosa je sporIako me|u na{om djecom imamo velikitalenata, ona godinama unazad nemajadekvatne uslove da se bave sportomTereni su nam jo{ uvijek od betona. Ovigrali{te nam puno zna~i i vjerujem da je t
po~etak ulaganja u na{u budu}nost. Veomsmo zahvalni gospodinu Miroslavu Laj~aki Vladi Slova~ke, a najvi{e na{em MunirPa{ali}u, koji puno poma`e Srebrenici sportu. On nije zaboravio svoje rodnmjesto i na svaki na~in poku{ava pomo}i
pri~a nam imam Damir Pe{tali}. Ina~mnoge kolega iz kluba hvale igru imama, i timu ide bolje od kada se pridru`i
ekipi. FK Guberje bio prvo mjesto gdje s12.11.2015. I SLOBODN BOSN 4
NAPRIJED GUBER SVE ZA GUBER
POKLONJENA ZEMLJA ZA STADION
Porodice Selmanagi} i Vujadinovi} poklonile su svoju zemlju na kojoj je podignut stadion FK Guber
FK GUBER PONOS SREBRENI^ANAKlub FK Guberosnovan je prije 91 godinu
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 992
42/68
nakon rata uspostavila komunikacijaizme|u Bo{njaka i Srba. Ja sam svojim
primjerom `elio da poka`em kako setrebamo me|usobno dru`iti. U to vrijeme,2003., Srbi i Bo{njaci su jako malokomunicirali. Od ~etrnaest klubova u tre}oj
ligi, sada je FK Guberjedini multietni~ki, ukome igraju i Bo{njaci i Srbi. To je na{uspjeh i on prevazilazi sam fudbalski tim.On je nama vi{e od toga. Imamo dostatalentovane djece i vjerujem da jeSrebrenica mjesto gdje mogu do}i doizra`aja i gdje se mogu lak{e primijetiti,veli Pe{tali}.
Srebreni~ani iz FK Gubera nemajudovoljno rije~i kojima bi izrazilizahvalnost Muniru Pa{agi}u, za sve {to jeu~inio i {to ~ini za Srebrenicu. Muradif,kako ga Srebren~ani zovu, dijete je FKGubera. U tom klubu je pro{ao sve faze,
od nogometa{a do predsjednika kluba.Prijeratni uspje{ni direktor Tehni~kogservisau Sasama, firme koja je servisiralai nabavljala sve ma{ine i mehanizaciju za
potrebe rudnika, ve} vi{e od dvadesetgodina je uspje{an biznismen, sportskiradnik i humanitarac u Slova~koj.
Nogomet je njegova psihologija `ivota
~ija pravila, kako ka`e, koristi i za veomuspje{no bavljenje biznisom. Strast mu jda me|u ljudima, u nevolji posebno, pravmostove, poma`u}i nesebi~no kaksvojim Srebreni~anima, tako i nepoznatimljudima, bez obzira na vjeru i naciju
Jedan od velikih mostova je i Most-Hidslova~ko-ma|arska parlamentarna stranka, ~iji je jedan od osniva~a. Munir jveliki ugled stekao u Slova~koj kada jstranka Most-Hid u{la u Parlament tzemlje.
Otkako je FK Guber poslije ratobnovio svoj rad, Muradif je najzna~ajnidonator i sponzor, i bez njegove pomouspjesi ovog kluba sigurno bi bili znatnumanjeni. Ve} nekoliko godina na njegovinicijativu omladinci FK Gubera su~esnici jakog me|unarodnog turnira slova~kom gradu Senec, na dvadeseta
kilometara od Bratislave. Munir se bavihumanitarnim radom, u vi{e organizacijSvoju porodi~nu ku}u u Srebrenici ustupi
je za potrebe Centra za `ene. Srebreni~komselu Osat, pak, donirao je kompletnopremu za seosku ambulantu. Radiostanicu Srebrenici donirao je neophodnu novtehni~ku opremu, bez koje ovaj radio ne bmogao funkcionisati. Posebnu podr{kPa{agi} pru`a FK Guberu, a pored sviovih aktivnosti, veoma je anga`ovan i nuvezivanju kulturnih, sportskih i privrednisubjekata iz Slova~ke i Bosne Hercegovine.
SLOBODN BOSN I 12.11.20142
PSIHOLOGIJA @IVOTA
Munir Pa{agi}, koji za medije nikadane daje izjave, za na{ list kratko ka`e daje novi moderni teren tek po~etak onog{to }e Srebrenica, kada je o sportu rije~,uskoro dobiti. Za njega u ovom kraju tvrdeda je {iroke ruke i glavni mecena FKGubera. Ve} je smislio kako }e obradovatisvoj