slobodna bosna [broj 846, 24.1.2013]

7/29/2019 Slobodna Bosna [broj 846, 24.1.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-846-2412013 1/84

GODINU DANA VJEKOSLAVA BEVANDE: RASIPANJE NOVC

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.

SMRT AKADEMIKA SULEJMANA RED@I]A

MISTERIJAUKORITUMILJACKE


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-846-2412013 2/84www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



“MIROVNI SPORAZUM“SDA-ovih FRAKCIJAKako su Tihi} i Izetbegovi} podijelili

vlast u SDA

Umjesto najavljenog kongresa SDA }eodràti strana~ku konvenciju na kojoj }e

Sulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi} na ravne~asti podijeliti unutarstrana~ke mehanizmevlasti; Slobodna Bosna analizira razloge iotkriva detalje dogovora Tihi}a iIzetbegovi}a kojim je o~uvano jedinstvoSDA

BILO KUDA,OFFSHORE SVUDAKako je rasla Mi{kovi}eva

poslovna imperija

Kompanija “Vanity InternationalCorporation“ sa Belizea koja je sa „Deltom“Miroslava Mi{kovi}a i “Avazom“ FahrudinaRadon~i}a formirala kompaniju “President

nekretnine“, osnovana je na zahtjevposrednika „Adnread Neocleous &Company LLC“, najve}e advokatskekompanije na Kipru. Stvarni vlasnik“Vanity International Corporation“ je RusOleg Ezhov, a ta offshore komanija igrala je zna~ajnu ulogu u {irenju poslovneimperije Miroslava Mi{kovi}a

DONACIJE U IME DUHASVETOGAKoliko ko{ta obnova srpskih svetinja

Sve vi{e politi~ara iz RS-a postajuzadu`binari, ktitori i kumovi crkvi u svojimzavi~ajima; na{a novinarka pi{e da li poli-ti~ari ova “Bogu ugodna djela” ~ine izpopulisti~kih razloga ili iz ljubavi prema

zavi~aju i odakle nami~u novac da bipostali dobrotvori

NANCY PEARLAmeri~ka bibliotekarska zvijezda

Bibliotekarka, knjièvna kriti~arka iprofesorica iz Seattlea NANCY PEARL,kreatorica svjetski poznatog projekta“JEDAN GRAD, JEDNA KNJIGA“, pro{lesedmice prvi put je posjetila Bosnu i

Hercegovinu; o piscima, knjigama i ~itanjurazgovarali smo sa ovom simpati~nombibliotekarkom koja je pametno iskoristilaameri~ku glad za celebrity kulturom kako bipopularizirala svoju profesiju

IDILA NA MINUS 20Pjesni~ka posjeta [vedskoj

Na{a novinarka je proteklih dana sa bh.kolegama pjesnicima boravila u [vedskoj uokviru pjesni~ke razmjene i saznalazanimljive stvari o tome kako ìve nordijskipisci, za{to [ve|ani rado uzimajuporodiljsko odsustvo, kako su mrtvi nekadna sjeveru ~ekali prolje}e da budusahranjeni, ko je zapravo {vedski kralj...

NATALIE WOODMisterija jedne smrti

Vi{e od trideset godina nakon {to je njenotijelo prona|eno u moru u blizinikalifornijskog otoka Santa Catalina, do{lo je do velikog preokreta u novoj istrazi osmrti holivudske zvijezde NATALIE WOOD

izvje{taj s autopsije otkriva kako je glumicna tijelu imala brojne povrede za koje sepretpostavlja dasu nastale prijeutapanja, {toponovo bacasumnju na njenogtada{njegsupruga, danas83-godi{njegglumca iproducentaROBERTAWAGNERA

24.1.2013. I

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

64

56

60

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-846-2412013 4/84I 24.1.2014

BORAC ZA BOLJUPRO[LOST

Samir Rizvo nijesmijenjen zbogkontroleSarajevskepivare negozbog paso{aizdatih arapskojbra}i“Pomo}nik ministra sigurnosti SamirRizvo nedavno je za Dnevni avaz ustvrdio da je 2001. godine smijenjen smjesta {efa Sektora kriminalisti~kepolicije MUP-a Kantona Sarajevo jer jepo~eo da “~e{lja“ poslovanjeSarajevske pivare“. Podsjetit }emovisprene novinare Avaza, a i samogpomo}nika ministra Rizvu, da“~e{ljanje“ dokumentacije u Sarajevskojpivari nema nikakve veze sa njegovomsmjenom. Naime, 2001. godine SamirRizvo smijenjen je sa mjesta {efa

Sektora kriminalisti~ke policije MUP-aKantona Sarajevo jer je bio doveden uvezu sa nezakonitim izdavanjem li~nihkarata licima afro-azijskog porijekla(mudàhedinima) koje je vodio tada{nji

I najnoviji poku{aj rekonstrukcije VladeFederacije BiH, sve su prilike, okon~at }ese neuspjehom. êtiri stranke nove parla-

mentarne ve}ine u Federaciji BiH izglasat}e nepovjerenje Vladi u Predstavni~komdomu Parlamenta Federacije BiH, no uDomu naroda nai}i }e na nepremostivu

prepreku u vidu vitalnog nacionalnoginteresa, na koji }e se SDA pozvati kako bisprije~ila smjenu vlastitih ministara u VladiFederacije BiH.

Po ve} vi|enom scenariju, ~elnici SDA ponovo }e se suo~i ti s optu`bama dazloupotrebljavaju institut vitalnog naciona-lnog interesa kako bi sa~uvali nekolikoministarskih pozicija u federalnoj Vladi, na{ta }e ova stranka vjerovatno odgovoriti da

ne poku{ava sa~uvati nekoliko ministarskihfotelja nego poku{ava spasiti dràvu prednasrtajima SDP-ovih {arlatana, i tu bi se inajnovija pri~a oko rekonstrukcije fede-ralne Vlade mogla i okon~ati. Gdje si bio -nigdje, {ta si radio - ni{ta.

Cijeli problem s rekonstrukcijom fede-ralne Vlade, da se posluìmo termino-logijom Z , nastaje otuda{to ima logiku, ali nema matematiku.

Četiri stranke, SDP, SBB i dva HDZ-a,nesumnjivo imaju ve}inu u Predstavni~komdomu Parlamenta BiH, no problem je {to uFederaciji BiH, pored Predstavni~kog,

postoji i jednako zna~ajan Dom naroda, koji je sastavljen od tri nacionalna i jednogkluba ostalih“.

U klubu Bo{njaka Doma narodadvotre}insku ve}inu, 12 od ukupno 17delegata, kontrolira SDA, a upravo je 12delegata u jednom klubu dovoljno zaaktiviranje vitalnog nacionalnog interesa.

Niko politi~ki odgovoran ne bi smio ni pomisliti a kamoli insistirati da proguraneku odluku, rje{enje ili zakon ako nema

podr{ku barem proste ve}ine delegata u svatri nacionalna kluba. U konkretnom slu~aju,rekonstrukciji federalne Vlade ne}e se

usprotiviti prosta nego dvotre}inska ve}inu jednom nacionalnom klubu, {to je jasadokaz da ~etiri stranke ne mogu obez

bijediti parlamentarnu ve}inu u oba domParlamenta Federacije BiH.

Rezultati parlamentarnih izbora odrànih prije vi{e od dvije godine naprosto stakvi da nije mogu}e formirati stabilnvlast bez najmanje tri partije u FederacijBiH, odnosno najmanje ~etiri partije nrazini dràve: SDA jer ima ve}inu

bo{nja~kom, HDZ-a zbog ve}ine hrvatskom, SNSD u srpskom, i SDP-zbog ve}ine koju ima u klubu ostalih“.

Za funkcioniranje vlasti logika j poèljna, ali je matematika neophodna krajnje je vrijeme da tu ~injenicu prihvate

po{tuju svi akteri politi~ke scene u BiH.(A. Metiljevi}

AKO BUDIMIR POPUSTI, SDA ]E BLOKIRATIREKONSTRUKCIJU VLADE FBiH

MINI MARKET

U Domu naroda federalnog

Parlamenta SDA ima 12delegata, što je dovoljno za

aktiviranje vitalnognacionalnog interesa

ISCRPLJENE SVE KOMBINACIJERekonstrukcija federalne Vlade ne}e pro}i uDomu naroda Parlamenta FBiH gdje ve}inuima SDA

Samir Rizvo



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]

24.1.2013. I

CJB Sarajevo u periodu od 1994.do kraja 1996. godine.A “~e{~ljanje“ dokumentacije uSarajevskoj pivari 2001. godine, ponalogu tada vladaju}eg SDP-a,okon~ano je nakon punih 30 danatokom kojih su inspektori bezuspje{notragali za kriminalom u ovompreduze}u. (M.F.)

VUÎ] U JANJE]OJ KO@I

AleksandarVu~i} traìo dase Goran Dodik strogo kazniGoran Dodik , zbog pokazivanjasrednjeg prsta i stra`njice navija~imaCrvene zvezde , ka`njen jetromjese~nom zabranom dolaska nautakmice u regionalnoj ABA ligi, a klubIgokea sa 5.000 eura.Ostalo je nepoznato kako je pro{aoDelija koji je udario Gorana Dodika,nakon njegovog vrije|anja navija~a iurlanja: poljubite me u dupe! Kada je

Zvezdinog navija~a uhvatiloobezbje|enje Milorada Dodika,aktuelni predsjednik RS-a je rekao:“Dovedite ga meni ovamo...” Naupla{enog mladi}a Dodik je istresaosalvu psovki i uvreda. Me|utim, kakona{ list saznaje, Goran Dodik i Igokeasu ka`njeni nakon {to je AleksandarVu~i}, potpredsjednik Vlade Srbije,ina~e okorjeli zvezda{ i ~ovjek kojipomaè oporavak ovog kluba, podigaoglas u regionalnoj ABA ligi. Na{ izvortvrdi da bi Dodikovo pona{anje pro{loneka`njeno da se radilo o nekom

drugom klubu.Aleksandar Vu~i}, koji je zaduèn zaborbu protiv organizovanog kriminala,familiji Dodik je najomraèniji politi~ar izSrbije. U Vu~i}evom okruènju moè se~uti da su bra}a svojim gestovimasvjesno pokazala {ta o njemu misle.Goran Dodik sutradan se izvinio zasvoje pona{anje, me|utim upu}eni uprilike tvrde da je izvinjenje izazvanostrahom da Vu~i} ne po~ne“raspakivanje“ njihove imovine u Srbiji.

(M.D.)

MINI MARKET

Bh. fotoreporteri zajedno zaštićenike Zavoda Drin



Imam apsolutno razumijevanje i simpatije za o{trekritike koje je u nedavnoj televizijskoj emisiji na ra~unCentralne izborne komisije BiH izgovorila L

, biv{a ~lanica CIK-a (odnosno Sredi{njeg izbornog povjerenstva) i aktualna ~lanica Predsjedni{tva SDP-aBiH. (Govorka se da bi Lidija uskoro trebala popuniti,ostavkom @ upra`njeno, (hrvatsko)

potpredsjedni~ko mjesto u SDP-u, mada ni ambicijene bi trebalo potcijeniti)

âk i neka su njezine kritike motivirane osobnimrazlozima (a jesu, bez sumnje, i to krupnim razlozima) tone umanjuje njihovu utemeljenost, vjerodostojnost iopravdanost.

Centralna izborna komisija BiH utvrdila je kod LidijeKora} sukob interesa u vrijeme kad je ona istodobno biladirektorica Oslobo|enja i zastupnica u Gradskom vije}u

Sarajeva. Ustanovljeno je da je “Oslobo|enje“ poslovalosa Gradskim vije}em u iznosu ve}em od (Zakonom osukobu interesa) predvi|enih 5 hiljada maraka. Zbog toga{to je “cikovana“, tako se u politi~kom àrgonu zovesankcioniranje od Centralne izborne komisije, LidijaKora} je ostala bez ambasadorske funkcije u Briselu: ko}e ozbiljan dati agremane osobi koja je obiljeèna(stigmatizirana) od tako autoritativne institucije, zvu~nogimena i ogromnih ovla{tenja?! Nije se u to smjela upustitini Vlada Belgije, niti briselska sredi{njica NATO-a ukojima je Lidija Kora} trebala biti veleposlanica Bosne iHercegovine...

Centralna izborna komisija je, izdvojit }u tek nekoliko slu~ajeva ekstremno opasnih po vladavinu

prava, u sukobu interesa ulovila S , biv{eg poslanika SDA u dràvnom Parlamentu: van razumnesumnje je dokazano da mu je punac direktor (i to ne bilokakav direktor, nego v.d!) Javnog komunalnog preduze}aBa{bunar iz Travnika koje posluje sa dràvom(zanimljivo je to saznanje da javna preduze}a posluju ~ak

i sa dràvom!). [epi} je ka`njen sa dvije hiljade maraka,

a zabranjeno mu je kandidiranje na bilo koju javnudu`nost u naredne ~etiri godine. Četiri godine zabrankandidiranja i nov~anu kaznu presudio je CIK

predsjedniku Demokratske narodne zajednice, tako|e biv{em poslaniku u Parlamentu Bosne i Hercegovin

. Kriv je jer je istovremeno bio i dràvn poslanik i predsjednik Skup{tine privatnog poduze}Sanitex , koje je tako|er poslovalo sa dràvniminstitucijama. Stra{no, grozno, neoprostivo!

Vratimo se, ponovo, na “cikovanje“ Lidije Kora}. Kolik joj je materijalna {teta nanesena tom sankcijom (o du{evnimnematerijalnim posljedicama ne moèmo suditi)? Kolika juop}e mjese~na pla}a velesposlanika Bosne i Hercegovin

u Briselu? Ne znam. Da li je ve}a, ili je manja, od pla}erecimo, izvr{nog direktora Javnog preduze}a AutocestFederacije . Na toj se du`nosti nalazi M , na tu g

je du`nost turila Vlada Federacije BiH, a ~elni ~ovjek te jVlade popularni, kontroverzni, harizmati~ni Nermin Nik{i}

brat izvr{nog direktora Mirsada.

Nakon vi{emjese~nog, mukotrpnog, danono}nogiscrpljuju}eg vije}anja, analiziranja, Centralnizborna komisija neoborivo je ustanovila d

“premijer Vlade Federacije Nermin Nik{i} nije bio sukobu interesa“ kada je svojim potpisom brata Mirsad

postavio na direktorsku funkciju u javnom preduze}uObrazloènje nije uslijedilo, pa ga moèmo samnaslu}ivati. Mo`da Javno preduze}e “AutocestFederacije BiH“ ne posluje sa dràvom u iznosima ve}imod 5 hiljada maraka, za razliku od “Oslobo|enja“ “Sanitexa“. Mo`da, opet, nisu na|eni DNK dokazi da sMirsad i Nermin bra}a. Mo`da razlog za ovakvu odluktreba traìti u nespornoj ~injenici da Mirsad nije Nermin

punac, nego mu je (samo) brat.I evo, jo{ jednom, ovaj put zauvijek, vra}am s

slu~aju Lidije Kora}. Da je prije skoro tri godine kazn

Centralne izborne komisije nije zaustavila, sprije~ilaI 24.1.2016

Fahrudin Radončić je u službenu posjetu Evropskoj uniji doletio usvom privatnom avionu. Odnosno, u privatnom avionu svoje firme,bolje i korektnije rečeno u osobnom avionu svoje (bivše, aktualne,naibu?) supruge Azre. Da li tu postoji zrnce elemenata povredeZakona o sukobu interesa? Kome će Ministarstvo sigurnostiispostaviti fakturu za iznajmljivanje privatnog aviona ministruRadončiću?

MINI-STAR FAHRO NASLU@BENOM PUTUPi{e: SENAD AVDI]

Ima li sukoba interesa



Lidija bi, a ne bi I , u utorak, u svojstvu veleposlanikau Belgiji na Aeredromu u Briselu do~ekala ministra sigurnosti uVije}u ministara BiH, gospodina F . Koji je uslu`benu posjetu Evropskoj uniji doletio u svom privatnom avionu.Odnosno, u privatnom avionu svoje firme, bolje i korektnijere~eno u osobnom avionu svoje (biv{e, aktualne, naibu?) supruge

. Da li tu postoji zrnce elemenata povrede Zakona o sukobuinteresa? Kome }e Ministarstvo sigurnosti ispostaviti fakturu zaiznajmljivanje privatnog aviona ministru Radon~i}u? Evropskojkomisiji, J ? Vije}u ministara, V

? Azri Radon~i}? Nikome?

Hajde, dobro, peke, mo`da iznajmljivanje aviona na relacijiSarajevo-Brisel-Sarajevo ne ko{ta vi{e od fatalnih pet hiljadamaraka, crvene linije do koje se po zakonu smije i moè poslovati

sa dràvom. Dok se to ne utvrdi, nije korektno spekulirati iunaprijed presu|ivati.

Mnogo teì sukob privatnog i javnog/dràvnog interesa, uBriselu, odvijao se tokom Radon~i}evog susreta saevropskom komesarkom za unutarnje poslove C

. U izjavi nakon susreta datoj Federalnoj televiziji,

Radon~i} kaè da je “uvaènu gospo|u Malstroem upoznao saklju~nim sigurnosnim problemima u Bosni i Hercegovini“. A to sukako je rekao, a njemu nikada do kraja ne treba vjerovati:“ogromna poreska dugovanja poduze}a od preko milijardumaraka“, “stotine miliona nevra}enih kredita jednoj banci“,“nezakonite ratne privatizacije“ “nerasvijetljena ubistva doministra

policije Joze Leutara i zamjenika direktora AID-a“. Dakle, mini-star Radon~i} je evropskoj komesarki za unutarnje poslove

predo~io dajdèstirano pisanje svog, pardon Azrinog, zlo~ina~kogtabloida Avaza u posljednjih godinu-dvije dana. Svoje privatnefrustracije, opsesije, antagonizme, resentimane, zapo~ete anedovr{ene ratove mini-star je ”podràvio“ i istresao ih u sjedi{tuEvropske unije. Nema pre{nijeg, sasvim sigurno ni prioritetnijeg

posla evropska ministrica sigurnosti nego da razbija glavu

poreskim dugovanjima u Federaciji, komintentima Hypo bankeratnim privatizacijama i plja~ka{ima ...

Ozbiljan, odgovoran, vjerodostojan dràvni ministar sigurnostkakav je, htjeli mi to ili nam se ne dopadalo, srbijanski {ef policiji premijer I od briselske sigurnosne administracije tra`

pomo} u istragama, otkrivanju, hap{enju planetarnih narkobossova prikuplja dokumentaciju o njihovim finansijskim transakcijamatajnim ra~unima. Prije svih D , “pljevaljskog tambura{akoji je, tvrde ozbiljni ljudi iz vrha srbijanske vlasti, u toj dràv

proprao tri milijarde eura po{teno, krvavo zara|enih na trgovinnarkoticima svih boja i kakvo}e i pouzdanog geografskog porijekla

garancije kvaliteta. Ko zna, mo`da je u dijelu susreta zatvorenomza javnost mini-star Radon~i} traìo od evropske centrale sigurnosda se dràvnim institucijama, agencijama za sigurnost, tuìteljstv

pribave podaci o kretanju (i tajnom poslovanju) N, da se provjeri poslovanje nekih offshore kompanija

nepristupa~nih otoka koje peksinim parama privatiziraju, kupujfirme po BiH. To je njegov posao i to je obaveza na koju treb

podsje}ati komesarku EU-a za sigurnost.

Zakon o sukobu interesa usvojen prije pet godina je, svi su bil

suglasni, i amateri i stru~njaci, jedan jako dobar, precizanneophodan zakon. U njegovim uvodnim, op}im odredbam pi{e (~lanak 2): “Sukob interesa postoji u situacijama u kojimizabrani du`nosnici, nosioci izvr{nih funkcija i savjetnici imaj

privatni interes koji uti~e, ili moè uticati, na zakonitosotvorenost, objektivnost i nepristrasnost u vr{enju javne funkcije“

U poglavlju naslovljenom “Principi djelovanja“ napisano j(~lanak 5): “U vr{enju javne funkcije izabrani du`nosnici, nosiocizvr{nih funkcija i savjetnici ne smiju svoj privatni interes stavljaiznad javnog interesa“.

Ali ko je zaduèn za provo|enje toga Zakona: Centralnizborna komisija BiH, koja se dugo godina trudila, i na krajuspjela, iz personalnih, koruptivnih razloga izgubiti svaki moraln

politi~ki i profesionalni kredibilitet i legitimitet.

24.1.2013. I

adon~i}evom avionu za Brisel?

BOLJE VAS NA[’ODirljiv i koristan susret u Briseludvoje ministara, Fahrudina Radon~i}a

i Cecilije Malstroem

BOLJE VAS NA[’ODirljiv i koristan susret u Briseludvoje ministara, Fahrudina Radon~i}a

i Cecilije Malstroem



ÊTVRTAK, 17. JANUAR Neko je mudar napisao da je jedna od

ve}ih prevara “razgovor sa tzv. malim,obi~nim ljudima“ ilustriraju}i to osobnim

bogatim iskustvom: najve}i i najneobi~niji problemi stizali su ga nakon razgovora sa“malim i obi~nim ljudima“.

Danas mi jedan takav “obi~an, sva-kida{nji, “na{ ~ovjek“ odrà kratku lekciju

(za dugo pam}enje). U kratkim crtama:odakle pravo meni, koji ni ku~eta ni ma~etanemam, “dvije jake za vratom ne posje-dujem“, da prozivam R koji

jahtom plovi, vlastitim zrakoplovima leti,ergelu najskupljih auta voza, hotele itornjeve ima, o stanovima da i ne pri~amo.

su se divili i klanjali, izrazloga {to je bio “uspje{an i bogat“, a,

ispostavlja se to svakodnevno u zagreba-~koj sudnici, bilo je obratno: uspje{an i bogat postao je jer su mu se divili i pla{iliga se. Potpredsjednik Vlade Srbije

obja{njava da je izvor mo}i tajkuna MIROSLAVA MI[KOVI]A,njegov utjecaj na politi~are, pravosu|e,

policiju proistjecao iz njegovog bogatstva,koje nije stekao na zakonit na~in...

, napisao je, dvije hiljadegodina prije pojave S ,

povjesni~ar starog Rima T .

PETAK, 18. JANUARSvi pozvani gosti za sutra{nju emisiju

Reflex na OBN-u, koja }e se bavitinerasvijetljenim politi~kim ubojstvima,

potvr|uju mi dolazak; S

. “

,smije se kolega snimatelj sa OBN-a.

SUBOTA, 19. JANUARMONICA BELLUCCI, tokom dana{nje

posjete Vi{egradu, nije krila i radost izadovoljstvo {to “je prvi puta u posjetiSrbiji“. Slavna italijanska glumica je “usrbijanskom starom gradu Vi{egradu“otkrila da }e na prolje}e glumiti u novomfilmu EMIRA KUSTURICE, ~iji je naslov“Ljubav i rat“. “Glumi}u Srpkinju“, sve je{to je o tom filmskom projektu moglaotkriti Monica, napominju}i da je ve}

po~ela u~iti srpski jezik. Ne treba sumnjati da }e Belluccijeva

ovu rolu uspje{no odigrati, u pravim jerukama, zanat }e u~iti od najboljeg me|unajboljima: niko tako uspje{no, uvjerljivo

kao Kusturica ve} dvije decenije ne glumiSrbina!

NEDJELJA, 20. JANUARU vrijeme dok su se “ljetni dan do

podne“ (po australskom kalendaru) }eralii S , zove

me ljutit, bijesan, utu~en prijatelj: “

,slaèm ga iako se ne kladim.

, utje{i ga kom{ija.

PONEDJELJAK, 21. JANUAR Nisam gledao gostovanje glumca

EMIRA HAD@IHAFIZBEGOVI]A naTeleviziji Alfa , jutros mi prepri~a{e dijelo-ve. “

,kazao je Emir.

Ne vidim neke velike antagonizme “okodràve“ me|u pobrojanim novinarima.

Nejedinstvo me|u nama druga~ijeg je predznaka, motiva i ambicija. Ne volim ja“jedinstvo po svaku cijenu“, “nazor“...

, napisao je davno,u 18. stolje}u jedan veliki {kotski sociolog.

UTORAK, 22. JANUARIzvjesni G , logora{ iz

Tar~ina, preko advokata DU[KA TOMI]A(op)tuìo je HANKU PALDUM da ga je,osobno, li~no i personalno najbestijalnijimmetodama mu~ila i poniàvala u tar~insk -om logoru za Srbe.

Ne znam kada se taj navodni zlo~ide{avao. Znam pouzdano, iz prve ruk(kao i prve i druge noge koje se godinam

nisu oporavile od promrzlina) gdje jHanka bila izme|u 25. decembra 1993. i 1

januara 1994. godine. Zajedno smo bizameteni na planini Bitovnji, proveli peuàsnih dana i pet nesno{ljivih polarni

no}i, Hanka u autu sa dvoje malodobndjece, ja u dìpu sa tri starije mu{ke osobeHanka je najavila tu`bu protiv Goluba Tomi}a; neka me komotno, bez ustezanjauvrsti u listu svjedoka.

Nije mi, me|utim, jasno kako “posjetuHanke Paldum “Silosu“ nije registriradugogodi{nji zato~enik toga kazamat

, nesu|eni Hankikolega, vokalni solista?!

SRIJEDA, 23. JANUARISMET BAJRAMOVI], predsjedni

Saveza samostalnih sindikata, u strog

intoniranom pismu upozorenja traì oSindikata radnika u trgovini BiH da izmirdugovanja za sindikalnu ~lanarinu u zadnjtri-~etiri godine. “

Ba{ briga {minkera-sindikalca Bajramovi}a {to Sindikat trgova~kih radnikokuplja najlo{ije pla}ene radnike u dràvon bi da pokupi svoj hara~ od te sirotinje.

Uvijek sam tvrdio da je njegov imenjai prezimenjak, ] , za sindikalistu Bajramovi}a, gospodin i filantrop!

I 24.1.2018



@ENA ZA SVA VREMENA

SinhaKurbegovi}

(SDA) jedina jepreìvjelakadrovsku sje~ubiha}koggubernatoraHamdijeLipova~eKada je 2004. godine do{ao na ~eloOp}ine Biha}, Hamdija Lipova~asmijenio je sve pomo}nike koje jezatekao kao zaostav{inu prethodneSDA vlasti, osim Sinhe Kurbegovi},koja se, po ocjeni mnogih, nije ni~imisticala kao kadar SDA pa je „preìvjela“samovolju na~elnika Lipova~e.Zahvaljuju}i svojim sposobnostimaKurbegovi}eva je od neprimjetne {eficesektora postala „prva dama“ Op}ine sa jasno ispoljenim ambicijama da vlada.Takvu poziciju najprije je iskoristila dapobolj{a svoj materijalni status, a zatim je krenula u rje{avanje pitanjazapo{ljavanja svojih najbliìh. Tako jebez konkursa njen suprug SamirKurbegovi} “osvanuo“ u tada{njemFondu za komunalne djelatnosti i

MINI MARKET

Posljednjeg dana 2012. godine, nakonno}nog skijanja na Bjela{nici, za{titar

preduze}a ZOI ‘84 pretukao je pripadnikaKluba spasilaca 2000 A .

Nakon zavr{etka smjene Sara~evi} jekrenuo da parkira motorne sanke kada jena njega, iz ~ista mira, nasrnuo vidno

pijani za{titar ZOI ‘84. Sara~evi} je napad prijavio policiji koja intenzivno radi narasvjetljavanju slu~aja.

Kako nezvani~no saznajemo, u izjavikoju je dao policiji Sara~evi} je rekao damu nije poznat razlog zbog kojeg ga jefizi~ki napao za{titar preduze}a ZOI ‘84.Tako|er je izjavio da ni s kim nije bio ukonfliktu osim {to se sporje~kao saministrom komunikacija i prometa

, koji glavninu iradnog i slobodnog vremena provodi naBjela{nici. (M.F.)

“MARA“ ZBOG DAMIRA

Nakon verbalnog sukobas ministrom Hadžićem,

Almira Saračevića pretukaozaštitar ZOI 84

kona~no je vidio M! Sav ozaren, ovoj svjetskoj divi je

obe}ao da }e velikodu{no finansirati film ukojem }e igrati glavnu ulogu. Upu}eni tvrdeda je posrnuli Dodik traìo od E

da mu sredi Monicin dolazak uBanju Luku jer je mislio da }e druènje s

jednom od najljep{ih èna svijeta bar malo

promijeniti medijsku sliku o njemu koja jeiz dana u dan sve lo{ija.

Kusturica nije mogao odbiti Dodika jer je njegov vi{emilionski du`nik. Naime, poznato je da je Dodik finansirao Kustu-ricine brojne projekte, samo za Andri}gradDodik je Kusturici dao vi{e od 15 milionaKM. Potom je ljetos na stadionu Borik uBanjoj Luci izvedena njegova opera Domza vje{anje , koja je Vladu RS-a ko{tala 300hiljada KM, iako ju je gledalo jedva 3.000Banjalu~ana.

Ulaznice su dijeljene besplatno, za {ta je bio zaduèn RTRS. Za nekoliko mjeseci,

kada bude snimao film, Dodik }e Kusturici ponovo odrije{iti kesu.

Na Me}avniku Kusturica je Moniksmjestio u predsjedni~ki apartman, u kojemina~e tokom svojih posjeta Drvengrad

boravi Milorad Dodik, tako da se poznatglumica nekoliko dana ba{karila u krevetkoji je do sada koristio isklju~ivo Dodik.

(M.D

MONICA U DODIKOVOM KREVETU

Monika Bellucci smještena upredsjedničkom apartmanuu Drvengradu koji koristiisključivo Milorad Dodik

SinhaKurbegovi}

Milorad Dodik iMonica Bellucci



PRO ET CONTRA

24.1.2013. I

infrastrukturu. Kada je Lipova~a nakonop}ih izbora izabran za premijeraUnsko-sanskog kantona, ministarskomjesto u Vladi pripalo je i odanoj SinhiKurbegovi}. Budu}i da je SDP izgubioBiha} na lokalnim izborima, Lipova~anjenog supruga Samira Kurbegovi}apreko no}i i bez konkursne procedurezapo{ljava u Kantonalnu direkciju zaceste USK, gdje je ve} ranije Lipova~ana mjesto direktora instalirao svogvjen~anog kuma Amela Alagi}a.

(M.F.)

KAD SE MALERUKE SLO@E

Sin FahrudinaRadon~i}ak}erciMustafeCeri}a prodaostan za 216hiljada maraka

Isak Radon~i}, sin (iz prvog braka)ministra sigurnosti i “biv{eg“ vlasnikaAvaza Fahrudina Radon~i}a, koji jevlastitim parama finansirao vlastitustranku i stekao naklonost dnevnika uvlasni{tvu biv{e supruge (iz drugogbraka), krajem juna 2008. godine nara~un otvoren u Komercijalnoj banciuplatio je vi{e od 200 hiljada maraka.Dodatnim provjerama utvr|eno je da jeIsak Radon~i} do tih sredstava do{aoprodajom dvoiposobnog stana za 216

hiljada KM. Ugovor je sa~inila notarkaIndira Turkmanovi}, a stan je kupilak}erka biv{eg reisu-l-uleme Mustafeefendije Ceri}a, Adila Ceri}. OdakleAdili Ceri} 200 hiljada maraka zakupovinu dvoiposobnog stana od IsakaRadon~i}a, ostaje nepoznato. S drugestrane, ni Radon~i} junior nije pokazaosklonost ka {tednji. Naime, ve} 2. julapodigao je 100 hiljada maraka, a 21. jula sa ra~una je podigao preostalih 116hiljada maraka.

(M.F.)

MINI MARKET

KENAN EFENDI]Urednik por-tala Radio-sarajevo.ba

NEKada bi to bilo stvarno a neformalno izglasavanje pov-

jerenja, premijer Nermin Nik{i}ne bi smio dobiti novu {ansu.Javni dugovi rastu, proizvodnjapada, a nepotizam je sasvim uredu. To je slika Nik{i}evogmandata.

HUSNIJAKAMBEROVI]

DirektorInstituta zaistoriju

NEMi{ljenja sam da SDP treba i}isa novim mandatarom i vjeru-

jem da ga imaju. PremijerNik{i}, koliko god bilo pozi-tivnih stvari koje je napravio,ne bi trebao dobiti novimandat.

DENNIS GRATZPredsjednik Na{estranke

NEPremijer Nik{i} ne zasluùjes obzirom na do sada

pokazano. Smatram dageneralno nije korisno da senakon izglasavanja nepov-

jeren ja Vladi iste osobepostavljaju na funkcije kojesu imale prije.

ESAD HRVAÎ]Advokat

NEMi{ljenja sam da premijer Nik{i}nije zasluìo ni pro{lu kandidatu-ru pa tako smatram da nezasluùje ni novu. Vlada kojupredvodi SDP svoja obe}anja upreizbornim kampanjama nijeostvarila i nisu sposobni davode ovu zemlju.

SULEJMANKUPUSOVI]

Reìser

DAU ovakvom bezli~nomkadrovskom sastavu svih

vode}ih stranaka, pa i SDP-a,~ini mi se da ipak premijerNik{i} je za milimetar ispreddrugih i zato bih mu daopovjerenje za drugi mandat.

[EFKO BAJI]Projektmenadèr“Care Inter-national”

NEKompletna struktura vlastizasluùje smjenu i zatosmatram da premijer Nik{i}ne zaslu uje jo{ jednukandidaturu.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Priredila: Ma{a ]osi}

Treba li Nikšić, u slučaju izglasa-

vanja nepovjerenja Vladi FBiH,dobiti još jednu kandidaturu?



“ ”

Umjesto najavljenog kongresa SDA će održati stranačku konvenciju na kojoj ćeSulejman Tihić i Bakir Izetbegović na ravne časti podijeliti unutarstranačke

mehanizme vlasti; Slobodna Bosna analizira razloge i otkriva detalje dogovoraTihića i Izetbegovića kojim je očuvano jedinstvo SDA

TIHI] OSTAJE NA ^ELU SDA,IZETBEGOVI] PONOVO KANDIDATZA ^LANA PREDSJEDNI[TVA BiHU novom strana~kom rukovodstvu Tihi} i Izetbegovi}

imat }e podjednak broj “svojih ljudi“

12



Ako Glavni odbor SDA na sjednici

po~etkom februara ove godineverificira politi~ki dogovor S

i B, prvi put od uspostave

vi{estrana~ja u BiH u jednoj politi~koj

partiji bit }e uspostavljen liderski dualizam,odnosno dvovla{}e! Naravno, rije~ je o privremenom eksperimentu kojim nije posve zadovoljan ni st rana~ki lider Sulejman Tihi} niti njegov rival Bakir Izetbegovi}. I jedan i drugi morali su seobra~unati s vlastitim egom i ta{tinom, i

pristati na kompromis ~iji je glavni ciljo~uvanje strana~kog jedinstva u predstoje-}em burnom razdoblju do parlamentarnihizbora 2014. godine.

Bez obzira {to }e odga|anje redovnogkongresa za dvije godine naru{iti demok r -atske standarde kojih se ova stranka

pridràvala od osnivanja do danas, u vrhuSDA o~ito su procijenili da }e politi~ka{teta za stranku ipak biti znatno manja odvrlo izglednog politi~kog profita na

parlamentarnim izborima 2014. godine. Naove }e izbore SDA iza}i jedinstvena ioja~ana, nasuprot glavnog politi~kog rivalaza bo{nja~ke glasove, SDP-a, ~iji su temelji

ozbiljno poljuljani pro{logodi{njom sva-|om i razlazom Z i @.

Upravo zato, na kompromisni spor azumSulejmana Tihi}a i Bakira Izetbegovi}anajvi{e primjedbi nije stiglo iz strana~ke

baze, koja je sve donedavno listom traìlaodràvanje redovnog strana~kog kongresa,nego iz tabora glavnog politi~kog rivala,SDP-a, odakla su i Tihi} i Izetbegovi}zasuti najgrubljim uvredama i diskva-lifikacijama. Iz vrha SDP-a Tihi}u je

spo~itana “patolo{ka èlja da vladastrankom i u naredne tri godine“ dok je nara~un Izetbegovi}a upu}ena cini~na

primjedba da }e prema novom rasporedu politi~kih snaga u vrhu SDA biti “mali odkuìne“!

Sporazum Tihi}a i Izebegovi}a izazvao je jednaku provalu bijesa i u vrhu SDP-ovog koalicionog partnera SBB-a, koji setako|er posljednjih sedmica suo~ava sozbiljnim osipanjem strana~kih redova.Preko strana~kog glasila, Dnevnog avaza ,SBB uporno poku{ava kompromitiratidogovor Tihi}a i Izetbegovi}a, i potaknuti

njihov prigu{eni rivalitet. No, u~estale optu`be iz rivalskih partija SDP-a i SBB-a dodatno su potaknule Tihi}a i Izetbegovi}a da prevladaju me|usobni sukob i o~uvajustrana~ko jedinstvo koje }e na pred-stoje}im parlamentarnim izborima bitinajva`niji politi~ki adut i kapital SDA.Rasprostranjeno je uvjerenje, osobitome|u Bo{njacima, da je politi~ka krizakroz koju BiH prolazi ve} dulje vremenanajve}im dijelom uzrokovana nerazumnimgloènjem i me|usobnim potapanjem

bo{nja~kih politi~kih partija.

Dogovor dvojice predvodnika zava|enih strana~kih tabora u vrhu SDASulejmana Tihi}a i Bakira Izetbegovi}atemelji se na vrlo preciznoj preraspodjeunutarstrana~kih poluga vlasti, pri ~emu }oba tabora raspolagati s jednakim brojemglasova u najva`nijim strana~kim organima, bez mogu}nosti me|usobnog pregla

savanja i nametanja politi~ke volje.U novo, rekonstruirano Predsjedni{tvSDA bit }e izabrano 18 novih ~lanova, okojih }e 9 predloìti Tihi} a 9 Izetbegovi}Tako|er, Tihi} i Izetbegovi} kandidirat }

podjednak broj novih potpredsjednikSDA, kojih }e ubudu}e biti 8, udèntlmenski dogovor Tihi}a i Izetbegovi}

prema kojem jedan drugom ne}e osporavakadrovska rje{enja.

Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne , aktuelni predsjednik SDASulejman Tihi}, uglavnom }e se osloniti n

postoje}e kadrovsko jezgro s kojim j

pro teklih godina suvereno rukovodi partijom.

Hijerarhijski drugu po zna~aju funkciju strana~koj piramidi vlasti, funkcijzamjenika predsjednika SDA, Tihi} }

prepustiti Bakiru Izetbegovi}u, a svodosada{njeg zamjenika ATihi} }e prekomandovati na pozicijstrana~kog dopredsjednika. Uz Sarajli}anovi dopredsjednici SDA iz Tihi}ev“kadrovske kvote“ bit }e jo{ tri dosada{njdopredsjednika SDA - A

i S .Bakir Izetbegovi}, novi zamjeni predsjednika SDA, tako|er }e se osloniti n provjerene strana~ke prijetalje i suradnikemahom one koji su ga podràvali nominaciji za strana~kog predsjednika nkongresu SDA 2009. godine i koji su zbote podr{ke posljednjih godina pali nemilost strana~kog {efa Sulejmana Tihi}a

Novi dopredsjednici SDA, iz “kadrovskkvote“ Bakira Izetbegovi}a, bit }e S

t jedan iz reda dosada{njih dopredsjednikSDA, S .

24.1.2013. I 1

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Na izborima 2014. godine, bez

obzira ho}e li se ~lanovi Predsjedni{tvaBiH birati izravno ili neizravno, kan-didat SDA bit }e Bakir Izebegovi}.Upu}eni tvrde da je Izetbegovi}eva

kandidatura sastavni dio ukupnog

dogovora i klju~ni preduvjet za Izet-begovi}ev pristanak na odgodu stran-a~kog kongresa i ostanak Tihi}a na~elu stranke jo{ dvije godine.

Izetbegović kapitalizirao odgodukongresa

PREVLADANI SUKOBI,OÛVANO JEDINSTVOSulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi} postiglisu dogovor o uspostavi dvovla{}a u SDA

PREVLADANI SUKOBI,OÛVANO JEDINSTVOSulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi} postiglisu dogovor o uspostavi dvovla{}a u SDA



Od pet dosada{njih dopredsjednikaSDA, njih ~etvorica obnovit }e mandat(Osmanovi}, Ahmetovi}, Halimovi} i[epi}), a peti dopredsjednik, [

, definitivno }e ispasti iz svihkadrovskih kombinacija za strana~ki vrh.

Funkcija generalnog sekretara SDA pripala je taboru Sulejmana Tihi}a, koji}e, prema raspoloìvim informacijama

predloìti obnovu mandata dosada{njemsekretaru A . Zauzvrat,Izebegovi} je dobio pravo da izabere

novog ili pak da predloì reizbor sada{njeg predsjednika Glavnog odborSDA H . Izetbegovi} }e, psvemu sude}i, predloìti reizbor HalidGenjca, koji je do sada vje{to balansiraizme|u dva strana~ka tabora, mada je klju~nim trenucima bio na strani BakirIzetbegovi}a.

Na identi~an na~in, fifti-fifti, Tihi}Izetbegovi} podijelit }e i pozicije Predsjedni{tvu SDA. Tihi} }e obnovitmandat nekolicini dosada{njih ~lanovPredsjedni{tva SDA, me|u kojima s

, dok }e Izetbegovi} uvesti u igrnekolicinu afirmiranih strana~kih funkcionera koji se do sada nisu nalazili strana~kom vrhu, poput D i

. Ni Tihi} ni Izetbegovi} jo{ nisu zatvori

listu vlastitih kandidata za budu}e ~lanovPredsjedni{tva SDA, no iz pouzdaniizvora doznajemo da ni jedan ni drugi ne}

predloìti obnovu mandata dosada{njim~lanovima Predsjedni{tva - D

i [emsudinMehmedovi}u.

I 24.1.20114

“ ”

Borba rivalskih frakcija za prevlast ustranci u pravilu se rje{ava na unutarst-rana~kim izborima na kojima pobjedni~kafrakcija nosi sve a gubitni~ka gubi sve. Iztakvih sukoba koji su tokom protekle dvijedecenije potresale sve ve}e partije u BiHformiran je ~itav niz novih partija: Strankaza BiH nastala je podjelom SDA; HDZ1990 nastao je podjelom HDZ-a BiH;Demokratska partija Dragana âvi}anastala je podjelom SDS-a; SDU je nastaopodjelom SDP-a itd.

Atomizirana politi~ka scena BiHposljedica je nesposobnosti domi-nantnih partija da unutarnje konflikteprevladaju dogovorom i kompromisom,koji u parti jama s izgra|enom demo-kratskom kulturom podrazumijeva ilegal iziranje unutarstrana~ke frak-cije.

U tom kontekstu dogovor Tihi}a iIzetbegovi}a moè se tretirati i kaopodizanje ljestvice demokratskih standa-rda.

SDA prva legalizirala

unutarstranačke frakcije

[efik Dàferovi}

Senad[epi} Asim Sarajli}

SanjinHalimovi}

Sadik Ahmetovi}

AdilOsmanovi}

AdilOsmanovi}Safet Softi}

SalkoSelman

Izetbegovi}ev tim Tihi}ev tim



Gala prijem koji je predsjedavaju}iVije}a ministara BiH V

organizirao u povodukatoli~kog Boì}a, ko{tao je15.000 KM, koliko je za tu

prigodu izdvojeno iz dràvnog prora~una!!!Unato~ te{koj financijskoj krizi i prokla-miranim mjerama {tednje, upravo je pre-mijer Bevanda na sjednici Vije}a ministarakoja je odràna devet dana prije Boì}nog

prijema inicirao ùrno dono{enje odluke oodobravanju sredstava iz teku}e prora-

~unske rezerve za 2012. godinu u iznosu od45.000 maraka. Tre}inu te sume potro{io je predsjedavaju}i Vije}a ministara, ugo{-}uju}i o dràvnom tro{ku blizu petstouzvanika, uglavnom doma}e politi~are nasvim razinama vlasti, koji su se 20. decem-

bra po~astili u zgradi institucija BiH.Ostatak novca ravnomjerno je raspore|enBevandinim zamjenicima - po 15.000 KM,

bez ikakvog valjanog obja{njenja i realne potrebe, dobili su dràvni ministar financija

i ministar vanjskih poslovaBiH Z . Premijer Bevandase, u tom smislu, samo pozvao na Zakon o

prora~unu institucija BiH i Zakon o Vije}uministara. Njegovi su zamjenici Lagum-dìja i [piri}, o~ekivano, nov~ani poklon

prihvatili bez problematiziranja.

Kako se, me|utim, [piri} u to vrijemenalazio u bolnici, gdje se jo{ oporavljao odozljeda zadobijenih u saobra}ajnom udesu,ministar financija je iz bolni~ke posteljedonio odluku da 15 tisu}a maraka pokloniBiha}ko-petrova~koj eparhiji. Jednu odnajsiroma{nijih eparhija Srpske pravoslav-ne crkve u BiH (sjedi{te joj je u Bosanskom

Petrovcu, a prostire se na podru~juLivanjskog i Unsko-sanskog kantona),

Nikola [piri} je tako|er darovao u povodu pravoslavnog Boì}a. Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdìja je istusumu novca donirao Klini~kom centruUniverziteta u Sarajevu, odnosno Klinici zaurgentnu medicinu (KUM). Budu}i da je isam po~etkom novembra zavr{io na KUM-u,nakon {to mu je pozlilo u studiju Federalne televizije , Lagumdìja je novac poklonio zakupovinu opreme za pra}enje vitalnihmedicinskih parametara.

Galantno tro{enje prora~unskih para naskupe prijeme posljednji je, ali ne i jedini

primjer neumjerene rastro{nosti aktualnog

dràvnog premijera, kojem je za samogodinu dana mandata po{lo za rukom danadma{i sve svoje prethodnike. Iako premasistematizaciji radnih mjesta u uredu

predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiHVjekoslav Bevanda ima pravo na {efakabineta i najvi{e pet savjetnika, ~ini sekako vi{e nitko ne zna to~an broj njegovihsuradnika. Pored {efa ureda E ,{efice Odjela za odnose s javno{}u A

i tajnice J ,dràvnog je premijera do kraja pro{legodine savjetovalo sedam savjetnika. Na

platnom spisku ureda predsjedavaju}eg

Vije}a ministara BiH nalaze se savjetniciranije bankar u Mostaru,

biv{a veleposlanica BiH u Francuskoj i[paniji @ , nekada{nji {ef ureda predsjednika Federacije G

, tako|er biv{idràvni doministar za ljudska prava iizbjeglice, N , zamjenik

predsjednika HDZ-a, M ,neko} glavni tajnik Narodne strankeRadom za boljitak i zastupnik u Feder a-lnom parlamentu koji je prije dvije i polgodine obnovio ~lanstvo u HDZ-u, teBevandin nekada{nji bankarski kolega S

I 24.1.20116

VJEKOSLAV BEVANDA,GODINU DANA POSLIJE

Predsjedavajućem Vijeća ministara BiH VJEKOSLAVU BEVANDI uspjelo je da zasamo godinu dana premijerskog mandata nadmaši sve svoje prethodnike utrošenju državnih para; za gala prijem koji je Bevanda organizirao u povodu

katoličkog Božića iz tekućih proračunskih rezervi isplaćeno je 15.000 KM, što jeopet prava sitnica u poređenju s godišnjim troškovima mnogobrojne

premijerove savjetničke svite

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOÊVI]



. Kako prosje~na savjetni~ka pla}a,uz dodatne naknade, prema{uje 3.000 KM,mnogobrojni Bevandin suradni~ki timdràvni je prora~un u pro{loj godini ko{taoskoro pola milijuna maraka, dok je premijer stalno isticao kako je administracija rak-rana bh. dru{tva! No, u 2013. godini }eizdvajanja za savjetni~ke usluge zasigurno

jo{ porasti, budu}i da se u posljednjihmjesec-dva broj zaposlenih u uredu

predsjedavaju}eg Vije}a ministara dodatno pove}ao. Navodno se u posljednjih mjesecdana u zgradi institucija BiH tragalo za

stolovima i stolicama, kako bi se pre-mijerova savjetni~ka svita imala gdjesmjestiti.

Premda je Slavko Marin zbog preuzi-manje nove du`nosti (izabran je za

predsjedavaju}eg Op}inskog vije}a NoviTravnik) u me|uvremenu podnio ostavku,Vjekoslav Bevanda je kolegama u Vije}uministara nedavno predstavio jo{ jednogsavjetnika, E . Silajdì} je

bio Bevandin pomo}nik za budèt ufederalnom Ministarstvu financija, a biv-{em se {efu ponovno vratio nakon {to je

oti{ao u mirovinu. Pretpostavlja se da }Silajdì} premijera Bevandu i daljsavjetovati oko prora~una, s tim da je venajavljen i njegov anga`man u Fiskalnomvije}u BiH. Osim Emira Silajdì}a, koji jnovu funkciju preuzeo u Novoj godinmlada su poja~anja u uredu VjekoslavBevande i biv{a agilna predsjednicStudentskog zbora Sveu~ili{ta u Mostar

iz Stoca, te Mostarka Jkoja }e raditi kao prevoditeljica. U

nove mlade suradnice koje su, kako s pretpostavlja, angaìrane po ugovoru

24.1.2013. I 1

Premijer Bevanda je u 2012. otvorio desetak novihradnih mjesta, sva su, naàlost, u njegovom uredu u

Vije}u ministara BiHPREMIJEROVA SAVJETNI^KA SVITA Na mnogobrojne savjetnike predsjedavaju}eg Vije}aministara BiH Vjekoslava Bevande pro{le godine je izdràvnog prora~una potro{eno blizu pola milijuna KM,ove }e godine ta cifra biti jo{ i ve}a



djelu, treba dodati i cijeli administrativnitim zaduèn za servisiranje Bevandinihsavjetnika. Tako u uredu predsjedavaju}egVije}a ministara BiH, pored tehni~ketajnice Josipe Matkovi} i vi{e stru~nesuradnice T , radi i L

, tajnica u Obavje{tajno-sigurnosnosavjetodavnoj slu`bi. Odskora im se

pridruìla jo{ jedna suradnica, izvjesna

, za koju se tako|er pretpostavlja daradi na administrativnim poslovima. Sveskupa bi predsjedavaju}em Vije}a mini-stara BiH Vjekoslavu Bevandi, barem

prema broju savjetnika, mogla pozavidjeti injema~ka kancelarka A .

Mada zakonski ima pravo na {estsavjetnika, ~etiri u Ministarstvu vanjskih

poslova i dva savjetnika za koordinacijurada sa Vije}em ministara BiH, Bevandinzamjenik Zlatko Lagumdìja formalno imatri savjetnika, a zapravo ih je pet.

Njegovog dugogodi{njeg {efa ureda uSDP-u, a kasnije i u Ministarstvu vanjskih poslova BiH J nedavno jezamijenio I , ranije Lagumdìjinsavjetnik za bilateralne poslove. Lincner jena novo radno mjesto primljen prije dva

mjeseca, dok je Selimovi} istodobn promoviran u specijalnog savjetnika. OstalLagumdìjine savjetnice su mlada D

, koja je u Sarajevo do{la iz BanjLuke, dugogodi{nja slu`benica u Ministarstvu vanjskih poslova na administrativnim poslovima A i tek svr{enstudentica Pravnog fakulteta SSanja Tan~ica je savjetni~ko mjesto dobil

~im je odradila pripravni~ki sta` (premda nij jasno ~emu }e to ona savjetovati ministrvanjskih poslova), a na presti`nu je poziciju Lagumdìjinom kabinetu do{la po obiteljsko

preporuci. Sanja je, naime, k}erka dràvntuìteljice V i sestri~na L

, poslovne direktorice SDP-a. Lagumdìjina ranija savjetnica S je me|uvremenu primljena u stalni radni odnou Ministarstvu vanjskih poslova raspore|ena na funkciju pomo}nice ministru Sektoru za op}e poslove. Identitet petoLagumdìjinog savjetnika ~ak je i Ministarstvu vanjskih poslova BiH nepo

znanica.Premda je, dok je bio na funkcij

predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH bi poznat po velikodu{noj raspodjeli dràvni para, Nikola [piri} se, u pore|enju ssvojim nasljednikom Vjekoslavom Bevandom, na koncu svrstao me|u skromijministre. Za trajanja premijerskog mandat[piri} je, naime, uz {efa kabineta, imao pesavjetnika. Nakon {to je, me|utim, prijgodinu dana preuzeo du`nost dràvnoministara financija [piri} je zadrào trojicsavjetnika: M , M

i S .

I 24.1.20118

VELIKODU[NA GESTA MINISTRA VANJSKIH POSLOVA Zlatko Lagumdìja je 15.000 KM poklonio KUM-u za kupovinu opreme za pra}enje vitalnih medicinskih parametara

SKROMNI [PIRI]Iako je ranije bio poznat po rasipanju dràvnih para, biv{i je dràvni premijer NIkola [piri} bio{tedljiv u pore|enju sa svojim nasljednikom Vjekoslavom Bevandom



Srpski biznismen M

, koji se nalazi u pritvoru posumnjom da je zloupotrijebi

polo`aj prilikom privatizacij preduze}a za odr`avanje puteva

Srbiji, poslovao je i na podru~ju BiH, partner mu je bio ministar sigurnosti Vije}u ministara BiH F

Naime, Mi{kovi} i Radon~i} potpisali sugovor o osnivanju President nekretnina

junu 2007. godine, a ugovor je mijenjan jo{ dva navrata nakon toga. Prem

I 24.1.20120

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Kompanija “Vanity International Corporation“ saBelizea koja je sa “Deltom“ Miroslava Miškovića i“Avazom“ Fahrudina Radončića formirala kompaniju“President nekretnine“, osnovana je na zahtjevposrednika “Adnread Neocleous & Company LLC“,najveće advokatske kompanije na Kipru. Stvarni vlas-nik “Vanity International Corporation“ je Rus OlegEzhov, a ta offshore komanija igrala je značajnu uloguu širenju poslovne imperije Miroslava Miškovića



registraciji u Sarajevu, u februaru 2008.

godine, Delta Real Estate je posjedovala pedeset procenata preduze}a, Radon~i}evAvaz Roto-press 25 posto, a jo{ 25 posto

posjedovala je offshore kompanija registr o-vana na Belizeu Vanity International Corporation.

Svojevremeno se naga|alo da izaoffshore kompanija “Vanity InternationalCorporation“ stoji Radon~i}ev “poslovni“

partner N , ali prema doku-mentaciji do koje je do{la Slobodna Bosna to nije slu~aj. Naime, iza kompanije“Vanity International Corporation“, posvemu sude}i stoji Miroslav Mi{kovi} koji

je do savr{enstva razvio poslovanje putemoffshore kompanija.

Grupa dvadeset najrazvijenijih zemaljasvijeta ozna~ila je Belize za jednu od petdràva u kojima se pere najvi{e prljavognovca na svijetu. Svako ko posjeduje trihiljade ameri~kih dolara moè da pozoveadvokatsku kancelariju na Belizeu i oni }emu formirati i registrovati offshore kom-

paniju sa ra~unom u tamo{njoj banci. Naweb sajtovima kancelarije i agencije moguse pro~itati informacije o tome kako va{a

kompanija Belizeu ne}e pla}ati nikakve poreze, ne}e izvje{tavati o zavr{nimra~unima i niko ne}e saznati ko je vlasnik ili kako posluje va{e preduze}e; zato {toBelize nema potpisane sporazume o raz-mjeni tih informacija ni s jednom zemljom

na svijetu. Upravo zbog tih i takvi“pogodnosti“ prvog januara 2007. godinosnovana je kompanija “Vanity International Corporation“. Kompanija je osnovana sa po~etnim kapitalom od 50 hiljaddolara, a kao jedini vlasnik pet hiljaddionica vrijednosti 100 dolara po dionic

prema zvani~nom registru naveden jizvjesni W . Tako|er

prema zvani~nom registru kao direktorickompanije “Vanity Interational Corporation“ navedena je izvjesna E .

Iako vlasti Belizea ljubomorno ~uvaj podatke o offshore kompanijama registrovanim u njihovoj zemlji polovinom 2009godine A , tada{nji direktoantikoruptivne jedinice pri Uredu visoko

predstavnika u BiH, od Finansijskobavje{tajne jedinice Belizea (FinanciaIntelligence Unit — FIU) traìo je podatke kompaniji “Vanity International Corporation“. Odgovor, kvalifikovan kao pri

vatan i povjerljiv, stigao je od direktoricFIU-ja M . A u odgovoru jnavedeno da je “Vanity InternationaCorporation“ osnovana na zahtjev posrednika Adnread Neocleous & Company LLCTo je najve}a advokatska kompanija n

24.1.2013. I 2

MI[KOVI]EVEPOSLOVNEAKROBACIJEOD BELIZEA,PREKO KIPRA,DO BiH

Osniva~ki ulog “Avaza“ u “President nekretninama“kompanija “Vanity International Corporation“

otkupila je za samo 500 KM

BIV[I POSLOVNIPARTNERI

Miroslav Mi{kovi}zavr{io je u pritvoru, a

Fahrudin Radon~i} uministarskoj fotelji



Kipru, a me|u 100 najve}ih advokatskihfirmi u Evropi. U istom odgovorudirektorica Williams je navela kako je Wen-Cheng Cheng samo fiktivno vlasnik dionica“Vanity International Corporation“, a da jestvarni vlasnik, odnosno benefit, izvjesniRus O , ina~e uposlenik ve}spomenute advokatske kompanije sa Kipra.

Kompanija “Vanity International Corp-oration“ sa Belizea, kao osniva~ “Presidentnekretnina”, po~etkom januara 2008.godine dala je punomo} advokatima

i E zazastupanje. Oni su u ime kompanije “VanityInter national Corporation“ mogli mijenjatiugovor o osnivanju, statut kompanije, azastupali su i interese firme sa Belizea kod

nadle`nog dràvnog Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa. Godinudana kasnije, 14. januara 2009. godine istakompanija ovlastila je beogradskogadvokata P da kupi dionice,odnosno otkupi osniva~ki ulog “Presidentnekretnina” od jednog od osniva~a,odnosno Avaza za 500 KM. Dakle, advokatRaja~i} je bio ovla{ten za otkup osniva~koguloga “Avaza“ u “President nekretninama“

za preuzimanje svih pravnih akcija i potpisivanje svih dokumenta koji se ti~utransfera dionica, te usvajanje amandmanana Statut “President nekretnina“.

Nema nikakve sumnje da je poslovnidvojac Mi{kovi} — Radon~i} imao velike

planove sa “President nekretninama“ ioffshore kompanijom “Vanity InternationalCorporation“. Me|utim, sve {to su “Pre-

sident nekretnine“ uspjele upisati kao svojvlasni{tvo u Sarajevu jeste “ekonomskdvori{te“ od 66 kvadratnih metara Gornjem Butmiru u sarajevskoj op}inIlidà.

Daleko ve}i poslovni uspjeh ova offshore kompanija sa Belizea ostvarila je Srbiji. Naime, prema dokumentaciji kojomraspoloàe na{ list, “Vanity InternationaCorporation“ je preko ]

jednog od najzna~ajnijih tamo{nji biznismena, kupio novopazarsko preduze}Sloboda , odnosno [emsovi}evu firmFexiko i njegov udio u vlasni{tvu preduze}a “Sloboda“. Zapravo, “VanitInternational Corporation“ zajedno s[emsovi}em osniva~ je firme “Fexiko“Tome u prilog govori i punomo} kojom sovla{}uju A , Ai M iz advokatske kancelarij“Dra i}, Beatovi} & Partneri“ da mogu ime “Vanity International Corporation“kao osniva~a privrednog dru{tva “Fexiko“da predstavljaju kompaniju, upravljaj

Dru{tvom, donose, potpisuju i ovjeravajsve potrebne dokumente, odluke i akteuklju~uju}i odluke o razrje{enju imenovanju direktora Dru{tva, promjensjedi{ta Dru{tva, izmjene osniva~kog aktakao i sve druge odlluke i akta koja su skladu sa osniva~kim aktom Dru{ta. Kao sfirmom “Fexiko“, ista stvar se desila i s

beogradskom kompanijom Gelder, ~ijosniva~ tako|er “Vanity InternationaCorporation“. U slu~aju kompanije “Gelder“ ovla{}enja za zastupanje firme sBelizea data su L

.

I 24.1.20122

Prema dostupnoj nam dokumetaciji usvom trogodi{njem poslovanju, od 2007.do 2010. godine, offshore kompanija saBelizea “Vanity International Corporation“najmanje je tri puta uzimala nov~anepozajmice. Prvu pozajmicu u iznosu od220 hiljada eura “Vanity InternationalCorporation“ uzeo je od kompanije Luce International Investments Corporation registovane na Britanskim Djevi~anskimOstrvima. Druga pozajmica u iznosu od

dva miliona i 650 hiljada eura tako|er jeuzeta od kompanije registrovane naDjevi~anskim Otocima, Kordell Invests INC , kao i tre}a pozajmica u iznosu od{est miliona 315 hiljade eura koja je uzetaod kompanije Right Start Technology LTD .U sva tri spomenuta slu~aja ugovor opozajmici, pravima i obavezama stranaka,sa~inila je, o~ekivano, advokatska firma saKipra “Adnread Neocleous & CompanyLLC“.

“Vanity International Corporation“posudio preko osam miliona eura!

FINANCIAL INTELLIGENCE UNITPrivatno i povjerljivo pismo direktorice FIU-ja Marilyn Williams upu}eno {efuantikorupcionog tima OHR-a



Akademik S , redovni profesor Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu, predsjednik Asocijacije nezavisniintelektualaca Krug 99, ugledn

bosanskohercegova~ki botani~ar i ekologukopan je u srijedu (23. januara) nsarajevskom groblju Bare, ali okolnosti pokojima je tragi~no stradao i dalje nis

poznate. Redì}ev je nestanak, navodno prijavljen 9. januara (informacije njegovobitelji i policije su kontradiktorne)

potraga je trajala danima, sve dok tijelnesretnog profesora nisu slu~ajno primijetili lovci, u dubokoj provaliji, u blizin

puta Sarajevo - Pale. Prema prvim nalazimobdukcije koju je obavio doktor H

, na Redì}evom tijelu nisu prona|en

tragovi nasilja, niti su uo~ene druge ozljedkoje bi upu}ivale na nasilnu smrt. No, jotreba pri~ekati i druge medicinske nalazkoji }e, za nadati se, pomo}i rasvjetljavanju Redì}eve misterioznsmrti.

Za njegove ro|ake i prijatelje, me|utim jo{ je uvijek najve}a enigma kako se uop}Sulejman Redì} na{ao na lokalitetu La

pi{nice, koji je od njegove ku}e udaljedesetak kilometara. Pitaju se i za{to je, ak

je ve} krenuo u {etnju izvan grada, bilagano obu~en, u trenerci, dèmperuko`noj jakni i cipelama? Teorija premkojoj se profesor kretao putem premPalama, okliznuo i pao u korito rijekMiljacke, jer do mjesta na kojem j

prona|en nemogu}e je sti}i pje{ice, tako|eim nije uvjerljiva, budu}i da je Redì} voli{etnje u prirodi, a nikako uz prometnmagistralnu cestu. Misterija je i kako jeako se ve} poskliznuo i pao niz liticu, osta

bez ko`ne jakne, koja je prona|endvadesetak metara od njegovog tijela. U

jakni su, opet, na|eni paso{ (nosio ga je je

I 24.1.20124

Pi{u: SUZANA MIJATOVI] iSENAD AVDI]

Akademik SULEJMAN REDŽIĆ, čije je tijelo nakon višednevne potrage pronađenopočetkom tjedna u koritu Miljacke, ukopan je u srijedu, 23. janura, ali okolnostipod kojima je tragično stradao i dalje nisu poznate; u poplavi dezinformacija i

proizvoljnih spekulacija koje su pratile Redžićev nestanak, najmonstruoznije subile tvrdnje novinara Dnevnog avaza da je ugledni sarajevski profesor bio

suradnik zloglasne terorističke grupe “Ševe“

SMRT AKADEMIKA SULEJMANA RED@I]A

PITANJA KOJA

TRA@E HITNEODGOVORENEPOZNATI

DETALJIStru~na ekspertizaSulejmana Redì}abila je presudna da

se kazne otmi~ari

Nedàda Herende

F o t o : M i l u

t i n S t o j ~ e v i }



je nedavno izgubio osobnu kartu) i 200KM, ali ne i nov~anik, koji je uvijek imaouz sebe. Ako je akademik Redì} po~iniosamoubojstvo, na {to istra`ni organi,neslu`beno saznajemo, sumnjaju, za{to jeza svoj posljednji ìvotni put odbrao putSarajevo - Pale, odnosno smtmrglavuliticu ispod puta? No, u samoubojstvo jete{ko povjerovati i zbog toga {to je profesor Redì} bio istinski vjernik, a samoubojstvo jeu islamu najteè bogohuljenje.

înjenica da je tijelo prona|eno nateritoriju Republike Srpske, zbog ~egaistragu vodi Okru`no tuìla{tvo Isto~noSarajevo, odnosno inspektori Centra javne

bezbjednosti iz Isto~nog Sarajeva i MUP-aKantona Sarajevo, cijeli je slu~aj dodatnozakomplicirala.

U poplavi dezinformacija, proizvoljnihspekulacija i amaterskih naga|anja koje su

pratile nestanak akademika SulejmanaRedì}a, za najmonstruoznije su bilizaduèni novinari Dnevnog avaza .

“[ta o nestanku akademika Redì}aznaju ljudi iz [eva“, naslov je u Dnevnomavazu od 21. januara, dakle istoga danakada je nakon vi{ednevne potrage naLapi{nici prona|eno Redì}evo tijelo. Uz

pomo} svog ku}nog advokata F, Avaz dokazuje da je trag koji bi

mogao dovesti do odgovornih za nestanak akademika Redì}a i ~injenica da je on bio

povezan sa zloglasnom teroristi~komgrupom “[eve“. Balijagi}u je, naime,njegov nekada{nji klijent E

povjerio “da je Redì} bio u logistici [eva“i da je kao sudski vje{tak bio angaìran u

predmetu otmice biv{eg pripadnika [eva. “, izjavio

je Balijagi}.

“Klijent Gaplija“ je obmanuo svog“advokata“ Balijagi}a, a ovaj odmah potr~ao da obmane Avaz, odnosno javnost.Akademik Sulejman Redì} je, i to je

jedino {to ga povezuje za [evama, biovje{tak-ekspert u sudskom procesu protivnekada{njih operativaca AID-a EdinaGaraplije, H i R ,optuènih za otmicu i poku{aj ubojstva

Nedàda Herende. Herenda je, podsjetimo,kidnapiran u junu 1996., u sarajevskomnaselju Ciglane, nakon ~ega je pro{aovi{ednevnu fizi~ku torturu agenata AID-a,koji su ga islje|ivali o zlo~inima [eva. Iako

je Herenda tijekom “saslu{anja“ brutalno premla}en, upucan u nogu, a na kraju i jednim metkom u glavu, a potom ba~en u{aht izme|u Podlugova i Semizovca, uspio

je preìvjeti i cijeli slu~aj prijaviti policijIstragu je potom preuzeo tada{nji Centaslu`bi bezbjednosti Sarajevo i federalnMUP, ~iji su inspektori morali uloìti silatrud kako bi dokazali krivnju otmi~ara.

U nedostatku kvalitetne forenzi~kopreme koja bi otmi~are povezala s `rtvom- operativci su AID-a, naime, u me|uvr emenu detaljno po~istili sve tragove s mjestna kojima su dràli zato~enog Herendudovitljivi su sarajevski policajci do{li n

ideju da potraè stru~nu pomo} profesorsa Prirodno-matemati~kog fakulteta. Tad je jedan od inspektora predloìo da analizzemlje i biljaka prona|enih u i nautomobilu BMW koji su koristili agentAID-a uradi njegov znanac profesoSulejman Redì}. Profesor je odma

pristao i napravio stru~ni nalaz koji j potvrdio da uzorci zemlje i biljaka na|enna automobilu sto posto poti~u s lokacije nkojoj je prona|en te{ko ranjeni NedàHerenda. Stru~na analiza koju je SulejmaRedì} uradio profesionalno, kao ~ovjek ostruke a nikako tajni suradnik [eva, kasnij

je predstavljala jedan od najva`nijih dokazda Garaplija, Pezo i Muran budu osu|eni nvi{egodi{nje zatvorske kazne. Premda j

bio svjestan u kakav je obavje{tajno policijski zvjer injak upao, profesoSulejman Redì} je svojim policijskimznancima kasnije govorio da se nikada nij

pokajao i da bi, da ga ponovno zamole zuslugu, isto u~inio. Prema, dodu{eneprovjerenim informacijama profesoRedì} je bio angaìran i za biolo{kvje{ta~enja mjesta na kojem je likvidiran

Nedàd Ugljen, nekada{nji {ef NedàdHerende u AID-u, odnosno “[evama“...

24.1.2013. I 2

VI[EDNEVNA POTRAGA Tijelo Sulejmana Redì}a prona|eno je u dubokoj provaliji, na lokalitetu Lapi{nice kod Sarajeva

POSLJEDNJI ISPRA]AJ AKADEMIKA Sulejman Redì} ukopan je na Gradskom groblju Bare u Sarajevu

F o t o : A r h i v “

O s l o

b o | e n

j a ”



MILORAD DODIK, predsjednik RS-a, preko svoje novcem dobro podmazanemedijske mašinerije posljednjih nedjelja svakodnevno upozorava da je njegovim

rušiteljima iz inostranstva uplaćeno deset miliona eura - “naručitelj” njegovepolitičke likvidacije: Njemačka i njene obavještajne službe; naša suradnica otkriva

kakve su veze ove afere sa smjenom DŽEVADA GALIJAŠEVIĆA iz Ekspertnogtima za Jugoistočnu Evropu

NJEMA^KA DEVETA OFANZIVA

DESANT NA DODIKAPROPAGANDNA AKCIJA DODIKOVIHSPIN DOKTORA Plasiraju}i informaciju ominhenskom sastanku nakojem je razra|ivan plannjegovog ru{enja, Dodik poku{ava homogeniziratiSrbe i napade politi~kihprotivnika predstaviti kaopla}eni~ke i izdajni~ke



Republika Srpska je jo{ jednomugroèna. Naravno, napadima nanjenog predsjednika M

i ispitivanjem njegoveumije{anosti u me|unarodni

kriminal. Sve ovo je u utorak servirano i

prezentirano gra|anima ovog bh. entiteta. Njema~ka ima interes da ga sru{i, njihoveobavje{tajne agencije su prikupljanjemmaterijala o Dodiku i pisanjem izvje{tajao aferama koje godinama potresaju RS-a

pripremile teren za sastanak eksperata zasigurnost i direktora obavje{tajnih slu`bi uMinhenu i sada je “la`nim informacijama oDodiku ugroèna RS”.

Ovaj scenario procurio je u javnostodmah nakon {to su ~lanovi Ekspertnogtima za Jugoisto~nu Europu D

i D iz istog

tima izbacili “eksperta” za terorizam. Razlog za to, kako

“Slobodnoj Bosni” potvr|uje Trifunovi},samo je jedan - Galija{evi} je bio umije{anu nezakonite radnje.

, kaè Trifunovi}.Ina~e, “Slobodna Bosna” je u vi{e

navrata pisala o Galija{evi}u. Iako je bio~lan Ekspertnog tima za istraìvanje krimi-nala i korupcije, te sigurnosnih sistema,istovremeno je bio na platnom spisku VladeRS-a, kao savjetnik Milorada Dodika, anjegova pla}a je iznosila tri tisu}e eura!

Trifunovi} kaè da je kap koja je prelila~a{u i zbog koje je Galija{evi} i izba~en,njegovo uplitanje u istrage u BiH, te

spre~avanje rada ekspertnog tima.

, kaè za “SB” Trifunovi}.

“

”

Problem koji sada RS ima zove s, vlasnik srbijanske Zekstre

kojem je srbijanska policija oduzela paso prije mjesec dana, a koji je sada po pokroviteljstvom Milorada Dodika u RS-ugdje se krije od srbijanskog pravosu|a vezi s aferom oko privatizacije zemunskoVeterinarskog zavoda .

24.1.2013. I2

“ ”

Pi{e: NA\A DIKLI]

U svojim posljednjim izjavama,Galija{evi} ne odustaje od svoje pri~e. Oni dalje tvrdi da su medijski napadi naDodika pla}eni novcem stranaca i da je nato utro{eno deset miliona dolara.

I dalje demantira optu`be DomagojaMargeti}a (kojeg je Dodik, gostuju}i ove

nedjelje na srbijanskoj televiziji Happy ,nazvao “idiotom, bolesnikom i hrvatskimpla}enikom”) da je htio da zaustavi istraguoko Hypo banke i da je odra|ivao posloveza predsjednika RS-a, te sam nudio novacu Dodikovo ime da se pojedine aferezata{kaju.

“Napadi na Dodika su plaćeni”

“ODBRANA DODIKOVOG KRIMINALA”Dèvad Galija{evi}, samoprogla{eni ekspert za terorizam, na platnom je spisku Milorada Dodika

F o t o

: M a r i o I l i ~ i }



, isti~e Trifunovi}.

On tvrdi i da je pri~a o deset milionaeura koje su navodno u{le u RS za svrga-vanje Dodika sa vlasti potpuno izmi{ljena,kao i ova o navodnom “minhenskom sas-tanku” koji je tome prethodio.

, navodiTrifunovi}.

Na{ sugovornik se poziva na depe{eWikileaksa u kojima biv{i ambasador SAD-a u BiH C upozorava

jo{ 2010. godine ameri~ku vladu da }e “navlast u BiH do}i Dodik u koaliciji saRadon~i}em”, te navodi da }e to biti ogro-man problem za BiH jer }e organiziranikriminal preuzeti sve zakonodavne i sigu-

rnosne strukture u na{oj dràvi.

, kaè Trifunovi}.

Da li je BiH sada i zvani~no postalobe}ana dràva za me|unarodni kriminal

Nezvani~no, ona je to odavno.Prognoze na{eg sagovornika su jasne

“Dodika su na vlast doveli stranci ntenkovima, a oni }e ga odatle i skinuti.”

Je li ovo kona~an kraj Milorada Dodikanjegove aposlutne vladavine ne samo jednimentitetom ve} ucjenama drugih politi~ki

partija i dràvom BiH, te{ko je procijenitAli sada je jasno da “taj da{ak vjetra sBalkana”, kako ga je jednom prilikomopisala M , postaje orkansk

bura koja prijeti da uni{ti sve oko sebe.

I 24.1.20128

Trifunovi} skre}e pa`nju na jo{ jednu~injenicu. U vrijeme kada je imenovan zaministra sigurnosti BiH, FahrudinRadon~i}, “biv{i” vlasnik “Avaza”, graditelj,utemeljitelj i {ta sve ne, bio je pod istragomMinistarstva sigurnosti BiH i doma}ihobavje{tajnih agencija zbog povezanostisa klanom Kelmendi, {vercom narkotika,a spominjala su se i naru~ena ubistva.Kako je ovakav ~ovjek mogao preuzetidràvni obavje{tajni sektor?

Trifunovi} smatra da je istraga obus-tavljena ~im se po~elo spekulirati o nje-

govom imenovanju, te da su SIPA i OSAdale suglasnost na njegovo pozicioni-ranje.

“Ako se utvrdi da je Radon~i} zbiljabio umije{an u poslove sa me|unarod-nim kriminalom, a mi mislimo da jeste iprema na{im saznanjima jeste bio uposlovima sa klanom Kelmendi i alban-skom mafijom, vi ste dràvu dali dvojiciljudi samo da sluì njima i onda }e semo}i re}i da ste dràva pogodna zaorganizirani me|unarodni kriminal”,isti~e Trifunovi}.

BiH postaje talac kriminalnogdvojca Dodik-Radončić

DR@AVNA (NE)SIGURNOSTDarko Trifunovi} tvrdi da}e organizirani kriminaluskoro preuzeti sigurnosnestrukture u BiH

PRIJATELJI I POSLOVNI SARADNICIDodika i Radon~i}a veù zajedni~ki poslovni interesi



Polovinom juna 2011. godineKantonalno tuìla{tvo Sarajevoobustavilo je istragu vo|enu

protiv R , direktoraRazvojne banke FBiH, koja je vo|ena

protiv njega i ~lanova Uprave ove banke pod sumnjom da su po~inili krivi~no djelozloupotrebe poloàja, ali i direktoranjegove revizorske ku}e Dàferovi}

. U tuìla{tvu KantonaSarajevo (ne)opravdano su zaklju~ili danije bilo zloupotreba poloàja niti sukobainteresa direktora Dàferovi}a ~ija jerevizorska ku}a “Dàferovi}“ pravilazavr{ne finansijske obra~une za privrednadru{tva koja su dobivala kredite odRazvojne banke FBiH.

Najdrasti~ni ji primjer je poslovnitrougao koji je spojio kompanije u vlas-

ni{tvu Fahrudina Radon~i}a, direktoraRamiza Dàferovi}a i njegovu revizorskuku}u “Dàferovi}“. Naime, Razvojna

banka FBiH je sa preko dvadeset milionamaraka “pogurala“ izgradnju Radon~i}evogTwist Towera , a zauzvrat revizorska ku}a“Dàferovi}“ sa~inila je zbirni finansijskiizvje{taj za dru{tva Avaz , Avaz-roto-press ,

GIK Oko , TV Alfa i Revija press . Na tom“revizorskom“ poslu firma “Dàferovi}“zaradila je 10 hiljada maraka, {to je bio

previ{e skroman iznos u odnosu nakreditne milione koje je Razvojna bankaFBiH na ~elu sa Dàferovi}em upumpala uRadon~i}ev toranj. Stoga su 2008. godine“Avaz“ i revizorska ku}a “Dàferovi}“sklopili ugovor o “kratkoro~noj“ pozajmici

pa je “Avaz“ kao zajmodavac revizorskojku}i “Dàferovi}“ kao zajmoprimcuisplatio 150 hiljada maraka. Nakon

podizanja pozajmice, direktor RamizDàferovi} na{ao se na udaru pravosudnih

i istra`nih organa i opet mu je “Avaz prisko~io u pomo}. Naime, direktoric“Avaza“ A 1. jula 2009godine uputla je pismo tada{njemglavnom tuìocu B , tuìoc

, tada{njem direktorFederalne uprave policije Z

, glavnom inspekoru Finansijsk

policije Z i OHR-ovomantikoruptivnom timu u kojem spomenutobavje{tava da je revizorska ku}“Dàferovi}“ 19. juna uplatila 20 hiljadmaraka, a 1. jula 2009. godine ostatak o130 hiljada maraka, ~ime je ispo{tovaugovor o pozajmici. “D

“, zaklju~il je direktorica Amra Pra{ovi}.

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Kako je “Avaz“ Fahrudina Radončića “oprao“ direktoraRazvojne banke FBiH Ramiza Džaferovića

Pozajmnicom do miliona

PISMENA ISPRI^NICA Direktorica Avaza AmraPra{ovi} pismeno jepotvrdila da je revizorskaku}a Ramiza Dàferovi}a“Dàferovi}“ uredno vratilapozajmicu od 150 hiljadamaraka

PISMENA ISPRI^NICA Direktorica Avaza AmraPra{ovi} pismeno jepotvrdila da je revizorskaku}a Ramiza Dàferovi}a“Dàferovi}“ uredno vratilapozajmicu od 150 hiljadamaraka

24.1.2013. I 2



U posljednjih nekoliko godina me|u politi~arima i ministrima iz RS-a bukvalno se vodi trka ko }e imative}u zadu`binu, odnosno ko }e

biti ve}i ktitor ili kum crkava{irom RS-a. Pojedini ministri, iako “ne

prakticiraju vjeru”, dali su pozama{nedonacije kako bio se u njihovim rodnimmjestima izgradile veleljepne crkve.Popularnost, me|utim, sti~u preko dr avnekese, iz narodnih para.

Tako je A premijer RS-a, prije godinu i po dana namakao 20

hiljada KM kako bi se u njegovom rodnomselu Dòmbama sagradila crkva. Novacnije iske{irao iz svog dèpa ve} je odobriosredstva Sekretarijatu vjera RS-a koja senalazi pri Ministarstvu prosvjete i kultureRS-a, u iznosu od 20.000 KM, a oni su istotoliko prebacili za gradnju crkve uDòmbama, iznad êlinca, odakle jeaktuelni premijer rodom. Toj grobljanskojcrkvi posve}enoj Svetom Georgiju je

potom Dòmbi} i kumovao sa porodicom.Ovom duhovnom ~inu prisustvovalo je

vi{e stotina vjernika iz ovog kraja i brojneli~nosti iz javnog ìvota Republike Srpske.

Tom prilikom je vladika Vu novosagra|enom hramu sluìo liturgi- ju i osve{tao prate}e objekte, me|u kojima je sala za narod i spomen-~esma koju jeDòmbi} posvetio svom daljem ro|aku

, koji je nestao u Drugomsvjetskom ratu.

Sva ova parada je nesumnjivo bila ufunkciji Dòmbi}eve promocije u rodnomkraju. Me|utim, Dòmbi} nije izuzetak,crkvena kumstva su postala stvar prestiàme|u visokim zvani~nicima RS-a.

I 24.1.20130

Pi{e: MIRHA DEDI]

Sve više političara iz RS-a postaju zadužbinari, ktitori i kumovicrkvi u svojim zavičajima; naša novinarka piše da li političari ova “Boguugodna djela” čine iz populističkih razloga ili iz ljubavi prema zavičaju i

odakle namiču novac da bi postali dobrotvori

DODIK, [PIRI], D@OMBI],NOVI] DR@AVNIM PARAMAPRAVE CRKVE [IROM BiH

DODIK NAD ODROM PATRIJARHA PAVLA Posljednji cjelov pokojnom patrijarhu

MILIONSKE DONACIJA ZA CRKVUMilorad Dodik je bio kum desetinama crkvi {irom Republike Srpske, za {ta je iske{iraonekoliko miliona KM budètskih para



Mogu}nosti za donacije za izgradnjucrkava su raznovrsne. Tako postoji kumtemelja crkve, pa kum zvona, te kum naotvaranju crkve, kada se po pravilu najvi{eodrije{i kesa. Upu}eni tvrde da se naotvaranju crkve obi~no daje oko 100.000KM. U Bijeljini ni jedno kumstvo nije biloispod tog iznosa. Vlasnik firme Sloboprom

dao je za kumstvo crkve ucentru Bijeljine 120.000 KM, a Sabornojcrkvi kod bijeljinske kasarne M

je kumovao sa 100.000 KM.U posljednje vrijeme kod ve}ine

Dodikovih partijskih kolega i saradnika jegotovo postala uobi~ajna praksa da u svomselu ili mjestu za manje pare postaju dona-tori, ali iz budètske kase. To je uradio

, jedan od najimu}nijih poli-ti~ara u BiH. [piri} nije {tedio na svomzavi~aju. Prebacivano mu je da je prekofirme MG Mind iz Mrkonji} Grada, upore-do sa izgradnjom crkve, gradio i put uduìni od sedam kilometara do imanja u

rodnom selu Prekaje. Sredstva su odobrenaiz budètske rezerve Savjeta ministara BiH.Kako saznajemo, Nikola [piri} li~no je

vodio akciju prikupljanja novca i povezi-vanja ljudi koji su radili na obnovi hrama uPrekaji. Čitav posao obnove su izvodilizaposleni u Zrni} kompani iz Prijedora.Zbog njegovog doprinosa na obnovi

pravoslavnih svetinja u Krajini, Srpska pravoslavna crkva je [piri}a odlikovalaordenom Svetog Save prvog stepena.Crkveno-narodnom veselju povodomosve{tenja obnovljenog hrama u [piri-

}evom rodnom kraju prisustvovali suMilorad Dodik i N , ali i

preko 5.000 gostiju iz ovog kraja.[piri}eva galantnost u raspolaganju

javnim novcem te{ko je nadma{iva jer seon nije ustru~avao da mnogobrojnim porodicama iz svog sela pritekne u pomo}iz dràvne kase. [piri}evo suosje}anje saDrvar~anima bilo bi pohvalno da nije

posegnuo za budètskom rezervom koja je

manja od kona~nog salda iz njegovogimovinskog kartona. Od 70 isplata iz

budètskih rezervi 2011. godine, polovina je zavr{ila u Drvaru. Tako je [piri} izdvojio15.000 KM za saniranje puta u mjesnojzajednici Prekaja, pored Drvara. Nije [piri}zaboravio na mlade Drvar~ane pa je za nji-hovu du{u izdvojio 1.500 KM za organizo-

vanje motorijade a novac je upla}en nara~un Hotela Drvar .

[piri} je posebno vodio ra~una da novcemiz budèta podrì obrazovanje, posebno pri-

vatne univerzitete, pa je Nezavisni univerzitetBanjaluka dobio 50.000 KM za organizova-nje nau~nog skupa pod nazivom “Evropskaunija, uslovi i uslovljavanja”, a nekolikomjeseci kasnije jo{ 4.000 KM upla}eno jeistom univerzitetu za istu konferenciju.

I prvi ~ovjek Ministarstva civilni poslova BiH S je, istina podluci Vije}a ministara, iz budèta ovoministarstva odvojio 200 hiljada dolara zobnovu Saborne crkve u Mostaru.

Prije dvije godine Sabornom hramu Doboju kumovali su Milorad Dodik, srpsk~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radman

24.1.2013. I 3

Milorad Dodik podsti~e obnavljanje i izgradnjupravoslavnih hramova jer time obiljeàva teritoriju na

kojoj }e “vijekovima ìvjeti Srbi“

D@OMBI] IZGRADIO CRKVU U D@OMBAMA Aktuelni premijer RS-a Aleksandar Dòmbi} donirao je 20 hiljada KM kako bi se u njegovomselu izgradila crkva, a potom je sa kompletnom porodicom bio njen kum

KUM NAJVIŠEG KRSTA U RS-u: Dodik, je bio kumnajvišeg krsta jednog od tri na crkvi Svetog Save uFoči, inače najvećeg pravoslavnog hrama u BiH.Mitropolit Nikolaj je Dodiku za to velikodušno djelododijelio zlatni orden Svetog Petra

VJEÎTI KUM KRSTA I TEMELJA CRKVEDodik je bio kum i Sabornom hramu u Doboj



ovi}, predsjednik NS RS I iministar civilnih poslova BiH Sredoje

Novi}. Oni su za tu ~ast priloìli ukupno120.000 maraka.

Nesumnjivo da je najve}i crkveni kum uRepublici Srpskoj Milorad Dodik. On je u

posljednih nekoliko godina za kumstva daodesetine miliona maraka budètskih para!Bio je izda{ni kum u Lakta{ima, Sabornojcrkvi u Bijeljini kojom upravlja vladikaVasilije Ka~avenda dao je 100 hiljada KM.Zatim je bio kum crkve u Doboju sa 50 hilj-ada KM, isto tako je kumovao crkvi uSeferovcima kod Gradi{ke.

,izjavio je svojevremeno Dodik.

Dodik je bio kum najvi{eg krsta jednogod tri na crkvi Svetog Save u Fo~i, ina~enajve}eg pravoslavnog hrama u BiH. VladaRepublike Srpske je na inicijativu MiloradaDodika za izgradnju ovog hrama izdvojila~ak 1,4 miliona maraka! Zahvaljuju}iDodiku hram u Fo~i je dobio krov i nanjega su postavljeni krstovi.

Mitropolit dabrobosanski N jeDodiku za to velikodu{no djelo, odnosno

istaknuto zalaganje na izgradnji hramaSvetog Save u Fo~i dodijelio Zlatni ordenSvetog Petra. Tom prilikom Dodik je kazaoda srpski narod ne smije nikada da prestaneda se okuplja oko crkve i dodao da i unajteè vrijeme mogu da se grade hramovi idokaè sabornost.

Ni{ta manje dare`ljiv nije bio Dodik nikada je izgradnja Saborne crkve u Mostarurije~. On je naloìo da se za tu crkvu iz

budèta RS-a izdvoji ~ak 1,2 miliona KM!I tu nije kraj rasipanju miliona za

Srpsku pravoslavnu crkvu. Dodik je prijenekoliko mjeseci u Beogradu patrijarhu

I 24.1.20132

Svoju rezidenciju na Dedinju, zahvaljuju}i Miloradu Dodiku, ima}e i patrijarhIrinej. U zdanje SPC-a na Dedinju koje jedecenijama napu{teno, nakon renoviranja,patrijarh bi trebalo da se useli sredinomove godine.

Me|utim, tu zapu{tenu patrijar{ijsku

vilu od 200 kvadrata, ~ije renoviranje jepreuzeo Dodik, mnogi u Srpskoj pravo-slavnoj crkvi smatraju ukletom po{to sunjeni dosada{nji stanari, patrijarsi Gavriloi Vikentije i hrvatski komunisti~ki rukovodi-lac Andrija Hebrang ìvote zavr{ili podnerazja{njenim okolnostima. Vila je kuplje-na 1939. godine za patrijarha Gavrila,koga su Nijemci uhapsili u prvim danimaokupacije 1941. godine i odveli ga u zlo-

glasni logor Dahau. Neposredno nakonzavr{etka Drugog svjetskog rata, u nju seuselio visoki funkcioner nove komunisti~kevlasti Andrija Hebrang, ali ni on nije biobolje sre}e. Njega su 1948. uhapsili partij-ski drugovi. Uslijedilo je su|enje ~iji krajnije ni do~ekao, po{to je ubijen u zatvoru,

a vlasti su njegovu smrt prikazali kaosamoubistvo. Poslije Hebranga, u vilu seponovo vratio patrijarh Gavrilo, koji jepreìvio logorske patnje, ali je u njoj kratkoìvio i iznenada umro u maju 1950. godine.Naslijedio ga je 1952. godine patrijarhVikentije, koji je u njoj poìvio samo {estgodina. Patrijarh Pavle, poznat po skrom-nosti, godinama je odbijao da ìvi u ovoj vilina Dedinju.

Milorad Dodik obnavlja crkvenuvilu u kojoj desetljećima niko niježelio da živi

IMU]NI [PIRI] SLAB PREMA RODNOM KRAJUNikola [piri} je li~no vodio akciju da se skupi novac za izgradnju crkve u njegovom rodnom selu Prekaje pored Drvara

UKLETA VILA ZA IRINEJA Patrijar Irinej ìvje}e u vili na Dedinju

zahvaljuju}i Dodikovoj velikodu{nosti

UKLETA VILA ZA IRINEJA Patrijar Irinej ìvje}e u vili na Dedinju

zahvaljuju}i Dodikovoj velikodu{nosti



obe}ao renoviranje vile SPC-a naDedinju. Za ovu zapu{tenu vilu, u kojojniko nije èlio da boravi godinama, Dodik

je izdvojio milion eura!

Bilo bi za pohvalu da je Dodik daosvoje pare za obnovu ku}e namijenjene

patrijarhu ili poklonio svoju beogradskuvilu SPC-u, a ne da u najve}oj ekonomskoj

krizi RS-a iz praznog budèta udjeljujmilodar. Upu}eni izvori tvrde da je Dodiovim milodarom elio da podmiti patrijarhkako bi ovaj posredovao kod lidera Srpsknapredne stranke T

, koji su ga u to vrijemuveliko zaobilazili. Dodik je ubje|iva

patrijarha da je on taj koji treba da radi nsrpskom jedinstvu i sprije~i raskol izme|Banje Luke i Beograda.

Osim {to je crkvi dijelio pune kese paraDodik je i prepisao veliku imovinu nCrkvu. Ako je Ka~avendin hram ubjedljivnajluksuzniji od svih vladi~anskih dvorova

po broju nekretnina u kojima moè da uìvvodi episkop zahumsko-hercegova~kGrigorije, najvi{e zahvaljuju}i naklonosMilorada Dodika. Jo{ traje spor oko vlasni{tva nad vilom Lastva u Trebinju, koja btrebalo da bude u dràvnom vlasni{tvBosne i Hercegovine. Tada{nji premijeRepublike Srpske Milorad Dodik vilu jsamoinicijativno dao episkopu Grigoriju d

je koristi kao ljetnju rezidenciju, a uz nju j priloìo i jedan helikopter. Nije poznato koliko je ta~no zemlji{ta

Trebinju i firmi Dodik prepisao na Eparhijzahumsko-hercegova~ku. Izme|u ostalog

preko Hotelsko-turisti~kog preduze}Leotar iz Trebinja Eparhiji je dat hotePlatani u centru Trebinja. Za adaptacijovog hotela Milorad Dodik je sa ra~unInvesticiono- razvojne banke RS-a prebaciGrigoriju tri i po miliona konvertibilnimaraka. Eparhija je vlasnik i veliko

poslovno-stambenog prostora u centrTrebinja, zatim vinograda, podruma vin

Tvrdo{ , poljoprivrednog preduze}a Popov polje i akcija u mnogobrojnim preduze}imaSve je ovo Grigorije dobio zahvalju}i pri

jateljstvu sa velikodu{nim Dodikom.Prije nekoliko dana, dakle u vrijem

kada su budètski radnici najavili protestzbog smanjenja plata, vladika Grigorije Dodik su dogovorili da u ovoj godini po~ni obnova crkve u Prebilovcima, koČapljine. Grigorije je kazao da }e pokrovitelj izgradnje ovog hrama biti Dodik, koj}e nesumnjivo pare za ovaj “projekat” izdvojiti iz budèta.

Dobro upu}eni izvori bliski predsjednik

RS-a za na{ list ka u da Dodik opsjednuobnovom crkvi i izgradnjom hramova, te dto ne ~ini samo iz populisti~kih razloga vezato da srpskim hramovima obiljeì srpskteritoriju. “

, veli Dodik.Sli~no je radila i Karadì}eva vra~ar

baba S , koj je tokom rata zabadalkrstove visoke nekoliko metara kako bozna~ila srpsku teritoriju. Kako god bilo koliko god hramova podigao, MiloraDodik }e ipak, kad-tad, morati Bogu nistinu.

24.1.2013. I 3

NI NOVI] NIJE ODOLIO KTITORSTVUSredoje Novi} nadgleda radove u Sabornoj crkvi u Mostaru

MILORADOVI MILODARIVladika Grigorije najvi{e je profitirao od Dodikovih milodara Eparhiji zahumsko-hercegova~koj



“Prvi put u BiH napravljena je analiza

vojnih gubitaka, po svim vojnim forma-cijama koje su u~estvovale u ratu u BiH.Dakle, do{li smo do gotovo preciznih

podataka koliko je izginulo pripadnikaArmije BiH, koliko je stradalo pripadnikaVojske RS-a, HVO-a i takozvanih abdi-}evaca. Nikada niko u ovoj dràvi to nijeuradio u posljednjih 20 godina”, kaè zana{ list M , autor Bosanske knjige mrtvih.

On je na ovom djelu sa svojimsaradnicima radio skoro deset godina,skupljaju}i podatke o svim `rtvama u BiH,na~inu i mjestu njihove smrti. Ova ~etve-

rotomna knjiga sadrì imena 95.940 `rtava,imena njihovih roditelja, datum i mjestoro|enja, nacionalnu pripadnost.

Ekskluzivna je jer su u njoj prvi putiznijeti egzaktni podaci kojima se ma-nipulisalo posljednjih 17 godina. Tako uovoj knjizi saznajemo da ukupni vojnigubici Armije BiH iznose 30.521 `rtvu.Pored njih, indentifikovano je i 518 tzv.indirektnih `rtava. Ti vojnici su stradali udoga|ajima koji nisu vezani za ratnadejstva, recimo, uslijed nestru~nog ruk o-vanja oru`jem ili u saobra}ajnoj nesre}i.Zabiljeèno je, npr., da je deset vojnika

Armije BiH zatrpala lavina kod Fojnicekada su krenuli na front. Najve}e gubitkeArmija BiH je imala u prvoj godini rata,1992., kada je poginulo 11.136 vojnika.

Najvi{e stradalih je bilo starosne dobi od 20do 45 godina.

Kada su u pitanju poginuli pripadniciJNA i njene ekspoziture, Vojske RS-a,ukupno je stradalo 20.615 vojnika, najvi{etokom 1992. godine, ~ak njih 8.865.

[to se ti~e Hrvatskog vije}a obrane,ukupno je poginulo 6.000 pripadnika ovevojne formacije. Najve}i broj je stradao usukobima sa Armijom BiH 1993. godine

I 24.1.20134

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

U “Bosanskoj knjizi mrtvih“, čiji je autor MIRSAD TOKAČA, direktorIstraživačko-dokumentacionog centra (IDC), prvi put su na jednom mjestusakupljena imena svih ubijenih i nestalih u ratu u BiH; knjiga predstavlja

jedinstveno naučno, istraživačko, analitičko, socijalno i statističko štivo koje bitrebalo zaustaviti manipulaciju žrtvama na svim stranama

OKO 65 POSTO SVIH @RTAVAU BiH SU BO[NJACI

SARAJEVO, GRADSTRADALNIK

“U Sarajevu je tokom rataukupno poginulo 13. 950gra|ana, od toga sedam

stotina djece”



kada je poginulo njih 2.861.Abdi}evaca je poginulo 558 i svisu stradali tokom 1994. i 1995.godine.

“Mnoge je iznenadilo da je proporcija izme|u poginulih Bo-{njaka u Armiji BiH, s jedne strane,i Srba i Hrvata u njihovim vojnimformacijama, s druge strane, goto-vo jedan prema jedan. [to jasnogovori ko je u ovom ratu po-

bijedio”, kaè Toka~a i dodaje: “Zanekoliko godina svi }e znati ko suratni zlo~inci. Zna}e ko je R

i R , a ko }eznati za te anonimne ljude koji suginuli {irom Bosne i Hercegovine.E to je Bosanska knjiga mrtvih inastala je kako bi sa~uvali tu vrstusje}anja. Jako je va`no da mi kaozemlja na jednom mjestu imamo

poimeni~ni popis `rtava za svegra|ane, po{tuju}i njihovu vjersku i

etni~ku pripadnost, a opet neuzimaju}i to kao kriterij za odre-|ivanje njihovog statusa. Dakle, onisu tu samom ~injenicom da sugra|ani BiH, sve ostalo je manjeva`no, za koju su se vojsku borili,gdje su poginuli. Potom smo u{li uneke detalje koji obja{njavaju ratne

zlo~ine, kada su ljudi ubijeni, pokojim okolnostima... Jer kada imatoko sto hiljade imena, onda imatmogu}nost da pravite analize. Msmo upravo tu uradili. Na jednostrani imamo poimeni~ni popis, na drugoj imamo oko osam hiljadintervjua koji govore {ta se t

pojedincima de{avalo.Imamo statistiku koja je o~i

{}ena od emocije i politike, ona jneumoljiva. Pravili smo analize nekoliko pravaca i analizirali smcijelu BiH. Uradili smo prostornanalizu zlo~ina, po regionimaUradili smo tu analizu za Sarajevoza Podrinje, Neretvu, Vrbas, dolinrijeka, jer su se zapravo najve}zlo~ini dr{avali u dolinama rijekaPodaci govore da je u Podrinjstradalo vi{e od jedne tre}in`rtava”, kaè Toka~a.

Tokom rata u BiH je izginulukupno 9.901 èna! Samo tokom1992. godine ubijene su 5.873 èneU junu te godine ubijeno je najvi{èna - ~ak 1.269 èna.

24.1.2013. I 3

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }

GENOCIDNA NAMJERA PREMA BO[NJACIMA Oko 82 odsto stradalih civila u BiH su Bo{njaci



Ukupno je stradalo 85.039 mu{karca,koji su tako|er najvi{e stradali te godine.

“Pored njih, mi imamo jo{ 5.100 imenaza koje nismo potpuno sigurni pod kojimokolnostima su ubijeni, dakle da li je to bilanasilna ili prirodna smrt. Oni su predmetna{eg daljeg istraìvanja. Me|u njima imadosta starih osoba, recimo koji su 1910.godi{te, i sumnjamo da su umrli prirodnomsmr}u. Nama broj nije bio cilj, jer da jeste

ja bih dodao i tih pet hiljada pa bismo imaliukupno 101 hiljadu `rtava. Mi smo htjeli daza svaku `rtvu imamo odgovaraju}udokumentaciju i da ta dokumentacija

potvr|uje okolnosti smrti”, kaè Toko~a. Nacionalna struktura govori da su 65

posto svih `rtava Bo{njaci, odnosno da jetokom rata u BiH ubijeno 62.013 Bo{njaka!Oko 26 posto ubijenih su Srbi, ukupno24.953 pripadnika srpskog naroda, 9 postosu Hrvati (8.403 Hrvata) i malo manje od

jednog procenta su pripadnici ostalih.Zanimljiv je i podatak da je tokom

opsade Sarajeva ubijeno vi{e Srbagranatama sa brda nego igdje drugdje uBiH tokom cijelog rata.

U Sarajevu je ukupno poginulo 3. 573gra|ana srpske nacionalnosti, ro|enih

Sarajlija. Od ovog broja 2.202 su poginuli pripadnici Vojske RS-a koji su svoj graddràli pod opsadom, a 1.100 su civili kojisu poginuli od granata ili snajpera VojskeRS-a. Podaci govore da su 230 Srba bili

pripadnici Armije BiH koji su poginuli brane}i svoj grad. U Sarajevu je tokom rataukupno poginulo 13.950 gra|ana, od toga

sedam stotina djece. I to 91 dijete do petgodina, zatim 145 djece koji su imaliizme|u pet i deset godina, 220 djece od 10do 15 godina i 249 djece od 15 do 19godina.

Ukupno je u Bosni i Hercegovinistradalo 3.172 djece. A starosna strukturagovori da je ubijeno 407 djece starosti do

pet godina, 589 djece od 5 do 10 godina,896 u starosnoj dobi od 10 do 15 godina i 1.289 od 15 do 18 godina.

Ukupno je ubijeno 38.239 civila i57.701 vojnik. Me|u ubijenim vojnicimaima i onih koji su ubijeni kao ratni vojnizarobljenici, kao {to je u slu~aju Srebrenicei nekih drugih mjesta.

“Mi sve podatke drìmo otvorenim, alismo toliko blizu ta~nim podacima dazapravo ne postoji mogu}nost da nekoudvostru~uje ili utrostru~uje broj `rtava. To

je nemogu}e jer mi smo proveli ne{to vi{eod ~etiri godine detaljno analiziraju}i i

provjeravaju}i sve podatke. @elimo dasprije~imo poigravanje sa `rtvama,

poticanje mr`nje i osvete, stalno drànje unekoj neizvjesnosti i zaklju~avanje ljudi unjihovoj pro{losti”, kaè za na{ list MirsadToka~a.

On navodi da }e biti zanimljivo kada, koja se nalazi na ~elu Fondaza humanitarno pravo, zavr{i svoj posao uSrbiji kada je rije~ o popisu vojnika JNAkoji su stradali na podru~ju na{e zemlje.

“Moja je procjena da nije ispod hiljadugra|ana Srbije poginulo u ratu u BiH imislim da je mnogo vi{e gra|ana Hrvatske

poginulo u BiH, ali vidje}emo {ta } pokazati istraìvanje koje rade zagreba~kDokumenti. Fond za humanitarno pravo nKosovu tako|er radi isto istraìvanje

Nata{a Kandi} mi kaè da su njihov procjene da je na Kosovu stradalo izme|10 i 11 hiljada gra|ana Kosova. Oni pravtakozvanu Kosovsku knjigu sje}anjaSmisao na{e regionalne saradnje, koju smzapo~eli 2004. godine, jeste da se ndogode manipulacije koje su se pojavilnakon Drugog svjetskog rata. A imali smih, recimo, vezano za jedan Jasenovac. danas se manipuli{e Jasenovcem, nau~nistraìvanja govore da je stradalo izme|75 do 80 hiljada, {to je stra{na brojka, a jsam nedavno u Beogradu na jednom skup~uo da je u Jasenovcu ubijeno milion SrbaU tom smislu smo mi htjeli da preventivndjelujemo, da se ne bi desila ta vrstmitomanije ili manipuliranja `rtvama”kaè na{ sagovornik.

“Ovo nisu podaci koji idu u prilonikome, pa ~ak ni Srbima, kako se medijima moè pro~itati. Ovi podac

razotkrivaju zlo~in~ku namjeru. Vremenskdistribucija ubijanja pokazuje da je ciagresije bio genocid. Podaci govore da mimamo genocidnu namjeru tokom 1992godine. U Prijedoru je 1992. godine vi{ubijeno civila nego u Srebrenici, isto tako

jednom kratkom periodu ubijeno je vi{ljudi u Zvorniku, Bratuncu, Fo~i, RogaticVi{egradu, Br~kom nego tokom ~itav1995. godine. Ovo su podaci koji ne idu

prilog zlo~incima, koji ne idu u prilo polit i~kim manipulatorima, fanati~nimnacional{ovinistima koji èle da svojnacionalnu tragediju pretvore u jedin

stradanje i da imaju ekskluzivno pravo nsvoje stradanje, a da sva ostala stradanj predstave kao neva`na. U ovoj zemlji trebkreirati solidarnost u nesre}i. Mi n

pravimo nikakve balanse, jer 82 poststradalih civila su Bo{njaci. To pokazuje k

je bio cilj agresije u BiH. To su znaci ratnozlo~ina. Ja kao Bo{njak ne}u da dozvolimda moji sunarodnjaci grade mit o svomstradanju. To je neprihvatljivo, to je najve}negacija na{eg stradanja. Nema monopolnad ovim informacijijama i dobro je do{lsvaka nova i validna informacija”, kaàutor Bosanske knjige mrtvih.

I 24.1.20136

Tokom rata u BiH stradalo je 31 hiljada pripadnikaArmije BiH, 20,6 hiljada pripadnika Vojske RS-a i {est

hiljada pripadnika HVO-a

NAJVE]I ZLOÎNIU PODRINJU“Podaci govore da je uPodrinju stradalo vi{e odjedne tre}ine `rtava”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-846-2412013 37/8424.1.2013. I 3



@

ivimo u vremenu koje razli~itim bjelosvjetskim protuhama omogu-}ava da rade protiv Zemlje inaroda pod izgovorom da je to zanjihovo dobro i da je to demo-

kracija. Ako se danas, dvije godine kasnije,osvrnemo na arapsko prolje}e, moèmore}i da je to postala nevolja, koja prema

profitokracijskim {ablonima sluì samoonim ljudima koji se okupljaju oko novihvladaju}ih elita. Nije da u takvim projek -tima nije bilo i ~estitih ljudi, ali takve suvremenom protesti uglavnom progutali.

Sidi Bouzid, gradi} na jugu Tunisa, u

kome se prodava~ povr}a Mzapalio i odakle je 18. decembra2010. krenula prva revolucija (revolucija

jasmina), koja je posluìla kao nadahnu}e isvim ostalim u svrgavanju autoritarnihreìma u ovome dijelu svijeta, “

, pi{eaktivistica L , koja je prijedvije godine nominirana za Nobelovu nagradu za mir .

Nema razloga sumnjati da ova revo-lucija, barem u svome po~etku, nije imala

polit i~ku pozadinu, ideologiju i straneintervencije. Krenula je spontano, iz

ogor~enosti i dalje nepodno{ljivosti napa-}enoga naroda, kao iskrena borba protivropstva, mita, korupcije, terora i represije,{to zapravo jo{ traje. Prvobitni anga`man,kome se nije moglo ni{ta zamjeriti sobzirom da se predstavio istinitim i roma-nti~arskim, pretvorio se kasnije uvi{estruko vrije|aju}i po elementarnuljudsku pamet. Nekada fasciniraju}e slike,atmosfera koju su ~inile mase prepunihgradskih trgova, ljudi poput jedne du{e i

jednoga tijela, prerastale su neure|ene politi~ke poligone, slobodna lovi{ta i metuza razli~ite manipulacije. [ta se desilo

poslije svrgavanja sa vlasti diktatora B, M , G , A ?

Promijenilo se nije ni{ta osim imena ljudikoji vladaju. Ustvari, tek sada se ra{irilo

brutalno nasilje. Represivne reìme za-mijenili su jo{ represivniji.

Nakon {to je predsjednik Tunisa Zine

Ben Ali opusto{io dràvne fondove, te pobjegao 14. januara 2011. iz zemlje,navodno je umro 19. februara 2011. godine.Da bi se malo narod zadovoljio, uodsutnosti, ve} mrtav, osu|en je nadoìvotnu zatvorsku kaznu. Preuzimaju}i

poslije Ben Alija vlast u Tunisu,islamisti~ka stranka Ennhad uspjela jedru{tvo ispolarizirati vi{e nego iko,izazivaju}i zabrinutost kod onih koji nisuvjerski opredijeljeni. Isto se desilo saEgiptom, na primjeru koga }u objasniti {tase desilo sa revolucijom, odnosno kako toizgleda arapsko prolje}e dvije godine

kasnije.Dok nastaje ovaj tekst, Egip}ani su uvelikoj àlosti. Prekju~er, ne{to poslije

pono}i, 15. januara, do{lo je do stravi~neèljezni~ke nesre}e. Vojni voz, koji je

prevozio mlade regrute, isko~io je iz {ina u predgra|u Kaira (Badrashin). Poginulo je20, te{ko povrije|eno i hospitalizirano 120osoba, a sedam je imalo sre}u da lak{e

pro|e, nakon {to se posljednji vagon od 147lica, a koji po pravilu treba primiti 60,otka~io od voza proizvedenog 1961.godine. Ovo je ve} tre}a smrtonosnanesre}a otkako Egipat ima novu vladu, iako

gra|ani ve} duè uporno traè da se uvedu barem osnovne mjere sigurnosti, jer suèljeznice i putevi u katastrofalnom stanju.Podsjetimo se da je 59 ljudi, od ~ega je 47djece, poginulo 17. novembra pro{legodine, kada je voz udario u {kolskiautobus, koji je prelazio preko {ina ju`nood Kaira. Nakon te tragedije ostavke su daliministar saobra}aja R i {ef egipatskih èljeznica. Novi reìm u Egiptu

prema ovakvim tragedijama pona{a se ireagira na isti neodgovoran na~in kao i

prethodni Mubarakov. Da stanovnici Gizenisu pritekli u pomo} nastradalim na mjesto

nesre}e, da se isklju~ivo ~ekalo ndràvne medije, koji su stigli nakon dvsata od udesa, bilo bi prekasno z

preìvjele.Ali nije tu kraj pri~e. Pogledajm

fotografije, koje svjedo~e da nema razlik pri montiranju i varanju javnosti izme|

i Mubarakove politike. Vidimnovoga “bri`nog” predsjednika kako jstigao u posjetu povrije|enima. Na jednoslici se rukuje sa mladi}em koji leì u ~isto

bolesni~koj sobi, sa sun~anim nao~alama stavljeno mu je malo gaze na ruku, kaukazana pomo}. On izgledom nije ni kakvoj vezi sa opisanom nesre}om. Tako na drugoj. Isto pokazuje i posjetegipatskoga novog premijera, H

, kao i one prije sa MubarakomTakve izmi{ljene, frizirane prizorobjavljuju dràvni, javni mediji.

Stvarnost je potpuno druga~ija. Momc

te{ko izranjavani, smje{teni su u druguneuvjetnu bolnicu, prljavu i staru, koja imne}e puno olak{ati ni oporavak fizi~kiozljeda, a ni traume kroz koje prolazeSramota od nove vlade, koja je uvijespremna novac osigurati za vlastitinterese, da dovodi mladi}e u sasvim drugmjesto, koje Morsi nije ni posjetio, a nslikao sa tamo. Imamo dokaze onezavisnih novinara, rodbine i prijateljnastradalih, koji su slikali na pravommjestu. [ta egipatski predsjednik Morsradi? Podsjetimo se kako je prema njegovoodluci i to u osiroma{enoj zemlji za kratk

vrijeme pove}ana pla}a vojnim namje{tenicima i to za 50%, iako su je uvijeimali izuzetno visoku i razne beneficije

Naravno, sitna obi~na vojska s tim nemni{ta.

Dvojicu vode}ih ~lanova Vojnogvije}a Morsi je mudro nagradio za njihov“ìvotno djelo”, mada im se slu`ba prijsvega odnosila na poslove u Mubarakovdoba; tako {to je Ogrlicu Nila , najvi{egipatsko civilno odlikovanje, dodijeli

, a S , klju~nomameri~kom favoritu, uru~io je dràvnmedalju - a sve to itekako ko{ta dràvu, t

I 24.1.20138

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo)

Ako se danas, dvije godine kasnije, osvrnemo na arapsko proljeće,možemo reći da su revolucije u arapskom svijetu iznevjerile očekivanja naroda.

Oni koji su se bunili protiv toga da žive u ropstvu ne uživaju u oslobađanju,“osloboditelji“ ih i jače vežu nego bivši diktatori

ARAPSKA JESEN JE...... mada kaù svi da je bilo prolje}e



se tako mirno oslobodio biv{ih neprijatelja, poslav{i ih u penziju a zatim sam izabrao i postavio nove, svoje ljude. Posljednjustravi~nu nesre}u Muslimansko bratstvotuma~i kao akciju namjerno izvedenu odneprijatelja, naravno liberala, koji suuba~eni od strane E , A

i H , kako biopstruirali rad i podigli tenzije pred 25.

januar, dan kada je po~ela i obiljeàva seegipatska revolucija. Vjerovali ili ne, alime|u salafistima vlada mi{ljenje kako je donesre}e do{lo jer je voza~ kr{}anin, koji senije Allahu pomolio pred put, pa je to(zasluèna) kazna.

Historija i ljudska pamet se nevje-rovatnom brzinom mijenjaju, pa ~ak i“javne istine”, {to upravo pokazuje jo{

jedna aktuelna vijest - Mubaraku }e se ponovo suditi. Ve} sam sigurna da }e gaosloboditi. Onda, kome i ~emu je bila

potrebna egipatska revolucija i zbog ~ega jena trgu Tahrir izginulo toliko ljudi?Preìvjeli se danas prisje}aju mrtvih i

progoni ih spoznaja da su mo`da njihovi prijatelji, ~lanovi obitelji, poznanici - daliìvot za ni{ta, ili ne{to jo{ i gore. [erijatskinovi ustav samo je u~vr{}ivanje vlastiislamistima, a do sada se ne primje}ujeni{ta ni bolje ni druga~ije. Bratstvo, koje

zanima biznis, izglasalo je Ustav i zbogradikalnih salafista, jer su i na izborimadobili glasove od njih. Sve je to takti~ki

povezano. Mladi libijski libera li izBengazija, opijeni idejama zapadnedemokracije, koja im se vje{to prodavalakao ameri~ka nevladina udruènja, nakondvije godine od revolucije i svrgavanjaGaddafija ne osje}aju se sretno. Pukovnik

je ubijen, ekstaza nestala, a zemlja je poru{ena, podijeljena. Nema slobode, mira,savr{enstva... Potonuli su snovi da }e imatilijep posao, novac i svu radost ovogasvijeta. Borbe i dalje traju.

U prijateljstvu sa Amerikom, jemenskdiktator Ali Abdullah Saleh je svojzemlju ostavio u kolapsu, nemo}redovitim prosvjedima i pobunamaàri{tu sukoba raznih grupacija, a naroisprepadan i zbunjen. Demonstracije i bilkakve pobune se jo{ prate policijskom vojnom brutalno{}u. Kriza u Sirijzapo~eta narodnim ustankom proti

reìma predsjednika Bmartu 2011., od kada vojska ovog reìmne bira sredstva ni oru`ja da opstane nvlasti, ne jenjava. Do sada je ìvoizgubilo blizu 50.000, a u susjedne zemljizbjeglo vi{e od pola miliona SirijacaKolone izbjeglica pristiù na turskgranicu. îne ih uglavnom ène, djecastari i iznemogli.

Arapsko prolje}e se pretvorilo u te{kusumornu jesen. Oni koji su se bunili protitoga da ìve u ropstvu, ne uìvaju osloba|anju, “osloboditelji“ ih i ja~e ve`nego biv{i diktatori.

24.1.2013. I 3

PROTIV VLADE, PROTIV SVEGA Arapsko prolje}e se pretvorilo u te{ku, sumornu jesen, i zimu

PROTIV VLADE, PROTIV SVEGA Arapsko prolje}e se pretvorilo u te{ku, sumornu jesen, i zimu



Ovako o njemu posljednih dana

pi{u Italijani. Ta~nije, uglednisportski dnevnik Gazzetta dello Sport . “

Rije~ je,dakako, o S , nogometnomreprezentativcu BiH, koji je posljednjihnedjelja gotovo pa svakodnevna temamedijskih napisa u Evropi. Senada, 26-godi{njeg lijevonogog brzanca rodom izJablanice, èli desetak uglednih evropskihtimova. U redu su Chelsea , Arsenal ,

posljednji u nizu je milanski Inter ... I takva pomama nije nikakvo ~udo, jer ljevaci suoduvijek na nogometnom trì{tu bilatraèna roba. Posebno ako znaju igratinogomet. A Senad itekako zna. Pomalo

neopravdano, svaki put kada inozemnimediji spekuliraju imenima bh. nogometa{akao potencijalnim poja~anjima velikihklubova, u ovda{njoj se javnosti na takvestvari gleda pomalo sa podsmijehom, kaona izmi{ljotine dokonih novinara. No, cijelastvar sa Senadom Luli}em i njegovimmogu}im novim klubom itekako jeozbiljna.

Isto onako ozbiljna kako na njegovnogometni potencijal gledaju ozbiljni ljudiu mnogo ozbiljnijim dràvama nego {to jeto BiH. Razlog za to veoma je jasan.Rimski Lazio ove sezone pod vodstvomSarajlije V igrafantasti~no. Drugi su na tabeli italijanskog

prvenstva, sa samo tri boda iza, ~inilo se dosada, nedodirljivog Juventusa . U polufinaluKupa Italije remizirali su s torinskimklubom i smije{i im se finale. U Europa ligi igraju protiv slabije od dviju njema~kihBorussija . A u svim tim sjajnim rezultatima

doprinos Voza iz Jablanice je nemjerljiv

, po~inje za SB Luli}. “

Ove sezone Luli} je potvrdi

sve ono o ~emu se do sada nagovje{tavaloIma sve karakteristike odli~nog igra~a zveliki klub, ono {to svaka ekipa trebaritam, snagu i odli~nu kontrolu. Ako dodattome i svestranost, mogu}nost igranja n

bilo kojem mjestu na lijevoj strani terenaopasnost koju kreira kada se sa vrh{esnaesterca sjuri ka kaznenom prostoru

jasno vam je za{to se Englezi, primjericenadaju da }e njegova, za njihove pojmovskromna primanja u Italiji, biti mamac zLuli}a da promijeni sredinu. Petkovi} m

je dao slobodu da ide naprijed kada god jto u prilici, {to je rezultiralo napada~kom

I 24.1.20140

Igre nogometaša rimskog LAZIJA, pod vodstvom bh. trenera VLADIMIRAPETKOVIĆA, među najprijatnijim su iznenađenjima ove nogometne sezone;

napadač italijanskog kluba, bh. reprezentativac SENAD LULIĆ (26) za SB otkrivarazloge uspjeha Lazija u ovoj godini

RIMSKI

BRZIVOZ

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]



igrom i mjestom Lazija u vrhu italijanskog prvenstva. Tu èle i ostati, cilj je najmanjeigrati u Ligi prvaka naredne sezone. Luli},me|utim, smatra da moè jo{ bolje.

Zanimljivo, ukoliko bi se sve odigralo kaomi u BiH prièljkujemo, Lazio i Roma

, klubovi koje dijeliogromno, nezamislivo rivalstvo mogli bi sena}i u finalu italijanskog Kupa. “

, kaè Luli}. “

Iako to mo`da zvu~i~udno, sa Pjani}em se u Rimu druì mnogomanje nego {to bi èlio. “

, poja{njava. “

Nogometne karijere Senada Luli}a iVladimira Petkovi}a ve} godinama teku

paralelno, isprepli}u}i se sa rijetkim prekidima. Na po~etku sezone, kada jeimenovan za trenera rimskog kluba,Petkovi} je do~ekan sa upitnicima, pa ~ak iotvorenim sumnjama u njegov kvalitet.Me|utim, s vremenom, stekao je po{to-vanje navija~a, ali i italijanskih novinarakoji sa sve vi{e simpatija gledaju na njegovrad i trenersku filozofiju. Luli}, me|utim,nije nimalo iznena|en. “

I sada u RimSenadovi i Vladimirovi ciljevi su uskla|ennajmanje {to èle jeste mjesto koje vodi uLigu prvaka . “

, kaè Luli}, prognoziraju}

O eventualnomodlasku iz Rima, Luli} ne govori. Uitalijanskoj prijestolnici uìva, kao i statusu koji je izgradio u Laziju . “

Sa rimskim timom ugovor imdo 2016. godine. Jasno, predsjednik Lazij

u pro{losti se pokazao katvrdica, pa se radije odricao igra~a kakvi sili G ~iji s

menadèri traìli pove}anje ugovora. Krosli~nu situaciju sada prolazi Luli}ev suigra~

brani~ M . Stoga je za o~ekivasamo dvije stvari - da Lazio podeblja svora~un i transferira Luli}a u neki od engleskiklubova. Ili odlu~i dodatno osnaìti tim, psa bolje pla}enim Bosancem i nekolik

poja~anja poku{a odigrati ozbiljniju ulogu narednom izdanju Lige prvaka . Kako godLuli} je na dobitku. Voz moè samo jo{ br`

juriti naprijed.

24.1.2013. I 4

Senad Luli} za SB: Sa Lazijem èlim tri trofeja ove sezone

LAZIO UPOHODUNA ITALIJUSenad Luli} sasvojim suigra~imaiz rimskog klubaove sezone moèosvojiti trinogometna trofeja

PRIJATELJI I RIVALISenad Luli} i Miralem Pjani}PRIJATELJI I RIVALISenad Luli} i Miralem Pjani}



PEDESETGODINAJELISEJSKOGSPORAZUMA

Dvije klju~ne zemlje kada je u pitanjuujedinjenje Evrope, Francuska iNjema~ka, proslavile su 22. januara 50.godi{njicu povijesnog pomirenja. Na ovajdan prije pola stolje}a francuski predsjed-nik Charles de Gaulle i njema~ki kance-lar Konrad Adenauer potpisali suJelisejski sporazum, odnosno Sporazumo njema~ko-francuskoj saradnji i prijateljstvu kojim su postavljene smjernicenovih odnosa, a vlade ovih zemalja seobavezale na konsultacije u, izme|uostalog, va`nim pitanjima vanjske i sigu -rnosne politike. Pregovori su trajali petgodina, a tokom De Gaulleve posjeteNjema~koj 5. septembra 1962., on je usvom govoru kazao: “Da ìvi Bon,Njema~ka i njema~ko-francusko pri-jateljstvo!”, {to se smatra kamen-temeljcem u procesu pomirenja ranijeneprijateljskih zemalja.

GOVOR DAVIDACAMERONAZbog francuske vojne intervencije uMaliju, britanski premijer DavidCameron nije, kako je bilo predvi|eno,govorio pro{log petka u Amsterdamu opreure|enju odnosa Velike Britanije sEU-om, nego je to u~inio sredinom ovesedmice u Londonu. Premijer smatra da je Britaniji mjesto u EU, ali da ona morada povrati neka od ovla{tenja odBrisela. “Kad postignemo nov spo-razum, dat }emo britanskom narodureferendum s vrlo jasnim izborom dali su za ostanak i izlazak, da li su za to

da ostanemo u EU pod tim novimuvjetima, ili su za to da potpunoiza|emo iz Unije. Kaèm britanskomnarodu: bit }e to va{ izbor”, poru~io je u svom govoru. Naglasio je, me|utim,da bi odràvanje referenduma sada bio“pogre{an izbor” jer }e se Evropa nemi-novno promijeniti nakon du`ni~ke krize i“bilo bi pogre{no traìti od naroda da seizjasni da li je za ostanak ili izlazak prijenego {to poku{amo da se izborimo zanove odnose sa EU”. Obe}ao je da }e,ako na izborima 2015. pobijedekonzervativci, do 2017. biti odràn refer-

EVROPA, ODMAH

Otkako je Če{ka Republika stekla neza-visnost 1993. godine, predsjednika je

birao Parlament na period od petgodina, a na ovim izborima Česi po prvi

put biraju predsjednika direktno. U drugomkrugu predsjedni~kih izbora u Če{koj, koji}e se odràti 25. i 26. januara, za predsjed-ni~ko mjesto bore se socijaldemokrata i

biv{i premijer M i ministar vanjskih poslova K .Zeman, nekada{nji prvi socijaldemokratski

premijer Če{ke, osvojio je 24,2 posto

glasova, a njegov protukandidat, potomastare evropske plemi}ke loze, kneSchwarzenberg ~ak 23,4 posto glasova[ezdesetosmogodi{nji Zeman (premijer o1996. do 2002. godine), ~elnik Socijaldemokratske partije koja se pridruìlStranki evropskih socijalista, iza{ao je istranke nakon {to se neuspje{no kandidiraza predsjednika 2003. godine, ali je dobizna~ajnu podr{ku socijaldemokrata. Sedamdesetpetogodi{nji Schwarzenberg predsjednik je konzervativne stranke TOP 09

Bez obzira na to da li će u drugom krugupredsjedničkih izbora pobjediti socijaldemokrata

Miloš Zeman ili konzervativac i ministar vanjskihposlova Karel Schwarzenberg, očekuju se promjene u

odnosu Češke prema EU

Oba kandidata za češkog predzapadnog Balkana u EU

Ê[KO OKRETANJE KA EUO~ekuje se da }e naredni ~e{ki predsjednik imati pozitivan stav prema evropskimintegracijama, te nastojati da vrati ê{ku u glavne tokove EU-a


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-846-2412013 43/8424.1.2013. I

4

endum o izlasku iz EU-a. Brisel je o{troreagirao na najavu britanskog premijeraDavida Camerona da }e raspisati refern-dum o ~lanstvu Velike Britanije u Uniji,nazivaju}i je sebi~nom i potencijalnoopasnom.

EU ODOBRAVAAKCIJE FRAN-CUSKE U MALIJUEvropska unija “odobrava akcije Francuskeu Maliju” i “èli da odigra aktivnu ulogu” urje{avanju krize u ovoj zemlji, prenoseagencije izjavu visoke predstavnice EU-aza vanjsku politiku Catherine Ashton. Nakonferenciji za {tampu u Limi, gdje je bila uposjeti prije nego {to je oti{la na samit EU-Celac u Santjagu, Ashton je izjavila da EU“priznaje va`nost onoga {to Francuskasada ~ini” u Maliju, javlja AFP. Francuska jezapo~ela intervenciju protiv naoruànihislamista koji drè sjeverni dio Malija i ve} je rasporedila 2.000 vojnika u ovoj zemlji.Prema njenim najavama, EU }e igratiaktivnu ulogu u narednim sedmicama imjesecima. Evropska unija je u utoraknajavila deblokiranje dodatnih 20 milionaeura pomo}i za Mali, namijenjenih `rtvamapothranjenosti u zemlji i izbjeglicama u sus- jednim zemljama.

11 ^LANICA EU-aUVODI JEDINSTVENIPOREZPo prvi put u povijesti EU-a, porez nafinansijske transakcije }e biti primjenjivanu vi{e zemalja. Grupa od 11 ~lanica Unije je dobila odobrenje za njegovo uvo|enje.Evropska komisija je predloìla da trgovi-na obveznicama i dionicama bude opore-zovana po stopi od 0,1 odsto. Planira seda desetine milijardi eura prikupljene tim

porezom budu iskori{tene kao podr{kaugroènim bankama, kojima sada morajuda pomaù vlade. Associated Press javljada postoji i prijedlog da se dio novca odporeza izdvoji u budèt EU-a. Evropskakomisija je ocijenila da bi godi{nji prihodod poreza mogao dosti}i 57 milijardi eurau cijeloj EU. Zemlje koje su zatraìleuvo|enje poreza, Njema~ka, Francuska,Slovenija, Austrija, Belgija, Estonija,Gr~ka, Italija, Portugalija, Slova~ka i[panija, predstavljaju dvije tre}ineekonomije EU-a.

koja je povezana s Evropskom narodnomstrankom i koja je ~lanica trenutne koalici-

je na vlasti ~ija je popularnost mala. Dobar dio ìvota proveo je u inostranstvu, ali je,kako se pokazalo, ipak uspio privu}i

glasove mladih i urbanih glasa~a. I Zeman i

Schwarzenberg vrijede za ljude koji imaju prili~no pozitivan stav prema ~lanstvuČe{ke u Uniji. U usporedbi s aktualnim

predsjednikom K koji, prisjetimo se,nije htio potpisati Lisabonski sporazum, ave}inu svojih nastupa koristio da kaène{to protiv Unije, analiti~ari o~ekuju da }enovi predsjednik donijeti promjene u odno-su Če{ke prema EU. Klaus je bio poznat posvojim izjavama protiv EU-a. Tako je, pod-sjetimo, vijest o dodjeljivanju Nobelovenagrade za mir Uniji nazvao vicem u kojion ne vjeruje. Euractiv citira ~e{kog ekon-omistu J koji smatra da }e iZeman i Schwarzenberg napraviti velikizaokret u politici u pore|enju sa Klasusomu domenu evropskih pitanja. Za Schwarz-enberga je kazao da }e to biti zaokret od180 stepeni, dok bi Zeman tako|er mogaoimati kooperativniju ulogu, ali sa prag-mati~nijim pristupom. V izInstituta za me|unarodne odnose u Pragutako|e je naveo da }e naredni ~e{ki pred-sjednik imati pozitivan stav prema evrop-skim integracijama, te da }e oba kandidatauloìti napore da vrate Če{ku u glavnetokove EU-a, prenosi ovaj portal. Euractiv

podsje}a da je, kada je zapadni Balkan u pitanju, Milo{ Zeman bio na ~elu vladekoja je dala suglasnost za bombardiranjeSR Jugoslavije 1999. godine, ali da je pro-tivnik nezavisnosti Kosova. I Zeman iSchwarzenberg podràvaju integra-ciju zapadnog Balkana {to prije u EU. Usvakom slu~aju, sa odlaskom euroskeptika

(koji kabinet napu{ta po~etkom marta), i Evropska unija }eodahnuti. (D. Savi})

nika podržavaju integraciju

Milo{ ZemanKarel

Schwarzenberg



BUSINESS Poslovne promjene u firmi “ASA Auto“ EBRD korigirao ekonomsku prognozu za BiH Novi igra~ na bankarskom trì{tu BiH Prihodi od indirektnih poreza smanjeni za 0,2 posto

^lan uprave ASA Holdinga pojasnio je senzacionalisti~ki intoni-

ranu vijest u nekim medijima da je ASAAuto , koja djeluje u okviru ove grupacije,

izgubila licencu da na bh. trì{tu zastupakoncern Volkswagen. Informacija u kojojse tvrdi da }e od 1. jula ove godine njema~kiautoproizvo|a~ sva vozila i rezervne dije-love na trì{tu BiH plasirati preko svojefirme Porsche Austria djelimi~no je ta~na.Radi se, naime, o uvozu vozila i autodijelo-va u BiH koji }e preuzeti “Porsche Austria”,dok }e maloprodaja vozila i autodijelova,kao i servis vozila ostati u nadle`nosti sara-

jevske firme “ASA Auto”.

, rekao je Ferovi}, uz obja{njenje da je firma

“Porsche Austria” ranije preuzela komple-tan izvoz Volkswagenovih vozila i autodi-

jelova za sve dràve Evrope osim za BiH.“ASA Auto” bila je jedina firma u cijeloj

Evropi koja je izravno od proizvo|a~akupovala vozila i autodijelove i uvozilaih u BiH, a na ovim poslovima bilo jeangaìrano oko 60-70 radnika.

Taj }e posao ubudu}e preuzeti “Por -sche”, {to zna~i da bi, u najgorem slu~aju,

bez posla moglo ostati 60-70 radnika, {to je manje od 1 posto od ukupnog brojauposlenih u Holdingu.

Trenutno na lageru “ASA Auto” raspo-laè vozilima u vrijednosti od 30 milionamaraka, koja }e nastaviti prodavati do 1.

jula, nakon ~ega }e uvoz VW automobila,kao i u ostatku Evrope, preuzeti “Porsche”.

Sumorneprognoze

EBRD-aEvropska banka za obnovu i razvoj(EBRD) snizila je ekonomsku prognozu zaBiH za proteklu godinu, procjenjuju}i da}e, umjesto skromnog privrednog rasta od0,1 posto, biti zabiljeèn pad brutodoma}eg proizvoda (BDP) od 0,5 posto,na {ta su doma}i ekonomisti odavno ukazi-vali. Analiti~ari EBRD-a su u januarskomekonomskom pregledu blago pove}ali

prognozu rasta BDP-a BiH u 2013. godinisa oktobarskih 0,4 odsto na 0,6 odsto.

U kratkom osvrtu na BiH navodi se da

je bh. privreda posljednjih nekoliko godina bila relativno stabilna, ali da je doma}a potro{nja i dalje prili~no usporena, uglav-nom zbog fiskalnih mjera {tednje, padadoznaka iz inostranstva i sporog rasta kre-dita. “

, isti~u u EBRD-u. U pregleduEBRD-a se navodi da je jugoisto~naEvropa u 2012. pro{la jo{ jednu godinuslabe privredne aktivnosti.

Kako isti~u, povjerenje i investicije sui dalje na niskim nivoima, makroek o-nomska politika vrlo ograni~ena nafiskalnoj strani, dok je ranjivost finansij-skog sektora i dalje zna~ajna.

, nagla{ava se u izvje{taju.U analizi ovogodi{njih globalnih

o~ekivanja za tranzicione zemlje,analiti~ari EBRD-a navode da znakovistabilizacije u evrozoni smanjuju rizik zaostatak Evrope, {to dovodi do vrloopreznog optimizma da je najgore mo`davrlo blizu kraja. [irom cijelog tranzi-cionog regiona EBRD u 2013. godinio~ekuje rast od 3,1 odsto, nakon o{trog

pada na 2,6 odsto tokom pro{le godine.

“Porsche“ preuzima uvoz,“ASA“ zadržava prodaju

VW automobila

PRERASPODJELA POSLA Od sredine godine uvozVW vozila za trì{te BiH

preuzet }e evropskidistributer Porshe

Austria

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



Preuzimanjem stopostotnog udjela u grupaciji Volksbank International , u koju spada i Volksbank BiH , najve}a ruska banka,Sberbank, zakora~ila je i na financijsko trì{te BiH. Nakon oveakvizicije vrijedne 500 miliona eura, zaklju~ene u februaru pro-tekle godine, Sberbank je postala tre}a po veli~ini banka u Evropii {esta u svijetu.

Preuzimanjem Volksbank International ruski bankarski divdobio je 295 poslovnica i vi{e od 600 hiljada klijenata, a bankek}eri VBI-ja spadaju me|u vode}ih deset banaka (prema ukupnojaktivi) u BiH, Hrvatskoj, Če{koj, Slova~koj, odnosno me|u prvih

petnaest u Ma|arskoj, Srbiji i Sloveniji. U ovom trenutku poslovnamreà Sberbanka uklju~uje 17 regionalnih banaka s ukupno 20.000

poslovnica kojima dnevno pro|e pet miliona korisnika. U 2011.imali su 10 milijardi dolara neto dobiti, a trenutno imaju 70 milionaklijenata (fizi~kih osoba) i 1,5 miliona poslovnih subjekata.

Volksbank d.d. je krajem pro{le sedmice promijenila ime uSberbank d.d., ~ime je i slu`beno zapo~eo proces rebrandinga

banke. Direktor Voksbank BiH E tako|er je iniciraorebrending banke koja }e na trì{tu BiH od po~etka februara ovegodine poslovati pod nazivom Sberbank BH.

Predsjednica Uprave Sberbank d.d. A isti~ekako }e ta banka, zahvaljuju}i stabilnosti, finansijskoj snazi te tehno-lo{koj naprednosti novog vlasnika, Sberbanke, biti u poziciji svojimklijentima ponuditi “jo{ bolju, tehnolo{ki napredniju te sveobuhvat-niju uslugu, kao i pojednostaviti poslovanje sa zemljama Zajedniceneovisnih dràva (CIS) i ruskim trì{tem, a onda i svim ostalimeuropskim i svjetskim trì{tima na kojima Sberbank posluje”.

Okon~anjem akvizicije ujedno je otpo~eo i proces transforma-cije svih banaka-k}eri sa strate{kim ciljem da se stvori vode}a

bankarska grupacija u regiji srednje i isto~ne Europe, navodi se usaop}enju, prenosi poslovni.hr .

Osniva~ i ve}inski vlasnik Sberbanke je Centralna ruska banka, koja ima 50 posto plus jednu dionicu. Banka upravljanajve}om mreòm poslovnica u Rusiji s gotovo 19.000 poslovni-ca, kao i predstavni{tvima u vi{e od 20 zemalja svijeta. Sberbank ima oko 240.000 zaposlenika, te vi{e od 70 miliona klijenata.

Ukupni prihod Uprave zaindirektno oporezivanje u proteklojgodini iznosio je 4 milijarde i 473miliona KM i bio je za 0,2 posto,odnosno 11 miliona KM manjinego u 2011. godini. Najve}i pad

prihoda (oko 50 miliona KM)zabiljeèn je od carina, a najve}irast ostvaren je dodatnim rastom

posebnih poreza, akciza (prijesvega cigareta), u iznosu od oko 45miliona KM.

“Sberbank“ najavljuje pohod na bankarski vrh

Prihodi od carina smanjeni za oko 50miliona KM

AMBICIOZANPOSLOVNI PLANEdin Karabeg, direktorVolksbank BH, bi}e na~elu Sberbank BH

AMBICIOZANPOSLOVNI PLANEdin Karabeg, direktorVolksbank BH, bi}e na~elu Sberbank BH

F o t o : Mi l u




Kada bi svi u ovoj zemlji tako rano

po~injali i kasno zavr{avali radnidan ispunjen sa toliko obavezakao {to je to slu~aj sa D

, stru~njakom zagenetiku, univerzitetskim profesorom iministrom obrazovanja u Vladi Sarajev-skog kantona, ko zna gdje bi nam bio kraj.U osam sati ujutro, po~etkom ove sedmice,

on nam govori o tome kako }e ministarstvokoje vodi u narednih {est mjeseci imati

pune ruke posla — “

Na vratima ureda velikim slovimana bijelom papiru je napisan glavni cilj kojimora biti ispunjen, a ciljevi koje postavlja,a to traì i od svojih saradnika, moraju bitiostvareni u zadatom roku. Ministar Marja-novi} svojim radom i biografijom razbijaustaljene predod`be o onima koji dolaze naovakve pozicije: vrlo je vrijedan, ozbiljan,sistemati~an, predan poslu, ne odustaje od

problema dok ne na|e rje{enje. Pro{legodine progla{en je za nau~nika 2011.godine u BiH. Objavio je gotovo sto pedesetnau~nih i stru~nih radova, i (ko)autor je{est knjiga. Zbog ministarske funkcije, nije

bio u mogu}nosti da po~etkom godine postane i redovan profesor. Ali, kako kaè:“nauku, nipo{to, ne namjerava napustiti.“

Po izlasku ovog brojaSlobodne Bosne, bit }e predstavljena knjigaForenzi~ka genetika, ~iji je autor zajedno sahrvatskim profesorom D

.

Iskreno, u ovome momentu kao najve}iizazov se name}e kako sve zacrtanorealizirati u uvjetima drasti~nog nedostatkamaterijalnih sredstava. Naime, kako ste ve}naveli, u skoro svakome segmentu obrazo-vanja potrebno je provesti odre|enereformske aktivnosti. Naime, bez obzira dali se radi o uskla|ivanju zakona o visokom

obrazovanju i procesu akreditacije univer -ziteta, pobolj{anja studentskog standarda,ili realizacije programa eksterne mature irevidiranja planova i programa za osnovnoi srednje obrazovanje, za sve treba novac.

Naàlost, zate~eno financijsko stanje nijenimalo briljantno i svjesni smo da }edostupna sredstva, naàlost, neke od

predvi|enih aktivnosti zna~ajno modifi-cirati. No, nema predaje! U ministarstvuintenzivno radimo na uspostavljanju mo-dela koji bi nam trebali omogu}iti da iizvan budètskih izvora, kroz postoje}egrantove, osiguramo sredstva za provo-|enje aktivnosti u cilju modernizacije

obrazovnog i nau~nog sistema. Ako analizirate aktivnosti Ministarstva u proteklom

periodu, a posebno u posljednjih nekolikgodina, moè se zaklju~iti da su mnog

procesi, uz nekoliko izuzetaka, stagnirali. Esada, kada u obrazovanju i nauci koristittermin “stagnacija“, morate biti svjesni da tne zna~i stajanje u mjestu, nego dramati~nkretanje unazad. Stoga, bio bih sretan kad

bismo u narednom periodu, posebno ovakvom financijskom okruènju, uspjeli dzaustavimo trend “vo`nje unazad“

pokrenemo ga u suprotnom pravcu - prem

naprijed. E, to je pravi izazov!

Ako govorimo o konkretnoj saradnjdva nadle`na ministarstva, tj. federalnogMinistarstva za obrazovanje i nauku Ministarstva za obrazovanje, nauku i mladKS, ona je vi{e nego odli~na. Isto vaì i zkomunikaciju dva ministra koja vode ovinstitucije. @elim da Vas podsjetim da je Federaciji Bosne i Hercegovine pitanjobrazovanja u isklju~ivoj nadle`nostkantona, tako je jednostavno definiranUstavom. Bitno je napomenuti da je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kdio Koordinacije ministara obrazovanjFederacije BiH te u tom smislu s pravommoèmo re}i da Kanton Sarajevo aktivnsudjeluje u svim aktivnostima i nastoji dakvalitetan doprinos pobolj{anju odgojnoobrazovnog procesa na podru~ju FederacijBiH. Zajedni~kim snagama smo realiziramnoge projekte kao {to je npr. nabavk

besplatnih ud`benika, sanacija objekat

I 24.1.20146

DAMIR MARJANOVIĆ, ministar obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona, u

razgovoru za “Slobodnu Bosnu” govori o reformi obrazovanja, eksternoj maturi,potrebi revidiranja planova i programa za osnovno i srednje obrazovanje...

INTERVIEW

Damir Marjanović ministar obrazovanja Sarajevskog kantona

Rekao bih da sam nau~nik naprivremenom radu u ministarstvu

NAUČNI PROGRES:Pomalo smiješno zvučičinjenica da u 21.stoljeću, u kojem naukaspaja kontinente, mirazvijamo nauku nakantonalnim nivoima!

Razgovarala: DANKA SAVI]Foto: MARIO ILIÎ]



KAKO NAPREDOVATI SA OSKUDNIM SREDSTVIMA

Damir Marjanovi}, ministarobrazovanja Sarajevskog kantona,

u razgovoru za Slobodnu Bosnu kaè da zajedno sa svojim

saradnicima intenzivno radi nauspostavljanju modela koji bi

omogu}io da se i izvan budètskih

izvora, kroz postoje}e grantove,osiguraju sredstva za modernizacijuobrazovnog i nau~nog sistema

KAKO NAPREDOVATI SA OSKUDNIM SREDSTVIMA

Damir Marjanovi}, ministarobrazovanja Sarajevskog kantona,

u razgovoru za Slobodnu Bosnu kaè da zajedno sa svojim

saradnicima intenzivno radi nauspostavljanju modela koji bi

omogu}io da se i izvan budètskih

izvora, kroz postoje}e grantove,osiguraju sredstva za modernizacijuobrazovnog i nau~nog sistema



odgojno-obrazovnih ustanova... Ukratko,Kanton Sarajevo je o~ekivano zauzeolidersku poziciju u provo|enju reformskih

procesa u oblasti obrazovanja u BiH saciljem uklju~ivanja na{eg obrazovanja ueuropski obrazovni prostor i dosada{njasuradnja se nadle`nim ministarstvom nanivou Federacije bila je izuzetno korektna i

produktivna. Jo{ je bitnije napomenuti dasmo u proteklom periodu na nekolikosastanaka kolega Ma{i} i ja odredilizajedni~ke projekte za 2013. i 2014. prekokojih }emo ne samo nastaviti nego iintenzivirati uspostavljenu suradnju.

Članom 25. Zakona o osnovnom odgoju

i obrazovanju u Kantonu Sarajevo iKoncepcijom devetogodi{nje osnovne {koleutvr|ena je obaveza polaganja eksternemature na kraju devetog razreda osnovne{kole. Kada su ranije bile zapo~etekonsultacije vezane za eksternu maturu,osnovna intencija je bila da se ona provedena cijeloj teritoriji FBiH. Me|utim, razli~itadinamika uvo|enja devetogodi{njeg osnov-nog obrazovanja i, naàlost, ~ini setipi~ni “post festum“ bosansk ohercegova~ki

pristup u rje{avanju problema po principu“lako }emo u zadnjim minutama smislitineko rje{enje, pa kako god“, doveo je

Kanton Sarajevo, tj. njegove nadle`neinstitucije, u situaciju da eksternu maturumoraju realizirati sami i to pod pritiskomkasnijeg starta. To je zna~ajno zakom-

pliciralo realizaciju svih aktivnosti koje seti~u priprema eksterne mature. Ipak, uovome momentu se odvijaju intenzivneaktivnosti o kojima se javnost moèinformirati preko web stranice ministarstva.Cilj koji smo zadali jeste jasan — 3 mjeseca

prije polaganja mature svi detalji iinformacije moraju biti usagla{ene, dostu p-ne javnosti i testirane. Eksterna matura na

papiru predstavlja dobar model evaluacije

planova i programa, na~ina izvo|enjanastave, nivoa ste~enoga znanja, ali i veliku pomo} prilikom upisivanja osnovaca usrednje {kole. Sada, to {to “na papiru“dobro izgleda treba se i provesti u djelo!Ministarstvo zajedno sa ekspertnimtimovima intenzivno radi na tome. Naravnoda bi bilo lak{e da su svi bh. resursiusmjereni u ovome pravcu i da se ovako

bitan koncept realizira na nivou dràve. No,nelogi~nost postojanja velikog broja“lokalnih ministarstava obrazovanja“ inepostojanja istoga na dràvnom nivou

bitno ograni~ava sve inovativne aktivnosti,

ali i napredovanje i modernizaciju obrazo-vanja uop}e.

Kanton Sarajevo je uradio evaluacijnastavnih planova i programa za devetogodi{nje obrazovanje a rezultati evalucije sve} ranije prezentirani javnosti. U ovomtrenutku tim stru~njaka ministarstva, saradnji sa stru~njacima iz odgojnoobrazovnih ustanova (osobama koje realizraju nastavne planove i programe)

predstavnicima akademske zajednice ekspertima iz nevladinog sektora radi nreviziji nastavnih planova i programa. Ntreba zatvarati o~i i siguran sam da }e smnogi sloìti da je reforma obrazovanja BiH polu~ila i odre|ene negativne efekte, tu tom smislu postoji prostor za pobolj{anji osuvremenjivanje nastavnih planova

programa. Revizija nastavnih planova programa je sloèn proces i u narednom periodu ministarstvo }e javnost blago

vremeno obavje{tavati o tim aktivnostimaVjerujemo da }e se kolege iz ostalikantona tako|er pokrenuti sli~ne aktivnosta sigurno da }e rezultati na{e analize bitdobra polazna osnova za kolege iz drugikantona. Optere}enje u~enika, standardu~eni~kih postignu}a i ishodi u~enja ssvakako pitanja kojima treba posveti

posebnu pa`nju. O~ekujem da }e timstru~njaka koji radi reviziju nastavni

planova i programa voditi ra~una optimalnom optere}enju u~enika odnosnnjihovoj pripremi za prelazak na narednnivo obrazovanja.

48

Dan nakon izlaska ovog broja Slobodne Bosne (petak, 25. januar) bit }epromovirana knjiga Forenzi~na genetika: teorija i aplikacija, autora DamiraMarjanovi}a i Dragana Primorca, dok su

koautori na pojedinim poglavljima LadaLuki} Bilela, Jasmina âkar i LejlaKova~evi}. “To je knjiga koju smo ja,profesor Primorac i nekoliko kolegica izInstituta pripremali cijelu 2011. godinu“,kaè profesor Marjanovi}. Pored pred-stavljanja knjige, Marjanovi}eva asistenticaLejla Kova~evi} }e braniti doktorat. “To jeono na {ta sam jako ponosan, da dosada iza mene ima troje, ~etverodoktoranata, jer kvalitet jednog profe-sora mjeri se upravo po tome kolikomladih i uspje{nih ljudi ostavlja izasebe. Nakon odbrane doktorata Lejla

Kova~evi} }e na katedri na kojoj samradio preuzeti jedan predmet. [to se ti~eknjige, treba kazati da smo prije trigodine izdali tako|er jednu, ali kako jeforenzika jako dinami~no podru~je, za

taj period mnogo se toga promijenilo.Ova nova je skoro 60% izmijenjena uodnosu na prethodnu. Imali smo nau~niobavezu da studentima ponudimonajbolje. Jo{ dok sam sam bio studentuvijek me je ljutilo da u~im iz knjiga kojesu ve} zastarjele, mi se na ovaj na~intome suprotstavljamo. Ova }e knjiga bitivrlo korisna studentima prirodno-matemati~kih, kriminalisti~kih, pravnihfakulteta u BiH i u Hrvatskoj, posebno uSplitu gdje postoji studij forenzike, ipomo}i }e im da savladaju ovu oblast“,kaè Marjanovi}.

“Naša je naučna obaveza dastudentima ponudimo najbolje“

SARAJEVO UUSPOREDBI SA DRUGIMA Iako, kaè Marjanovi}, po svojimizdvajanjima Kanton Sarajevo prednja~i uodnosu na ostale kantone, to je daleko odevropskih i svjetskih standarda

I 24.1.201



Jedan od bitnih nalaza pomenute analize potvr|uje potrebu da se nastavni planovirelaksiraju, ali je pri tome neophodnoosigurati horizontalnu i vertik alnu pove-zanost sadràja nastavnih predmeta. Jed-nom rije~ju, obrazovanje treba bitiusmjereno u najboljem interesu djeteta itreba ga i kvalitativno, ali i kvantitativno

prilagoditi uzrastu u~enika. To je imperativ postavljen Ustavom i me|unarodnimdokumentima iz oblasti ljudskih prava okojem, naàlost, ~ini mi se u prethodnom

periodu nije vo|eno dovoljno ra~una.

Pitanje ud`beni~ke politike je u pretho-dnom periodu razmatrano na nivouKoordinacije ministara Federacije BiH i otome je javnost ve} zauzela stav te o ovom

pitanju ne bih davao svoj komentar kaoministar, ali mogu re}i kao roditelj da samvi{e puta bio negativno iznena|en stilom

pisanja i konceptom pojedinih ud`benika. Sdruge strane, ne treba sve relativizirati i re}i“nijedan ud`benik ne valja!“. Naprotiv, sveinformacije treba dobro sagledati i postaviti

jasnu polit iku odabira ud`benika kroz proces optimizaci je i standardizacijenjihove pripreme, od osnovnih tehni~kih

standarda koje moderni ud`benici moraju

ispuniti pa do odabira odgovaraju}ihrecenzenata. Vezano za drugi dio Va{eg

pitanja, timovi koji rade na pripremikataloga pitanja za eksternu maturu sudobili zadatak da pitanja budu zasnovana nanastavnim sadràjima koji se realiziraju uosmom i devetom razredu. Podsje}anja radi,nastavni sadràji i pojedina~ne nastavne

jedinice realiziraju se na osnovu vaè}ihnastavnih planova i programa. Dakle,nastavni planovi i programi su polaznaosnova za izradu pitanja a ud`benici susamo nastavna sredstva.

Nesumnjivo je da ìvimo u vremenukada se upotreba informacione tehnologijemoè opisati kao nezaobilazni dio “osnovne

pismenosti” mladih ljudi. Prevedeno, svakamlada osoba koja èli graditi svoju karijeruu 21. stolje}u jednostavno mora bitiosposobljena da rutinski koristi veliki brojinformati~kih aplikacija. Mislim da jeodgovor na Va{e pitanje jednostavan,nastavni plan i program za predmetinformatiku zbog brzog razvoja infor -macione tehnologije je neophodno u~estalorevidirati, a isto se odnosi i na odgovaraju}eud`benike kako bi usvajanje znanja ivje{tina iz ovog predmeta bilo uskla|eno satrendovima razvoja informati~ke tehnolo-gije u svijetu. Vjerujem da je upravo ovo

predmet o kojem se u budu}nosti moè

razmisliti i o inovativnom pristupu u smislinteraktivnih, npr. on - line ud`benikkojima bi se lak{e pratile inovacije navedenoj oblasti, no o tome }e svakak

posljednju rije~ dati ekspertni timovzaduèni za reviziju postoje}ih planova

programa.

Ta~no je da nedostaje sredstava budètu te da postoje}i financijski okviosigurava minimalno zadovoljenje potrebodnosno zakonskih obaveza u oblatobrazovanja i nauke. Ta~no je tako|er da psvojim izdvajanjima Kanton Sarajev

prednja~i u odnosu na ostale kantone, ali t je daleko od europskih i svjetskih standardkada su u pitanju izdvajanja za nauku. Ukrajnjem slu~aju, pomalo smije{no zvu~

~injenica da u 21. stolje}u, u kojem naukspaja kontinente, mi razvijamo nauku “nkantonalnim nivoima“. Nadam se i radujemdanu kada }e se BiH nauka, tj. njeinstitucionalni nivo, “preseliti“ skantonalnog na dràvni nivo i kona~nomogu}iti bh. nau~nicima da sa isti

pozicija kao i njihove kolege iz okruènjaEurope startaju u borbi za postoje}europske grantove.

Kako ste ve} naveli, Ministarstvo je suradnji sa sindikatima, ali i sa predstavnicima direktora osnovnih i srednjih {kolakroz intenzivan rad i saradnju, pripremilPravilnik sa kriterijima za prijemzaposlenika u pred{kolske ustanove, osnovne i srednje {kole na podru~ju KantonSarajevo. Svi sudionici u ovoj aktivnostsu dali veliki doprinos u formulaciji ovog

pravilnika kojim bi trebao da se precizir proces prijema uposlenika u navedeniminstitucijama i eliminira odre|ene nepra

vilnosti koje su se u pojedinim slu~ajevim javljale u pro{losti. Bitno je napomenuti d bit dono{enja ovoga pravilnika nije tek dse “napi{e jo{ neki pravilnik koji se ne}

provoditi“. S tim u vezi, u narednom periodu }e se intenzivno pratiti njegov primjena sa osnovnom intencijom docijenimo njegovu primjenjivost ali i, akto bude potrebno, dodatno preciziram

pojedine njegove djelove. Na taj na~ièlimo da dobijemo oru|e kojim }e se {tefikasnije eliminirati sve ne~asne nezakonite aktivnosti u ovom procesu, nkoje su mnogi ukazivali.

424.1.2013. I

PRIPREME ZA EKSTERNU MATURUCilj ministarstva je da tri mjeseca prije polaganja mature svi detalji i informacije buduusagla{ene, dostupne javnosti i testirane



Inismo samo mi u Slobodnoj Bosni

pisali o veli~anstvenoj beogradskojizlo`bi N , koja jeotvorena krajem prolje}a pro{legodine. Pisali su, i govorili i snimali i

montirali i odu{evljavali se, urednici inovinari vode}ih medija iz grada koji je,

bez obzira kako to kome zvu~alo i bezobzira koliko se ko mr{tio i tersao, uumjetni~kom smislu jo{ uvijek - glavni.Redom: RTS, B92, Politika , Ve~ernje novosti , Tanjug ... E, stanimo koju sekundu!

Ba{ da vidimo {ta je Tanjug , izme|uostalog, objavio 14. juna 2012. godine: “U Muzeju istorije Srbije danas je otvorena spektakularna retrospektivna izlo`ba

jedinstvenog likovnog umetnika iz Tuzle

Nesima Tahirovi}a kojom ovaj stvaralac obeleàva svoj 70. ro|endan. Nepojamno je da je ovo i prva njegova samostalna izlo`ba u Beogradu a dela su mu obi{la, ne samo sve ve}e gradove biv{e Jugoslavije, ve} su imala ~ast da samostalno budu izloèna u Var{avi, Torinu, Be~u, Minhenu, Geting e - nu, Lajpcigu, Berlinu, sve u svemu u vi{e od trideset gradova. Istina, izlagao je na grupnim izlo`bama sa umetnicima iz cele Jugoslavije, ili na me|unarodnim smotrama gde je odlazio po pozivu: u Havani, Parizu,na Mauricijusu, u Istanbulu, Sen Klodu,Panami, Poatjeu, a izvesno vreme je ìveo i

I 24.1.20150

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

JASMIN DURAKOVIĆ,predsjednik Upravnogodbora Fondacije zamuzičke, scenske ilikovne umjetnosti,

finansijska sredstvadijeli jaranima, gazdamakafana, svojimkoproducentima,propalim umjetnicima irođenom bratu; bivšigeneralni direktorRadio-televizije

Federacije BiH uz to jošuvijek snima filmove, anikako da nam kaže zašto

D@ASMINE, @IVIOJasmin Durakovi} postao

je mecena ovda{njeumjetni~ke ublehe

D@ASMINE, @IVIOJasmin Durakovi} postao

je mecena ovda{njeumjetni~ke ublehe



radio u Italiji, Poljskoj, Nema~koj. Tahiro - vi}evi radovi su rasuti po muzejima,galerijama i privatnim kolekcijama celoga sveta od Amerike do Australije.” Tekst oizlo`bi Prastari simboli mira i tolerancije napisala je V , doajen novina-

rstva, po obrazovanju istori~ar umjetnosti.Izlo`ba je u Istorijskom muzeju u Beogradutrebala biti otvorena za javnost dvadeset itri dana, a “preìvjela” je ~itavih pedeset!

Nesim Tahirovi} jedan je od rijetkih ivu}ihumjetnika koji je izlagao u ovom prostoru,a predstavljao je ne samo sebe i svojuumjetnost, nego i Bosnu i Hercegovinu,dràvu, dakle, iz koje dolazi.

U toku trajanja izlo`be, koju su vidjeli i predstavnici grada Kragujevca, uslijedio je poziv da izlaè i u Narodnom muzeju u tom

gradu, te Spomen muzeju 21. oktobar u[umaricima , a u okviru septembarskih ioktobarskih manifestacija posve}enihstradanju hiljada kragujev~kih civila na tommjestu u toku Drugog svjetskog rata . Takosu u ovom gradu realizovane tri izlo`be

Nesima Tahirovi}a, od 21. septembra do22. oktobra, tako|e pod simboli~nimnazivom Prastari simboli mira i tolerancije .Jedna je postavljena u Narodnom muzeju iotvorena 21. septembra, na Me|unarodni dan mira , kada i po~inje serija kulturnihdoga|aja u Kragujevcu, kao sje}anje na ono{to se dogodilo 1941. godine. Druga

izlo`ba otvorena je istog dana, ali upotpu-njena sa ~etrdeset radova iz Tahirovi}evogciklusa Srebrenica , posve}enog stradanjuna{eg naroda u minulom ratu, u Spomen

muzeju 21. oktobar u [umaricama . Gdje seo ovoj izlo`bi posebno govorilo u Besedi o Nesimu , kojoj je prisustvovao veliki brojgostiju Kragujevca iz zemlje i inostranstva.Tre}a izlo`ba, tako|e u okviru ovihdoga|aja, bila je postavljena u GalerijiJoakim u okviru 7. JoakimInterfesta uKnjaèvsko-srpskom teatru. Zbog beograd-skog i kragujeva~kog projekta i ukupno~etiri “spektakularne izlo`be” NesimTahirovi} se prijavio na Konkurs Fondacijeza muzi~ke, scenske i likovne umjetnostive}eg bosanskohercegova~kog entiteta,koja je osnovana krajem 2007. godine. Kao

slobodni umjetnik, i uz to jo{ i likovnimao je potpuno pravo aplicirati na njihokonkurs. Me|utim, odbijen je!

U oktobru pro{le godine objavljena jOdluka Upravnog odbora Fondacije izboru korisnika sredstava, me|u kojimnije bilo projekata Nesima Tahirovi}aPotom je on iskoristio mogu}nost da uputàlbu, me|utim pismom je obavije{ten je d

je àlba neosnovana . Nesim ponovupu}uje prigovor, traè}i obrazloènjza{to je jedan tako zna~ajan me|unarodnlikovni program odbijen, te insistiraju}i nobrazloènju koje to on od uslova nijispunio. Za partnere je imao dràvninstitucije kulture, a sufinasijer projekta j

bi lo Ministar stvo ku lture Republ ikSrbije, Skup{tina grada Kragujevca, tMinistarstvo kulture i sporta Tuzlanskokantona, koje je jedino u BiH u okvirsvojih mogu}nosti podràlo ove izlo`beUz to, imao je i veoma afirmativn

preporuke, {to se prema odredbama iPravilnika u procesu izbora korisnika

24.1.2013. I 5

NAFAKALIJASMIN DURAKOVIĆ ILI:

AVANTURE MALOGA JUJUZa{to je zaboravljen na{ veliki umjetnik Nesim Tahirovi}

“NESIM NA NEBESIMA”Tahirovi}ev likovni opus odu{evio je srbijansku publiku pro{le godine

PARA VRTI...: Iz Udruženja za podršku kulturnih iprirodnih vrijednosti “Bosland” zaiskali su i dobili10.000 KM za Muzej depografije; lako je provjeriti da je“Bosland” koproducent trećeg dugometražnog igranogfilma Jasmina Durakovića koji se zove “Put kestena”



posebno vrednuje. Napokon, 10. januaraove godine pismeno se obratio i ministrukulture i sporta u Vladi Federacije BiH

, poslav{i mu @albu na Odluku Upravnog odbora Fondacije za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti, u

postupku odlu~ivanja po @albi Nesima Tahirovi}a o raspodjeli sredstava u 2012.godini . Odgovor nije dobio.

No, po{tovani prijatelji, èlite li da semalo “provrtimo” po izboru korisnikasredstava a na osnovu Odluke Upravnogodbora Fondacije za muzi~ke, scenske ilikovne umjetnosti, ~iji je predsjednik novinar, reditelj i nekada{nji generalnidirektor Federalne radio-televizije J

? @elite? Dobro. Prije svega,Fondacija je dodijelila 400.000 KM: zascensku umjetnost 130.000 KM, zamuzi~ku umjetnost 120.000 KM i zalikovnu umjetnost 150.000 KM. I, moglismo odmah zaviriti u sferu likovneumjetnosti. Recimo, za Retrospektivnu

izlo`bu i monografiju zeni~kom slikaruodobreno je 3.000KM. Mada Bajramovi}i, gledano krozistorijski objektiv, ba{ i nemaju talenta zaslikanje, vajanje i klesanje. (Cinici bidodali: ni za pisanje .) N eko je zaMuhameda Bajramovi}a napisao da je“savr{ena arabeska bo{nja~ke tradicije”. A“arabeska” je poznata i po tome da je radilau Gra|evinskom preduze}u Izgradnja .Javnoj ustanovi Me|unarodna galerija

portreta Tuzla , pak, obe}ano je 4.000 KMsamo za... pazite, samo za otvorenje stalne

postavke Tito u djelima likovnih umjetnika .

Me|utim, nije red da se kola slome samo nanjima. Pogotovo {to novac jo{ nisu dobili,

ali je odlu~eno da ga dobiju. Pro{le sedmiceJasmin Durakovi} u Dnevnom avazu velida Federacija Fondaciji duguje pola mili-ona maraka, a novinaru istih novina uoktobru je kazao i ovo: “Nikoga nismo

posebno preferirali. Malo je para, puno prijava i te{ko je sve zadovoljiti.” A, tusmo, dakle. Bravo!

Jer, prekr{en je ~lan 4. Zakona o Udruènjima i Fondacijama u kome jeeksplicitno re~eno da “nije dopu{teno dire k- tno ili indirektno sticanje dobiti ili druge

materijalne koristi ostvarene iz djelatnosti udruènja ili fondacije: osniva ~ima, ~lano - vima udruènja, ~lanovima upravlja~kihtijela, odgovornim licima, djelatnicima ili donatorima” . Me|u “likovnjacima” se da

primijetiti sljede}i naziv: Udruènje za podr{ku kulturnih i prirodnih vrijednostiBosland . Zaiskali su i dobili 10.000 KM zaMuzej depografije. Lako je provjeriti da jeBosland koproducent tre}eg dugome-tra`nog igranog filma Jasmina Durakovi}akoji se zove Put kestena . Sredstva u iznosu

od 3.000 KM bi}e dodijeljena i Udruènju likovnih umjetnika Skopaljske doline za

Internacionalnu likovnu koloniju Bugojno 2012 . V , Jasminov brat,obojica su iz Bugojna, je predsjednik Skup{tine i ~lan Upravnog odbora ovekolonije. Idemo dalje: na ra~un JUKulturno-sportski centar Bugojno bi}eupla}eno 10.000 KM za ~etrdeseti Teatarskifestival BiH Fedra . Vahid Durakovi},navodno dramski pisac, direktor je KSC-aBugojno, voditelj amaterskog pozori{taFedra iz tog grada i direktor festivala istognaziva iz istog grada. Ne{to kontam, da nijelo{e ponekad pogurati burazera u Bugojnu,gradu u kojima se ljudima, uglavnom,

manta od gladi i u kojem }e se uskorosigurno, hapsiti zbog skitnje nakon 22 sataU vlastitom Dnevniku koji je za RadiSlobodna Evropa vodio po~etkom novembr

pro{le godine, Vahid Durakovi} kuka kakmu fali 20.000 KM da pokrije tro{kovFestivala Fedra odrànog pro{le godineCenera je ve} dobio, a za jo{ cenera nek

burazera zamoli i ove godine. UglavnomJasmin Durakovi} je u sukobu interesuokvirenog nov~anicama koje kad se saberreproduciraju iznos od 23.000 KM.

S obzirom da rezultate Konkursa veduè vrijeme moète prona}i kada sodlu~ite na guglanje, ne}u vas vi{e peglatJo{ }u re}i da Jasmin Durakovi} nijzaboravio ni na svoju raju, neke gazdkafana, ali i na projekte izdava~kdjelatnosti, iako javni poziv nije binamijenjen za izdava{tvo, za to postoj

posebna fondacija, kao i programe kojnemaju traène reference. Nesim Tahirovi

jeste za ove uslove traìo puno, 20.00KM, me|utim nije se ni nadao da }e dobitupravo toliko. A zasluìo je barem istonoliko koliko je dobio i onaj Bajramovi}

A Jasmin Durakovi} je po~etkomdecembra 2012. potpisao odgovor Fondacije na àlbu Nesima Tahirovi}aOdgovor je besmislen, pa }u vam na uvidostaviti samo pola jedne re~enice: “.Upravni odbor smatra da svaki prigovor nestetski sud Upravnog odbora ne moè bi

predmet àlbe...” Ne znam samo da li jDurakovi} o estetici razmi{ljao snimaju}svoj prvijenac Nafaka , kada mu zmijatolika da je takvu nemogu}e vidjeti prijSahare, gmiè u rovu, a on to ba{ onakestetski kadrira. Pa, {ta ima, Platoon - Vosmrti ?

I 24.1.20152

NEKOM RAT, NEKOM BRATVahid Durakovi}, navodno dramski pisac, ro|eni je brat Jasmina Durakovi}a, navodno

filmskog reditelja

ODBIJEN I NEMOĆAN: Zbog beogradskog ikragujevačkog projekta i ukupno četiri “spektakularneizložbe” Nesim Tahirović se prijavio na KonkursFondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnostivećeg bosanskohercegovačkog entiteta, koja jeosnovana krajem 2007. godine



Prije nekoliko dana u ruke mi jedo{lo unikatno glazbeno djelo.Rije~ je o autoru T

& Little Pigeons Four Hill Blues bandu, i njegovom petom

studijskom albumu pod nazivom Med bregi .Relativno nepoznati autor na na{im prosto-rima, ali vrlo zanimljiva tematika.

Tomislav je sa svojim prate}im bandomodlu~io prepjevati stare zagorske evergre-ene i to zapakirati u pravi, kvalitetni bluessound. Nepuni sat besprijekorno odsviranevrhunske glazbe i izvrsnih aran`mana.Goluban je, kao ro|eni Zagorec, odlu~iosvoju virtuoznu svirku na usnoj harmonicispojiti sa zvucima rodnog kraja te uz

primjese ameri~kog country bluesa ponu-diti ne{to novo na glazbenoj sceni. Koliko

je cijenjen me|u kolegama govori igostovanje nekih od najzna~ajnijih imena

bluesa u regiji, poput Z ,ili, pak, kraljice istrijanske

etno ambijentalne glazbe T . Na tre}em albumu pod naslovom Mr. B iz 2007., Goluban je tijesno sura|ivao sanajve}im jazzerom sa ex-yu prostora,

pokojnim B . Ve} sljede-}im albumom Goluban je oti{ao korak dalje. Kako je i sam isticao u medijskimistupima, imao je sre}u svoj ~etvrti studijskialbum 200$ SUN Memphis Album snimitiu studiju Sun u Memphisu. Iz tog legen-darnog studija iza{li su neki od najve}ihhitova glazbenih veli~ina, kao {to su E

, B , J , Ji drugi.

Tomislav je nedavno priznao da bi vrlorado ponovno pro{ao kroz nezaboravnoiskustvo u Memphisu, ameri~kom gradukoji s pravom nosi naziv Kolijevka bluesa i rocka . Nakon svih nabrojanih iskustavaGoluban je odlu~io snimiti peti album Med bregi , koji otvara istoimena pjesma na kojojgostuje najpoznatija istarska etno glazbe-nica Tamara Obrovac. Prava je to country

blues vo`nja uz obilje puha~a, za~injenavrhunskim dionicama Tomislava Golubanana usnoj harmonici.

Kada na blues dodate zagorske evergr -eene, dobije se uistinu neobi~na glazbena

kombinacija. Na CD su uvr{tene i triGolubanove autorske pjesme. Prva u nizu jeskladba O~i moje , na kojoj gostuje ZdenkaKova~i~ek. Apsolutno bih izdvojio izvrsnegitarske minijature u maniri B.B. Kinga,

koje nose ovu pjesmu. Neobi~na je i obradanajpoznatije zagorske popevke Lepe ti je Zagorje zelene , koju je Goluban odsviraouz pomo} L . Rije~ jehrvatskoj jazz glazbenici koja je ve}napravila solidnu inozemnu glazbenukarijeru koju je okrunila nastupom sa Duke Ellington Orchrestrom. Pravi je to “kau-

bojski” blues, ponikao u mra~nom kutu pra{njavog Saloona , uz nei-zostavne zvuke usne harmo-nike koji ovoga puta jasnodo~aravaju vlakove koji jezde

prerijama Divljeg zapada.

Ono {to bih svakakoizdvojio s albuma Med bregi

je sjajna izvedba pjesmeJedna pura, dva pandura .Definitivno najbolje pogo|en blues, uzodli~nu klavirsku podlogu, i jo{ jednomneponovljivu Tamaru Obrovac. To je inajbolja pjesma na albumu. A imamo i jo{tri instumentala, od kojih se posebno isti~e

pjesma Rano v jutro . Uìtak je slu{atistapanje blues gitara sa slide tehnikom i

melankoli~ne trube, uz vrhunsku bas podlogu. Pri~a o albumu Med bregi po~el je kako sam Goluban isti~e, nakon smrtnjegova djeda koji je jako volio zagorsknapjeve. Djedu je posve}ena i drug

instrumentala na albumu pod nazivomDedina polka . Tre}a autorska pjesmTomislava Golubana je Grozdje bluesTu`ni je to blues koji “oplakuje” stare zapu{tene zagorske vinograde, koji ssvojim glasom oìvjele HKsenija Erker. Tomislav je osobit

ponosan na aran`mane koje je napraviskupa s momcima iz banda, iako je mnog

pjesme, kako sam isti~edoveo do neprepoznatljivostBlues album Med bregzatvara pjesma ceste Ku{icblues .

Tomislav Goluban ponosn je vlasnik tri Porina. Najva`niju hrvatsku glazbenu nagr adu osvajao je za najboljhrvatske blues albume. Posljednji Porin Goluban je dobiza CD 200$ Sun Memphi

Album. Kako zvu~i njegov najnovijalbum, Med bregi , doista bi ~udilo kadaove godine taj zagorski blueser u trajnvlasni{tvo ne bi ponovo dobio statuizra|enu od bra~kog kamena, koju jsvojevremeno dizajnirao Livnjak szagreba~kom adresom I .

24.1.2013. I 5

Pi{e: MARIO ILIÎ]

U Bosni i Heregovini malo poznati hrvatski blues muzičarTOMISLAV GOLUBAN nedavno je objavio svoj peti studijski album; neobična

je to glazbena kombinacija, koju svakako preporučujemo

BLUES NA DIVLJEM ZAGORJUNESVAKIDA[NJE“IZDANJE”Zagorski blueserTomislav Goluban



Na kraju naelektriziranog nastupa udvorani u Liverpoolu A

, jedan od velikihglasove svoje generacije, gotovosigurno najbolji iz isto~ne

Europe, traì od ~lanova svoga benda da

ostave instrumente i isklju~e mikrofone. Nastavlja pjevat i, muzi~ari svirajuunplugged , sa èstokom emocionalnomdubinom, ali ne i sa prizvukom senti-mentalnosti. U publici je M .O~i su joj pune suza, dijelom zbog ljepote

pjesama, dijelom i zbog toga {to se sje}aBosne. Bosna, gdje je Amira tokom ratnih‘90-ih godina, tokom opsade Sarajeva,spavala u podrumu na }umuru. Gdje jeMedisa u Kozarcu izgubila muà, strica,susjede i najbliè prijatelje. Lica ostalihsli~no su op~injena. U posljednjimredovima dvorane je i S ,

promotor koncerta, danju izvr{ni direktor dvorane. Za njega je ova ve~er vi{e odispunjene ambicije, ambicije koju je imao

jo{ od ratnih bosanskih godina. Koncert jeispunjen sje}anjima, povezano{}u s timkrvavim danima.

Amira podsje}a na E , ona jezaista balkanska B . Postojetrenuci u kojima zvu~i ~ak i kao M

. Njen je glas svilen ali odlu~an, sadubokom sjenom i okultan, ali ~esto irazigran i naerotiziran. Ona ùdi i smije{i se,klizi preko i oko orijentalne kromatike iakosmatra Velvet Underground i Nsvojim ranim uzorima. Kako bi to veliki

bosansko-ameri~ki pisac Arekao: “

Ako muzika ima ànr, onda bi njezina bila sevdah, rije~ koja ima korijen uarapskom jeziku i zna~i crna ù~, tvar melankolije, muzika koja se pro{irila sa

bosanskih rijeka i planina Balkanom, nesamo zahvaljuju}i Ciganima koji su je

pjevali. No, Amra sevdah vodi tamo gdjenikada nije bio, u sudar sa jazzom, ~ak i saizletima u psihodeliju. Tokom opsade

Sarajeva, B , sada Amirinmu`, bio je me|u pionirima podzemnemuzi~ke scene, undergrounda u svakomsmislu. Mladi} je ispod snajperske vatre igranata hodao kilometrima kako bi se

prijateljima nalazio podrumima i slu{ao

bandove. Pili su ono {to su mogli skuhatcijediti ili izmoliti i pu{ili {ta su nalazil

bilo to legalno ili ne. Bekim je tako|eorganizirao i vodio sate muzike za djecu siroti{tu. Ovaj izvanredni polusvijet poopsadom, u velikoj mjeri neispri~ana pri~a

bio je plod doma}e mlade sarajevskkreativnosti. Razvijali su se ponajvi{zahvaljuju}i ekstcentri~nim inozemnim

organizacijama. Serious Road Trip jinicijativa britanskih, irskih i novozelandskih aktivista i sindikalaca koji s

putovali preko srpskih barikada kopkoljenom Sarajevu u vozilima oslikanim[trumpfovima . Nosili su inzulin i ostal

pomo} u paketima, ali i muziku, CD-oveopremu za koncerte. Kao i stvari z

pu{enje. Na momke iz Serious Road Trip sUN snage, u svojim blistavim bijelimterencima, gledali sa gnu{anjem i preziromAli pitajte bilo kojeg mladog Sarajliju z~ime je ~eznuo najvi{e i svaki }e se sloìtsa Bekimom. “

I 24.1.20154

Pi{e: ED VULLIAMY

Bh. interpretatorka sevdalinki AMIRA MEDUNJANIN prije nekoliko dana održala je izvanredan koncert u LIVERPOOLU; novinar londonskog “Guardiana“, veliki

prijatelj BiH ED VULLIAMY bio je na Amirinom koncertu u Liverpoolu

LJUBAV I ROCK POD OPSADOM

Simon Glin je u Sarajevu organizirao Rock UnderSiege, na kojem su bili Amira i Bekim Medunjanin; 20

godina kasnije uprili~io im je koncert u Liverpoolu

KONCERT UGRADU BEATLESEA

Amira Medunjaninodu{evila englesku publiku



Centar

ovoga svijeta bio je Bekimov prijatelj, basista i ugledan umjetnik prije rata,. Nakon {to mu je

ponu|eno da izbjegne vojsku i usredoto~ise na svoj talenat tokom ratnih uàsa,

Neboj{a je odlu~io da se bori nazastra{uju}oj liniji fronta. Sada se prisje}a.

Jedan od organizatora Road Tripa bio je Glinn, glazbeni producent koji je jevodio Jazz World Stage na festivaluGlastonbury. Iznenada je stigao u svijetklanja kako bi pomogao organiziratidru{tvenu akciju kroz muziku, rock koncerte i doga|aje pod egidom muzi~kesarajevske zajednice. “

Glinn se sprijateljio s profesorom

prava Z koji je vodiolokalnu radio stanicu ZID. Poenta je bilada se ide u eter, ali bez militantnih

pjesama. “

Sa ZID-om je Glinn radiona organiziranju i promicanju festivala,

jedinog takve vrste u historiji koji jeodràn tokom modernih ratova. Rock Under Siege . ”

, kaè Glinn.

Be-kim je, sje}a se Glinn, bioenergija u svemu tome,inspiracija. Bekim je upo-znao Glinna, sje}a se, “

Amira, tada tinejdèrka, bila je redovina na podrum-skim koncertima. Sje}a seda je spavala u podrumu na}umuru i davala sve odsebe kako bi prona{la ispremila hranu za svoju

porodicu. Nekoliko ro|aka

je izgubila od metaka i granata bosanskiSrba. “

Kada je rat u Bosni zavr{io, Amira jdobila posao prevoditeljice u Evropskokomisiji. Jednog dana, 1997. godine, nek

je lokalac do{ao na razgovor. “

, kaÀmira. “

Onaj koji je do{ao na razgovoza posao bio je Bekim. “

, kaè Amira. “

kaè. “

24.1.2013. I 5

IZ PODA, SA ]UMURA U godinama opsade Sarajeva nije

ni sanjala da }e postati zvijezda

IZ PODA, SA ]UMURA U godinama opsade Sarajeva nije

ni sanjala da }e postati zvijezda

F o t o : M i l u




Bibliotekarka, književna kritičarka i profesorica iz Seattlea NANCY PEARL,kreatorica svjetski poznatog projekta “JEDAN GRAD, JEDNA KNJIGA“, prošle

sedmice prvi put je posjetila Bosnu i Hercegovinu; o piscima, knjigama i čitanju

razgovarali smo sa ovom simpatičnom bibliotekarkom koja je pametno iskoristilaameričku glad za celebrity kulturom kako bi popularizirala svoju profesiju

OPRAH WINFREYBIBLIOTEKARSTVA



Amerika je vjerovatno jedinazemlja na svijetu u kojoj jedna

bibliotekarka moè ste}i statusrock zvijezde. Upravo to sedogodilo kada je N iz

Seattlea 2003. godine objavila svoju prvuknjigu pod nazivom Book Lust: Vodi~ za dobro ~itanje u kojoj je svojim sugra|anima

preporu~ila koje knjige bi trebali pro~itati,ali uz jedno “zlatno pravilo“: ako vam seknjiga nakon prvih 50 stranica i dalje nesvi|a, ostavite je - ìvot je prekratak da

biste ga tro{ili na pretenciozne pisce idosadnu literaturu.

U organizaciji Ameri~ke ambasade uBiH, najpoznatija ameri~ka bibliotekarka

Nancy Pearl protekle sedmice boravila je una{oj zemlji i posjetila Sarajevo, Tuzlu iBanju Luku. Pearl je u Bosnu iHercegovinu do{la kako bi u saradnji saAmbasadom ovdje pokrenula sli~an

projekat kakav ju je prije desetak godina“proslavio“ prvo u Seattleu, a potom i u

ostatku SAD-a i 2011. joj donio presti`nutitulu Bibliotekarka godine u Americi, kojudodjeljuje Library Journal . Ri je~ je o

projektu Jedan grad, jedna knjiga koji jePearl prvobitno promovirala u programu

jedne lokalne radio-stanice u Seattleu, podnazivom If All Seattle Read The Same Book (Kada bi cijeli Seattle ~itao istu knjigu ). Kako sam naziv kaè, ideja je dacijela zajednica u isto vrijeme ~ita istuknjigu, o kojoj onda razmjenjuju utiske iorganizuju knjièvne debate. Sli~an

program nedavno je pokrenut u {kolama uFederaciji BiH i Republici Srpskoj.

“Prva knjiga koju smo odabrali je The Absolutely True Diary of a Part-Time Indian, autora S . To jeroman koji je takore}i striktno baziran naameri~kom iskustvu, govori o jednomtinejdèru koji odrasta u indijanskomrezervatu, ali istovremeno se i tinejdèri uBosni i Hercegovini veoma lako moguidentificirati s tim iskustvom, {to samo

potvr|uje moje duboko uvjerenje da zadobru knjièvnost nema barijera“, kaè na

po~etku na{eg razgovora Nancy Pearl. “Biti

ovdje za mene je jedno od onih iskustavkoja mijenjaju ìvot. Ovo je divna, a u istvrijeme i tako tu`na zemlja. Neizbje`no jrazmi{ljati o (ratnoj) pro{losti, koja s

pretapa u sada{njost.“ Na{a sagovornica kaè da su njeni utisc

o Bosni dijelom formirani kroz neke o

knjiga koje je pro~itala prije nego {to jdo{la ovdje. Za A smatrda je bolji pisac od autora popularnog DVincijevog koda ilameri~kog “kralja trilera“ J

“Od pisaca sa ovih prostora najbolj poznajem Hemona, a ~itala sam i nekranija djela S koja suàsavaju}e realisti~na. U Americi gener alno znamo jako malo o Bosni, mo`da jedino periodu rata, ali osim toga nemam

priliku saznati ne{to vi{e. To se posebnodnosi na knjièvnost, jer jako je mal

bosanskih pisaca ~ija su djela prevedena n

engleski jezik. U ameri~kim knjiàrama bibliotekama moète, recimo, prona}

Na Drini }upriju , ali izdanjsavremenih pisaca su vrlo rijetka. Zapravokod nas op}enito nema mnogo djela strani

pisaca, izuzev nekoliko svjetskih bestselerkoji se prevode. Dobijamo na tone {vedskitrilera, ali bilo bi lijepo imati mogu}nos

pro~itati i ne{to drugo“, kaè Pearl. Nancy Pearl ro|ena je 1945. u Detroitu

u saveznoj dràvi Michigan. Odrasla je siroma{noj porodici i biblioteka joj je kadjevoj~ici, kako kaè, bukvalno spasilìvot. Ve}i dio djetinjstva provela je

24.1.2013. I 5

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Mi{ljenje knjièvnihkriti~ara i ukus naj{ire~itala~ke javnosti nerijetkosu potpuno suprotstavljeni jedno drugome, a mo`danajbolji dokaz za to jeaktuelni svjetski bestsellerPedeset nijansi sive autorice E. L. James.Premda drugimapreporu~uje one knjigekoje su u skladu sa njenim~itala~kim afinitetima,Nancy Pearl isti~e kako jeglavni i najva`niji kriterij dauìvate u onome {to ~itate

(izuzev ako se radi ostru~noj literaturi, odnosno obaveznimnaslovima koje morate i{~itati).

“Ah, Pedeset nijansi sive , taj svjetskifenomen... Moje mi{ljenje je da je ta

knjiga apsolutno uàsnonapisana. Tu`no je daneke prekrasno napisaneknjige, koje sjajnoodraàvaju svijet i ìvot,nikada ne dosegnu takavnivo popularnosti. Osimtoga, ako ste ikada ~italiPri~u o O (erotski romanfrancuske autorice AnneDesclos koja je pisala podpseudonimom PaulineRéage, prvi put objavljen1954. godine, op.a.), neznam za{to biste ikadatrebali ~itati Pedeset nijansi

sive … Ali eto, i ovdje uSarajevu sam vidjela da se ta knjigaprakti~no prodaje svugdje, od trafika iuli~nih {tandova do knjiàra…“, kaèNancy Pearl.

“ “

Zašto se stav kritičara (često) nepodudara sa interesom čitalaca

OD SEATTLEA DO SARAJEVA “Za dobru knjièvnost nemabarijera”, kaè Nancy Pearl

OD SEATTLEA DO SARAJEVA “Za dobru knjièvnost nemabarijera”, kaè Nancy Pearl



lokalnoj javnoj biblioteci, druè}i se saknjigama: “Moja porodica nije bila ba{sre}na porodica. Bilo je mnogo sva|e, jer kada ste siroma{ni, onda je te{ko bitisretan... Jedino mjesto na kojem sam

pronalazila utjehu i osje}ala se sigurno bila je biblioteka. Bibliotekarke koje su radiletamo su me prihvatile, u~inile su da se tuosje}am kao kod ku}e i otvorile mi jedan

potpuno novi svijet daju}i mi sve te knjigena ~itanje... Pokazale su mi da postoje i

druga~iji na~ini kako se moè ìvjeti, sva ta prekrasna mjesta na koja moète oti}i...Dale su mi najve}i dar i ne bih bila danasovdje i razgovarala s vama da nije bilo tedvije moje bibliotekarke.“

Djevoj~ica iz Detroita koja je uknjigama traìla bijeg od turobne stvarnostidanas je “rock zvijezda me|u ~itaocima“ i“celebrity bibliotekarka“, kako je nazivajuameri~ki mediji. Ima svoju radio-emisiju itelevizijski show u kojem razgovara s

piscima, a na University of WashingtonInformation School vodi kurs pod nazivomBook Lust 101.

I 24.1.20158

NOVA ZADAĆA BIBLIOTEKARA: “Kad je internet tsunami udario, bibliotekari subili nepripremljeni za velike promjene koje su uslijedile. Društvene mreže trebanaučiti koristiti kao bibliotekarski alat. Tehnologiju trebamo prigrliti, ali ne dozvolitda nas ona nadvlada”

OTKRIVANJE NOVIH SVJETOVA “Biblioteka mi je spasila ìvot, u knjigama sam pronalazila bijeg od stvarnosti”



“Voljela bih da izgledam kao rock zvijezda, ali naàlost nije tako“, krozsmijeh kaè Nancy. “A celebrity biblio - tekarka je oksimoron. Jednostavno, imalasam sre}u da mogu raditi ono {to volim, ato je govoriti o knjigama i s godinamadoprijeti do sve ve}eg broja ljudi, baviti se

bibliotekarstvom na sve vi{em nivou.“Vjerovali ili ne, Nancy je prva

bibliotekarka na svijetu po ~ijem je liku pr ije nekoliko godina proizvedena iakcijska figura! O tome kako izgleda bitiakcijska heroina me|u bibliotekarima,Pearl kaè: “Imate otprilike 29 bibliotekarana planeti koji nemaju nimalo smisla zahumor. E pa, svi su mi oni pisali i rekli kakomrze tu akcijsku figuricu i da im izgleda

previ{e dosadno! Pitali su me: Zar nisi mogla obu}i malo kra}u suknju?! Dvojicakolega su mi pisali i rekli da sam unazadila

profesiju bibliotekara za 20 godina. Ali,ve}ini ljudi se svidjelo i prodato je vi{e od100.000 figurica! Naàlost, proizvodnja je

prekinuta jer su figurice bile made in China ,a u to vrijeme pojavila su se neka nova pravila o uvozu igra~aka iz Kine... Sve usvemu, bilo je to vrlo zabavno iskustvo.Svi|a mi se {to mogu raditi tako neobi~nestvari, ali prvenstveno dijeliti sa ljudimaknjige koje volim i ~uti njihovo mi{ljenje,

poku{ati shvatiti za{to neko uìva u ~itanjuodre|enih djela.“

Digitalna era i nove tehnologije nei-zbje`no su promijenili tradicionalnuulogu biblioteka i bibliotekara u dru{tvu.

Bez obzira na sve ve}i broj naslova koji sudanas dostupni preko interneta i svemasovnije upotrebe elektronskih ~ita~a,na{a sagovornica vjeruje da }e “klasi~ne“

biblioteke i {tampana izdanja ipak opstati.“Kad je internet tsunami udario, bib-liotekari su bili nepripremljeni za velike

promjene koje su uslijedile. Na{a profesij je vi{e reaktivna nego proaktivna, tako dnismo sjeli i promislili na koji na~in moèmo iskoristiti novu tehnologiju d

pobolj{amo svoj rad. Umjesto toga smo skolektivno uhvatili za glavu i po~el

pani~iti: {ta da radimo sada?! Ali mislim d

}e knjige ipak uvijek biti u fokusu misij bibliotekara, bez obzira na razvoj tehnologije“, kaè Nancy Pearl.

Prema njenim rije~ima, nove tehnologije mogu se odli~no iskoristiti za promociju bibliote~kih programa i ~itanja“Jednom dnevno tweetam i to se uvijeodnosi na knjige, bilo da postavim neki mo

prijedlog za ~itanje, ili citat koji volim... Nkoristim dru{tvene mreè kao privatnsredstvo povezivanja i komunikacije, negkao bibliotekarski alat. Tehnologiju tre

bamo prigrliti, ali ne dozvoliti da nas onnadvlada“, nagla{ava Nancy. “Mislim da s

javne biblioteke apsolutno neophodne zsvako demokratsko dru{tvo. Slobodan otvoren pristup bibliotekama i informacijama koje one sadrè je klju~an zdemokratiju. Bio bi veliki gubitak kada bse ljudi potpuno odvikli od odlaska

biblioteku. Danas ~esto moète ~uti stavovtipa ‘{ta }e nam biblioteke, kada se svmoè prona}i online‘... To je veoma tu`nomi bibliotekari imamo zadatak da privu~emo ljude u biblioteke kroz razli~it

programe, knjièvne ve~eri, poetske maratone, filmske projekcije...“, zaklju~ujna{a sagovornica.

5

PRVA BIBLIOTEKARKA AKCIJSKA HEROINA Po liku Nancy Pearl 2003. je proizvedena akcijska figurica koja je prodata u 100.000 primjerak

U januaru pro{legodine, najve}asvjetska online knjiàraAmazon.com najavila jepo~etak saradnje saNancy Pearl na projektunazvanom Book Lust Rediscoveries . Projekat

podrazumijeva ponovnoizdavanje desetakomiljenih romanaPearlove koji suobjavljivani od 60-ihgodina pro{log stolje}ado po~etkadvijehiljaditih.

“Pet naslova ve} jeobjavljeno, a narednaknjiga izlazi po~etkom februara. Ina~e,broj jedan me|u mojim omiljenim novijimnaslovima je Billy Lynn’s Long Halftime Walk Bena Fountaina. To je prekrasno

napisana pri~a omladom ameri~komvojniku koji dolazi ku}i izrata u Iraku nadvosedmi~ni dopust.Svi|a mi se i The Round House autorice LouiseErdrich, zatim Olive

Kitteridge od ElizabethStrout, dobitnicePulitzerove nagrade za2009. godinu, koja jetako|er bila ovdje uSarajevu… Postoji i jedna sjajna kolekcijaeseja pod naslovom We Learn Nothing ameri~kogpisca Tima Kreidera.

Mnogo je izvrsnih knjiga, a ja oboàvam~itati sve i sva{ta, od knjièvnih klasika,preko istorijskih djela do savremenihromana“, pri~a Pearl.

Novi život deset omiljenih romana

24.1.2013. I



Iako bi po zakonima fizike na hladno}istvari trebale da se skupljaju, raz-daljine se na velikim minusima neobi-~no pove}aju. Pje{a~enje od pola sataizgleda kao da traje tri dana, sva

zimska odje}a grije koliko i ogrta~ za pla`u,a {avovi na kapama i rukavicama postaju

neprijatelji ~ovjeku koji se pred zimomuvla~i sam u sebe. Minus pet stepeni izMalmöa }e se u~initi kao blaga medite-ranska klima kad se sa talasom zahla|enjasretnemo koju stotinu kilometara sjevernijeu Stockholmu, Veneciji sjevera.

[vedski izdava~ P doma-}in je bh. pjesnicima koji su posjetili

[vedsku (F , Si autorica ovih redova). Umjesto d

bira najkra}i put do cilja, on nas u {etnjMalmöom vodi neobi~no zaobilaznom

putanjom. U jednom trenutku postaje jasni zbog ~ega, `eli nam pokazati kraj u kojem

je odrastao fudbaler bh. porijekla Z. “

I 24.1.20160

U ŠVEDSKOJNEMIRI...Naša novinarka je proteklih dana sa bh. kolegama pjesnicima boravila u Švedskoj

u okviru pjesničke razmjene i saznala zanimljive stvari o tome kako žive nordijsk

pisci, zašto Šveđani rado uzimaju porodiljsko odsustvo, kako su mrtvi nekad nasjeveru čekali proljeće da budu sahranjeni, ko je zapravo švedski kralj...

Pi{e: ADISA BA[I] (Malmö, Stockholm)



, obja{njava Per, tek napola u{ali. Ne{to kasnije }e uslijediti i razgledanje

suvenira: najpopularniji su vikin{ki {ljemo-vi i, naravno, Zlatanovi dresovi... “

, prevodinam Per {vedsku izreku, aludiraju}i nafudbalera kojim je ova nacija o~iglednozalu|ena.

Čitanje poezije je na rasporedu prveve~eri po na{em dolasku, a pridruùju namse i kolege iz [vedske: pjesnik R i njegova supruga E koji su

preveli nas Bosance na {vedski, zatimtamo{nji pjesnici P , M

i I koji }e biti gosti

Sarajeva na ovogodi{njim Danima poezije.

[vedsko-bosanska publika pla}a ulazniceza ~itanje poezije 40 kruna (oko 10 KM) isala se brzo puni. Ida je povela sasvim malu

bebu koju mu` ove pjesnikinje ljulju{ka narukama dok ona ~ita poeziju. Okolina sedoima veoma naklonjenom prema djeci.Moje dojmove potvr|uje pjesnik Pär Hansson, ìvopisni gor{tak porijeklom sa

samog sjevera [vedske. “

Na moj komentar da bi bilravno ~udu da neki Bosanac uzmtrudni~ko bolovanje, on kaè: “

To zvu~kao dobra mjera u~enja gra|ana primijenjenoj ravnopravnosti. Zbog svojisjevernja~kih navika, Pär je pomal

neobi~an. Hladno}a mu ne smeta nnajmanje, pri~a kako su svojedobno dok jon sluìo vojsku imali vje`be ukopavanja duboki snijeg u kojem se onda nepomi~n~ekalo imaginarnog neprijatelja. Kadsutradan stignemo vozom u Stockholm gdjPär ìvi sa porodicom, on je za razliku onas savr{eno opremljen. Na minus osamnaest vozi bicikl, ima gumeno-metalnza{titu na ~izmama protiv klizanja, tankkaput i malu bocu viskija iz koje potegnnegdje u zavjetrini kad ba{ zagusti.

Ve}ina na{ih {vedskih kolega predaje {kolama i na fakultetima, drì kursev pisanja, u~estvuje u razli~itim umjetni~kim projektima. U lijepom, boemskom kvartStockholma nas na ve~eru poziva pjesnik {tokholmski doma}in M

. On je organizator nordijskokriti~kog seminara, svojevrsnog kruòka nkojem se povremeno okupljaju skandinavski pisci. Pisci dolaze iz [vedske

No rve{ke , Fi nske , da bi se sr el i razgovarali o knjièvnosti. Svi su jakdobro motivisani, radoznali, upu}eni obrazovani. Diskusije su ìve, ali li{en

24.1.2013. I 6

Glavne atrakcijeMalmöa su

Ibrahimovi}evonaselje i dolaze}iEurosong

AGRESIVNI [VE\ANILabudovi su na zlom glasuzbog povremenih neprijatnihnapada na prolaznike



“On meni i nije kakav slikar“, rekao je u jednom intervuu Marcel Duchamp zasvog rivala i kolegu Pabla Picassa, pomnogima najve}eg slikara 20. vijeka. NiPicasso Duchampu nije ostao duàn. Navijest o Duchampovoj smrti Picasso je1968. godine samo kratko prokomen-tarisao: “Nije bio u pravu.“ Ni u smrti nijebilo po{tede, kurtoazija nije bila razlog da

Picasso o mrtvima pomisli i{ta dobro, akamoli najbolje. Manje je poznato da suova dvojica umjetnika iznimno cijenila jedan drugog, taj je stav obi~no ostajaodaleko od javnosti. Kad je 1912. kao ve}etabliran slikar trebao da predloì desetimena za zna~ajnu njujor{ku izlo`bu,Picasso je na spisak stavio i ime Ducham(p izostavljeno mo`da namjerno jer jeveliki Pablo smatrao da je ono na nekina~in njegova svojina). Duchamp je opet,vi{e vremena provodio analiziraju}i ikomentari{u}i djela drugih autora negostvaraju}i svoja, pa je u jednoj prilici za

radove svog oponenta rekao: “Hiljadeljudi danas se u potrazi zanadnaravnim estetskim emocijamaokre}u ka Picassu i on ih nikada neiznevjeri.“

Histori~ar umjetnosti Ronald Jonesvrlo slikovito opisuje odnos Picassa iDuchampa, kao i njihov zna~aj zaumjetnost: “Oni su se jednakomsnagom, iako na razli~ite na~ine,nadmetali u svojim odgovorima na rat:u toj igri umjetni~kog nadmetanja onisu stvorili dvije osnovne niti DNKmoderne umjetnosti.“

Dvadeseti vijek obiljeèn je upravorazli~itim pogledima na umjetnost ovedvojice genijalaca. Prema BBC-jevojanketi iz 2004. u kojoj je u~estvovalo petstotina eksperata za umjetnost, najuti-cajnijim djelom svih vremena progla{ena je Duchampova Fontana. Ovaj potpisanipisoar, poslan 1917. na izlo`bu kaoautorski rad, revolucionalizirao je na~in na

koji shvatamo umjetnost. Duchamp jepreokrenuo klju~no pitanje {ta jeumjetnost i nanovo ga formulisao zapitav{ise {ta nije umjetnost? “Dosta mi je

francuske izreke Glup kao slikar , nezanimaju me terpentinska isparenja“,govorio je Duchamp. Slikanje i vajanje za

njega su prevazi|eni, on postaje jedan oddadaista koji èle da {okiraju a ne da sedopadnu. Duchamp je vrhunski {ahista,logi~ke zamke i jezik kod njega susastavni dio vizuelne umjetnosti: cilj jezbuniti posmatra~a, traìti od njegaintelektualni anga`man u interpretiranjudjela. Nema jednostavnih obja{njenja, nitilako doku~ivih simbola. Duchamp je~ovjek mo}nog uma, zaljubljenik u igru, onredefini{e pojam likovnog umjetni~kogdjela tako {to stolica i to~ak bicikla postajupostament i skulptura. On se obla~i uènu, izmi{lja svoj alter-ego, postaje

nadnacionalan i neutemeljen u zavi~aju.U pomenutoj anketi BBC-ja Picassove

Gospo|ice iz Avignona (1907.) su nadrugom mjestu najzna~ajnijih likovnih djelasvih vremena. Ovom slikom prostitutki izbordela u Avignonu, naselju u Barceloni,dati su temelji kubizma. Prvi put tradici-onalna perspektiva je poni{tena, a noviodnos prema geometriji i inspiracijaafri~kom umjetno{}u zauvijek su obiljeìlimoderno slikarstvo. Zapo~elo se saistovremenim prikazivanjem jednogobjekta iz vi{e perspektiva.

Duchampov i Picassov odnos prema

ratu, politici i stradanjima, bio je sasvimrazli~it. Picasso je bio vrlo politi~ki osvije-{ten, gorljivi oboàvatelj komunizma,antifa{ista, tvorac naj~uvenije antiratne

“

Tiha mržnja dvojice velikana 20. stoljeća

I 24.1.20162

SA IZLO@BE USTOCKHOLMUMuzej Moderna Museet ima bogatu kolekcijuPicassovih i Duchampovihdjela koja sada prvi putizlaè zajedno

SA IZLO@BE USTOCKHOLMUMuzej Moderna Museet ima bogatu kolekcijuPicassovih i Duchampovihdjela koja sada prvi putizlaè zajedno

Pablo Picasso Picassova Pla~u}a èna III



agresivnosti, neslaganja su ponekad dubokali se o njima govori bez ozloje|enost

je iz Norve{ke i u svom pisanju s bavi temom praznine. Kaè da osje}dubok jaz izme|u nas gostiju i njidoma}ina, otvoreno govori o tome kako s

na{a iskustva pa samim tim i pogledi nsvijet drasti~no razli~iti. Govori o stiddana{njeg pisca iz ure|enog svijeta koji s

ponekad osje}a bolno privilegovanimPravimo naravno odmah {ale na ra~un togaali itekako razumijemo i osjetimo razlike kojima Mikael govori.

Izdava~ Per Bergström preuzima ulogvodi~a i u Stockholmu. Pokazuje nam

banku gdje se desila tala~ka kriza u kojoj sse taoci po~eli solidarisati sa otmi~arima{to }e kasnije u psihijatrijskoj literatur

postati poznato kao {tokholmski sindromU blizini je luksuzni hotel u kojem rad

odsjeda B , a ne{to dalje jstan u kojem je 1650. umro slavni filozo. Uz historijske znamenitosti

detalje iz popularne kulture, redaju se pri~e iz svakodnevnog ìvota. Per pri~kako je njegova djevojka trenutno nsjeveru, gdje je oti{la na sahranu svoj

bake: “

Uz uìvanje u hrani (haringa je zvijezdovda{nje kuhinje) i posjete muzejima

boravak na sjeveru se bliì kraju. O~i ostajna lijepim dizajnerskim komadima odje}eku}nih potrep{tina, uglavnom preskupih z

bosanski dèp. Ispra}aju nas brodovi usidreni u magli koji djeluju kao prizor ikakve snje`ne bajke. Bajke o nekakvomure|enom dru{tvu u kojem demokratija ljudsko dostojanstvo nisu ni prezreni nzabor avljeni.

24.1.2013. I 6

slike Guernica (1937.). [panska tradicija imotivi ostajali su sa njim, bez obzira na togdje je ìvio. Za Duchampa jemodernizam Picassovog tipa militantan,za njega rat predstavlja buku i pra{inu odkojih se valja sklanjati. Octavio Paz jeporede}i ovu dvojicu umjetnika napisao:“Oni su imali mo`da i najve}i uticaj na

slikarstvo 20. stolje}a. Povezujemnjihova imena zato jer mi se ~ini da jesvaki od njih uspio da na svoj na~indefini{e na{e doba. Picasso tako {to

ga je afirmisao, Duchamp tako {to ga jenegirao.“

Prvi put su na reprezentativan i kriti~anna~in Picasso i Duchamp kao dvasuprotstavljena stoèra umjetnosti 20.vijeka predstavljeni na zajedni~koj izlo`biNije bio u pravu koja je trenutnopostavljena u {tokholmskom Moderna

Mussetu . Sva izloèna djela pripadajubogatoj kolekciji ovog muzeja koji jeotvoren 1958. i spada u najzna~ajnijesvjetske muzeje savremene umjetnosti.

[VEDSKA ADRESA Pjesnik Refik Li~ina

[VEDSKA ADRESA Pjesnik Refik Li~ina

Duchampova Fontana Marcel DuchampMarcel Duchamp

DVA STOŽERA MODERNE UMJETNOSTI:“Svaki od njih uspio je da na svoj način definišenaše doba. Picasso tako što ga je afirmisao, Duchamptako što ga je negirao“



DOZIVALA JE UPOMOĆ IZ MORA;

NIKOSE NIJEOBAZIRAO

N A T A L I E



Misteriozna smrt jedne od najsl-avnijih holivudskih glumica

vi{e od tridecenije ne prestaje intrigirati

javnost, a ~ini se da bi slu~aj,koji je ponovo otvoren 2011. godine, ovihdana kona~no mogao dobiti svoj pravi

epilog. Zvijezda filmova Buntovnik bez razloga , Pri~a sa zapadne strane i Sjaj u travi prona|ena je mrtva 29. novembra1981. godine u moru u blizini obalekalifornijskog oto~i}a Santa Catalina, ve~er nakon zabave na jahti Splendor na kojoj je

bila u dru{tvu supruga R iglumca C . Premazvani~noj verziji policijske istrage,utapanje 43-godi{nje Wood progla{eno jenesre}nim slu~ajem, premda su od samog

po~etka postojale sumnje da je lijepa,zlosretna glumica zapravo ubijena. Razlogaza to bilo je mnogo: od opre~nih izjava

svjedoka koji su te no}i bili na jahti, pa do~injenice da je u krvi Woodove, kao i kodWagnera i Christophera Walkena, prona-|ena znatna koli~ina alkohola, {to jeukazivalo na prili~no razuzdanu zabavukoja je prethodila navodnom glumi~inomslu~ajnom padu s jahte i bizarnom utapanju.

Ameri~ka policija ponovo je otvorilaistragu o smrti Natalie Wood u novembru2011. godine na temelju novih zna~ajnihsaznanja koje su dobili o slu~aju. Ali uprkostome {to su mnogi ve} tada o~ekivali veliki

preokret, jedini rezultat gotovo jednogo-di{njeg rada istra`itelja bio je zaklju~ak kako je glumica umrla od “utapanja idrugih neutvr|enih okolnosti“. Slu~aj je

ponovo otvoren na osnovu izjave jednogsvjedoka, biv{eg kapetana jahte Splendor

, koji je za TV mre`u NBC rekao: “

U iskazu koji jedao policiji 2011. Davern je rekao kako jenekoliko trenutaka prije nego {to jeWoodova nestala s palube broda ~uo

Roberta Wagnera kako dovikuje Christo- pheru Walkenu: “

Nakon toga, Wagner je navodnonekome rekao: “

Robert Wagner je nakon glumi~inesmrti navodno doveo advokata koji jeDavernu dao instrukcije {ta }e re}i policiji.Biv{i kapetan Splendora danas tvrdi kako je

on htio odmah pozvati pomo} nakon {to jshvatio da je Natalie nestala s broda, ali g

je Wagner u tome sprije~io rekav{

Na pitanje smatrli Roberta Wagnera krivim za smrt njegovsupruge, Davern je odgovorio potvrdno, t

ponovio da se glumicu, nakon {to je nestal

24.1.2013. I 6

Pi{e: MAJA RADEVI]

Više od trideset godina nakon što je njeno tijelo pronađeno u moru u blizinikalifornijskog otoka Santa Catalina, došlo je do velikog preokreta u novoj istrazi osmrti holivudske zvijezde NATALIE WOOD; izvještaj s autopsije otkriva kako je

glumica na tijelu imala brojne povrede za koje se pretpostavlja da su nastale prijeutapanja, što ponovo baca sumnju na njenog tadašnjeg supruga, danas

83-godišnjeg glumca i producenta ROBERTA WAGNERA

NAIZGLED SRETNA PORODICA Natalie Wood sa suprugom Robertom Wagnerom i k}erkama Natashom i Courtney



s broda te kobne ve~eri, “nisu ni trudiltraìti“.

Izvje{taj mrtvozornika iz Los Angelesaobjavljen prije desetak dana, otkriva da sna tijelu Natalie Wood prona|ene brojn

ozljede, modrice i ogrebotine. Masnice nglumi~inoj desnoj nadlaktici, lijevomzglobu i desnom koljenu, kao i ogrebotin

po vratu i ~elu, prema nalazima mrtvozornika, sugeri{u da je Woodova mo`da bilnapadnuta prije nego {to se utopila. Kak

prenosi list Los Angeles Times , novizvje{taj otkriva i kako je Natalie Woonestala s broda oko pono}i, a tek oko 1.3sati ujutro Wagner je preko radio-vez

pozvao pomo}. “

, pi{e u izvje{taju.Premda nikada nije zvani~no osum

nji~en, kao glavni krivac za tragi~nu smr Natalie Wood u javnosti je naj~e{}spominjan njen suprug, danas 83-godi{njglumac i producent Robert Wagner. Biv{kapetan Obalske straè R izjavi

je kako misli da je glumica mogla bispa{ena da je poziv za pomo} s jahte stigaranije. “

, rekao je Smit

I 24.1.20166

@IVOT I SMRTHOLIVUDSKE DIVE1. Na palubi jahteSplendor sa koje jenavodno pala u more;2. Sa kolegomglumcemChristopheromWalkenom, koji ju jeposljednji vidio ìvu;3. Sa Warrenom

Beattyjem, partnerom izfilma Sjaj u travi , nadodjeli Oscara 1962.;4. Robert Wagner naglumi~inoj sahrani uLos Angelesu

1

2

3

4



istraìteljima. Prema njegovim tvrdnjama,kada su pripadnici Obalske straè ispasila~ke slu`be pitali Wagnera zbog ~egaih nije pozvao ranije, glumac im jeodgovorio: “

, mla|a sestra pokojneglumice, ispri~ala je novinarima kako ju jegodinama nakon Nataliene smrti kapetan

jahte Davern ~esto zvao i traìo od nje darazgovaraju o onome {to se dogodilo teno}i: “

, kazala je LanaWood, dodaju}i kako podràva ponovnootvaranje istrage i vjeruje u Davernovuteoriju da je Robert Wagner odgovoran zasmrt njene sestre. Prije dvije godine u

javnost su dospjeli i audio-snimci na

kojima Lana Wood govori o sestrinoj smrti,te otkriva da ju je kapetan Davern jednom prilikom nazvao pijan i rekao joj kako jeWagner slu~ajno gurnuo Natalie s broda, alinije htio da je izvu~e iz mora. “

(Wagner, op.a.) m

Nakon toga su dvojica mu{karaca navodnosamo nastavili piti.

U no}i kada se Woodova utopila, u blizini jahte Splendor bio je usidren jo{ jedan brod. M , koja je bila

na tom brodu, policiji je ispri~ala kako jes palube ~ula ènu koja doziva pomo} izmora, te mu{ki glas koji je viknuo: “

U slu be-nom iskazu Wayne je tvrdila i da jenekoliko dana nakon tragi~nog doga|ajadobila anonimnu prijete}u poruku, u

kojoj je pisalo: “Ako ti je ìvot mio, {uti o onome {to zna{.“ S druge strane,umirovljeni detektiv Odjela za ubistvalosan|eleske policije D , je-

dan od ljudi koji su vodili izvornistragu, za CBS je izjavio da nikada nij

posumnjao da se radi o ubistvu. “

, rekao je Rasure, optuùju}i kapetana Daverna za oportunizami tvrde}i kako ~injenica da su u smr

Woodove umije{ane slavne holivudskli~nosti nije nimalo uticala na njega

24.1.2013. I 6

U autobiografiji Pieces of My Heart ,objavljenoj 2009. godine, Robert Wagner

prisjetio se svog posljednjeg susreta sasuprugom i priznao da “osje}a krivicu jernije u~inio ni{ta da je spasi“. “Da, krivimsebe. Da sam je vidio kako pada sjahte, mogao sam ne{to napraviti. Alinisam. Ipak, ~ovjek je uvijek odgovoranza one koje voli“, napisao je Wagner.

On je opisao i doga|aje koji suprethodili Natalienom utapanju: “Chris(Walken, op.a.) je po~eo govoriti o svojojkarijeri i rekao je da mu je gluma~kiuspjeh va`niji od privatnog ìvota. Mislio je da i Natalie treba imati isti stav i to me je naljut ilo. Rekao sam mu: ’[ta tebe

briga za njenu karijeru? Ona ima ve} dovoljno ljudi oko sebe koji joj govore {tada radi!’ Posljednji put sam vidio svojuènu dok je popravljala frizuru u kupatilu,a ja sam se za to vrijeme nastavio sva|ati

s Chrisom. Onda je ona oti{la u krevet.“Wagner dalje pi{e kako je shvatio da je

Natalie nestala tek nakon {to je i samoti{ao u njihovu spava}u sobu i vidio da je nema u krevetu. “U~inio bih sve nasvijetu da je za{titim. Sve. Izgubio samènu koju sam volio svim srcem inikada se ne}u potpuno pomiriti stim.“

Za razliku od Wagnera, koji je koliko-toliko u javnosti govorio o èninoj smrti,Christopher Walken, zvijezda filmovaLovac na jelene, Psi rata i Pakleni {und ,do sada je bio veoma {krt na rije~imakada je u pitanju smrt Woodove. Walken je samo podrào Wagnerove tvrdnje da se

Natalie Wood okliznula i pala s palube teda su njih dvojica tek naknadno shvatili da je nema, ali poznati glumac nikada nijeèlio detaljnije govoriti o doga|ajima iznovembra ’81.

“Volio sam je svim srcem, učiniobih sve na svijetu da je zaštitim“

ZA[TITNIK ILI UBOJICA Ime Roberta Wagnera ~esto jedovo|eno u vezu s nerazja{njenimokolnostima oko smrti glumice

ZA[TITNIK ILI UBOJICA Ime Roberta Wagnera ~esto jedovo|eno u vezu s nerazja{njenimokolnostima oko smrti glumice



U ponedjeljak, 7. januara, nastala je pometnja kada je jedan odnajutjecajnijih rock umjetnikadana{njice D u{ao usvoj maleni ured u New Yorku.

Svi su mislili evo ga do{ao da uzme novcaza sutra{nju proslavu 66. ro|endana - kadli

je nastala konsternacija: naime, Tim je obznanio da prekida desetogo-

di{nju diskografsku {utnju i da sutra, nanjegov ro|endan, puste u promet digitalnim

kanalima njegovu novu pjesmu nazvanu jednostavno: Where Are We Now? I jo{ danajave ponosno da je termin za izlazak njegovog tridesetog studijskog albuma The Next Day sredina marta. Onda im je dao ivideo klip koji je uradio T ,

pokazao omot, djelo opet starog suradnikai iza{ao napolje. I

krenula je Bowie-histerija diljem svijeta. Na Itunesu se pjesma na{la u utorak u trisata ujutro, u to vrijeme je njegov pressagent pisao informaciju, a onda je prvoemitiranje bilo u programu radija BBC6Music, i kasnije njegovo javljanje u

informativnoj emisiji Today .

Pa {to, upita}e se neki. Ali, kada jeDavid Bowie, taj kameleon rock glazbe isuvremene kulture u pitanju, ni{ta ne moè

biti o~ekivano, konvencionalno, uobi-~ajeno. Bio je u nekoj vrsti prisilnog izgna-nstva, njegov zadnji studijski rad datira od

prije deset godina (osrednji album Reality iz 2003., plus ne{to za jednu TV serijukasnije), potom su slijedili problemi sasrcem, otkazana turneja, tek nekolikosporednih nastupa 2006. i onda u New

York, sa svojom tamnoputom krasoticomi k}erkom A , da ìvi povu~en ìvot velike zvijezde. Nekolikooperacija na srcu, odbijanje da se pojavi naotvaranju Olimpijskih igara u Londonu sa

pjesmom Heroes i koje{ta jo{, uz njegovoopetovano inzistiranje da se drì podalje odnovih digitalnih socijalnih mreà, svijet suu~vr{}ivali u uvjerenju da je sa DavidomBowiejem gotovo kao umjetnikom, da je onza staro gvo`|e i - kraj!

Kadli ono bi po onoj “nije gotovo kad jegotovo, nego kad ja kaèm da je gotovo”.Tajna operacija pod kodnim imenom The

Next Day je krenula ~ak prije dvije godine u jednom njujor{kom studiju u kome seBowie sastao sa svojim najdraìm produ-centom T i gitaristom

i dao naredbu “naprijed u juri{“ tj. idemo snimati moj tridesetistudijski album, ali da to nitko ne zna. Svaki

je od u~esnika u toj operaciji potpisivaougovor da nigdje i nikada ne smije ni{ta re}io tomu {to rade, i muzi~ari, i designer, iautor spota. Dok svi vise na socijalnimmreàma, na{ je Umjetnik odlu~io odustatiod njih, mada je bio jedan od prvih koji ih jekoristio - sjetite se samo da je ve} 90-ih

imao vlastiti blog Bowienet , na kome jeispisivao stranice svoga dnevnika. E, kadsvi to rade, ja ne}u i to~ka. Otuda ~ak ninjegovi najbliì suradnici u agenciji koja se

brine za njega nisu znali {to se to~no de{ava, pa su za prve korake dobili uputstva tek nekoliko dana prije. Naravno, stvar je umedijima odjeknula kao bomba ja~ine one{to je ba~ena na Hiro{imu i David Bowie seiznova pokazao kao vispren manipulator medijima, kao i uvijek do sada.

Hajde sad, Bowie ima single nakondeset godina {utnje. I uz to video spot, i uzto je najavljena izlo`ba njegovih kostima u

uglednom V&A muzeju u Londonu, a m bismo iz na{e perspektive rekli i da }e sovih dana promovirati prijevod njegov

biografije Starman (naslov po jednoj onjegovih najljep{ih pjesama), koju potpisuje njegov hagiograf P , a izdanju Menarta , i sa jednom od koprevoditeljica M , koju znamo kao veselu pjeva~icu nama dragih Eleme ntal . Bila je, dok ovo pi{emo, David-Bowiehisteriomanija hefta, glavne su dnevnnovine ve} u utorak nave~er, a potom srijedu i dalje davale minimum dvije punstrane i vi{e za analize ovog i onoga

rezimiranje karijere, njegovom sveopse`nom utjecaju na razvoj suvremene kulturerocka posebno.

Deùrni bowieolozi su napeli sve snagda novom digitalnom op}instvu pribli`neke od turbulentnih faza Bowiejevkarijere, analizirala se pjesma, spotgovorili su kuratori muzejske izlo`be da i~ak nije ni nazvao, nego pustio da samrade, njegovi prijatelji i kojeko jo{. Izdràsmo, a znate za{to: naprosto jer je baladWhere Are We Now? prekrasna, nostalgi~na, melodiozna, elegi~na reminiscencij

jednog istinskog Umjetnika na dane koje j

proveo u drugoj polovici 70-ih u Berlinu, sdivno izvajanom melodijom, sa sporimtempom koji osvaja, sa njegovim umornim(namjerno), melankoli~nim pjevanjemPjesma, naprosto, koja osvaja, ali ne n

prvu loptu, plus video sa crno-bijelimsnimcima dijelova Berlina, onog podijeljenog Zidom, kroz koje se Umjetnik {e}usamljen, da bi zavr{io u svom negdanjemateljeu. A ispred snimaka su lica njegova hanume mu Iman, i to je sve. Sve nekak

jednostavno, toplo, prisno, ali krajnjartisti~ki dojam je - nikad bolji Bowidecenijama unazad.

I 24.1.20168

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

DAVID BOWIE ima novi single, a sredinom marta objaviće i frišak, tridesetistudijski album “The Next Day”; naš saradnik iz glavnog britanskog grada

piše o muzičaru koji je mijenjao tokove povijesti

HISTERIJA IBOWIE-MANIA!Tajna Bowiejeva operacija kodnog imena

“The Next Day“ krenula je prije dvije godine



Ne samo da se Bowie vra}a u Berliispisuju}i jedan zami{ljeni, a dananepostoje}i itinerer po tom nesretnomgradu, nego je i zvu~no u tim godinamakada je sa ve} pomenutim Viscontijem, t

i R snimio briljantnu trilogiju avangardni

plo~a Low , Heroes i Lodger , bio dubok pod drogama i ìvo se interesirao za lik djelo H , ~ega }e se kasnije vehementno odre}i.

Nije ovo pjesma koja }e mijenjattokove popularne kulture, kao u vremenkada je kreirao imaginarne likove popuZiggyja Stardusta, Aladdina Sanea, ThiWhite Dukea, kada je radio sa najboljimdesignerima, snimao odli~ne filmovesvirao gomilu instrumenata (aaaaa, znate koji je njegov prvi instrument - esaksofon), okupljao oko se be vrhunskgitariste, u rasponu od M

preko A , R , E , kada joìvljavao karijere posrnulih L

, bio ~lan teatarskih i baletnigrupa (Lindsey Camp), koketirao savangardnim tendencijama, slikao, bi

biseksualac, vajao i {to jo{ sve ne. Ali, akga nije bilo skoro desetlje}e, evo Vamsurogati od L , preko Minih, da o “lijevom odvojku” svjetske rocscene i ne govorimo. Oni su tu da nastavmojim putem, koga sam tako duboko ucrtana karti rock povijesti. Ali, nije ni umjetnikoga treba tek tako otpisati.

Kad smo ga vidjeli zdravog, spremnogveselog, o~ekujemo da se pojavi i na kojemkoncertu - slu{ali ga u vi{e navrata i na{im krajevima, njegova nam je diskografija bila dostupna preko licenci, gledalnjegove filmove - tim prije {to takvsoluciju nije niti jednog trenutka najavljivao, ali ni odbacivao. Makar je odbio ddaje bilo kakve interviewe, nego je pusti

pjesmi i spotu da kaù sve. Za nas Bowiefanove dovoljno, s tim da èljno i{~ekujemo naredne projekte - prvo CD-a ThNext Day , ~iji je omot parafraza onogHeroes , opet iz berlinskog perioda. E sad

kad su se mogli pojaviti iznova jednRolling Stonesi , Bruce Springsteen i drugnjegovi vr{njaci sa nekim od svojih boljiradova u opse`nim i skoro pola stolje}a, ine{to manje, dugim karijerama, ne znamza{to to ne bi mogao i David Bowie. Pmakar ne mijenjao tokove povijesti, nitvi{e pokazivao takve intencije! A mostajemo na straì: dolazi novi CD, pizlo`ba, a nadamo se da }emo ~itati hrvatsko izdanje njegove biografije, tim

prije {to je potpisuje jedan od njegovinajpostojanijih i najsistemati~nijih biografa.

24.1.2013. I 6

THIN WHITE DUKEDavid Bowie, jedna od

najsjajnijih zvijezdadana{nje rock scene



KULT MARKETKID ROCK

Rebel SoulPrije nekolikogodina zamalo

samprisustvovaorockhappeningu nakojem jeglavna zvijezdatrebao biti KidRock . S

obzirom da je bio mrtav pijan, od toga nijebilo ni{ta, a organizatori su morali vratitinovac. Kid je snimio novi album Rebel Sound donosi ~etrnaest novih pjesama, asude}i prema kritikama, oni koji ga kupenepovratno su bacili novce.

SHEITANS

DvicaJo{ malorock’n’rolla izBosne iHercegovine.Sheitans jerock band izOra{ja, koji jepredstaviosvoj drugi

studijski albumDvica. Ora{ki “{ejtani” snimili su dvanaestnovih pjesama, a zvukom se dobranonaslanjaju na zvuke najboljeg slavonskogrock banda, popularnih Majki .

U.D.O.

Live in SofiaZagrièniheavymetalciodmah suprepoznalikako se radio velikomgospodinuUdu Dirks-chneideru.On je

nekada bio frontman jednog od najve}ihnjema~lih heavy metal bandova Accept .Ovoga puta Udo je sa svojim istoimenimbandom objavio koncertnu snimku izglavnog grada Bugarske. Album Live in Sofia sadrì integralnu verziju od ~ak 31.pjesme.

Jo{ sam uvijek pod svjeìm dojmovimasa predstavljanja pvog studijskog albumasarajevskog rock banda Sneak Eater , ali }uga poku{ati pribliìti potencijalnoj publici.U kultnom sarajevskom klubu AG pro{lesubote je Snake Eater , dakle, predstavio

prvijenac Dabar . Iako je frontman banda, kada je ~uo da }u album“propustiti kroz {ake”, procijedio kako miiz Slobodne Bosne znamo samo “derat”(aludiraju}i, vjerojatno, na recenziju

posljednjeg albuma Plavog orkestra ), ovoga puta ne}u mu ispuniti èlju.

Nap ro ti v, al bu m Dabar , iako je produkcijski mogao biti i bolji, zasluùjevisoku ocjenu i kao takav zauzima vrijednomjesto na doma}oj rock glazbenoj sceni.Dabar je prije svega hrabar album.Prvenstveno zbog originalnih tekstova ienergije koju osloba|aju momci iz banda.

Jasno je kako se cjelokupna pri~a zasnivana borbi protiv papanluka, sirovoj energiji itekstovima li{enih bilo kakvih vrstasuptilnosti, koji su pisani u hipu.

Snake Eater na sarkasti~an na~in, ali brutalno i iskreno ratuje sa svim oblicima primitivizma koji su pustili korijenje svudaoko nas.

, po~inje s pjesmom Snake Eater .Posebnu pozornost skre}u teme pjesamaMagistrala i Kraljica Pu{enja . Albumomdominiraju èstoki riffovi, brzi rock bitovi ikanalizirana sirova snaga. Osjeti se,naravno, ogroman utjecaj jednog od najzna-

~ajnijih britanskih rock bandova, legendarnog Motorheada . Pjesmu Louie Louimomci iz Snake Eatera obradom s

pretvorili u Mamac za Tvorza . Ne mogu se oteti dojmu kako se

pjesmama Snake Eatera osjeti prizvuk rani

radova Zabranjenog pu{enja , {to je svakak pozitivna kritika. Pored ~etrnaest èstokirock pjesama, Snake Eater su na albumna{li mjesto i za sedam i pol minutduga~ki Blues sa Darive i klavirski Intr

pod nazivom Lagani uvod u , koji trajsvega minut i pol. Zaklju~ak je kako se rado CD-u koji je bilo neophodno snimiti, rad

balansa na doma}oj glazbenoj sceni. AlbumDabar osvjeìt }e doma}u scenu, jer kao {tto J re~e:

(M. Ili~i}

MUZIKA

Dobar Da(bar)

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Bob Dylan: Duquesne whistle 2. Danny Bird ft. General Levi: Blaze the

fire (Rah!)3. Nick Waterhouse: Say I wanna know 4. Nero: Won’t you (be there)5. Joe Bonamassa: Who’s been talking 6. will.i.am feat Britney Spears: Scream

& Shout 7. C2C: Down The Road 8. Sneakbo: Zim Zimma9. JD McPherson: Fire Bug 10. The Presets: Ghosts

“Dabar”, prvi studijski album sarajevske grupe “Snake Eater”

BRUTALNO I ISKRENOSarajevski rock band Snake Eater snimio je prvi studijski album Dabar



Autorski film Amour (Ljubav) reìrao je te scenario za njega napisao M

. I osvojio Zlatnu palmu u Cannesu.To je film o ljubavi, starenju, umiranju,

pravu na smrt... Autor nas odmah upozna skrajem pri~e, potom nas retrospekcijomvra}a u period prije toga i sve vrijemezadràva na{u pa`nju, unato~ otkrivenomkraju.

Bra~ni par, umirovljeni u~itelji glazbe, provodi dane prate}i uspjehe nekada{njihu~enika i uìvaju}i u koncertima iliknjigama o glazbi - sve dok jednog danaAnne ne doìvi mo`dani udar te joj seoduzme desna strana tijela. Ovdje po~injedirljiva pri~a o Georgesovoj brizi za

bolesnu suprugu. U iskrenom i nimalouljep{anom prikazu napredovanja bolestigledamo kako Georges, koji je i sam slab ite{ko hoda, mora nau~iti hraniti i presvla~itisvoju donedavno poletnu suprugu, po-magati joj pri vr{enju nu`de, mijenjati

pelene i na kraju je ~ak i prisilno hraniti.

i Jodli~ni su u svojim ulogama. Oboje

su, jednostavno, stvarni. Jean-LouisTrintignant uspio je Georgesa ne prikazatisamo kao po`rtvovanog starca. On grije{i,sumnja, tvrdoglav je, inteligentan i odrìobe}anje. Emmanuelle Riva maestralnoigra ulogu starice koja “propada”. Jedinastvar koja je moè smiriti jest Georgesovdodir po lijevoj ruci, koja jo{ osje}a.

Ovo je pri~a koja propitkuje i pravooduzimanja ìvota osobi koja to èli. To jetih i miran film, sporog tempa, zanimljivogritma. Amour je tako|er zanimljv jer nam

pokazav{i kraj, a potom nas vrativ{i dagledamo dramu koja }e nas dovesti doonoga {to znamo da }e biti, reìser namjerno stvara neugodan osje}aj. Istodo-

bno prikazuje pri~u o ljubavi u kojoj nemaispraznih fraza ve} ima djela.

Katarzom koju generira ovaj filmmo`da zaklju~imo da treba ìvjeti trenutak,ne tratiti dragocjeni ìvot, usre}iti nekoga,

bivati boljim. Kako kaè J :

Volimos(v)e. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Amour” (Njemačka, 2012), Michaela Hanekea

24.1.2013. I 7

KULT MARKETNO]NI LEPTIR

Franti{ek âpIgrani film iz1941. godine.

Reìrao ga jeFranti{ek âp,koji je skupa sVaclavomKr{kom, a

prema romanu Karela Novaka, napisao iscenario. Rije~ je o glazbenoj melodrami.U glavnoj ulozi je Marta, lijepa djevojka izmalog mjesta. Iako je mnogo vojnika,oboàvatelja, njoj je samo stalo doporu~nika Varge. No, on je sretno oènjeni odbija ju. Potom je nesretnu zavedeporu~nik Kala, a onda je odbaci. Martaodlazi u Prag, kod prijateljice, prostitutkeKiki. Vrlo brzo po~inje nastupati kao

barska pjeva~ica. Mo`da }e joj ìvotkrenuti nabolje kad upozna studentaMichala, ali Varga se isprije~i izme|u njihdvoje. Film je dobio nagradu u Veneciji.

Ocjena: 4

ADIOS, AMOR

Sergio CataKratkometra`nifilm iz 1997.godine.

Scenario i reìjupotpisujeSergio Cata.Edoardo iPatricia èle

iskoristiti “posljednji dan”. Naime, on moraotputovati radi posla. Iznimno suzaljubljeni, pa taj rastanak biva bolan.Rastaju se kao da se nikada vi{e u ìvotune}e vidjeti... Ocjena: 4

UÎTELJ GLAZBE

Gerard CorbiauJoachimDallayrac jepoznati opernipjeva~. On{okira javnostizjavom daodlazi u

mirovinu. Odlazi, povla~i se na seoskoimanje gdje podu~ava mladu pjeva~icuSophie. Uskoro upoznaje Jeana, sitnoglopova ~iji glas ga odu{evi te i njegapodu~ava. Uskoro }e dvoje mladihpjeva~a nastupiti. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Mama (Andres Muschietti)2. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow)3. Silver Linings (David O. Russell)4. Gangster Squad (Ruben Fleischer)5. Broken City (Allen Hughes)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Arthur Boì} (Sarah Smith, SonyPictures Animation, AardmanAnimations, Blitz film i video)

2. \avolji dvojnik (Lee Tamahori, Corsan,Corrino Media Corporation, Blitz film ivideo)

3. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (SteveMartino, Mike Thurmeier, 20th CenturyFox/Continental film)

4. Chef (Daniel Cohen, Gaumont/Blitz filmi video)

5. Step Up 4 3D (Scott Speer, OffspringEntertainment, Blitz film i video)

Voljeti, voljeti, ne može

se prestati

HANEKEOVO REMEK-DJELOEmmanuelle Riva i Jean-Louis Trintignant odigrali subriljantne gluma~ke role



KULT MARKETAUTOMOBILI

Aston Martin

Aston Martin je predstavio model Rapide S , svoj najsna`niji automobil sa ~etverovrata. Model }e imati zvani~nu premijeruna predstoje}em Sajmu automobila u@enevi, a mo}i }e se naru~iti ve} odslijede}eg meseca.

MOTOCIKLI

YAMAHA

FJR je sigurno jedan od najpopularnijih

sport touring motocikala koji ve} vi{e oddeset godina gotovo nepromijenjen gazicestama {irom planete, da bi za slijede}usezonu stigao redizajniran i moderniziran.Radikalnih promjena nema, no pitanje jekoliko su uop}e one potrebne.

DESIGN

NissanNissan je predstavio model 370Z u verzijiNismo , sa serijom modifikacija kojedonose vi{e snage i bolje performanse.Automobil se o~ekuje na trì{tu tokomljeta. Snaga 3,7 litarskog V6 motorapove}ana je sa 328 na 340 KS, uzpove}anje maksimalnog obrtnogmomenta u istom odnosu.

U toku su pripreme za Svjetsko prvenstvo u preciznom slijetanju paragl-ajderom koje }e biti odràno u augustu naBjela{nici.

Organizator takmi~enja, sportski klubExtreme Sport Sarajevo , priprema ovonajatraktivnije svjetsko takmi~enje uslijetanju paraglajderom koje okuplja veliki

broj leta~a i ljubitelja leta~kih sportova.U sklopu priprema, koje traju vi{e od

devet mjeseci, pro{log je augusta na

Bjela{nici uspje{no organizirano predsv jetsko takmi~enje, a kako najavljujorganizatori na svjetskom takmi~enju o

18. do 25. augusta o~ekuju oko 120 leta~a

, kaè Diz kluba Extreme Sport.

^lanovi spomenutog kluba pobrinut }se da Sarajevo i Bjela{nica budu dobdoma}ini najboljim svjetskim leta~ima,

publika }e imati priliku tokom pet danuìvati u vrhunskom takmi~arskom programu koji }e biti besplatan zahvaljuju}

prijateljima i partnerima projekta.Pored letova, posjetiocima }e bi

ponu|eni i odgovaraju}i popratni sadràji,kako bi sve bilo organizirano na zavidnomnivou, pripreme su u punom jeku iako je dsamog takmi~enja ostalo vi{e od sedammjeseci.

Organizatori, koje zima i vremenskneprilike ne spre~avaju da i tokom januaruìvaju u ovom sportu iznad Bjela{nicenapominju da }e od prolje}a redovito biorganizirani tandem letovi za svzainteresirane koji se èle oku{ati u ovomsportu. (N. Hasi})

SPORT

Okupljanje paraglajdera u BiH

Svjetsko prvenstvo na

BjelašniciUZBUDLJIVO I AVANTURISTI^NOSkup paraglajdera naOlimpijskoj planini

UZBUDLJIVO I AVANTURISTI NOSkup paraglajdera naOlimpijskoj planini



Vi{e od 48 hiljada ~lanova okupila je na

Facebooku grupa pod nazivom Mla - di napustimo Hrvatsku . Na sve ve}unezaposlenost u Hrvatskoj mladi ljudiodgovaraju bijegom iz zemlje - trbuhom zakruhom, pi{e Vecernji.hr . Na pomenutojFacebook grupi svakodnevno se pojavljuju

pri~e mladih, studenata, ali i obitelji sdjecom koje su odlu~ile prona}i sre}unegdje izvan granica Hrvatske. Jedna odtakvih pri~a je i pri~a djevojke koja, nakonzavr{enog magisterija, u Hrvatskoj nijemogla na}i posao. Odlu~ila je oti}i raditi nacruiseru i nakon toga zavr{ila u SjedinjenimDràvama: “Vjerujte, nije lako napustiti

svoj grad, svoje roditelje, familiju i prijatelje na {est mjeseci, to nimalo nijelako i istina je kada kaù da je to kruh sasedam kora! Na brodu sam upoznala svogde~ka s kojim sam se odlu~ila na velikikorak… Nakon {est predivnih mjeseci imukotrpnog rada, vratila sam se ku}i punogsrca s èljom da on do|e u Hrvatsku i na|etu posao, smatrala sam da nam trebajuosobe njegovog kalibra, osobe sa osamgodina radnog iskustva na brodu, koje

perfektno govore tri jezika, ali prevarilasam se… Zato sam odlu~ila oti}i za njim,raditi u SAD. Stravi~no mi nedostaju moja

obitelj, moji prijatelji, moja domovina i moj

maternji jezik, ali svakodnevni razgovori smojom majkom i ocem na Skypeu zavr{avaju s NE VRA]AJ SE, ovdje ti jetuga i bijeda!“

Hrvatsku je samo u posljednje tri godinenapustilo 32.500 gra|ana koji su svojusre}u potraìli u Njema~koj, Austriji, SAD-u,Kanadi, [vedskoj i brojnim drugimzemljama. U posljednjih pet godina izzemlje je oti{lo vi{e od 50.000 mladih.Bolji radni uvjeti i kra}i rok za pronalazak

posla razlozi su zbog kojih mladi masovnonapu{taju Hrvatsku. Samo u 2011. izHrvatske je odselilo vi{e od 12.699 gra|ana

i to, prema podacima Dràvnog zavoda zastatistiku, uglavnom iz razvijenijih dijelovazemlje - sa podru~ja Zagreba, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske ùpanije.

, poru~ila su bra}a(24) i D (23) iz Koprivnice prije

nego {to su u martu pro{le godine oti{li uKanadu, u Toronto, i dodali: “

(Priredila: M. Radevi})

Trbuhom za kruhom

LIFESTYLE

Mladi masovno napuštaju Hrvatsku

24.1.2013. I 7

KULT MARKETSAD

AlkoholUdateène

konzumi-raju vi{ealkoholaodneudatih,dok

oènjeni mu{karci smanjuju unos alkoholanakon vjen~anja, pokazalo je istraìvanjeo vezi braka i alkohola koje su provelisociolozi na ~etiri univerziteta uSjedinjenim Dràvama. No, dok se uslu~aju razvoda mu{karci vi{e okre}ualkoholu, ène uglavnom prolaze krozdepresivne faze bez pi}a.

FRANCUSKA

Zeleni ~ajSvakodne-vno konzu-miranjezelenog ilicrnog ~ajadelujeprotiv

kardiovaskularnih oboljenja zbog velikedoze antioksidansa flavonoida, istaknuto

je na nedavno odrànom evropskomkardiolo{kom kongresu u Parizu. Razli~itame|unarodna istraìvanja posljednjihgodina pokazala su da bi ti ~ajevi moglida uti~u i na spre~avanje dijabetesa igojaznosti, kao i na smanjenje nivoaholesterola i triglicerida.

VELIKA BRITANIJA

AstmaBroj djecekoja se lije~eod astme iliimajusimptomeovogoboljenjaznatno je

opao nakon uvo|enja zabrane pu{enja na javnim mjestima u Velikoj Britaniji. Zakono zabrani pu{enja na javnim mjestimauveden je 2007. godine i od tada dodanas zabiljeèn je pad od 12,3 postodjece oboljele od astme. Astma poga|asvako 11. dijete u Velikoj Britaniji.

BEZ PERSPEKTIVEBolji radni uvjeti i kra}i rok za pronalazak posla glavni su razlozi zbog kojih mladi odlaze iz zemlje



KULT MARKETKUBA

Vida Guerra

Vida je egzoti~na ljepotica ~ije zamamneobline mu{karce dovode do ludila. To jedokazala i editorijalom u Playboyu .

SAD

Diora Baird

Ova 29-godi{nja ljepotica, poznata poulogama u filmovima Wedding Crashers iTeksa{ki masakr motornom pilom: Po~etak , otkrila je sve svoje ~ari uizazovnom photoshootingu.

ENGLESKA

Kate UptonKate se pojavljuje u reklami za Mercedes-Benz CLA koja }e se emitirati tijekomSuper Bowla. I ukoliko mislite da je Kate ureklami polugola - varate se.

Potomku poznate evropske plemi}keloze Schwarzenberga bliì se kraj muka,

po{to }e 25. i 26. januara êsi u drugomkrugu izbora odlu~iti da li }e V

(kome po~etkom marta isti~e drugi i

posljednji mandat) naslijediti upravo knezili biv{i socijaldemo-kratski premijer M (68).

, rekao je Schwarzenberg urazgovoru za radio Frekvence1.

Sasvim korektna i duhovita predizbornakampanja pred prvi krug i prvih dana preddrugi tokom vikenda pretvorila se u igrunacionalisti~kom i ksenofobnom kartom.

Prije svega u poku{aj da se Schwarze-nbergov otac poveè sa nacistima, iako je

pred Drugi svjetski rat predvodio onmanjinu njema~kog plemstva u Čehosova~koj koja se suprotstavila Hnacistima.

Za razliku od 2,5 miliona sudetski Nijemaca protjeranih odmah poslije ratSchwarzenbergovima je imovina zaplije

njena posebnim zakonom i protjerani su tekada su komunisti do{li na vlast 1948godine.

Supruga predsjednika Klausa, Luklju~ila se tako|er u kampanju i izjavila dne èli prvu damu koja ne govori ~e{k

jezik, po{to Schwarzenbergova suprugìvi u Be~u.

Skandal je izazvao i Klausov sin Vmla|i po{to se u jednom zvani~nom

mejlu u ime {kole ~iji je direkto podsmijavao [varcenbergovoj govornomani kada pjeva ~e{ku himnu.

Iako je najstariji kandidat, Schwarz

enberg je idol mladih Čeha i prolazak drugi krug obezbijedili su mu mladi bira~nezadovoljni ~e{kom tranzicijom moralnim sunovratom na ~e{koj politi~kosceni a ~iji simboli su upravo biv{e kolegiz Prognosti~kog instituta u Pragu KlausZeman.

Pred drugi krug, u kome Zeman imne{to ve}e {anse od Schwarzenberga, kampanju oba kandidata su se nezvanuklju~ili i hakeri koji nastoje da obore izamrznu sajtove pristalica suparni~kokandidata i profile na dru{tvenim mreàma

(Priredio: N. Hasi}

Seks i politika

CRVENI FENJER

Zabavni češki kandidat za predsjednika

I 24.1.201

I LOLEK I BOLEK Karel Schwarzenberg



Nakon {to je plakat za predstavu Fine mrtve djevojke reditelja O

podigao pra{inu i ponovo unio nemir uionako krhke svjetovno-klerikalne odnose uHrvatskoj, T-portal podsje}a na sli~nedizajnerske “provokacije“ koje su u

proteklih nekoliko godina razljutile vjer -nike, konzervativce, estete i revne broja~ekalorija. Davno prije nego {to su se dvakipa Djevice Marije zagrlila na komadu

papira, vjernike u Hrvatskoj je provocirao plakat HNS-ove predizborne kampanje iz2003. postavljen na internetskim strani-cama ove stranke - uz fotografiju ~asnihsestara stajao je natpis: Dosta nam je apstinencije!. No, gra|ani nisu osjetljivi

samo na vjerske simbole. ]udore|u sklonohrvatsko stanovni{tvo uglavnom nemarazumijevanja ni za gola mu{ka, a katkad iènska tijela, osobito ako ista ne zado-voljavaju suvremene kriterije ljepote.

Pra{inu je tako prije tri godine podigao plakat nagog gojaznog mu{karca, kojim jeRadio 101 upozoravao javnost da mu prijeti

propast. Ipak, vi{e od suosje}anja i upo-zorenja, gra|ani su osjetili {ok i vrije|anjemorala, te Radiju uputili brojne pritu`be iapel za uklanjanjem plakata. Plakatom saslikom penisa od marcipana negodovanje jeizazvala A komedija Lizistrata u

reìji ma|arskog redatelja R , izvedena u HNK Ivana pl. Zajca .

Nekoliko, uglavnom vjerskih, udruga upu-tilo je protestno pismo pod naslovomZa{titimo djecu , upozor avaju}i da lascivnescene u predstavi naru{avaju prava djece. Skritikama i kona~nom zabranom suo~io se i

plakat za predstavu Traviata , premijernoizvedenu 2007. u osje~kom HNK. Iakosadràjno korespondira s glavnim likomopere i prikazuje kurtizanu Violettu, br oj-nim se gra|anima nije svidio manjak ~ednosti oskudno odjevenog modela, ra-{irenih nogu i intimnih zona prikrivenih tek velikim crvenim slovom T. Iste godinedijelu javnosti “na ùlj“ je stao plakat za

festival Queer Zagreb .Obnaèni mu{karac u {tiklama uzne-

mirio je udrugu Reforma koja promi~eetiku, moral, obiteljske vrijednosti i ljudska

prava, pa su podnijeli prijavu policiji. I dok su navedeni primjeri izazivali negodovanjetek dijela javnosti, rijetki su ostali hladni nakontroverznu Benettonovu reklamnu kam-

panju iz 1994. godine. Oizradio je plakat za tekstilnu industrijukoriste}i krvavu odje}u poginulog vojnikaHVO-a M , koji je obi{ao ~itavsvijet...

(Priredila: M. Radevi})

Rat plakatima

PREKO EX-YU GRANICA

Provokacija je najbolja reklama

24.1.2013. I 7

KULT MARKETRIJEKA

CrteìMe|unarodnaizlo`ba crteà

(DC) rije~kogMuzejamoderne isavremeneumjetnosti

(MMSU) predstavlja u 18. izdanju radovevrsnih hrvatskih i internacionalnih crta~a.Na 18. DC-u u~estvuju, me|u ostalima,Mr|an Baji}, Gordana Baki}, PascalBazilé, Tomislav Buntak, MarcosCarrasquer, Leah Clough, Nick Devereux i Tina Gverovi}, amanifestacija je ove godine posve}enatradicionalnim crta~kim izrazima.

BEOGRAD

ZepterMuzej Zepter ,prvi privatnimuzej u Srbiji,obogatio jetokom 2012.godine svojukolekciju sa 26radova, a nove

akvizicije predstavlja na izlo`bi koja je

otvorena od 24. januara. Me|u izloènimradovima su i poklonjena djela umjetnikaVjere Damnjanovi}, Tafila Musovi}a,Du{ana Juna~kova i Velizara Krsti}a,~iji su radovi ve} zastupljeni u muzejskojkolekciji.

MOKRA GORA

KustendorfNajboljimfilmom{estogKustendorfauDrvengraduna MokrojGori

progla{en je 22. januara {vicarski Mucavaljubav Jana Carlevskog, pri~a oljubavnim problemima mladi}a sgovornom manom. Zvijezde ovogodi{njegKustendorfa bile su glumice AudreyTautou i Monica Bellucci, a me|ugostima su bili i reìseri Benh Zeitlin,Aleksei Balabanov, Matteo Garrone iElia Suleiman.

KONTROVERZNI PLAKATIFine mrtve djevojke zagreba~kog kazali{ta Gavella i Traviata osje~kog HNK



U ÊTIRI OKABH. INFO

U Beogradu je 21. januara u 93. godinipreminula Vera Crven~anin-Kulenovi},“prva èna filmski reditelj u Jugoslaviji”.Karijeru je po~ela kao glumica u Narodnom

pozori{tu Sarajevo, a potom je djelovalakao reditelj Avala filma. Supruga SkenderaKulenovi}a bi}e sahranjena 25. januarana groblju Orlova~a u Beogradu.

Mostarski glumci Velimir P{eni~nik Njiri} i Miro Barnjak gostovali su u Austriji.U dvorani Langefeldgasse u Be~u odigralisu predstavu Rodijaci . “Predstavljena jehumoristi~na strana tamne i tmurne zbilje ukojoj su opisana dva Duvnjaka na radu uNjema~koj, to~nije u Frankfurtu”.

Iz Historijskog muzeja BiH u Sarajevuobavje{tavaju javnost da njihovi kustosipripremaju dvije izlo`be. Prva }e bitiotvorena krajem ovog mjeseca, autor jeAmar Karaku{, a posve}ena je muzejskimeksponatima iz numizmati~ke zbirke. Ataksene marke, koje spadaju u raritete,tema su naredne izlo`be.

Tako|e krajem ovog mjeseca, 28. januara, u sarajevskoj Galeriji savremeneumjetnosti Java, bi}e otvorena samostalnaizlo`ba slika Kemala Mehmedovi}a, koja}e se zvati Drvo èlja. Kemal Mehmedovi}ro|en je 1988., a diplomirao je naAkademiji likovnih umjetnosti u glavnomgradu BiH.

Vi{e od 1.000 umjetnika iz ~etrdesetakdràva svijeta, do}i }e ove godine, uperiodu od 7. februara do 21. marta, ubosanskohercegova~ku prijestolnicu. I tona poziv Ibrahima Spahi}a, {to zna~i da}e umjetnici sudjelovati na 29. festivaluSarajevska zima, ~ija je tema Umjetnost dodira. Spahi} je direktor, ako vam jemozak blokirao.

Ovo je vijest sa portala: www.tuzlarije.net : “Na odrànoj XIII redovnoj Skup{tini SMFBiH razmotren je zahtjev Tuzlanskih maòretkinja za prijem u ~lanstvo. U zakonskoj proceduri i uz priloènu potrebnu dokumentaciju Upravni odbor je donio sljede}u odluku: Tuzlanskemaòretkinje jednoglasno su primljene u pridruèno ~lanstvo SMFBiH.”

Od 2010., kada smo nas dvojica i jo{ trinaest fotografa iz Jugoisto~neEvrope zavr{ili World Press Photo Masterclass u Berlinu, koji je bio pod

pokroviteljstvom Fondacije Robert Bosh. On se dugi niz godina bavifotografijom i uvijek me iznenadinekim novim pristupom ili idejom, {to

je bio dovoljan razlog da napravimozajedni~ku izlo`bu, a ujedno }e to biti ineki vid osvjeènja mojim radovima.

Ljubav prema obi~nom ~ovjeku,nekome ko nije na pozornici , ~ovjeku iz prikrajka. Ta otu|enost dana{njeg ~o-vjeka, u vremenu gdje materijalni inte-res dominira nad duhovnim potrebama,

bio je razlog da poku{amo uraditi ne{to{to }e nas makar na trenutak podsjetitina ljude pored kojih svakodnevno

prolazimo, da tada, bar na trenutak, podignemo glavu, bez obzira kolikoùrili na posao. Ako ni{ta drugo, ova }eizlo`ba biti jedan mali podsjetnik da tiljudi nisu zaboravljeni.

Ljubav prema obi~nom ~ovjeku

DŽENAT DREKOVIĆ, sarajevski fotograf

HARIS ČALKIĆ, urednik portala“Fotografija.ba”

HARIS ÂLKI]“Po mom sudu, izlo`baje ove godine dostaraznovrsnija i kvalitetnijaod pro{logodi{nje”

HARIS ÂLKI]“Po mom sudu, izlo`baje ove godine dostaraznovrsnija i kvalitetnijaod pro{logodi{nje”



Ha, ha, ha... A poziv za Berlinale me i jeste i nije iznenadio. N

, s kojom dugi niz godina

radim za kazali{te, i ja jo{ smo prijedesetak godina doìvjeli, da takokaèm, kazali{ni berlinale . Dakle, jest’iznena|enje, jest’ mi drago, ali

pazite... Da ba{ ska~em od euforije - ine ska~em. Kuì{ da je to va`no zafilm, kuì{ da je dobro da je tu pri~u

prepoznao neko ko nije odavde, zna~ineki Nijemci koji su sjedili u ìriju, iliko ve}? Dakle, ljudi koji nemaju punoveze sa situacijom, budu}i se radi o

jednoj zaista autenti~noj, suptilnoj

pri~i. Pogotovo zato {to to nije, jebiga, film sa jednom epskom pri~om. Obrana i za{tita je unutarnjifilm, u kojem se, fakti~ki, ne dogodini{ta. Glavni lik u filmu ode nasprovod preko Neretve i svi ga fino

prime. I sve se doga|a u njegovojglavi.

Da, u 21 sat, na Potsdamer

Platzu .

Gledaj, nemam pojma na kojim}e festivalima moj film biti prikazannakon Berlina. Ali }emo se svakakotruditi da bosanskohercegova~ka

premijera Obrane i za{tite budeodràna u Mostaru.

BOBO JELČIĆ, pozorišni i filmski reditelj iz Zagreba

U ponedjeljak, 21. januara, u Umjetni~kojgaleriji BiH u Sarajevu, progla{eni su pobjedniciKonkursa Fotografija godine BiH 2012 . PortalFotografija.ba tre}u godinu zaredom otvaraspomenuti Konkurs .

Je li vidljiv kvantitativni i kvalitativni progres u prethodnom periodu, pitamo H

, urednika portala Fotografija.ba . “

Na Konkurs se prijavilo 578 fotografa izna{e dràve, koji su dostavili 1.750 fotografija.O najboljih pedeset radova koji su i postavljenina Izlo`bi u Umjetni~koj galeriji BiH, odlu~ivalisu, pored spomenutog M , profesora fotografije naVeleu~ili{tu u Vara`dinu, B kao predsjednik ìrija,

predsjednik Fotosaveza Srbije , koji je izlagaona vi{e od 400 izlo`bi na kojima je osvojio 150nagrada, Z , freelance fotograf,vi{estruki dobitnik najpresti`nije nagrade zanovinsku fotografiju World PRESS Photo ,

iz Belgije, kustos i foto konsultant, biv{i zaposlenik World PRESS Photoa i Bevis Fusha iz Albanije, fotoreporter sa interna-cionalnom karijerom, saradnik agencije Aze n- berg iz Austrije.

Bilo je pet kategorija: Grad , Ljudi , Priroda ,Press i Kreativna fotografija , a pobjednici su

, D , F , Mi G .

“Nisam mislio na Berlin...”

O~iti foto pomaci

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }



To je direktno proporcionalno tome koliko sam spavala prethodne no}i.

Ne b i h po m is l i la da me je t i h 15

m i n u ta u~ i n i lo v red n i jo m od os ta l i h.

Badi} je be{ekupa}i? Ako jeste,svakako kupa}i!

V elik i poz d r a v od sr ca !

Sa A , k a o u M i r i s u ` e n e . T omi je omil jena scena iz f ilma .

Sladoled i kola~e. Ne mogu da im odolim.

Knjigu. I nadu da }e me deca pustiti da ~itam.

Ha, ha... nisam ~ula za nju, ali deluje realno.

Amblendujem.

Ne. Sa n ja la sa m da } u bi ti c r n k i n ja i ig ra~ica. Pos le s u mi

o b jas ni li da mi sa n i ni je ta k o rea la n.

R T S-a se ne od r i~em.

Sarajevo je deo moje li~nosti. Nisam bila ve} dvadesetgodina. Veè me ljubav prema nekim divnim ljudima.

Skromno, u krugu porodice.

Politi~ar, opu{ten, Miljacka.

N e z na m. N e k r e}emod t e id e je. P r e v olimd a iz g led a m le po.

[kembe nikako!

To se menja. Problem je {to samsigurna da te osobe to i vide nameni. Lo{e glumim.

Čit a o se Al a n F o r d ?

Povela bih muà! Ovo je odgovor kojinosi posebnu teìnu nakon deset godina

braka, kao u na{em slu~aju.

Ov ih d ana ne{t o mislim d a mi ni{t a nebi f alilo d a sam d oma}ica.

by DINO BAJRAMOVIC

MAJA NIKOLIĆ:

“Sara je vo je deo mo je ličnos ti”

Ne znam {ta sam bila, ali mi deluje da nisammnogo nau~ila. Valjda postoji i slede}i...



B

io u nas (Bo{njaka, naravno) jedan Golem Lik, pamu dragi Bog dao da zavoli jo{ jednog isto tako

Golemog. Neko su vrijeme jednom du{om dihali,al’ nastupila naka promaha, pa ih promahala i rastjerala nasuprotne polove. Od tog doba, jedan postao Guja a drugiZmija. Siktali oni tako i klali se, usput nakotili tisu}ezmij~adi i guj~adi, pa im napokon do{lo iz guje u zmiju tese ponovo zbratimili, svukli dotada{nje navlakove isvlakove, i`ljubili se i izmirili. Sad, svaki u svojoj rupi,svakog bogovetnog dana napuni torbu kamenjem, uznese

je na obli`nju Golem-planinu, i istrese. Sutra, sve opettako. Dokad, ne zna se. Ovo je, prepoznali ste, sièfilmske storije koju }e uskoro snimati jedan od dvojicenajgolemijh ikad u Bo{njaka, tzv. Emir Kusturica, podnadasve kontroverznim naslovom Ljubav i rat .

Ima tu jo{ i neka cura, koja }e i prvom i drugom davatimlijeka, jer ju je priroda izda{no obdarila sa dvije sise,a koja se unaprijed i unazad, dakle, na nevi|eno, raduje

{to }e u filmu napokon postati Srpkinja. Istina, malo jesrame`ljiva i bogoboja`ljiva pred neodoljivim {armomsvog banjalu~kog mecene, ali to nimalo ne umanjujenjenu radost {to je vlastitom noìcom prvi put dotakla tloveli~anstvene zemlje Srbije. Ovo je (h)umoristi~nakomponenta re~enog filma, jer }e se na kraju sve dobrosvr{iti. Film obiluje efektima iznevjerenih o~ekivanja jer se Ljubav i rat apsolutno ne zavr{ava kao Rat i mir.

V

engo, kad stane rat, tek tad po~inje glavna radnja.Cura ho}e da se uda za prvog Golemog, al’ bahnuodnekle tome protivne vojske i pobiju sve srpske

svatove, {to ovoga puta ne bude povod za rat. Dapa~e,rodi se iznenadna ljubav izme|u Cure-Hudovice i drugogGolemog, koji je spa{ava, i nekako (nekom magijom)vra}a u pro{lost, u vrijeme obrednih `rtvovanja. Kako bispasila svog novog Dragana od prokletstva sebe same,cura ulazi u minsko polje, i ... The End/The Doors/TheJim Morrison. Navla~i se sveop}a magla, i mi (slu~ajnigledatelji) odjednom vidimo da to po~inje film Ni~ija zemlja. Napokon dolazimo tobe, shvativ{i da je tamo nekiminorni Danis Tanovi} (spomena nevrijedan Bo{njak),davno jo{, iz goleme glave jednog od dvojice najgo-lemijih Bo{njaka, onoga srpske veroispovesti, marnuogenijalnu, Oskara vrijednu ideju.

Dalje, to ve} znamo. Cura golim dupetom (pardonguzom) sjedi na mini, ponavljaju}i mantru: Ovo je Srbija

Nije, lutko, to ti je mina, bezuspje{no ju poku{ava uvjerionaj prvi Golemi, za kojeg smo genetskom gre{kom svojim bo{nja~kim umovima mislili da je odavnsmaknut sa scene, jer se u svakoj replici tuìo i Bogu narodu kako su se svi raznorazni urotili da ga smaknuOtkud ti u pola tri? - behne se Cura, i utom: Pras! He-hehe, eto sad vidi{ je mina, cerekaju}i se veli onaj prvGolemi. I po{to se od smijeha nije u stanju sjetiti {ta bdalje radio, a radnja ovog filma je beskona~na - posebnu osamdeset petoj i osamdeset {estoj sceni ({to je sad nredu), Golemi stane u svoju torbu kupiti kamenje s Ni~ijzemlje pa se pje{ke zaputi na ni~iju Golem-planinu. Kagore, a onaj Drugi stig’o prvi.

Jes’ ti to ba sam po~eo zidanje (S)kadra?, priupita ga nspu{taju}i kamen-torbu s nejakih napa}enih ple}a. M

jok, jebo ti Skadar, {to }e nam to. Nego, imamgenijalnu ideju, zidat }emo Andri}grad. Ih, buraz, tu samti ideju ja davno dao, jo{ dok smo prvi put bili bra}a, a me ne poslu{a. Kidisao napraviti onaj Drvengrad, i to Mokroj Gori, na vra`jem Me}avniku, a fino sam tgovorio da }e te u njemu promaha ubit u glavu. Nego

Nemanja dragi, da te pitam ne{to. Imamo l’ mi ikaka plan ove zajebancije, da tako kaèm cilj? - zabrinuto }Prvi.

J

a imam, ho}u da istjeram pravdu iz istorijsknepravde, a i tebi bi bilo od koristi da se ugradi{

povijesne temelje i ovog grada i ovog filma, pa dskupa, da}e Bog, pokupimo Oskara. To nam je jedin{ansa da speremo ljagu s obraza i dobijemo obe{te}enjza materijalnu i nematerijalnu bol koju nam je nanionaj la`ljivi Danis Tanovi}. Nikad nas niko nije tak

ponizio. Priznaj, zar nije odvratno snimiti film o Ni~ijozemlji a Oskara posvetiti zemlji Bosni i Hercegovin

Ni~ije je uvijek ne~ije. Zar nismo lijepo nagovorili onna{u Curu da ovu zemlju nazove Srbijom. A kad to ka`Monika, to ima svoju teìnu, jel’ tako. To nam je najja~(S)kadar u ovom na{em filmu, a najljep{i sam

bezecovao za kraj: Monika prima Oskara i n~istokrvnom srpskom jeziku kaè: Ovo je za mojzemlju Srbiju!

Zar nismo lijepo nagovorili onu našu Curu da ovu zemlju nazoveSrbijom. A kad to kaže Monika, to ima svoju težinu, jel’ tako. Tonam je najjači (S)kadar u ovom našem filmu, a najljepši sambezecovao za kraj: Monika prima Oskara i na čistokrvnom srpskom

jeziku kaže: Ovo je za moju zemlju Srbiju!

LJUBAV I RATPi{e: FADILA NURA HAVER

24.1.2013. I 7



Iako je pro{le nedjelje napunio 80 godina, David Bellamy,~ovjek ~ije su tv emisije obiljeìle djetinjstva brojnih generacijai s ovih prostora, djeluje ìvahno i svjeè, pun optimizma.

Danas ìvi povu~eno sa suprugom Rosemary usred nedo|ije uOkrugu Durham, ima petoro djece (~etvoro usvojene) i devetorounu~i}a - “svi su razli~itih boja”. Radosno pri~a o brojnimtemama, od Boga (“Va`no je da imate ne{to za {ta }ete da sezaka~ite”), preko ljubavi prema baletu (“Da li znate da samnapisao balet koji je izvo|en {est puta?”) do brade (“Nikada,nikada u ivotu se nisam obrijao”) i omiljenim speedo kupa}imga}ama (“Moja djeca ih mrze, ali ja ne mogu da nosim ni{ta{to mi landara oko nogu”).

Me|utim, osmijeh sa lica nestane kada se pomenu klimatskepromjene i sukob koji je nastao 2004. kada je, kontriraju}i

nau~noj konvenciji i javnom mnijenju, globalno zagrijavanje koje je stvorio ~ovjek odbacio kao “besmislicu”. “Od tog trenutkanisam bio poèljan na BBC-u. Zaledili su me jer nisamvjerovao u globalno zagrijavanje. Moja karijera je presu{ila.Izbacili su me iz grupa za o~uvanje prirodne sredine ipljuvali po Londonu. A najgore od svega je {to sam dobiopismo u kome je stajalo ’David Bellamy je pedofil jer nevjeruje u globalno zagrijavanje i ubija na{u djecu’. A sve toje glupost. Posljednjih 16 godina temperature su u padu,ugljen-dioksid u porastu, usjevi su postali zeleniji i brèrastu. Mnogo toga smo uradili da uni{timo planetu, ali~ovjek nije izaziva~ globalnog zagrijavanja.”

Na vrhuncu svoje karijere, osamdesetih i devedesetihgodina pro{log vijeka, David je stizao svuda - virio je izme|u

palminih grana, kr~io put kroz dùngle i izgovarao divnemonologe pra}ene gestikuliranjem nemirnih ruku. “Nikadanisam koristio scenario. Nisam imao ekipu koja je {estmjeseci sjedila na drve}u da bi napravila snimak. Samosam pri~ao bez prestanka. Bilo je divno.” Pedesetiro|endan proveo je u zatvoru u Tasmaniji po{to je blokiraorijeku Franklin u znak protesta protiv planirane izgradnjebrane. Godine 1996. je govorio javno protiv farmi vjetrenja~a(“jer ne funkcioni{u”) i kaè da je to bio po~etak njegovogkraja. “Od tada vi{e nisam bio poèljan na BBC-u.” A sve jekulminiralo njegovim komentarima o zagrijavanju 2004.Kona~an udarac dobio je kada je smijenjen sa mjestapredsjednika Kraljevskog dru{tva za divlje ìvotinje. “Radiosam sa njima 52 godine, a kada su me smijenili, nisu imali

obraza da mi to kaù u lice, nego sam saznao prekonovina. I dalje tvrdim da je cijela ta pri~a oko zagrijavanjakoje{tarija. I nisam usamljen u tome. Ali, ne àlim ni za~im. Kad sam bio na BBC-u, mogao sam da kaèm sve {tosam htio. Danas to vi{e ne moète. Svijet je oti{aodo|avola.”

Uprkos dugogodi{njoj pauzi, ljudi ga i dalje prepoznaju. “Nemogu da u|em u voz ili avion a da mi neko ne pri|e i ne kaè,’David Bellamy! Nismo Vas vidjeli dugo na TV-u - mislili smoda ste mrtvi!’” Da li ikada àli {to je bio bez dlake na jeziku i {to je to uticalo na njegov imid` i popularnost? “Apsolutno ne!Koga briga {to su me stavili u zape}ak? I dalje mogu dapri~am sa svojim cvije}em koje divno napreduje i kaè mihvala ti, Davide!“

Priredio: Nedim Hasi}

ûdesni ìvot Davida Bellamyja



[efik Avdagi} - Uredni{tvu

Ko smo, šta smo,pitanje je sad?

(“Memoari Titovog savjetnika”,SB, br. 842/843)

Javljam Vam se ponukan pri~om o“sveprisutnoj” i nazor nametnutoj dilemi“Bosanac ili Bo{njak?” {to se provla~i krozrubrike i programske sheme brojnih medija(me|u kojima svakako prednja~e oniAvazovi), kao jeftina zabava za pokretanjeniskih strasti pod sloganom - “Naloì pavladaj!” kojim se ekstremno zaga|uje okoli{,te dodatno “motivisan” Titovom neodlu-~no{}u u vrijeme nacionalisti~ke euforije uHrvatskoj prije 43 godine, kada ni on (prijepopisa stanovni{tva) nije znao kako da seizjasni(!?), ako je vjerovati svjedo~enjimanjegovog savjetnika Blaè Mandi}a.

Isti izvor navodi da je izri~it Titov stav popitanju muslimanske nacionalnosti bio da su“oni narod kao i svaki drugi, jer se nacional-nost ne moè praviti vje{ta~ki na religijskojosnovi”. Za Tita kao internacionalistu pita-nje bu|enja nacionalne svijesti na prostoruex-Juge nije imalo veliki zna~aj, zato namse svima to “obilo o glavu”...

U pri~i o nacionima i narodima te pravlj-enju manje ili ve}e razlike izme|u njih,nekako uvijek izgubimo iz vida {iri (satelit-ski) pogled na stvari kako se to kroz povijest

ljudskog roda u pravilu odvijalo. Jer, povijest nas stalno u~i jednoj te istoj lekciji: dok jedan narod sluì nekom rastu, nekoj imagi-narnoj evoluciji planetarne svijesti daju}isvoj dopirnos svjetskoj kulturolo{koj ba{tini,dotle njegovi pripadnici opstaju(!); a kadpo~ne taj isti narod “{lajdrati” u mjestu idruge ljude (bez obzira na na nacionalnupripadnost) iz okruènja vu}i u propast, jed-nostavno on nestaje kao da ga Svevi{njinikad nije ni dao da postoji. Tako su sa licaZemlje nastajali i nestajali brojni narodi, a sanjima obi~aji, tradicija, umjetnost, tj. njihovoduhovno i materijalno naslije|e.

A po ~emu smo to pa mi, oni, na{i, va{ii njihovi (torovi) “specijalni“ pa da opsta-nemo stotinama, hiljadama godina, duè iod “primitivnih“ zajednica Atlanti|ana,Lemurijaca, Maja, Inka itd.

“Svaki ~ovjek je nosilac neke ideje.ôvjek je prema van samo ispoljenje, jezi~kiizraz unutarnje ideje. Isto tako, i svaki narodima odgovaraju}u nacionalnu ideju. Ta idejadjeluje u svijetu i potrebna je za njegovoodrànje. Onog dana kada ta ideja vi{e nebude potrebna kao ~inilac odrànja svijeta,

nesta}e i nosilac te ideje, bilo da je to pojedi-nac ili narod”. Ovo je svojevremeno svijetuporu~io veliki indijski mudrac Vivekananda(1863. - 1902.) koji je svoju vjeru u duhovno-istorijski zadatak indijske kulture u svjetskimrazmjerama, na izuzetno lijep i upe~atljivna~in izrazio u svojoj knjizi “Istok i Zapad”.

Dakle, klju~no pitanje za opstanak i kon-

tinuitet bilo koje vrste - od biljaka, prekoìvotinja do krunskog svjedoka Bogojav-ljanja - homo sapiens, nije u identifikaciji ila`noj dilemi “koko{-jaje“, “Bosanac-Bo{njak”, “jaro-pajdo” ili “Kunto-Panto”, ve}u odgovoru na pitanje: “Da li je idejabo{nja{tva ili bosanstva uop}e potrebnakao ~inilac odrànja svijeta i koja od dvijeponu|ene (ili jo{ neke tre}e) ideje moèpruìti ve}i udio u zajedni~koj kasici sveko-likog znanja, tj. u riznici svjetske kulture?!?”

Razlog {to mi jo{ uvek ìvimo u dràvimakar se ona po{prdno i skra}eno zvala -

Be i Ha ha ha, uprkos tolikoj bijedi, nevolji,siroma{tvu i potla~enosti, iznutra i spolja, jasno je da svoje izvori{te nalazi u postoja-nju nacionalne ideje koja je jo{ uvijekpotrebna za odrànje svijeta. Me|utim, jo{koliko dugo }e ovo “dràti vodu”? Statistikasa svojim brojkama i praksa sa pogubnimposljedicama su neumoljive… Po{to je izdana u dan sve manje “nosilaca ideje o pri-padnosti nekoj naciji” na sve ~etiri stranesvijeta (?!), {to zbog ekonomske krize, {tozbog izrabljiva~kog odnosa manjine nadve}inom, evidentno je da nam prijeti bijelakuga, tj. stalni rast mortaliteta (i mediokrite-

ta) u odnosu na natalitet (i svjetonazor).

Tako su nas, polako ali sigurno, vremen-ska linija koju smo odabrali i prirodni zakoniuzroka i posljedica doveli do ishodi{ta koje jasno i nedvojbeno kaè: Zvali se Bosanci iliBo{njaci, bili konstitutivni ili konstruktivni,manjina ili ve}ina, sasvim je nebitno u odno-su na ono {to nam vrijeme donosi. Ako sepo zori dan poznaje, umjesto hamletovskogpitanja o pripadnosti naciji, za 5, 10 ili ~ak20 godina vjerovatno }e narodima sa pros-torima ex-Juge puno va`nije biti pitanjepukog preìvljavanja i samoodrìvog kak-

vog-takvog razvoja (naravno, bez nacio-nalnog predznaka). Jer, dok se bavimopitanjima “ko smo-{ta smo”, polako ali sigu-rno zakoni “slobodarskog” turbokapitalizmakoji bri{u granice nacija, name}u nam drugeprioritete i druga pitanja na koja valja odgov-oriti. Jedno od onih sa kojim se ve}suo~avaju ne samo narodi sa prostoraBalkana ve} i cijeli svijet, zasigurno je: “Dokada }e ve}ina dopu{tati manjini da uprav-lja njihovim ìvotima i vremenom koje nam je Stvoritelj stavio na raspolaganje?”

[efik Avdagi}, Sarajevo

24.1.2013. I 8

REAGIRANJA



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJUSLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

slobodna bosna [broj 846, 24.1.2013]

Documents