slobodna bosna [broj 847, 31.1.2013]

7/29/2019 Slobodna Bosna [broj 847, 31.1.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-847-3112013 1/84

SJE]ANJE NA SR\ANA: USPJEH GOLUBOVI]A NA SUNDANCE“

www.slobodna-bosna.b

I

Da;mirj



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJUSLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba



POLEDICA NA AUTOCESTIItalijanski i austrijski gra|evinari

tuè Federaciju BiH

Dvije gra|evinske kompanije, austrijski“Strabag“ i italijanski konzorcij „Pizzaroti iSalini“, tvrde da su grubo izigrane natenderima za izgradnji autoceste 5C inajavljuju pokretanje tu`be protivFederacije BiH i od{tetnog zahtjeva uiznosu od dvadesetak miliona KM

TAJNA USPJEHA“UGLEDNOG“SARAJEVSKOG BIZNISMENAKaznena prijava SIPA-e protiv

Nusreta âu{evi}a

Direktor SIPA-e GORAN ZUBAC podnio je14. decembra pro{le godine TuìteljstvuBiH kaznenu prijavu protiv sarajevskogbiznismena NUSRETA ÂU[EVI]A idesetorice njegovih poslovnih suradnika,

me|u kojima se nalazi i ENSAD KARI],aktualni direktor Javnog poduze}aAutoceste Federacije; iako se âu{evi} injegovi ortaci, (su)vlasnici, direktori i~lanovi uprava vi{e povezanih kompanijasumnji~e za pranje novca u iznosu ve}em

od 4,5 milijuna KMDràvno tuìteljstvose, ponovno urekordnom roku, zanepunih mjesec dana,proglasilonenadle`nim i istraguo milijunskom

kriminalu prepustiloKantonalnomtuìteljstvu u Sarajevu

“LOTIKA” HVATA ME PANIKAU lijepom starom, gradu, Andri}gradu

MIROSLAV KOJI], poslanik SDS-a uNarodnoj skup{tini RS-a, krajem pro{lenedjelje na{ao se na meti EMIRA KUS-TURICE, koji je na njega izru~io salvuuvreda optuìv{i ga “da ovaj biv{i udba{”nagovara op{tinske vlasti u Vi{egradu damu otmu Andri}grad; Koji}, me|utim, za

na{ list tvrdi da rediteljnije uloìo ni{ta uizgradnju Andri}grada ida ga nervoznim ~inizahtjev SDS-a da serazjasni vlasni~ka struk-tura u Andri}gradu teobja{njava da li jeKusturica nacionalniinteres Srba stavio uslu`bu li~nog boga}enja

SAMO DA RATA NE BUDEUspje{an dugometra`ni

igrani prvijenac

Svoj prvi dugometra`ni igrani film KRIVINAna ovogodi{njem “Rotterdam FilmFestivalu” predstavio je i Sarajlija izToronta IGOR DRLJAÂ; za na{ magazintridesetogodi{nji reditelj govori o odrastanjuu Sarajevu, odlasku u Kanadu i snimanju

svog prvijenca

SRDANOVI “KRUGOVI“Pri~a o hrabrosti

Film “KRUGOVI“ beogradskog rediteljaSRDANA GOLUBOVI]A, inspirisanherojskim ~inom Trebinjca SR\ANAALEKSI]A, osvojio je specijalnu nagraduìrija na presti`nom Sundance FilmFestivalu, a uskoro }e biti prikazan i na jednom od tri najve}a evropska festivala,Berlinalu; reditelj Golubovi} za “SB“ govorio tome za{to je odlu~io snimiti ovaj film tekako je tragi~na sudbina mladi}a izTrebinja ujedinila nekad zara}ene narodena prostoru biv{e Jugoslavije, vrativ{i vjeruu ljudskost i opro{taj

ALTERNATIVA IZ TEKSASAOmar sarajevska ruà

ûveni progresivci iz Texasa, THE MARSVOLTA, okon~ali su 11-godi{nju karijeru, dok

je gitarista OMAR RODRIGUEZ-LOPEZosnovao novi bend BOSNIAN RAINBOWS,za ~iji je naziv inspiraciju dobio tokom

boravka u Sarajevu

31.1.2013. I

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

64

54

58

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-847-3112013 4/84I 31.1.2014

VRIJE\A IZA LE\A

Direktor BHRT-aMuhamed

Bakarevi} naneprimjerenna~inkomentiraoistupe delegataTihi}a, Raguà iBradari}a^lanovi Poslovodnog odbora BHRT-abili su zate~eni istupom generalnogdirektora dràvnog Javnog servisaMuhameda Bakarevi}a, kada je naposljednjoj sjednici komentarisaosastanak u Domu naroda ParlamentaBiH. Nakon {to su delegati u Domunaroda odbacili Izvje{taj o poslovanjuBHRT-a u 2011. godini a od ~lanovaUpravnog odbora Javnog servisazatraìli izvje{taj o provo|enjuzakonitosti u slu~aju suspenzijedirektora BHT-a Marija Peji}a i osudilinedemokratski ~in zabrane njegovogulaska u zgradu RTV doma, Bakarevi} je iznio brojne, krajnje neprimjereneuvrede na ra~un dràvnihparlamentaraca. Posebno jekomentarisao izlaganja delegata SDASulejmana Tihi}a, HDZ-a 1990Martina Raguà i SDP-a MehmedaBradari}a, koje je, ina~e, na sjedniciDoma naroda saslu{ao bez pogovora.

(S.B.)

Zastupnici u Skup{tini Kantona Sar aj-evo jednoglasno su usvojili amandmane naUstav Kantona Sarajevo, kojima je prvi putu BiH na nekoj razini vlasti implementirana

presuda Evropskog suda za ljudska prava uStrasbourgu u slu~aju “Sejdi} i Finci”.

Od sada }e zastupnici koji se izja{njavaju kao Ostali mo}i formirati zaseban klub, pod uvjetom da postoji najmanje jedan zas-tupnik koji se izja{njava kao Ostali, odnos-no kao pripadnik nacionalne manjine.

Tako|er, u rukovodstvu Skup{tine, osim predsjedavaju}eg i dva zamjenika iz konsti-tutivnih naroda, birat }e se i tre}i zamjenik,

predstavnik Ostalih.I to je cijeli sadràj ustavnih promjena

kojima je Kanton Sarajevo, bez mnogo pompe i krupnih rije~i, eliminirao diskrimi-natorske ustavne odredbe prema nacional-nim manjinama. Ustavne promjene koje suu Sarajevu pro{le tako glatko, na razinidràve zapinju ve} vi{e od tri godine,spre~avaju}i BiH da podnese aplikaciju za~lanstvo u EU. Ustavna rje{enja na dràvnojrazini, kojima bi se deblokirao evropski put

BiH, nisu puno kompliciranija od rje{enj primijenjenih u Kantonu Sarajevo, adogovor politi~ke {estorke jo{ se i ne nazirPrije svega zato {to se implementacija presude Suda u Strazburu na dràvnoj razinkoristi kao prilika za ostvarivanje nekidrugih interesa, koji s nacionalnim manjinama nemaju nikakve veze. Tandem L

favorizira posredni izbodva ~lana Predsjedni{tva BiH iz Federacijekoji Radon~i}u otvara put da na izborim

2014. godine zauzme funkciju bo{nja~ko~lana Predsjedni{tva BiH a Lagumdìfunkciju predsjedavaju}eg Vije}a ministarBiH, dok tandem ôvi}-Ljubi} zagovarneposredni izbor dva ~lana Predsjedni{tvBiH, ali uz uvjet da se Federacija BiH pod

jeli na dvije izborne jedinice, u ~emu izdu{no podràva i ~elnik SNSD-a M

. Ni u jednom ni u drugom slu~aju ne b

se pobolj{ao poloàj nacionalnih manjinanego bi se jednostavno skinuo s dnevnoreda.

(A. Metiljevi}

STRANA^KA ZLOUPOTREBA PRESUDE “SEJDI] I FINCI”

MINI MARKET

Kanton Sarajevo pronašaorješenje za presudu “Sejdić

i Finci”, za razliku odpolitičke šestorke koja

godinama tapka u mjestu

“OSTALI” U DRUGOM PLANU[estorka ne traga za rje{enjem koje bi popravilo poloàj nacionalnih manjina u BiH

Muhamed

Bakarevi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]

31.1.2013. I

NI ZA [TA SEEDITA NE PITA

Ministarfinansija Nikola[piri} zavrijeme bolovanjanije ovlastiprenio na svojuzamjenicu Editu \apo

Ni nakon dva mjeseca javnosti jo{uvijek nisu poznati svi detalji vezani zasaobra}ajnu nesre}u s ve}ommaterijalnom {tetom i pet povrije|enihosoba u Titovoj ulici u Drvaru, koja sedogodila 30. novembra u 21.50 sati, a ukojoj je ministar finansija i trezora BiHNikola [piri} u svojstvu suvoza~azadobio teè povrede. Kako nezvani~nosaznajemo, zapisnik sa mjestadoga|aja koji su sa~inili djelatniciPolicijske uprave Drvar u vi{e navrata je mijenjan kako bi se skinula svaka

odgovornost za izazivanje saobra}ajnenesre}e sa [piri}evog voza~a JoviceStevandi}a, koji je upravljao slu`benimvozilom marke “Audi“. S druge strane,ministar [piri}, koji je nakonsaobra}ajne nesre}e bio podvrgnutoperaciji kuka, jo{ uvijek je nabolovanju, ali to mu ne smeta dasuvereno vlada i upravlja Ministarstvomfinansija i trezora BiH. Naime, premavaè}em zakonu, poslove ministra koji je iz zdravstvenih ili bilo kojih drugihrazloga sprije~en da obavlja, preuzimanjegov zamjenik. Me|utim, u

konkretnom slu~aju [piri}evo mjesto, izneznanja ili nepetljanja u vlastiti posao,nije preuzela zamjenica Edita Dàpo,nego [piri}eva {efica kabineta SanjaJoki} uz malu pomo} [piri}evogpomo}nika Ranka [akote. (M.F.)

MINI MARKET

Imenovanje glavnogdržavnog tužioca

Nikola [piri}



Prije nekog vremena vrlo dobro i pravovremenoinformirana osoba iz Banja Luke kazala mi je kakose Srpska demokratska stranka RS ve} sada, nepune

dvije godine prije odràvanja op}ih i entitetskih izbora, priprema za preuzimanje vlasti u Republici Srpskoj u jesen naredne godine. Navodno je, prema ovom izvoru,vrh SDS-a ve} i personalno odabrao najistaknutije svojestrana~ke ljude koji }e preuzeti najodgovornije du`nosti u

budu}oj entitetskoj vlasti. Spominje se tako da }e kandi-dat ove stranke za predsjednika Republike Srpske nasljede}im izborima biti M , dugogodi{njigradona~elnik Bijeljine. Savez nezavisnih soci-

jaldemokrata u nekoliko je lokalnih izbornih ciklusa poku{avao preoteti vlast u Bijeljini od SDS-a i njegovogneprikosnovenog lidera u Semberiji Mi}i}a, me|utimsvaki puta izborni poraz je bivao sve uvjerljiviji. I bolni-

ji. Stoga uop}e nije bez logike i ozbiljnog promi{ljanjaeventualna namjera SDS-a da Mi}i}a kandidira za pred-sjednika Republike Srpske: ako je tri puta porazioDodikove kandidate na op}inskim, zbog ~ega to ne biuspio u odmjeravanju snaga sa SNSD-ovim predsje-dni~kim kandidatom, radilo se ~ak i o Mosobno.

Srpska demokratska stranka, opet navodno, ve} uovom trenutku ima spremnog kandidata i za budu}eg

predsjednika Vlade RS-a: za tu se du`nost priprema, potpredsjednik SDS-a i dopredsjedavaju}i

Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.Tridesetosmogodi{nji Tadi} politi~ki je veteran, savelikom energijom i ni{ta manjim ambicijama.

Posebno mi je zanimljivo bilo ~uti da u budu}oj vlastiSrpska demokratska stranka ozbiljnu poziciju priprema i

planira za V , {efa Kluba poslanika

SDS-a u Narodnoj skup{tini RS-a. Kako mi je re~eno,

agilni pravnik iz Gacka Govedarica bi prema aktuelnimstrana~kim i kadrovskim projekcijama u budu}o(ve}inski SDS-ovoj) Vladi RS trebao dobiti resor, “zonodgovornosti” sli~nu onoj kakvu je u Vladi Srbije za seb

priskrbio A , prvi potpredsjednik VladSrbije. Dakle, borbu protiv organiziranog kriminala, sistemske korupcije, uspostavu vladavine zakona.

Jesu li SDS-ovci malo poùrili, ima li njihova samouvjerenost upori{te, je li ih prerano protresla pobjedni~keuforija, tek treba vidjeti. Rezultati posljednjih lokalniizbora odrànih prije nepuna ~etiri mjeseca (na kojima jSDS osvojio 27 na~elni~kih funkcija u RS, skordvostruko vi{e od Dodikovog SNSD-a), svakako s

potvrda da politi~ki rejting ove stranke rapidno i nezaustavljivo raste, kao i da je vrlo realno o~ekivati da }e se tatrend nastaviti i u periodu koji slijedi.

Dva dana je ove nedjelje Narodna skup{tinRepublike Srpske raspravljala o Nacrtu zakona o ispitivanju porijekla imovine, dokumentu koji je u parlamentarnu proceduru uputio Klub zastupnika SDS-a, odnosnnjegov predsjednik Vukota Govedarica. Poslanici vlada

ju}e Dodikove partije, kojih je u Narodnoj skup{tini vi{od polovine, u po~etku su nacrt ovoga zakona do~ekali nno`, kako su tvrdili iz formalnih razloga, upozoravaju}na njegovu nedora|enost, nekonzistentnost, neuskla|enost, povr{nost. Kvalificirali su ga kao improviziran

populisti~ki dokument ~iji je jedini cilj demago{ko saku pljanje jeftinih politi~kih poena u “postoje}oj te{koj soc jalnoj situaciji u RS-u”. A, u su{tini, dvodnevna raspravu Narodnoj skup{tini RS, kojoj je centralna tema bio zaht

jev za zakonsko uobli~avanje i sankcioniranje nezakonitste~ene imovine u zadnjih dvadeset godina, zapravo j

pokazala potpunu dezorijentiranost, nekompetentnost

nedoraslost, nemo} i, na kraju, nepatvoreni strah i panikI 31.1.2016

Dvodnevna rasprava u Narodnoj skupštini RS, kojoj je centralnatema bio zahtjev za zakonsko uobličavanje i sankcioniranjenezakonito stečene imovine u zadnjih dvadeset godina, zapravo jepokazala potpunu dezorijentiranost, nekompetentnost, nedoraslost,nemoć i, na kraju, nepatvoreni strah i paniku vladajuće političkeklase okupljene oko Milorada Dodika i njegovog klimoglavog,klijentelističkog stranačkog aparata

SVE ZA SRPSKU, SRPSKUNIZA[TAPi{e: SENAD AVDI]

Srpska demokratska stranka se ne}e mDodika i njegov



vladaju}e politi~ke klase okupljene oko Milorada Dodika i njegov-og klimoglavog, klijentelisti~kog strana~kog aparata.

Retorika i argumentacija kojom su se koristili poslanici SNSD-a,ali i nazo~ni ministri iz kabineta premijera Asvjedo~ila je i govorila o svemu drugom, samo nije doticala meri-tum rasprave - predloèni Zakon, kao jedan od klju~nih u borbi pro-

tiv sistemske korupcije i endemskog politi~kog kriminala. Osione prijetnje, optu`be za izdaju dràvnih i nacionalnih interesa, kon-strukcije i objede o me|unarodnoj zavjeri sa ciljem ru{enja stubo-

va Republike Srpske (prije svih predsjednika Milorada Dodika),najvi{e su svjedo~ile o potpunoj dezorijentiranosti, ali i“potro{enosti” vladaju}e politi~ke elite u Republici Srpskoj.Udaralo se neselektivno po nevladinoj mreì, prozivali su seodmetnuti, zlonamjerni mediji. Navodno nije daleko dan kada }eMilorad Dodik pomesti menad`ment i ure|iva~ki ansambl Radio-televizije Republike Srpske, budu}i da je entitetski javni servis,tradicionalno lojalan predsjedniku, izgubio medijski rat protivnezavisnih, privatnih elektronskih medija, prije svih bijeljinske BNtelevizije.

Jo{ jedna va`na ~injenica se mogla bez mnogo muke primijeti-ti tokom dvodnevnog zasjedanja Narodne skup{tine RepublikeSrpske: SNSD je zapravo stranka potpunih kadrovskih invalida,nesposobnih, nekompetentnih, limitiranih, bezbojnih provincijskihfunkcioner~i}a nedoraslih bilo kakvoj ozbiljnoj i su{tinskojdiskusiji. “Provjereni” strana~ki metuzalemi okupljeni okoDodika, R , N , pa i I , ostavlja-

ju privid ozbiljnosti, a su{tinski su potpuno marginalizirani u bilo

kakvom procesu ozbiljnog odlu~ivanja. Istovremeno, nije za t potvrda isklju~ivo posljednje skup{tinsko zasjedanje, Srpskdemokratska stranka svoju najslabiju kariku ima u neuvjerljivomkolebljivom lideru M . Njihov klub poslanika

Narodnoj skup{tini RS-a djeluje u{timano i uigrano, razlo`no, sglavom i repom. Kona~no, i u dràvnom parlamentu SDS-ovc

i Ognjen Tadi} prednja~e po ozbiljnosti pripremanju za sjednice i borbi za vlastita politi~ka uvjerenja rje{enja.

Malo ko je vjerovao nakon {to je na pro{logodi{njim parlamentarnim izborima u Srbiji pobijedila Srpska napredna stranka, a n

predsjedni~kim njen lider T , da }e biv{i radikaimati kadrovskih potencijala da popune ministarska i brojna drug

va`na dràvna mjesta. Tomislav Nikoli}, A, to je bilo sveto SNS-ovo trojstvo; te{ko d

se iko mogao sjetiti ~etvrtog va`nog ~ovjeka u toj stranci. A ondsu ko zna odakle SNS-ovci izvukli neke opasne i sposobne klince gurnuli ih u vatru; poput predsjednika Narodne skup{tine N

, glavnog pregovara~a sa Kosovom, Dtako|er klinca, Nikoli}evog savjetnika za vanjsku politiku, ope

juno{u M … Ne znam, ponovo se ogra|ujem, koliko je ta~no da se Srpsk

demokratska stranka ve} sada samouvjereno priprema da u jesenaredne godine preuzme vlast u Republici Srpskoj. Izvjesno jsamo jedno: SDS je ve} sada najprofiliranija politi~ka stranka

bosanskohercegova~kom vi{epartijskom prostoru! Na lokalnojentitetskoj i dràvnoj razini.

31.1.2013. I

previ{e truditi da na narednim izborima pometeti, dezorijentirani SNSD

KAKO ]E [ESTORKA IZGLEDATI 2014.

Dodikov strah od SDS-a

KAKO ]E [ESTORKA IZGLEDATI 2014.

Dodikov strah od SDS-a



ÊTVRTAK, 24. JANUARVijest da bi MIRALEM PJANI] mogao

karijeru nastaviti u Barceloni nailazi navi{ednevni podsmijeh, osobito hrvatskih

nogometnih sladokusaca i znalaca. “

, pitaju se na jednom portalu. Zbilja, {ta ima da traì? Pjani} je protiv madridskog Kraljevskog kluba, u

Ligi prvaka, odigrao dvije utakmice i dao jedan gol. Modri} je za Real odigrao 40utakmica i, tako|er, samo jedan gol zabio...

PETAK, 25. JANUAR Nevjerovatna je drskost, upornost,

bezobrazluk koju Dnevni avaz uz pomo} jednoga bezo~nog advoka ta (F

) i jednog poluuspje{nog ubice(E ) danima ispoljava dok a-zuju}i ne{to {to se dokazati ne moè: da jeakademik SULEJMAN RED@I] bio pripa-

dnik tajnih bo{nja~kih parapolicijskih slu`bii da tu treba traìti uzroke njegovogtragi~nog kraja. Ima li ministar sugurnosti

imalo utjecaja na svoju biv{u ènu A , vlasnicu “Avaza“ da jeupozori kako je ovakvo pisanje monstru-ozno, da vrije|a obitelj rahmetli akademikaRedì}a. Ili se “Avaz“ definitivno oteo bilokakvoj zdravorazumskoj kontroli i nadzoru?

SUBOTA, 26. JANUARJu~er su me iz Oslobo|enja blago i

saàljivo upozorili da je u sutra{njoj dionicisvojeg kolumnisti~kog maratona ABDU-LAH SIDRAN na{ao malo vremena i dosta

prostora da se i meni krvi napije i nagovorimi se na pasja preskakala. Kolegijalno minude da, ukoliko me zanima, pro~itam

Sidranovu kolumnu prije nego {to budeod{tampana. Ne zanima me, jebat ga...

Jutros, nakon niza dojava, sa ogromnomrado{}u ~itam tekst srpskog pisca VLA-DIMIRA ARSENIJEVI]A u Jutar njemlistu . Arsenijevi}u je tek na prvi pogled

povod za tekst bila posjeta italijanskeglumice MONICE BELUCCI Banjoj Luci iVi{egradu u pratnji reìsera EMIRAKUSTURICE; a zapravo najbolji i najpo-

eti~niji dijelovi njegovog teksta su inspi-risani posjetom Prijedoru, gdje je doma}in beogradskom piscu bio SUDBIN MUSI],Bo{njak, logora{, borac protiv zaborava.

Mu~no je, nesno{ljivo, poniàvaju}enakon Arsenijevi}a ~itati Sidrana, njegovo

privatno, samoìvo, samozaljubljeno kuku-mav~enje, prenemaganje, cviljenje, reànje.Mene optuùje da sam dio “~etni~kema{inerije“. Neka, fino. Vidim da je Aka-demik posljednjih mjeseci nakupio solidanizbor SMS poruka koje sam mu slao, pamu, da upotpuni kolekciju {aljem sljede}u.OPTIČKI PARADOKS: Otkako mu je

Slavni reìser platio da popravi i izo{tri vid,Veliki pisac sve nepogre{ivije raspoznaje~etnike.

NEDJELJA, 27. JANUARSkoro do pred pono} sam sjedio sa

rukometnim trenerom, Mostarcem ZVON-KOM NOKOM SERDARU[I]EM, njego-vom suprugom i kolegama sa Federalnetelevizije. Pretresao je u vi{esatnomugodnom razgovoru Noka, valjda najtr o-fejniji evropski rukometni trener, 40-godi{nju povijest ex jugoslovenskog isvjetskog rukometa. Osvr}e se Noka na

sino}nju utakmicu za tre}e mjesto naSvjetskom prvenstvu u [paniji u kojoj jeHrvatska pomela Sloveniju. Prije dvijegodine Serdaru{i} je bio selektor Slovenije,

pa je podnio ostavku. Pri~a kako sesporje~kao sa mo}nim ~ovjekom sloven-a~kog sporta, gradona~elnikom LjubljaneZORANOM JANKOVI]EM. “

, rekao muJankovi}. “

, odgovorio mu je mostarski {eret Noka Serdaru{i}.

PONEDJELJAK, 28. JANUARIskreno mi je ào zbog gluposti koju j

sebi dopustio PREDRAG KOKA KURTE[, ministar unutra{njih poslova Fede

racije BiH. Zbog ~ega je slu`beni automobil vozio on, za{to volan nije prepusti

slu`benom voza~u? Za{to je pobjegao, jeste, nema nikakve sumnje, kada jizazvao, o~ito manji, saobra}ajni udesZbog ~ega se u daljem toku istrage samdodatno uvaljivao i komplicirao svo

poloàj? Ne znam. Nije me jednom, negdesetine puta, Koka Kurte{ vozio slu`benom vozilu: zezao sam se da snjegova slu`bena kola zovu KOKAKOLA... Ali ovo vi{e nije {ega, o~ito

Naàlost.

UTORAK, 29. JANUAR

, kaè GORAN SALIHOVI] dananakon {to je izabran za glavnog tuìteljTuìteljstva Bosne i Hercegovine. I dodajglavni tuìtelj: “

Potpuno jneva`no ko je, politika, ili struka, izabraSalihovi}a za glavnog dràvnog tuìtelja

prvi puta se u karijeri ~ovjek do~epatuìteljske du`nosti i to one najvi{e najodgovornije - a takvu kadrovsku politikmoè voditi ili politizirana struka ilnestru~na politika. Kako god bilo, na istmu ga do|e.

SRIJEDA, 30. JANUARMogla je (i trebala) dana{nja sjednicKantonalne skup{tine Sarajeva biti upam}ena po izmjeni kantonalnog Ustava uvr{tanju “ostalih“ me|u konstitutivnnarode. Me|utim nije: obiljeìla je sjednic

prepirka poslanika ZAIMA BACKOVI]A NED@ADA FAZLIJE koja se okon~altako {to je intelektualac i branitelj Backoviopsovao mater Fazliji i napustio sjednicu

Navodno mu je Fazli ja namjeravaodgovoriti na isti na~in, ali je, po obi~aju

proma{io: umjesto majke mu opsovao oco~ina!

I 31.1.2018



DESNICA POREMETIOLJEVICU

Nakon povratkaministraRadivojevi}a,blokiran izbornadzornihodbora unekoliko va`nihdràvnih

preduze}aMinistri u Vladi Federacije BiH nisu nina pro{loj sjednici razmatraliimenovanje novih ~lanova Nadzornogodbora Hrvatskih telekomunikacijaMostar . Iako je starim ~lanovimaNadzornog odbora mandat istekaopo~etkom decembra 2012., zbog ~egasu njihovi privremeni nasljednici trebalibiti hitno izabrani (dok se u redovnojproceduri ne imenuju novi), resorniministar prometa i komunikacija Enver

Bijedi} uporno izbjegava rje{avanje togproblema. Ministru Bijedi}u je, naime, jasno kako bi, nakon povratka njegovogkolege Desnice Radivojevi}a, SDP

MINI MARKET

Organizacija zaduèna za promociju,koordinaciju i razvoj menad`mentagranica Evropske unije FRONTEXnedavno je organizovala sastanak uglavnom gradu Poljske,Var{avi.

Sve zemlje, ~lanice EU-a i one koje senadaju ~lanstvu u toj organizaciji, poslalesu ozbiljne, stru~ne i kompetentnekadrove na taj sastanak osim na{e zemlje,koja je u Var{avu poslala - sekretaricu!

Naime, BiH je u Var{avi predstavljala, sekretarica zamjenika direkt-

ora Grani~ne policije @ . Na

sastanku na kojem je bilo rije~i o nadzoru,za{titi i kontroli granica EU-a, sekretaricaKu{i} je sa visokim du`nosnicima iuposlenicima grani~nih slu`bi zemaljaEU-a razgovarala o doprinosu na{e zemljeu borbi protiv ilegalne emigracije.

Da nije àlosno, bilo bi komi~no, aako nam EU ponovo uvede vizni reìm,

pitat }emo se za{to. Mo`da }e namsekretarica Ivana Ku{i}, kao (ne)kompe-tentna osoba znati dati odgovor na to

pitanje!(M.F.)

VA[AR U VAR[AVI

Na važnom skupu u VaršaviBiH zastupala sekretarica

zamjenika direktora Graničnepolicije Žarka Lakete

Premda se podaci o korisnicima poticaja, isplati sredstava za kapitalneinvesticije i drugoj pomo}i u federalnomMinistarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva jo{ uvijek bri`no skrivaju, posve

je izvjesno kako }e raspodjela novca u pro{loj godini izazvati buru nezadovoljstvame|u poljoprivrednim proizvo|a~ima.Kako “SB“ doznaje, na popisu poljopri-vrednika kojima je u 2012. odobreno vi{e

od 200.000 KM ponovno se na{ao M, strana~ki kolega ministra Ji samozvani predsj-

ednik fantomskog Udruènja poljopriv-rednika u BiH. Peji}u, koji je i vije}nik

Narodne stranke Radom za bolji tak uOp}inskom vije}u Grude, na ime “kapita-lnih investicija“ najprije je ispla}eno145.000 KM, koliko je navodno uloìo uobjekat za preradu mlijeka. Potom je poistom osnovu, ali za izgradnju {tala za kravei konje, dobio jo{ 81.000 maraka, tako damu je u kona~nici federalno Ministarstvo

poljoprivrede isplatilo 226.000 KM. [iroke

je ruke ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi bio i prema Saveza poljoprivredniudruènja Federacije BiH, kojem jdodijelio 30.000 maraka. Na ~elu ovoudruènja nalazi se A , jo

jedan strana~ki kolega federalnog ministr poljoprivrede Ivankovi}a Lijanovi}a.

(S.M

NOVÂNI (P)OTICAJI

Ministar Jerko Lijanovićobilato nagradio “farmere“bliske NS Radom za boljitak

DesnicaRadivojevi}

JerkoLijanovi}



PRO ET CONTRA

31.1.2013. I

izgubio kontrolu nad HT-om Mostar,budu}i da je ministar prostornogure|enja pristao podràti kandidateSDA, HSP-a i Narodne stranke Radomza boljitak. Stoga je Bijedi} odabraodrugu, jednako lo{u soluciju da zbogisteka mandata ~lanovima Nadzornogodbora, rad ovog javnog poduze}abude gotovo blokiran. U istu je situacijufederalni ministar prometa ikomunikacija doveo i jo{ nekoliko javnihpoduze}a, me|u kojima sunajzna~ajnije @eljeznice Federacije BiH i Ceste FBiH , u ~ijim nadzornimodborima tako|er sjede ~lanovi kojima je istekao mandat. (S.M.)

EKS EKSPERTI

Mediji u RS-unaglo otkrili daDarko Trifunovi}i DomagojMargeti} nisuni eksperti ni

borci protivorganiziranogkriminalaDva najistaknutija ~lana Ekspertnogtima Jugoisto~ne Europe za borbuprotiv terorizma, organiziranog kriminalai korupcije, Darko Trifunovi} iDomagoj Margeti}, predali suSpecijalnom tuìla{tvu za organizovanikriminal u Beogradu krivi~nu prijavuprotiv Milorada Dodika zbog “krivi~nihdjela pranja novca i utaje poreza,korupcije, sukoba interesa”. Prijavu supotkrijepili dokumentima i dokazima da je Dodik nezakonito ste~eni novac praou Republici Srbiji.Potez Trifunovi}a i Margeti}a izavao jeprili~nu pa`nju medija u Srbiji i BiH, sizuzetkom medija u Republici Srpskojkoji su do ju~er u stopu pratili rad fan-tomskog Ekspertnog tima i bezizuzetka okivali u zvijezde ekspertnidvojac Trifunovi}-Margeti}. (M.A.)

MINI MARKET

DRAGAN JOVIÎ]DirektorKamernogteatra 55

DAMi{ljenja sam da se

me|unarodna zajednica trebauklju~iti u pronalaènje rje{enja upresudi Sejdi} i Finci jer smatramda na{i politi~ari ne èle da do|udo rje{enja ove presude.

ISMETOSMANOVI]

Predsjednik Kluba SDA uParlamentuFBiH

DAGlavnu i klju~nu ulogu upronalasku rje{enja treba daodigraju doma}i politi~ari,odnosno ljudi koji imajulegitimitet i izabrani su odstrane gra|ana da ova pitanjaprivedu kraju. Me|unarodna

zajednica moè pomo}i kaodobar medijator.

DU[AN [EHOVACDirektorBiroa zaljudskaprava

NEMe|unarodna zajednica trebala biprvo omogu}iti da konstitutivninarodi imaju svoja prava, pa tekonda da rje{avaju pitanje manjina.

ALEKSANDARHR[UM

Urednik Zabranjenogforuma

NESmatram da je me|unarodnazajednica dovoljno u~inila popitanju rje{avanja presudeSejdi} i Finci u na{oj zemlji.Sada je sve na politi~arimana{e zemlje, koji ovaj slu~aj nedoìvljavaju kao ne{to bitno.

ASIM MUJKI]Profesorna FPN-a

DAPredstavnici me|unarodnezajednice su autori sramnog

dijela ustava koji je ekspliciteantisemitski i bio bi red daisprave tu svoju veliku gre{ku.Ovo ne razrje{ava odgovornostidoma}e politi~ke lidere koji sudvadeset godina ravnodu{noposmatrali diskriminiraju}upraksu koja spre~ava gra|aneda se kandidiraju za ~lanaPredsjedni{tva.

SAFET SOFTI]Poslanik uParlamentuBiH

DAPodràvam ideju ukoliko to moèishoditi kona~nom rje{enju, jero~igledno ni nakon ovolikovremena doma}i politi~ari nisuspremni do}i do kona~nog cilja.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Treba li se međunarodna

zajednica aktivno uključiti upronalaženje rješenja upresudi Sejdić i Finci?

Priredila: Ma{a ]osi}



Ukratkom razmaku od samodvadesetak dana Javno preduze}eAutoceste Federacije BiH “za-radilo“ je dvije tu`be inostr anihgra|evinskih kompanija, s veli-

kim izgledom da obje izgubi a podnosi-

ocima tu`bi nadoknadi {tetu koja se mjerimilionima eura. Austrijska gra|evinskakompanija Strabag ve} je formuliralaod{tetni zahtjev na 2,5 miliona eura, dok }eod{tetni zahtjev italijanskog konzorcijaPizzaroti&C.S.p.A i Salini S.p.A. bitineuporedivo ve}i. I austrijski i italijanskigra|evinari tvrde da su grubo izigrani name|unarodnom tenderu za izgradnjudionica autoceste 5C: austrijski Strabag,

iako je pobijedio na tenderu, izgubio j posao vrijedan blizu 25 miliona eura, dok jitalijanski konzorcij, pobjednik na tenderza izgradnju dionice Vlakovo - Lepenicaostao bez posla vrijednog 152 miliona eura

Ravno prije godinu dana austrijskgra|evinska tvrtka Strabag progla{ena j

pobjednikom na me|unarodnom tenderu z

I 31.1.20112

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILI^I]

SDP-ov DVOJAC DAMIR HAD@I]I ENSAD KARI] OSUMNJI^EN ZATENDERSKE MU]KE

Dvije građevinske kompanije, austrijski “Strabag“ i italijanski konzorcij“Pizzaroti i Salini“, tvrde da su grubo izigrane na tenderima za izgradnju

autoceste 5C i najavljuju pokretanje tužbe protiv Federacije BiH i odštetnogzahtjeva u iznosu od dvadesetak miliona KM



izgradnju mosta preko Save kod Svilaja,koji je sastavni dio me|unarodnogcestovnog koridora 5C. Ranije jedogovoreno da izgradnju ovog mosta

zajedni~ki finansiraju BiH i Hrvatska uomjeru 50:50 posto, a na me|unarodnomtenderu ubjedljivo najniù cijenu zaizgradnju mosta, oko 25 miliona eurauklju~uju}i i PDV, istakao je austrijskiStrabag, s kojim je potpisan ugovor ufebruaru 2012. godine. Poslodavci,Hrvatska i BiH, ugovorom su se obvezali

da }e u roku od 180 dana nakon potpisanogugovora rije{iti proceduralne probleme iuvesti Strabag u posao.

To se me|utim nije desilo: ugovorenirok je istekao jo{ u septembru pro{legodine, a ni do danas nije preciznoutvr|eno ko je odgovoran za vi{emjese~noka{njenje i raskid ugovora sa Strabagom.

, ministar prometa i komu-nikacija BiH, nedavno je na sjednici Vije}aministara BiH priznao probijanje ugovo-renog roka, no ustvrdio je da je BiH

blagovremeno ispo{tovala svoj dio preu-zetih obaveza i da je za probijanje rokausklju~ivo odgovorna susjedna Hrvatska.

No, Hadì}evo poricanje vlasti teodgovornosti u ovoj aferi u dubokom jeneskladu s odlukom Vije}a ministara BiH“o pokretanju postupka pred nadle`niminstitucijama BiH za utvr|ivanje krivi~neodgovornosti onih koji nisu uradili svoj dio

posla“. Ako je BiH u predvi|enom rokuuradila svoj dio posla, kako je ustvrdioministar Hadì}, za{to je onda zatraènaistraga protiv onih “koji nisu uradili svojdio posla“?!

Pravni osnov za Strabagovu tu`bu protiv BiH i Hrvatske prili~no je stabilan.Austrijska kompanija poziva se na~injenicu da Hrvatske autoceste i

Ministarstvo prometa i komunikacija BiHnisu u dogovorenom roku, unutar 180 dana,dostavili takozvane “upute za po~etak gradnje“. To je i glavni razlog zbog kojeg jeStrabag raskinuo potpisani ugovor iStrabagov klju~ni argument za isticanjeod{tetnog zahtjeva u visni od 2,5 milionaeura.

Osim sasvim realne mogu}nosti da BiHi Hrvatska izgubi sudski spor sa Strabagomneuporedivo ve}a {teta ve} je nastala zbo

vi{emjese~nog ka{njenja s izgradnjommosta kod Svilaja. Vi{e od pet mjesecnakon raskida ugovora sa StrabagomHrvatska i BiH odlu~ile su raspisati novtender koji }e, u najboljem slu~aju, bitokon~an tek sredinom godine, {to prakti~nzna~i da }e izgradnja mosta kod Svilajzapo~eti s najmanje 18 mjeseci zaka{njenja!

I najavljena tu`ba italijanskog konzorcija Pizzaroti&C.S.p.A i Salini S.p.A

protiv JP Autoceste Federacije BiH, djeluj prili~no uvjerljivo. Italijanski gra|evinartvrde da su grubo izigrani na me|unarodnom tenderu koji je direkcija AutocestFederacije BiH raspisala za izgradnj

poddionice Vlakovo - Lepenica, ~ijukupna duìna iznosi svega 10 kilometara

No, zbog nepovoljnog terena koji zahtijevizgradnju vrlo sloènih i skupih objekatacijeli posao je procijenjen na preko 15miliona eura. Zbog toga je me|unarodntender za ovu poddionicu privukao golem

pa`nju evropskih gra|evinaca. Cjenovn

najpovoljniju ponudu, 154 miliona eura poslao je italijanski konzorcij Pizzar oti&C.S.p.A i Salini S.p.A., no AutocestFBiH posao su zaklju~ile s turskomkompanijom Cengiz, ~ija je ponuda ravn18 miliona eura skuplja od ponuditalijanskog konzorcija. U me|uvremenuod zatvaranja tendera do potpisivanj

31.1.2013. I 1

Strabag traì od{tetu u iznosu od 2,5 miliona euraa italijanski konzorcij u iznosu od 10 miliona eura

Baz obzira na ishod tu`be it-

alijanskog konzorcija, dionicu autoceste5C od Vlakova do Lepenice gradit }eturska kompanija Cengiz, ali po cijenikoja je 7 miliona eura vi{a od cijeneistaknute na tenderu. Cengiz je naimeiza{ao s cijenom od oko 172 milionaeura, ali je kona~ni ugovor sklopljen na179 miliona eura. Razlika od 7 milionaeura izme|u tenderske i ugovorenecijene obja{njava se nenamjernom “gr-

e{kom“ koja je utvr|ena naknadno.Navodno, kada se zbroje pojedina~nestavke Cengizove ponude, zbilja sedolazi do kona~nog iznosa od 179miliona eura, no u ponudi je “gre{kom“utvr|en kona~ni zbir u iznosu od 172miliona eura!

“ “

Cengiz tražio 172, dobio 179miliona eura



ugovora, ponuda turske kompanije navol{eban na~in narasla je za dodatnih 7miliona eura, pa je u kona~nici zaklju~en

ugovor na 179 miliona eura, {to je dakle 25miliona eura vi{e od ponu|ene cijeneitalijanskog konzorcija!

Iz javnih istupa ~elnika JP AutocestFBiH Ensada Kari}a, moè se razabrati dsu italijanski gra|evinci izgubili posao zat{to se nisu strogo pridràvali projektnozadatka. Navodno su samoinicijativno, besuglasnosti finansijera, preprojektova

neke gra|evinske objekte i na taj na~ioborili ukupnu cijenu projekta za blizu 2miliona eura. Ako direktor Kari} govoistinu, onda je tu`ba italijanskog konzorcij

posve neutemeljena.Italijanski konzorcij, me|utim, tvrd

suprotno. Istina, priznaju da su samoinicijativno preprojektovali neke pozicijdefinirane tenderom, no tako|er tvrde da suz tendersku ponudu poslali i oficijeln

pismo kojim su pokazali spremnost da cije posao, bez ikakvih projektnih preinakaurade za ponu|enu cijenu od 154 milioneura.

Prije podno{enja tu`be i isticanjod{tetnog zahtjeva, italijanski konzorczatraìo je o~itovanje Ureda za àlbe BiHDirektor Ureda A potvrdio je zSlobodnu Bosnu da je pristigla àlbitalijanskog konzorcija i da }e Urezatraìti o~itovanje JP Autoceste FederacijBiH.

Bez obzira na ishod ovog postupkaSlobodna Bosna iz provjerenih izvordoznaje da }e italijanski konzorcij podi}tu`bu protiv Autocesta FBiH i zatraìtod{tetu u iznosu ne manjem od 10 milioneura!

I 31.1.20114

Aktuelna upravaJP Autocesta FBiHzatekla je odprethodne vlastiprojektnudokumentaciju iobezbije|enasredstva zaizgradnju ~etiri

dionice autoceste5C. Trenutno su uizgradnji tri dionice(Vlakovo - Tar~in,Bija~a - Zvirovi}i iGorica - Bilje{evo)dok je izgradnja~etvrte dionice, uokviru koje se nalazi i most preko Savekod Svilaja, jo{ uvijek neizvjesna zbognedostatka novca. Prema obja{njenjudirektora Ensada Kari}a, nedostataknovca za izgradnju ~etvrte dioniceautoceste posljedica je pogre{ne kalku-

lacije prethodne vlasti kod ugovaranjakredita, ali je i posljedica drasti~nogposkupljenja gra|evinskog materijala igoriva.

Za izgradnju ~etvrte dionice potrebno je obezbijediti oko 200 miliona eura.

Neizvjesna izgradnja četvrtedionice autoceste 5C

NEUVJERLJIVA ODBRANA Ministar Damir Hadì} i direktor autocesta Ensad Kari} nemu{to brane propuste u tenderskoj proceduri

POTRO[ENA SREDSTVA Za izgradnju ~etvrte dionice autoceste 5CFederaciji BiH nedostaje oko 200 miliona eura

POTRO[ENA SREDSTVA Za izgradnju ~etvrte dionice autoceste 5CFederaciji BiH nedostaje oko 200 miliona eura



Direktor Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) G

potpisao je prije mjesec i pol dana Izvje{}e o po~injenomkaznenom djelu protiv sarajev-

skog biznismena N i de-setorice njegovih poslovnih suradnika,osumnji~enih za organizirani kriminal,zlouporabu slu`benog poloàja ili ovlasti i

pranje novca u milijunskim iznosima. Istr -aga protiv Čau{evi}a, ve}inskog vlasnika

I 31.1.20116

“ ”

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Direktor SIPA-e GORANZUBAC podnio je 14.

decembra prošle godineTužiteljstvu BiH

kaznenu prijavu protiv

sarajevskog biznismenaNUSRETA ČAUŠEVIĆA idesetorice njegovih

poslovnih suradnika,među kojima se nalazi iENSAD KARIĆ, aktualni

direktor Javnog poduzećaAutoceste Federacije;

iako se Čaušević i njegoviortaci, (su)vlasnici,direktori i članovi upravaviše povezanih kompanija

sumnjiče za pranjenovca u iznosu većem od4,5 milijuna KM Državnotužiteljstvo se, ponovno u

rekordnom roku, zanepunih mjesec dana,proglasilo nenadležnim i

istragu o milijunskomkriminalu prepustilo

Kantonalnom tužiteljstvuu Sarajevu

NEPOZNATA BIOGRAFIJADirektor JP Autoceste Federacije Bi

Ensad Kari} ranije je bio prvi ~ovjek Loinstituta , u me|uvremenu je postao

ve}inski vlasnik Unis Tours



odnosno suvlasnika vi{e kom panija: Unis instituta , Lok instituta, Lok investa , Unis

promexa i Unis toursa (sve sa sjedi{tem uSarajevu), otvorena je sredinom septembra2012., kada je Federalna agencija za ban-

k arstvo upozorila Financijsko-obavje{tajnoodjeljenje SIPA-e na sumnjive nov~anetransakcije izme|u Mikrokreditne fondacije

Lok i tvrtke ING Kaktus iz Sarajeva.Tijekom kontrole poslovanja te mikr o-kreditne fondacije Federalna je agencija za

bankarstvo, naime, otkrila ugovor sagra|evinskom firmom ING Kaktus vrijedan

vi{e od 4,5 milijuna KM, za koji nije postojala nikakva poslovna i pravna svrha. No, fiktivni ugovor o navodnom zajed-

ni~kom financiranju izgradnje poslovnostambenog objekta u sarajevskom naseljVele{i}i, kako }e se ubrzo ispostavitdoveo je istraìtelje SIPA-e do organiziran

kriminalne skupine, (su)vlasnika, direktori ~lanova uprave vi{e povezanih tvrtki.

Pored Nusreta Čau{evi}a, kaznene s prijave podnesene protiv njegovog najblièg poslovnog partnera N

te E

, N

i E , aktualnodirektora Javnog poduze}a Autocest

Federacije BiH . Izvje{}e o po~injenomkaznenom djelu protiv ukupno jedanaesosoba i {est tvrtki direktor SIPA-e Gora

31.1.2013. I 1

Nusret âu{evi} je Mikrokreditnu fondaciju Lokosnovao donatorskim sredstvima, milijunski profit je

investirao u vlastite firme, trgovinu oru jem, kupovinudionica PBS-a i Helios osiguranja

ÂU[EVI]EVIMIKROKREDITI ZAMAKROKRIMINAL

DVOJAC ZA MILIJUNSKIKRIMINAL

Nusret âu{evi} iNedàd Beglerovi}

su nakonMikrokreditnefondacije Lok

postali suvlasnicijo{ pet - {est

povezanihkompanija



Zubac dostavio je Tuìteljstvu BiH 14.decembra 2012., ali su se dràvni tuìtelji,u neobi~no kratkom roku, proglasilinenadle`nim za dalje provo|enje istrage.Iako je, upravo po prijavama Financijsko-obavje{tajnog odjeljenja SIPA-e, proteklihgodina podignuto na stotine optu`nica zazlouporabu slu`benog poloàja i pranjenovca (pa ~ak i u slu~ajevima kada se radiloo neuporedivo manjim iznosima), Tuìtelj-stvo BiH je ve} 10. januara predmetustupilo Kantonalnom tuìteljstvu uSarajevu, unato~ ~injenici da se osum-nji~eni terete da su nezakonito zaradili vi{eod 4,5 milijuna KM?! Kako nam je

potvr|eno u sarajevskom Tuìteljstvu,zvani~na istraga jo{ nije pokrenuta, budu}ida }e trebati dosta vremena dok tuìtelj

pregleda obimnu dokumentaciju i izvr{ianalizu dokaza koje je prikupila SIPA.

Direktor Mikrokreditne fondacije Lok Nusret Čau{evi} i njegov zamjenik NedàdBeglerovi}, koji su ujedno i suvlasnici gore

pobrojanih firmi, sumnji~e se da su zajednos ~lanovima Upravnog odbora EnveromBeganovi}em i Farukom Brkani}emdogovorili fiktivnu izgradnju poslovnogobjekta u Vele{i}ima s vlasnikom tvrtkeING Kaktus Zaimom Smajovi}em. Natemelju potpisanog Predugovora ozajedni~kom financiranju Mikrokreditnafondacija Lok je na ra~un ING Kaktusa odkraja decembra 2008. do kraja marta 2009.u deset transakcija izvr{ila uplate preko 4,5

milijuna KM. Napomenimo i kako u tovrijeme tvrtka ING Kaktus nije imalareferenci za obavljanje ozbiljnih gra|e-vinskih poslova i da je njihov godi{nji

prihod iznosio oko 250.000 maraka.Istodobno je Čau{evi}eva mikrokreditnafondacija bila registrirana kao neprofitnaorganizacija, koja je osnovana radi oba-vljanja djelatnosti mikrokreditiranja sciljem pobolj{anja materijalnog poloàjakorisnika kredita, pove}anja zaposlenosti i

pruànja podr{ke razvoju poduzetni{tva.Prema nalazima Agencije za bankarstvo,Mikrokreditna fondacija Lok je osnovana

donatorskim sredstvima, a ne vlastitimkapitalom osniva~a, ali su u narednimgodinama ostvarili vi{emilijunski profit,koji su potom investirali suprotno vaè}imzakonskim propisima. I mada su za

poslovno-stamben i ob jeka t upla}enamilijunska sredstva, inspektori SIPA-e su ugotovo rutinskoj provjeri kod nadle`nihorgana u Op}ini Novo Sarajevo ustanovilikako radovi na izgradnji zgrade nikada nisuni zapo~eli. Utvr|eno je i da tvrtka INGKaktus ne posjeduje ni urbanisti~kusuglasnost, niti gra|evinsku dozvolu za

poslovno-stambeni objekat, dok su na

navedenoj adresi zate~ene stare devastiranezgrade, u kojima ve} godinama nitko neìvi.

Kako je ve} tada postalo jasno da jefantomski poslovno-stambeni kompleks

predstavljao samo paravan za pranje novcau milijunskim ciframa, dalja je provjera

poslovne dokumentacije otkrila da je 4,5milijuna maraka s ra~una ING Kaktusa uVolksbanci i Bor banci vrlo brzo preba~enona ra~une Unis instituta i Lok instituta. Na

ra~un direktora Unis instituta AlemaBeganovi}a transferirano je preko 1,5milijuna KM, dok je tada{njem direktoruLok instituta Ensadu Kari}u upla}eno vi{eod 2,3 milijuna maraka. Osniva~i Unisinstituta su, opet, sa po 50 procenatavlasni{tva Nusret Čau{evi} i NedàdBeglerovi}, dok je, prema iskazu sada{njegdirektora Radomira Ognjenovi}a, ve}inskivlasnik Lok instituta - Unis institut. Prate}idalje tokove novca inspektori SIPA suutvrdili da je direktor Lok instituta EnsadKari}, po osnovu povrata pozajmica (?),

pare upla}ivao drugim povezanim firmama:

Unis Toursu (~iji je Kari} ve}inski vlasnikUnis Promexu (ve}inski vlasnici Čau{evi}Beglerovi}, a udjela ima i Kari}), odnosnUnis institutu, Lok investu i Helioosiguranju (Čau{evi} i Beglerovi}) posnovu davanja pozajmica. Istodobno jnovac upla}en na ra~un Unis institutzavr{io na ra~unima Lok instituta, zzatvaranje kredita koje su iste firm

podizale u vi{e poslovnih banaka, ali i zisplatu dividendi Nusretu Čau{evi}u

Nedàdu Beglerovi}u. Tako je od 4,milijuna KM koliko su direktor Mikr okreditne fondacije Lok Čau{evi} i njegozamjenik Beglerovi} uplatili na ra~un firmING Kaktus, 3,9 milijuna maraktransferirano na ra~une njihovih tvrtki Uniinstitut i Lok institut, odnosno UniPromexu, Unis Toursu i Lok investu. Od ti

je sredstava vra}en ve}i dio kredita koji jtvrtka Unis tours podigla u Bor banci, kaocjeloukupan kredit Unis Promexa Privrednoj banci Sarajevo. Radi se o iznosod 300.000 KM koji je Unis Prome

podigao za obrtna sredstva, s tim da j

I 31.1.20118

“ ”

POSLOVNO-STAMBENI KOMPLEKS U VELE[I]IMA Prema zvani~nom ugovoru Lok je gra|evinskoj firmi ING Kaktus uplatio vi{e od 4,5 milijunaKM za izgradnju poslovnog objekta koja nikada nije ni zapo~ela



istraga otkrila da je kasnije upla}enTvornici namjenske vojne industrije Binasu Bugojnu od koje je Čau{evi}eva tvrtkakupovala oru`je. Iz istih je sredstava NusretČau{evi} izvr{io i povrat dijela kredita (uukupnom iznosu od 2,4 milijuna KM) zakupovinu dionica Helios osiguranja.

Tada{nji direktor Lok instituta EnsadKari} i predsjednik Skup{tine dru{tva

Nusret Čau{evi} potpisali su 3. marta 2009.

odluku o kupovini zatvorene emisijedionica Privredne banke Sarajevo , za {to jeizdvojeno 970.000 KM. Dvije godine ranijeLok institut je kao ~lan orta~ke grupe

preuzeo obvezu kupovine vi{e od 16 tisu}adionica te banke za iznos od 1,2 milijunaKM. Provjera je, me|utim, pokazala da jena Skup{tini Privredne banke Sarajevo koja

je odràna po~etkom decembra 2008.usvojena odluka o raspisivanju ~etvrteemisije dionica putem zatvorene prodajeunaprijed poznatim kupcima i da je Lok institut pozvan da kao ~lan orta~ke grupe

sudjeluje u dokapitalizaciji sa najmanj156. 000 KM. No, kako je menad`menLok instituta ponudio znatno vi{e novca

proizilazi da je fiktivna izgradnja poslovnostambenog objekta, izme|u ostalog

posluìla i za pove}anje vlasni~kog udjelČau{evi}a i Beglerovi}a u dokapitalizacijPrivredne banke Sarajevo. Istodobnozvani~ni prihodi iz poslovne bilance Uniinstituta i Lok instituta nisu bili dostatni nza otplatu kredita, a kamoli za kupovindionica Privredne banke Sarajevo u koju juloèno nekoliko milijuna maraka?!

31.1.2013. I 1

Tristo tisu}a maraka koje jes ra~una tvrtke Unis Promexupla}eno Tvornici namjenskevojne industrije Binas uBugojnu, istraìtelje je SIPA-edoveo na trag i drugimâu{evi}evim sumnjivim

poslovima s (pre)prodajomnaoruànja. Premainformacijama Slobodne Bosne , me|u âu{evi}evimposlovnim partnerima bio je ime|unarodni {vercer oru`jaSlobodan Te{i}, s kojim jepo~eo sura|ivati prije trigodine. Po~etkom 2010.direktor Unis instituta AlemBeganovi} zapo~eo je formalnuproceduru za dobijanje kreditaod Mikrokreditne fondacije Lok

u kojoj je, i to na pozicijipredsjednika Upravnog odbora,bio njegov otac EnverBeganovi}. Kredit je zatraènkako bi se vratio dug tvorniciBratstvo u Novom Travniku, ~iji je direktor tada bio Abaz

Mandùka, a sredstva uiznosu od 152.000 KM sutrebala biti ispla}ena za pla}eradnicima. Budu}i da je u tovrijeme ra~un Bratstva bioblokiran, bilo je dogovoreno dase napravi fiktivni ugovor ocesiji, a potom izvr{i isplataprema spisku radnika (nakojem se nalazilo blizu tristoimena), koji je Mandùkadostavio Beglerovi}u. Kredit bise vra}ao kroz zaradu

proisteklu iz poslova sa Slobo-danom Te{i}em, nakon {to jedirektor Alem Beganovi}dogovorio da na ra~un Unisinstituta budu upla}enasredstva sa ra~una Te{i}evekompanije MoonStorm na

Cipru, zara|ena na izvozuminobaca~a proizvedenih uBratstvu, koji su prodati uJemenu.

Nusret âu{evi} je nanagovor Abaza Mandùkepristao na taj poslovniaran`man, ali je traìogarancije federalne Vlade.Kako je, me|utim, Vlada odbilaizdati garanciju, tada{nji jefederalni ministar energetike,industrije i rudarstva Vahid He}o

intervenirao kod biv{eg direktoragora`danske tvornice Unis Ginex Jusufa Hubijera da izda traènegarancije Unis institutu. Nakon{to je Hubijer pristao, izvr{ena jeuplata kredita, odnosno, pla}aradnicima Bratstva. Poslovna

suradnja Nusreta âu{evi}a iSlobodana Te{i}a nastavljena jei 2011. godine, kada je uznjegovu pomo} bjelosvjetskitrgovac oru jem otvorio ra~un uPrivrednoj banci Sarajevo. Nara~un Te{i}eve firmeBosniaspecexport u Privrednojbanci Sarajevo su prije godinudana upla}ivana sredstvazara|ena na poslovima izvozanaoruànja iz BiH, prije nego {to je tvrtka formalno uga{ena.

Nusret Čaušević je poslovno surađivao i sa šverceromoružja sa UN-ove “crne liste“ Slobodanom Tešićem

POSLOVNO BRATSTVONusret âu{evi} i Slobodan Te{i} su suradnju zapo~eli na

poslovima izvoza naoruànja iz tvornice Bratstvo , novac je stizaona Te{i}ev ra~un u âu{evi}evoj Privrednoj banci Sarajevo

POSLOVNO BRATSTVONusret âu{evi} i Slobodan Te{i} su suradnju zapo~eli na

poslovima izvoza naoruànja iz tvornice Bratstvo , novac je stizaona Te{i}ev ra~un u âu{evi}evoj Privrednoj banci Sarajevo



DO@IVOTNA KAZNAZATVORA I LEKCIJA

ZA SRBIJU



.” Ovim rije~ima tu ilac D poku{ao je ubijediti jo{ jednom

sudije da presuda koju }e izre}i dvojic biv{ih lidera Dràvne bezbjednosti Srbijmora biti osu|uju}a i najteà.

Tuìla{tvo smatra da su tokom vi{e o~etiri godine su|enja uspjeli iznijedovoljno dokaza o odgovornost J

i F zbog njihov

uloge u onom {to su tokom ratova Hrvatskoj i BiH po~inile jedinice kao {to sCrvene beretke , Arkanovi Tigrovi , [korpioni , a rije~ je o najteìm zlo~inim

po~injenim u ove dvije zemlje. Sve ov jedinice, tvrdi Tuìla{tvo, bile su pod njhovom kontrolom i djelovale u skladu snaredbama koje su im oni izdavali, za {ta ssvi bili pla}eni iz budèta Srbije.

Dokazi o njihovoj krivici dokazi su uklju~enosti dràvnog vrha Srbije u zlo~in

po~injene po~e tkom devedese tih Hrvatskoj i BiH. Tuìla{tvo smatra i da sobojica bila dio udruènog zlo~ina~ko

31.1.2013. I 2

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Sredinom ove nedjelje uHaagu su održanezavršne riječi Tužilaštva iodbrane bivših šefovasrbijanske Državne

bezbjednosti JOVICESTANIŠIĆA i FRANKASIMATOVIĆA, optuženihza organizovanjezločinačke mrežeparapolicijskih iparavojnih jedinicatokom ratova u Hrvatskoj

i Bosni i Hercegovini;naša novinarka izdvajanajvažnije akcente izovih završnih riječi

Tu ilac Dermont Groom pozvao jeSudsko vije}e u Haagu da JovicuStani{i}a i Franka Simatovi}aproglasi krivima po svim ta~kamaoptu`nice i osudi ih na najteùkaznu koju Tribunal moè izre}i



poduhvata koji je imao cilj da se etni~kio~iste veliki dijelovi ovih dràva.

Odbrane pak smatra da izneseni dokazinisu dovoljno uvjerljivi da bi njih dvojica

bili osu|eni. Stani{i}ev branilac Wrekao je da njegov branjenik trebao

iza}i iz sudnice “, te da se vrati ku}i i

.Tuìla{tvo je po~elo izno{enje svojih

zavr{nih rije~i u utorak, 29. januara, da biodbrane nastavili dan kasnije i, kako je plani-rano, trebaju okon~ati 31. ovog mjeseca.

Tuìla{tvo je tokom su|enja saslu{aloskoro 100 svjedoka, me|u kojima su bile`rtve zlo~ina ali i insideri , ljudi koji su bili

pripadnici jedinica koje se spominju uoptu`nici i koji su, nekada sa prikrivenimidentitetom, ali neki i javno, govorili oonom {to su radili tokom rata i vezama sa

optuènima.Prema dokazima tuìla{tva, Stani{i} iSimatovi} imali su najve}u odgovornost zaobu~avanje, finansiranje, organizovanje,opremanje i rukovo|enje ovim jedinicamakoje su “

, rekao je tuìlac Groom.

re~eno je u sudnici.Pored dvojice optuènih, dijelom

udruènog zlo~ina~kog poduhvata bili su, @

, R , V, M i “

.Branilac Jordash pak smatra da veze nje-

govog branjenika sa ovim osobama nisu potvrda plana o zlo~inu, nego da je on “

morao biti blizak sa njima, alida takva bliskost nije dovoljna da se dokaènjegova odgovornost. Jordash je rekao da se

njegov branjenik tokom ratova sastajao sada bi dobioneophodne da bi radio

svoj posao - “ .Uz to, tvrdi odbrana, Stani{i} je bio

Milo{evi}ev izaslanik koji je nastojao smi-riti ekstremiste u RSK i RS, te ih privoljetina mirovne sporazume.

Tuìla{tvo je pak dokazivalo da su jedi-nce za ~ije kretanje i akcije su ova dvojicaodgovorni, po~inili zlo~ine, izme|u osta-log, u Glini, Lov}encu, Kijevu, potom{irom Isto~ne Slavonije, te u selima uhrvatskoj Krajini me|u kojima su Ba}in,

Vukovi}i, Saborsko, [kabrnja i Nadin. UBiH su djelovali u Bijeljini, Zvorniku,

Bosanskom [amcu, Doboju, TrnovuSanskom Mostu…

Tuìlac A je rekao kako sspecijalne jedince DB bile “

koje su optuèni rasporedili nrazne lokacije.

”, rekao je tuìlac Weber tokomzavr{nih rije~i.

Crvene beretke su, po navodimtuìla{tva, osnovane pod okriljem DBSrbije 1991. godine i pod razli~itim imenima su djelovale do kraja ratova u Hrvatsko

I 31.1.20122

I u ovom su|enja kao jedan od klju~nihdokaza Tuìla{tvo je ponudilo dnevnikeRatka Mladi}a koje su uloìli pri samomkraju, i to kao dodatne dokaze. U spis jeuneseno 15 odlomaka iz dnevnika,Uloène dijelove Tuìla{tvo je podijelilo utri kategorije: one koji su kori{teni tokomiskaza Manojla Milovanovi}a, nekada-{njeg Mladi}evog zamjenika koji se poja-

vio kao svjedok i na ovom su|enju. Drugukategoriju ~ine dijelovi kojima se pobijajutvrdnje odbrane da Stani{i} i Simatovi}nisu znali za de{avanja na terenu u BiH iHrvatskoj, dok se tre}om kategorijom pobi- ja tvrdnja odbrane da u dnevnicima RatkaMladi}a nije postojao nijedan telefonskibroj kojim je on mogao kontaktirati {efoveDB Srbije.

Stanišić i Simatović znali su sve osvemu

ZLOČINAČKI PODUHVAT:Pored dvojice optuženih,

dijelom udruženogzločinačkog poduhvatabili su SlobodanMilošević, ŽeljkoRažnatović Arkan,Radovan Stojičić Badža,Vojislav Šešelj, MilanMartić i “drugi zvaničniciSrbije i srpskih entiteta”

PARAVOJSKOVO\E IZ SJENEJovi}a Stani{i} i Franko Simatovi}

PARAVOJSKOVO\E IZ SJENEJovi}a Stani{i} i Franko Simatovi}



i BiH. Jedinica je formirana u logoru zaobuku u Golubi}u kraj Knina, a formirao ju

je, po nalogu optuènih, D , poznat kao K (koji ~ekaizru~enje Hrvatskoj u pritvoru u Australijigdje ve} godinama ìvi).

Ista slu`ba, pod kontrolom Simatovi}a iStani{i}a, kontrolisala je arkanovce, odnos-no Srpsku dobrovolja~ku gardu, na ~ijem~elu je bio @eljko Ra`natovi} Arkan, te

jedinicu [korpioni ~iji vo|a S je, tvrdi Tuìla{tvo, Stani{i}a

zvao {efom.[korpioni su, pored ostalog, ubili

{estoricu mu{karaca u Trnovu, poslije padaSrebrenice. Odluka o njihovom u~e{}u naovom dijelu rati{ta, tvrdi tuìla{tvo, done-sena je u Simatovi}evoj kancelariji uBeogradu.

Činjenica da su povremeno djelovalizajedno sa vojskama, odnosno sa policij-

skim snagama u RSK ili u RS, ali, prematuìla{tvu, ne mijenja njihov karakter nitinegira “ , nego ~ini

jo{ uvjerljivijom tvrdnju o postojanjuudruènog zlo~ina~kog poduhvata.

, tvrdi Tuìla{tvo u Haagu.

Tokom su|enja, a i u zavr{nim rije~imadvojica optuènih su poku{ali da se distanciraju jedan od drugog, me|utim, smatrTuìla{tvo, njihov blizak odnos koji je postojao tokom ratova nije upitan, {to dokazu

ju brojnim fotografijama i snimcim prikazanim tokom su|enja.

, reka je tuìlac Groom.

Na kraju izno{enja zavr{nih rije~Tuìla{tvo se zahvalilo svjedocima koji stokom procesa govorili o onome {to s

preìvjeli, te su izrazili nadu da }e presuda, pomo}

ljudima u Srbiji da razumiju doga|aje i

pro{losti.

, zaklju~ilo je Tu`la{tvo.

31.1.2013. I 2

Optu`nica protiv Stani{i}a i Sima-tovi}a podignuta je 2003. godine, da bibila izmijenjena 2006. a potom i 2008.godine. Obojica su uhap{ena u Srbiji,tokom akcije Sablja, u martu 2003., da binekoliko mjeseci poslije bili preba~eni uHaag.

U prvom pojavljivanju pred sudijomobojica su izjavila da nisu krivi.

Od hapšenja dozavršnihriječi - 10 godina



Početkom novembra 2012. godine “Euro Inspekt“, akreditovan za ispitivanjetekstila, kože i konca, proslijedio je nalaz bivšem ministru MUP-a KS Muhamedu

Budimliću, u kojem je zaključeno da kupljene policijske cipele ne odgovarajutehničkim karakteristikama koje su propisane u Uredbi o jedinstvenoj

policijskoj uniformi jer su vodopropusne

SARAJEVSKI POLICAJCIU [UPLJIM CIPELAMA I

KANCEROGENIM UNIFORMAMAMUKE PO

BIV[EM MINISTRUBiv{i ministar MUP-a ukantonalnoj Vladi,Muhamed Budimli},izbjegao odgovornost

F o t o : M i l u t i n

S t o j ~ e v i }



Ministarstvo unutra{njih poslovaKantona Sarajevo jo{ uvijek ra{~i{}ava haos koji su iza sebeostavili biv{i ministar M

i njegovi saradnici.Konkretno, policijski komesar V

direktoru Federalne uprava policije D28. januara 2013. godine dostavio jedopunu izvje{taja o po~injenom krivi~nomdjelu protiv direktorice Uprave za administ-raciju i podr{ku MUP-a Kantona Sarajevo

jer su kupljene neodgova-raju}e policijske cipele, ~ime je budètuKantona Sarajevo nanesena {teta u iznosu od162 hiljade KM!

Pri~u o nabavci policijske opreme,uniformi, cipela, ~izama... svojevremeno su

koristili sindikalci da optuè biv{egministra Budimli}a zbog nabavke lo{eopreme koju, u to vrijeme, policajci nisu

bili ni zaduìli. Podsje}anja radi, u aprilu pro{le godine gradom je kruìo pokretni bilbord koji je pozivao na ostavku ministra

Budimli}a, a na bilbordu je bila slika pripadnika MUP-a KS u novim unifor -mama sa “potpisom pod sliku“ - a cipelanema.

Biv{i ministar Budimli} “poùrio“ je da policajcima ~im prije nabavi obu}u, pa jekrajem aprila pro{le godine sa tuzlanskomkom panijom Subito , odnosno njenim dir e-ktorom A potpisaougovor o isporuci 1.000 pari mu{kih cipela

i 100 pari ènskih cipela i isto toliktakti~kih ~izama. Cijena ugovorenog posliznosila je 162 hiljade maraka. Me|utim,

prije samog po~etka nabavke obu}e odje}e za policajce Uprava policije Sindikat policiji MUP-a KS ukazivali su n

to da se mora voditi ra~una o kvalitetu kak bi se stvorili i osigurali uslovi za {to efikasnije funkcionisanje policije. Nakonabavke i kupovine cipela i takti~ki~izama biv{em ministru Budimli}u spomenutoj direktorici Uprave za administraciju i podr{ku MUP-a KantonSarajevo Sanji Petrovi} pismeno jskrenuta pa`nja na lo{ kvalitet izabranih kupljenih artikala, odnosno cipela i ~izama

Zbog opravdanih i objektivnih primjedbi na kvalitet kupljenih policijski

31.1.2013. I 2

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Prema jo{ nepotvr|enimlaboratorijskim nalazima

koje je sa~inila akreditovana kom-panije iz Hrvatske, boja kori{tena zafarbanje tkanina od kojih su sa{ivenepolicijske uniforme je kancerogena!

DOKUMENTACIJA Nalaz Euro Inspekta u kojem stoji da su kupljene policijske cipele neodgovaraju}e i izvje{tajkomesara Vahida ]osi}a o po~injenom krivi~nom djelu direktoru FUP-a Draganu Luka~u



cipela i ~izama, tada{nji ministar Budimli}angaùje kompaniju Euro Inspekt , akredi-tovanu, izme|u ostalog, za ispitivanjetekstila, koè i prediva/konca. Po~etkomnovembra 2012. godine Euro Inspekt pro-slijedio je svoj nalaz ministru Budimli}u, u

kojem je zaklju~eno da cipele ne odgovarajutehni~kim karakteristikama koje su propisane u Uredbi o jedinstvenoj policijskojuniformi jer su vodopr opusne. Pet dananakon {to je primio nalaz “EuroInspekta“, da bi otklonio sve sumnjeu vlastitu odgovornost, Budimli} jedirektorici Sanji Petrovi} naloìo dase pokrenu svi zakonski postupci sciljem za{tite prava i obaveza MUP-a KS, s obzirom da je u izvje{taju o

provedenoj kontroli utvr|eno dauzorci kupljenih policijskih mu{kih iènskih cipela ne odgovaraju

tehni~kim karakteristikama.

I pored naredbe tada{njegministra Budimli}a, Sanja Petrovi}ne preduzima nikakve mjere, kojesu isklju~ivo u njenoj nadle`nosti,kako bi za{titila prava i interes MUP-a KSkao kupca, niti preduzima bilo kakve mjerekako bi se po~injena {teta blagovremenootklonila. Suprotno tome, Sanja Petrovi}izdaje nalog magacinu Rakovica da seizvr{i podjela kupljenih cipela sumnjive

kvalitete koje ne zadovoljavaju propisanetehni~ke karakteristike.

Direktorica Uprave za administraciju i podr{ku MUP-a Kantona Sarajevo Sanja

Petrovi} sumnji~i se da jsvojim (ne)~injenjem nanijel{tetu budètu Sarajevskog kantona u iznosu od 162 hiljadmaraka, a za isti iznos je omogu}ila protivpravnu imovinskkorist tuzlanskoj firmi “Subitokoja nije ispo{tovala ugovorene obaveze. Tako|er, izvje{taju o po~injenom krivi~

nom djelu, koji je komesa]osi} proslijedio Federalnoupravi policije, navedeno jda je jedan dio slu`bendokumentacije koja se odnosna tenderske postupke nabavkcipela i takti~kih ~izama namjerno prikriven te da on, nit

Uprava policije KS-a, ne raspolaù njimeStoga ]osi} upozorava da bi bilneophodno da nadle`na slu`ba Federalnuprave policije u saradnji sa Tuìla{tvomzatraì i izvr{i uvid u tendersku dokumentaciju kako bi se ona mogla koristiti dokaznom postupku po~injenog krivi~nodjela.

I 31.1.20126

Po svemu sude}i, pri~a o policijskim~izmama i cipelama doìvjet }e svojsudski epilog. A kako nezvani~nosaznajemo, isti, sudski epilog, mogla biimati i pri~a o nabavci policijskih uniformi.

Naime, ugovor vrijedan 868hiljada maraka za nabavkupolicijskih uniformi, jakni,pantalona, ko{ulja, kravata, kapa,rukavica, kravata... potpisan je sa{est firmi: Uslu`nost Sarajevo,Men Travnik, Integral Kladanj,Zenko Zenica, Shot Zenica iKoteks Te{anj. Me|utim, materijalkori{ten za {ivanje policijskihuniformi kupljen je u Kini, aprema jo{ nepotvr|enimlaboratorijskim analizamaprovedenim u Hrvatskoj koje je

sa~inila akreditovana kompanije izHrvatske, boja kori{tena za farbanjetkanina od kojih su sa{ivene policijskeuniforme je kancerogena!

“ “

Policijske uniforme obojenekancerogenom bojom

OSUMNJIÊNA Direktorica Uprave za administraciju ipodr{ku MUP-a Kantona Sarajevo SanjaPetrovi}

POLICIJSKI [TRAJK Cipele su nabavljene i pla}ene, ali nezadovoljavaju tehni~kim karakteristikamakoje su propisane Uredbom o jedinstvenojpolicijskoj uniformi



Predsjednik Uprave Razvojne banke Federacije BiH opunomo}io je odvjetnicu S

i njezinog kolegu Nda u parni~nom postupku koji se

pred Op}inskim sudom u Sarajevu vodi potu`bi osam federalnih ministara zastupajutu banku. Ministri iz SDA, HSP-a i

Narodne stranke Radom za boljitak A, E , S

i

pokrenuli su, podsjetimo, usvojstvu ~lanova Skup{tine banke sudskispor radi utvr|ivanja nezakonitosti odlukavezanih za Razvojnu banku. Ministri uVladi Federacije zatraìli su, podsjetimo, isudsku mjeru osiguranja kako bi se

premijeru N zabranilodono{enje odluka o produènju mandatasada{njoj Upravi Razvojne banke.Istodobno su federalni ministri protiv

Nik{i}a podnijeli i kaznenu prijavu,optuùju}i ga da je kao predsjedavaju}iSkup{tine Razvojne banke dugogodi{njem

predsjedniku Uprave Ramizu Dàferovi}u

nezakonito, bez njihove suglasnosti, produ-

ìo mandat.I mada je bilo za o~ekivati da }e Nermin Nik{i}, ina~e diplomirani pravnik, sam sebi prona}i branitelja , umjesto federalnog premijera to je u~inio njegov „skrbnik“Ramiz Dàferovi}?! Predsjednik je UpraveRazvojne banke, naime, 31. decembra

pro{le godine, kada je ovlastio Senku Noìcu i Nedima Ademovi}a da zastupaju banku, potpisao i punomo} prema kojoj }eisti odvjetni~ki tim u sudskom postupku pokaznenoj prijavi osam federalnih ministara

braniti Nermina Nik{i}a. U tom smisluvalja pojasniti da, prema Zakonu o kazne-

nom postupku Federacije BiH, ukolikoosumnji~eni ili optuèni sam ne uzme branitelja , odvjetnika moè angaìratinjegov zakonski zastupnik, bra~ni ilivanbra~ni drug, krvni srodnik, usvojitelj ilihranitelj. Kako, me|utim, Dàferovi} nije

Nik{i}u ni (van)bra~ni drug, ni ro|ak,usvojitelj ili hranitelj, jedino bi logi~noobja{njenje njegovog ~ina bilo da jefederalnom premijeru, u me|uvremenu,umanjenja sposobnost rasu|ivanja! Sasvim

je drugo pitanje moè li Ramiz Dàferovi},ako mu je mandat zvani~no istekao 27.novembra 2012., u svojstvu predsjednika

Uprave Razvojne banke potpisati ijeda

slu`beni dokument, ra~unaju}i i punomoadvokatima, kao i tko }e, na koncu, platittro{kove obrane federalnog premijera Razvojna banka, Vlada Federacije i

Nermin Nik{i} sam?!Prema nezvani~nim informacijam

koje je Slobodna Bosna dobila iz izvor bliskih Agenciji za bankarstvo FederacijBiH, nalazi kontrole upravljanja rukovo|enja u Razvojnoj banci koja jzavr{ena prije desetak dana, idu u prilotu`bi osam ministara. Kontrolori federalnAgencije za bankarstvo su, kakdoznajemo, utvrdili da odluka

produènju mandata aktualnoj UpravRazvojne banke nije bila u nadle`nost predsjednika Skup{t ine i premijer Nermina Nik{i}a, odnosno, da sjednicSkup{tine nije odràna sukladno propisimkoji reguliraju njezin rad. No, unato

jasnom upozorenju Agencije za bankarstvi tu`bi osam federalnih ministara koji sosporili legalnost njegovog upravljanjRazvojnom bankom, Ramiz Dàferovi} ju posljednja dva mjeseca, otkako mu jistekao mandat, donio vi{e odlukauklju~uju}i i one koje se odnose na dodjelnovih kredita.

I 31.1.20128

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Sudski okršaj osam federalnih ministara i premijera Nikšića

Ramiz Džaferović dao punomoć odvjetnicima dazastupaju Nermina Nikšića, iako nije utvrđeno da je

federalnom premijeru umanjena sposobnost odlučivanja?!

BESPLATNA ILI SKUPOPLA]ENA PRAVNA POMO]Iako je Ramiz Dàferovi} opunomo}ioodvjetni~ki tim koji }e braniti NerminaNik{i}a, nije poznato ko }e platiti tro{koveobrane: Razvojna banka, Vlada Federacijeili premijer sam



“Ho}e da mi otmu Andri}grad!“, lamen-tirao je krajem pro{le nedjelje reìser E

, ve}inski vlasnik vi{egradskogAndri}grada. Laì i manipulacije protivnjega i Andri}grada {iri samo jedan ~ovjek,kaè Kusturica, a to je M ,

poslanik SDS-a u Narodnoj skup{tini

Republike Srpske, protiv kojeg je spremiotu`bu.

êlnik SDS-a iz Vi{egrada MiroslavKoji} na{ao se na meti reìsera Kusturiceod kada je prije mjesec dana u Skup{tiniRS-a traìo odgovor na poslani~ko pitanjekoliko je ta~no budètskog novca utro{enou Andri}grad. Od tada Kusturica novo-formiranu vlast u Vi{egradu, na ~ijem je~elu SDS-ovac S , naziva

primitivcima, neciviliziranim i nekulturnim

30

“ ”

MIROSLAV KOJIĆ,poslanik SDS-a uNarodnoj skupštini RS-a,krajem prošle nedjeljenašao se na meti EMIRA

KUSTURICE, koji je nanjega izručio salvuuvreda optuživši ga “daovaj bivši udbaš” nago-vara opštinske vlasti uVišegradu da mu otmuAndrićgrad; Kojić,međutim, za naš list

tvrdi da reditelj nijeuložio ništa u izgradnjuAndrićgrada i da ga ner-voznim čini zahtjev SDS-ada se razjasni vlasničkastruktura u Andrićgradute objašnjava da li jeKusturica nacionalni

interes Srba stavio uslužbu ličnog bogaćenja

Pi{e: MIRHA DEDI]

I 31.1.201

LAKI JE MALONERVOZANKusturica odbija da do|e uzgradu op{tine Vi{egrad kakobi razjasnio koliko novca jo{Op{tina treba da uloì uAndri}grad, a koliko on

LAKI JE MALONERVOZANKusturica odbija da do|e uzgradu op{tine Vi{egrad kakobi razjasnio koliko novca jo{Op{tina treba da uloì uAndri}grad, a koliko on

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



ljudima. Neciviliziranim ih ~ini to {to uAndri}gradu nisu do~ekali njegovu uva-ènu go{}u M , veli proslav-ljeni reìser.

“Kusturica ne moè da se pomiri s timda u Vi{egradu vi{e nije na vlasti SNSDnjegovog prijatelja M , koji

je Op{tini ostavio velike dugove, a gra|anedoveo u te{ku ekonomsku situaciju. Po

Kusturicinoj viziji i viziji njegovih lo{ihsavjetnika, ja sam jedan od ljudi koji imaveliki uticaj u SDS-u u Vi{egradu. On sma-tra da }e nastaviti da odra|uje poslovevezane za Andri}grad ukoliko uspije da medegradira. Srpska demokratska strankaapsolutno nikada nije bila protiv izgradnjeAndri}grada u Vi{egradu. Me|utim, nijesamo SDS na vlasti u Vi{egradu, ve} koali-

cija SDS-a, PDP-a, DP-a RS, SRS-a RS DNS-a. Svih pet partija jedinstvenog sstava da je potrebno izvr{iti reviziju dosada{njeg poslovanja i na osnovu te revizijodrediti ~ime raspolaèmo. Isto se radi i ostalim sredinama u kojima je do{lo d

promjene vlasti. Logi~no je da se podvu~linija {ta je ura|eno. Me|utim, adminis

tracija Emira Kusturice to jednostavno nmoè da prihvati“, kaè za na{ list MiroslaKoji}.

Prema ugovoru koji su potpisalKusturica, ~ija je firma Lotika d.o.o. vlasnik Andri}grada u iznosu od 51 posto, Vlada RS-a i Op{tina Vi{egrad, koje imaj

po 24,5 posto, Op{tini Vi{egrad pripadajGradska ku}a i Gradsko pozori{te. Me|utim, Kusturica traì da se Gradsko pozori{todmah po izgradnji vrati njemu nkori{}enje i to u narednih 30 godina benaknade. Iz tog razloga nova vlast Vi{egradu èli ta~no znati {ta u Andri}

gradu pripada Op{tini Vi{egrad.“Op{tina je do sada za Andri}grad dalsedam miliona sa kamatom, plus infrastrukturno zemlji{te na prostoru od oko 30.00kvadrata. U dosada{njem poslovanju msmo dali svoj dio, Vlada RS-a je dala svojsada je red na Kusturicu da i on ne{to ulo`

Nas ne interesuje na koji na~in }e on tostvariti. Me|utim, ispada da mi dobijamdvije zgrade u vlasni{tvo, a samo jednu nkori{}enje. I onda mi kao ozbiljni ljud

postavljamo pitanje koliko te zgrade vrijedi {ta zna~i tih sedam miliona koje smo dsada dali. Mi traìmo da vidimo da li sm

3

NOVA VLAST UVI[EGRADU ISPITA]E SVEMAHINACIJE KUSTURICE IDODIKA U ANDRI]GRADU

Miroslav Koji}: “Ljudi bliski Emiru Kusturici prijetemi smr}u i upu}uju psovke, ali istraja}u kako bismo

istjerali na ~istac {ta u Andri}gradu pripada namaa {ta gospodinu reìseru“

31.1.2013. I

KUSTURICA NE @ELI DA SARA\UJE SA SDS-om“Kusturica kaè da je Andri}grad ve} samoodrìv, a op{tina nikakav priliv sredstava od toga nema”



ispunili kvotu od 24,5 posto i koliko dokraja izgradnje Andri}grada Op{tina even-tualno treba jo{ da izdvoji novca. Da vidi-mo da li Op{tina uop{te to moè podnijeti,

jer imamo 3.000 nezaposlenih, 2.500 hilj-ade penzionera. Imamo, dakle, veoma te{koekonomsko stanje. Ova nova lokalna vlastne moè da di{e u privrednom smislu odonoga {ta je uradila vlast SNSD-a. Zaduìla

je Vi{egrad sa preko 10,5 miliona KM.Milion maraka nam je godi{nja rata, kojumoramo pla}ati sa kamatama zato {to je

pro{la vlast SNSD-a napravila niz pogre{nih poteza. Izme|u ostalog, zaduìlase sa tri miliona KM za izgradnjuAndri}grada, koje su preba~ene Kustu-ricinoj firmi Lotika. Dakle, mi ho}emo daznamo {ta pripada Op{tini Vi{egrad i danastavimo dalje da radimo. Ja vam tvrdimda je jedna odgovorna ekipa do{la na vlastu Vi{egrad i ona èli da se uhvati u ko{tacsa brojnim problemima. I to nije lak

posao“, kaè narodni poslanik Koji}.

On kaè da je iznena|en Kusturicinimstrahom da }e mu op{tina oduzeti Andri}-grad i da mu nije bilo svejedno kada jereìser novu vlast u Vi{egradu kvalifikovaokao “primitivnu”.

“Kusturici ne moè niko uzeti ono {to jenjegovo. Op{tina Vi{egrad je vlasnik samodijela Andri}grada. U ugovorima stoji da jeto projekat koji }e obezbijediti izgradnjunovog gradskog, turisti~kog i kulturnogcentra op{tine Vi{egrad. To je ne{to {to je u

centru Vi{egrada i apsolutno ne moè da seoduzme ni njemu, a ni nama. Niko ne}esporiti da on ima tu 51 posto kapitala kojieventualno bude utvr|en. Kod prethodnevlasti postojala je èlja da se administracijaOp{tine Vi{egrad preseli u Gradsku ku}u.

Nova vlast smatra da to nije dobar potez niu kom smislu za op{tinu Vi{egrad. Na{amaksima i u predizbornoj kampanji, a i

sada stojimo iza nje, jeste da je Andri}gradu Vi{egradu, a ne Vi{egrad u Andri}gradu.Time, naravno, ne potcjenjujemo Andri}-grad, nego mora da se zna red veli~ina.Vi{egrad je lokalna zajednica i mi nemoèmo prihvatiti ~injenicu da se op{tinskaadministracija prebaci u Andri}grad. Rade-}i u diplomatiji obi{ao sam cijeli svijet ivolio bi da mi neko pokaè grad koji uglavnoj ulici nema svoj administrativnicentar. Preseljenjem op{tine znamo koliko

bi izgubila na zna~aju na{a glavna ulica kaoi ljudi koji u centru drè lokale, za koje

pla}aju daleko vi{e nego da ih drè u nekoj

drugoj zoni. Na vrijednosti bi izgubilistanovi, i to je ne{to {to smatram da netreba nikoga da ljuti, ili nervira. Mi imamosvoj stav, a to je i stav ljudi koji su glasaliza nas i èlimo u tome da istrajemo“.

Na{ sagovornik tvrdi da su ovih dana donjega dolazile dosta neprijatne prijetnje odljudi koji su lojalni Kusturici i koji za njegarade u Andri}gradu. Kaè da su mu ti ljudi,otkada se angaòvao da ra{~isti poslovanjeAndri}grada, prijetili smr}u.

“Dolazile su prijetnje iz Andri}grada,od ljudi koji su bliski Kusturici. Bilo je turaznih prijetnji i psovanja, o ~emu ja ovom

prilikom ne bih pri~ao. Naravno da ~ovjeknije svejedno kada ~uje takve prijetnje uvrede. Kusturica je za mene govorio dsam biv{i inspektor Udbe i razne drugru`ne stvari koje ne stoje. Da sam udba{, tmi moje godine ne dozvoljavaju. Bio sam

pripadnik poslijeratne slu`be Dràvn bezbjednosti Republike Srpske, mo`da gto frustrira. Kusturica je na BN televiziji

RTRS-u javno rekao da smo mi primitivcinecivilizovani ljudi. Ja sam na civilizovana~in rekao da smo mi ljudi koje je narolegalno izabrao, i to natpolovi~nomve}inom, i ako smo necivilizovani, to zna~da je takav i narod koji nas je birao i prihvatio.“

Andri}grad je ve} po~eo da ostvaruj prihode od kino ulaznica, kafi}a i prodavnca. Me|utim, njegovim finansijskim poslovanjem potpuno upravlja Kusturica“Andri}grad je po~eo zara|ivati, pa se sadtraì na~in da se otme, briga njih {to treb

postati tvr|ava na{e kulture“, kazao je ovi

dana Kusturica.“Kusturica kaè da je Andri}grad ve

samoodrìv. Mi nikakav priliv sredstava otoga nemamo. Ja }u u Skup{tini RS-

postaviti pitanje da li Republika Srpska imkakvu dobiti od Andri}grada. Tu rade odre|ene prodavnice i institucije, a niko nzna da li Vi{egrad i od toga treba da imodre|enu dobit, ili procenat. Ako ne trebda znamo {ta je na{e, da li je tih sedam miliona ve} prevazi{lo u~e{}e vrijednosti onog{to Vi{egrad dobija? Nisam vidio nekdrugi ugovor u kome pi{e da }e se ti vlasni~ki odnosi na kraju korigovati. I zat

I 31.1.20132

“ ”

ZA POZORI[TE KUSTURICA NE]E DA PLA]A KIRIJUOp{tini Vi{egrad pripada Gradska ku}a i Gradsko pozori{te, me|utim, Kusturica traì da se pozori{te odmah po izgradnji vrati njemu nakori{}enje, i to u narednih 30 godina bez naknade



smatram da mora do}i do zajedni~kog nas-tupa. Institucije Op{tine Vi{egrad na tomerade, prikuplja se sva raspoloìva doku-mentacija i mi }emo to u interesu Vi{egra-da zavr{iti. Nije nama cilj istjerivanjevje{tica. Samo traìmo presjek stanja,koliko nam je u~e{}e u kapitalu i {ta dobi-

jamo. Kusturica, iz nama nepoznatih razlo-

ga, nije èlio da do|e u zgradu Op{tine dato razjasnimo. Mi smatramo da se ovi poslovi ne rje{avaju u kafani ili na ulici, ve}

isklju~ivo u op{tinskoj zgradi, u nadle`nimodjeljenjima i sa ljudima koji su do sada

bili uklju~eni u projekat Andri}grada“, veliKoji}.

Da SNSD i Kusturica u Vi{egradu nisu popularni, govori i podatak da na koncertkoji je on organizovao u predizborne svrheDodikovog SNSD-a do{lo jedva hiljadu

gra|ana Vi{egrada. Nasuprot tome, na predi-zbornom skupu SDS-a i ostalih stranaka,kada je pjevala folk pjeva~ica S , do{lo je

preko tri hiljade gra|ana. Pjeva~ica Stoja jkasnije bila predmet Kusturicinog ismijavanja. Me|utim, na{ sagovornik tvrdi da sgra|ani Vi{egrada ogor~eni SNSD-om.

“Nova vlast je u op{tini zatekla opelje{enu kasu od strane SNSD-ove vlasti. Do

je SNSD bio ovdje na vlasti, ja sam biodsutan jer sam bio u diplomatiji, kada samse vratio u Vi{egrad malo sam se poigra

politikom i, eto, pobijedili smo ih. Mnogljudi u toj pobjedi vide moj zna~aj i mo`dti savjetnici Kusturici govore da }e, akuspije privatno mene da degradira, bolj

pro}i. [to je pogre{no. Kusturica moè bitnajbolji reìser svih vremena, ja }u m~estitati, ali u Vi{egradu ova ekipa u kojosam ja radimo po dikatatu naroda i ponome {to smo u predizbornoj kampanjljudima obe}ali. To niko ne}e promijenit

pa ni Emir Kusturica. Osim toga, SDS n~elu sa M nije ni navika

da u svom sistemu rada provodi diktaturu nekakav teror. SDS cijeni svoje kadrovkoji pokazuju rezultate, za razliku SNSD-gdje vlada ~ista diktatura. Tamo je jednoumlje jednog ~ovjeka i oni se tak

pona{aju. O~ito Kusturica ne moè da snavikne na ovakav na~in rada.“

Na kraju razgovora na{ sagovorniobja{njava zbog ~ega Kusturicu hvata panika i za{to nervozno istupa u javnosti.

“Mi shvatamo da je Republika Srpska izuzetno te{koj situaciji, nikada gorojOnda{nji i onakav SDS nakon napu{tanjVlade Pere Bukejlovi}a ostavio je 150 mil

ona suficita u budètu, a sada imamo bliz pet milijardi maraka zaduènja. Tu je narovidio katastrofalnu situaciju i SDS je sa jednom mudrom politikom, poslije niza pritisaka, sa M uspio da izgradi jednu ~vrstu i demokratsku stranku koj

je narod ponovo prepoznao kao iskrene po{tene predstavnike naroda i zato smimali ovakav rezultat na izborima 2012godine. Sigurni smo da 2014. godine dolazimo na republi~ku scenu i da }emo binajja~a partija u RS-u. Zbog te ~injenicDodika i njegovog partnera Kusturicu hvatvelika panika. Na{ stav je da Andri}gra

mora da bude projekat koji }e donijetdobro svima nama. Ja se najiskrenije nadami vjerujem u to da }e nam Andri}gradonijeti mnogo vi{e blagostanja i da }emkroz njega uspjeti da rije{imo problemvelikog broja ljudi. To je investicija onekih 30 miliona maraka i mi moramo znakoliko }e biti otvoreno radnih mjesta i kro{ta jo{ Vi{egrad mora pro}i da taj projeka

bude zavr{en. S tim {to u finansijskomdijelu mi smatramo da smo ve} do sada davi{e nego {to treba. Samo u tom kontekstuna realnim ekonomskim principima, m}emo se pona{ati i ubudu}e.“

31.1.2013. I 3

Kusturica je imao u planu da u sklopuAndri}grada na upravljanje dobije i vi{egrad-sku }upriju - most Mehmed-pa{e Sokolovi}a,koja bi se uklopila u ambijent kamenoggrada. Me|utim, sude}i po o{trim tonovimakoji stiù od novih vi{egradskih vlasti,Kusturica }e morati odustati od tog plana.

On je ovih dana objasnio na koji na~in}e on ispuniti svoje finansijske obavezeprema Andri}gradu.

“Sada je red na mene da tro{im svojepare. Ne vidim {ta je sporno, izuzevBosi}eve politi~ke borbe da sru{i MiloradaDodika. Bosi} je Titov poluuspje{ni udba{koji je glasove na izborima dobio zahvaljuju}i tome {to je glasa~ima iz svog’micubi{ija’ na plin u dvori{te ubacivaoovce. Finansijska konstrukcija po~iva na

ugovoru o osnivanju firme ’Andri}grad’. Uposao je u{lo moje preduze}e iz Srbije sa51 posto i Op{tina i Vlada RS-a sa po 24,5odsto, kao u svim pravnim dràvama. Uprvoj fazi najvi{e novca je izdvojila VladaRS-a, a ja sam dao polovinu sredstva odonoga koliko je izdvojila Op{tina. Sada jena redu druga faza, u kojoj }u ja za izgrad-nju izdvojiti 10 miliona maraka preko kredi-ta. Taj novac je pokri}e za narednu godinu,a ostatak novca do 32 miliona nabavi}emou narednom periodu od ruskih donacija.Rekonstrukcija Jugoslovenskog dramskogpozori{ta u Beogradu ko{tala je tolikonovca, a ja }u izgraditi ~itav jedan grad spozori{nom dvoranom za iste pare. Oni susve papire dobili na uvid i potpisali, i {tasad ho}e?”, pita se Kusturica.

KUSTURICA: “Svoje obavezeprema Andrićgradu ispuniću uzpomoć ruskih donacija”

VI[EGRA\ANI IGNORISALI MONICUKusturica je uvije|en jer lokalne vlasti u Vi{egradu nisu do~ekale njegovu uvaènu go{}u,proslavljenu divu Monicu Bellucci



Zvani~na posjeta ISarajevu bila je munjevita.Aktuelni premijer Srbije i ministar unutra{njih poslova jedva jeodvojio petnaestak minuta za

radoznale sarajevske novinare. Za tovrijeme oni mu nisu imali priliku postavitiniti jedno pitanje koje ovih dana potresavladu koju on vodi i uveliko ugroàvanjegovu poziciju premijera.

Da~i}eva situacija i pozicija premijera i

ministra MUP-a Srbije u Beogradu znatno je kompleksnija od slike koju on stvara osebi.

Dovoljno je pro~itati nekoliko beogra-dskih novina bliskih vicepremijeru

, koji otkrivaju kolikosu Da~i}evi saradnici bili bliski narkobosu

, da bi se stvorila slika u kakote{koj situaciji se zapravo on nalazi.

Pritiske zbog [ari}evih saradnika izMUP-a Da~i} trpi svakodnevno, a

posl jedice su takve da je Da~i}eva premijerska pozicija potpuno delegiti-misana. Naime, ve}inu poslova koju u

svakoj zemlji vodi premijer u Srbiji je preuzeo prvi potpredsjednik Vlade SrbijeAleksandar Vu~i}.

, rekao jeIvica Da~i} pro{le nedjelje.

Tokom pro{log vikenda objavljene suslu`bene zabilje{ke MUP-a Srbije kojegovore da je B , biv{i {ef kabineta ministra Ivice Da~i}a, bio na vezis ~lanovima mafija{ke grupe Darka [ari}a!Osnovano se sumnja da je upravoLazarevi} ljudima iz [ari}evog klana

odavao povjerljive podatke iz istrage. Te

{okantne tvrdnje stoje u izvje{taju Upravekriminalisti~ke policije MUP-a Srbije koji je napisan jo{ januara 2012. godine. Ovajizvje{taj je preko vikenda postao glavnavijest u svim beogradskim medijima.

Kako se navodi u izvje{taju, Lazarevi} je bio u bliskim vezama sa [ari}evimadvokatom R , ali i sa

biznismenom iz RS-a Z ,kome je u Banjoj Luci su|eno zbog pranjenarkomiliona.

Veza izme|u Da~i}evog {efa kabineta i[ari}evih ljudi bio je i Lazarevi}ev {urak

, koji je preko svojefirme DTM parama narkoklana kupio firmuMitrosrem. Dimitrijevi}, koji je tokomistrage uhap{en, priznao je da je radio za[ari}a i osu|en na godinu dana zatvora

po{to se nagodio s tuìla{tvom.Branko Lazarevi}, me|utim, i pored

~vrstih dokaza nikad nije ispitan, aneposredno po otvaranju afere izDa~i}evog kabineta preba~en je na mjestoata{ea u ambasadi Srbije u Atini.

Uprava kriminalisti~ke policije (UKP)

ovih dana je od Specijalnog tuìla{tva zaorganizovani kriminal zatraìla daLazarevi} hitno bude pozvan u Beograd nasaslu{anje. Policajci su, kako se tvrdi,tuìocima dostavili konkretne podatke ovezama biv{eg Da~i}evog {efa kabineta sanarkoklanom. Izme|u ostalog, dostavljenisu i transkripti prislu{kivanih razgovora ukojima Lazarevi}, navodno, [ari}evimljudima odaje informacije iz istrage!

, svjedok saradnik nasu|enju Darku [ari}u, tako|er je u svomiskazu tvrdio da je Da~i}ev {ef kabinetaBranko Lazarevi} tokom 2008. i 2009.

pomagao ~lanovima zloglasnog narkok

ana. Jerkov je kazao da je Lazarevi} bi[ari}eva krtica u vrhu vlasti.Lazarevi} je navodno sklonjen i

Beograda da istraga o njegovim mafija{kimvezama ne bi bila dovedena do kraja.

Prvi potpredsjednik Vlade AleksandaVu~i}, koji je na sebe preuzeo borbu protiorganizovanog kriminala, nedavno jizjavio je kako o~ekuje da }e odbjegnarkobos Darko [ari} biti uhap{en do ljeta

Vu~i} je kazao da istraga o [ari}u i daljtraje, ali da ne èli da se izja{njava o dokumentima Uprave kriminalisti~ke policije

povezanosti Branka Lazarevi}a, biv{eg {ef

kabineta Ivice Da~i}a, sa [ari}em.

, rekao je Vu~i}.U Vu~i}evom glasilu, dnevnim novina

ma Informer objavljeno je da u Upravkriminalisti~ke policije postoji sumnja da jLazarevi} sve to radio u dogovoru Da~i}em, ali da je isto tako mogu}e da j{ef kabineta “radio ministru iza le|a”.

Ina~e, policija je od Specijalnotuìla{tva za organizovani kriminazatraìla da otvori hitnu istragu proti

funkcionera biv{e i sada{nje vlasti osumnji~enih za saradnju sa narkobosom Darkom[ari}em.Tuìla{tvu je dostavljen spisaljudi za koje se sumnja da su bili povezansa [ari}evim mafija{ima. Na tom spisku si neki bliski saradnici Ivice Da~i}a, ali ljudi iz okruènja biv{eg predsjednikSrbije B ?!

Izvori na{eg lista navode da se prek“slu~aja [ari}“ u vrhu srpske policije vod

pravi rat za prevlast.

I 31.1.20134

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Protekle nedjelje kulminirao je rat između premijera IVICE DAČIĆAi potpredsjednika Vlade ALEKSANDRA VUČIĆA, koji u medijima provlači dasu narkobosu DARKU ŠARIĆU godinama pomagali Dačićevi prvi saradnici;Dačić odbacuje optužbe i tvrdi da čitava ujdurma ima za cilj da on bude

smijenjen s mjesta premijera

DAÎ]: “NAMJE[TAJU MIKRTICE DARKA [ARI]A, DA

BI ME SMIJENILI“



, navodi sagovo-rnik na{eg lista iz samog vrha policije.

Da su [ari}i zaista imali svoju krticu uMUP-u i Tuìla{tvu, govori i to {to su oniuvijek bili za korak ispred policije. Znali sui kada su pra}eni i kada su prislu{kivani. Na

kraju, Darku [ari}u je blagovremeno javlj-eno da pobjegne s teritorije Srbije da bi izb-

jegao hap{enje.

Predsjednik Vlade Srbije tvrdi da se iza“teorija zavjere o [ari}u” kriju poku{ajiru{enja njegovog kabineta. Premijer je ovih

dana zategao stvar do pucanja saradnjizme|u njega i Vu~i}a.

Naime, Da~i} je zaprijetio vanrednimizborima zbog objavljivanja izvje{tajUKP-a u kome se otkrivaju navodne veznjegovog biv{eg {efa kabineta BrankLazarevi}a s narkoklanom Darka [ari}a

31.1.2013. I 3

DAÎ] U POSJETISARAJEVUTokom posjete SarajevuIvica Da~i}, premijer iministar unutra{njihposlova Srbije, saministrom sigurnosti BiHFahrudinom Radon~i}omdogovorio je vidove

policijske saradnjeizme|u dvije zemlje

DAÎ] U POSJETISARAJEVUTokom posjete SarajevuIvica Da~i}, premijer iministar unutra{njihposlova Srbije, saministrom sigurnosti BiHFahrudinom Radon~i}omdogovorio je vidove

policijske saradnjeizme|u dvije zemlje



, otkriva izvor iz vrhaMUP-a Srbije.

Prema njegovim rije~ima, prvi potpred-sjednik Vlade je Da~i}u odgovorio dazakon mora da vaì za sve, pa i za njegovesaradnike.

Da~i}, ina~e, tvrdi da Lazarevi}“{ari}evcima” nije odavao informacije izistrage i nagla{ava da je pri~a o vezama[ari}a s ljudima iz njegovog okruènja“najobi~nija namje{taljka”?!

, rekao je Da~i} po~etkom nedjelje i naveo da “nikada nije utvr|eno da jeLazarevi} poznavao [ari}a ili sara|ivao snjim”.

, naglasio je Da~i} i upitaoza{to se ovaj slu~aj poteè ba{ uo~i izboranovog direktora policije.

, istakao je premijer.Ivica Da~i} nagla{ava da nikada nikoga

nije branio, pa ni sebe, i da mu ne pada na pamet da od zakona {titi Branka Laza-revi}a.

, tvrdi Da~i}.Upu}eni izvori tvrde da je Lazarevi}

mnogo manji “igra~“, od ministara izKo{tuni~ine Vlade, direktora Agencije zaspre~avanje pranja novca ili za privatizaci-

ju koji su omogu}ili da [ari} “ubaci”stotine miliona eura “prljavog ke{a” uSrbiju.

Me|utim, da postoji ozbiljan sukobizme|u Da~i}a i Vu~i}a, govori i to {to

potpredsjednik Vlade uzurpirao gotovo svenadle`nosti koje pripadaju premijeru, pa~ak i u MUP-u Srbije, uklju~uju}i i obra~un

sa organizovanim kriminalom koji je po~eoVu~i}evom istragom finansijera Da~i}evestranke.

Da~i} je u posljednjih nekoliko mjesecinajvi{e angaòvan oko Kosova. Me|utim,

upu}eni izvori tvrde da mu je zapravutrpan “vru} krompir” jer se niko i

Vu~i}eve Srpske napredne stranke nije hti baviti ovim poslom kako ne bi bio prozivaza izdaju nacionalnih interesa. Vu~i} kojsmatra da je Kosovo kamen u srpskoj cipe

potpuno je ovo osjetljivo pitanje prebacina Da~i}a.

Analiti~ari tvrde da je danas u Srbijte{ko na}i nekoga ko zaista misli da Da~i

brani Kosovo. Naime, op{ta je percepcijda Srbija ubrzano odustaje od Kosova, dse granice Kosova tretiraju kao dràvne i d~ak Srbija odustaje od svoja dva najve}

privredna resursa na Kosovu, Elektro privrede i Telekoma, predaju}i ih u ruk

Pri{tini. Me|utim najosjetljivije pitanje osvih jeste povla~enje Srbije sa sjeverKosova, {to }e biti glavni uslov Beogradza dobijanje datuma pregovora i {to }Da~i} kao glavni pregovara~ morat

potpisati.Istina, povukao je u posljednjih mjese

dana Da~i} i nekoliko popularnih potezaUhapsio je M (iako je tupisano u zasluge Vu~i}u), uklonio jspomenik u Pre{evu, susreo se s I

.Me|utim, analiti~ari tvrde da bi na pad

Vlade najvi{e “profitirao” Vu~i} koji j

bacio oko na premijersko mjesto.Vu~i}u, ~ija je popularnost na vrhuncu

zapravo i odgovara {to brè raspisivanjizbora jer bi se ve} za nekoliko mjesecsituaciji mogla bitno promjeniti. Naimekada gra|ani shvate da se hap{enjemtajkuna njihov standard nimalo nij

promijenio i kada pod pritiskom BriselVlada Srbije bude morala u~initi niustupaka vezanih za Kosovo!

Ipak, na{ dobro upu}eni izvor tvrdi dVu~i} ne}e uspjeti da sru{i Da~i}a i raspi{vanredne izbore sve dok to ne aminujzapadne ambasade u Beogradu.

I 31.1.20136

Darka [ari}a, koji je u oktobru 2009.

godine pobjegao iz Srbije, nekoliko puta supoku{ali ubiti, objavio je dnevni listInformer. [ari} je, kako navodi ovaj list,ubije|en da su to poku{ali da u~inemo}nici iz Srbije, politi~ari i biznismeni kojise pani~no pla{e njegovog svjedo~enja.

Darko [ari} je preko posrednika srp-skim bezbjednjacima uputio signale da jespreman da sara|uje i da }e re}i sve {tozna, navodi ovaj list.

Darka Šarića u bjekstvu nekolikoputa pokušali likvidirati

KO JE MO]NIJI, VUÎ] ILI DAÎ]Aleksandru Vu~i}u se ùri da raspi{e vanredne izbore u Srbiji kako bi se do~epaopremijerske pozicije

Darko[ari}



Vrlo temeljito istraživanje slovenačkih novinara Mateja Šurca i Blaža Zgaga, kojisu pratili šverc i trgovinu oružjem od početaka ratova na području bivše

Jugoslavije sve do afere Patria, objavljeno najprije u Sloveniji, dobilo je i svojehrvatsko izdanje. Slobodna Bosna prenosi njegove najzanimljivije dijelove koji se

odnose na Bosnu i Hercegovinu

“SLOVENSKA POMO] BiH”Jedan dio vi{egodi{njeg rada slovena~kih novinara Mateja [urca i Bla`a Zgaga, autora trilogije U ime dr`ave koja je dobila i svoje hrvatskoizdanje, osvjetljava i doga|aje vezane za nabavku oru`ja za BiH tokom rata



Afera Patria , zbog koje je pro{logmjeseca finsko dràvno tuìte-ljstvo podiglo optu`nicu protiv{estorice nekada{njih menadèrakompanije Patria, prethodno je

rezultirala jednom od najve}ih me|u-narodnih kriminalisti~kih istraga ikadavo|enoj u Evropskoj uniji, u kojoj susura|ivali finski, austrijski i slovenskiistraìtelji. Istovremeno, jedno sjajnonovinarsko istraìvanje “plod vi{egodi{njegdetaljnog i sistemskog istraìvanja tisu}aoriginalnih dokumenata, razgovora savi{e desetina svjedoka” preto~eno u knjige

sugerira da se aferu Patria nu`no treba promatrati kao nastavak uhodane suradnjeljudi iz vlasti, operativaca, pomaga~a ikupaca oru`ja tokom posljednjih 20 godina.Dvojica slovena~kih novinara, M i

, autora trilogije U ime dràve ,“prekaljeni novinari”, kako ih je u uvodunazvao slovena~ki komentator B

, “obavili su u proteklih nekolikogodina divovski istraìva~ki posao,

probija ju}i se kroz tisu}e papira irazgovaraju}i sa brojnim svjedocima”, akao rezultat toga objavljena je knjiga “punado sada manje poznatih ili ~ak potpuno

nepoznatih detalja, koji nam pomaù na putu prema cjelovitoj istini o trgovinioru`jem”. Jedan dio njihovog vi{eg-odi{njeg rada osvjetljava i doga|aje vezaneza nabavku oru`ja za BiH tokom rata. U

pogovoru knjige, Soban podsje}a daslovenska pomo} u oru`ju Hrvatskoj teBiH, koju je na kraju krajeva odobrilo iPredsjedni{tvo dràve, u biti uop}e nijesporna, jer je “Slovenija naprosto biladu`na pomo}i biv{im bratskim repub-likama, naro~ito BiH”. Ali, moralno ilegalno je sporan na~in kako su to izveleslovenska politika i njezine tada{nje

sigurnosne slu`be. Iako to nije predmetovog istraìvanja, knjiga istovremeno nudiuvid kako se posao vodio sa bosanske

strane. Pomenimo jo{ da je pri ovomiscrpnom istraìvanju u dijelu koji se ti~eBiH, slovena~kim novinarima pomogaonjihov bosanski kolega E . Unastavku, i uz saglasnost autora, prenosimoskra}ene dijelove iz odjeljka Slovenska

pomo} BiH: za borbu Bo{njaka protiv Bo{ - njaka hrvatskog izdanja trilogije.

“ ”

Kolovoza 1992. godine F jeu Sloveniji jo{ uvijek nastupao kao

predstavnik Predsjedni{tva BiH. Saslovenskim ministrom obrane Ju Ljubljani je

potpisao sporazum o pomo}i Slovenije na podru~ju obrane. Jan{a je tada postupao uskladu s odlukama Vije}a za obranu priPredsjedni{tvu Slovenije, koje je vodio

predsjednik M . S Abdi}em iHalebi}em ministar se dogovorio zaosposobljavanje bo{nja~kih vojnika naslovenskom teritoriju te pomo} uintendantskoj i drugoj vojnoj opremi. Sveto “obra~unat }e se po sporazumnodogovorenim cijenama. Do namirivanja

tro{kova za spomenutu pomo}, BiH kaogaranciju prepu{ta slovenskom Ministar -stvu obrane helikopter Bell 412“, zapisano

je u dogovoru Abdi}-Jan{a.Član kriznog {taba Muslimana u

Hrvatskoj za pomo} BiH u ratu, A, 29. je svibnja 1992. iz

kabineta predsjednika Izetbegovi}a primiomolbu za nabavu pje{adijskog oru`ja,streljiva, protuoklopnog oru`ja, mina ivojne opreme. Rukom napisani dokumentodobrio je i potpisao sam predsjednik Predsjedni{tva BiH A . U

popratnom tekstu dopisa vo|a kabineta

Predsjedni{tva, Izetbegovi}eva k}erk, dopisala je: “U vez

dana{njeg telefonskog razgovora

gospodinom Jan{om {aljemo vam potpisanu specifikaciju s to~kama od 1 do 10 tvam molimo da uspostavite kontakt gospodinom Jan{om i da mu uru~itspomenutu specifikaciju.“

Svjedoci su potvrdili da se u konk etnomslu~aju radilo o “popisu èlja“ Armije BiHSlovensko Ministarstvo obrane ih jnekoliko ispunilo i u Bosnu dostaviloru`je u ukupnoj vrijednosti od 1.850.00njema~kih maraka. Izetbegovi}ev povjer enik Karamehmedovi}, koji je u Zagrebvodio logisti~ki centar za pomo} BiH

poslao je, naime, jo{ istog dana u Ljubljan

potvrdu u ime Predsjedni{tva Bosne Hercegovine, s kojom se jam~ila isplatnavedenog iznosa. Do otplate duga i on jkao garanciju ponudio spomenuti helik o

pter, koji je bio u vlasni{tvu Ministarstvunutarnjih poslova BiH, a tada se nalazio Sloveniji. Karamehmedovi}ev dokumenkasnije se na{ao u rukama biv{e

predsjednika Srbije i optuènika Me|unarodnog kaznenog suda za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) SIskoristio ga je prilikom saslu{avanjsvjedoka.

Slovenija je 1992. godine usko sura|i

vala s BiH, pomaù}i joj i na vojnom podru~ju. Dva mjeseca prije potpisa sporazuma Jan{a-Abdi} o slovenskoj pomo}BiH, po~etkom lipnja 1992., predstavni

bosanske vlade pripremio je, naime, plaobuke pripadnika Teritorijalne obrane BiHu Sloveniji, zamoliv{i Ministarstvo obranu Ljubljani za tro{kovnik obuke, opreme naoruànja. Plan je obuhva}ao osposo

bljavanje tisu}u vojnika i njihovo naoruànje, no bo{nja~ki su predstavnici sakupi

jedva polovicu od predvi|enog broja Najvi{e vojnika regrutirali su u Cazinskokrajini, u Sarajevu i u nekim europskim

31.1.2013. I 3

Priredila: DANKA SAVI]

SLOVENIJA U TRGOVINIORU@JEM - OD RATOVA U EX

JUGOSLAVIJI DO AFERE PATRIAHelikopter kojim je Slovenija naplatila bh. dugove, poputnekih drugih nerazrije{enih pri~a iz trgovine oru jem, i

danas optere}uje slovensko-bosanske odnose



dràvama, gdje je ìvjela brojna bo{nja~kaemigracija.

Obuka se odvijala u Svetlom Potoku na podru~ju ko~evljanske Male Gore, nepunih10 kilometara od Mozelja. I osamnaestmjeseci kasnije mogu se na ~istininekada{njeg prostora za obuku opazititragovi vojnog poligona i streljane, a narubu {ume barake i ~ak nekoliko pljesnivihmadraca odba~enih pod nadstre{nicu jednedrvene zgrade. Prva je skupina bosanskihteritorijalaca u Svetlom Potoku po~ela sobukom krajem kolovoza 1992. Pokro-viteljstvo i organizaciju preuzelo je Minist-arstvo obrane, a u izvedbi su sudjelovali uvojnici specijalne brigade Moris izKo~evske Reke, slu`benici vojne tajneslu`be Vome i drugi pripadnici slovenskeTeritorijalne obrane.

, sje}a se I, tada{nji pomo}nik zapovjednika 5.regionalnog {taba Teritorijalne obrane.

Dobrovoljce, o kojima su svjedoci pri~ali kako su savjesno i revno u~iliosnovne vje{tine ratovanja, tada je, usredko~evljanskih {uma, do{ao posjetiti i ~lanPredsjedni{tva BiH Fikret Abdi}. Slovenija

je dvije skupine bosanskih dobrovoljacaopremila s uniformama isto~nonjema~kog

pori jekla, rubl jem koje je ostavi laJugoslavenska narodna armije i lakim

pje{a~kim naoruànjem, streljivom iminsko-eksplozivnim sredstvima. Dobili sui ne{to minobaca~a te odgovaraju}e bojnekomplete mina. Drugu skupinu je, kao i

prvu, sastavljalo oko dvjesta ~etrdeset boraca. Me|u njima je bilo i nekolikodjevojaka. No prije nego {to su dobrovoljcidruge skupine do kraja obavili planiraneobaveze, stigla je naredba da morajunapustiti Sloveniju u roku od dvadeset i~etiri sata. Razlog je leào u me|un-arodnom pritisku na slovensku vladu.

Njihov odlazak preko hrvatskog teritorija uBosnu oteàvali su zao{treni odnosi izme|u

Hrvata i Bo{njaka, koji su postajali svenapetiji zbog sve otvorenijeg mije{anjahrvatskih oruànih snaga u sukobe nateritoriju BiH. Tek {to su bosanski borciiza{li iz ko~evljanskih {uma i pre{li Kupu,ve} je vlada BiH primila ra~un za njihovuobuku. U slovenskom su ga Ministarstvuobrane napisali 18. rujna 1992., a sadràvao

je specifikaciju tro{kova oru`ja, osobne isanitetske opreme, hrane, prijevoza inaknade za instruktore. Ukupno je iznosio

preko 1,2 milijuna njema~kih maraka.Uzev{i u obzir potraìvanje za dostavljenooru`je Armiji BiH u iznosu od 1.850.000

njema~kih maraka, dug prema Slovenijinarastao je na oko 3,1 milijun maraka. No

Slovenija je za garanciju u svojim rukamaimala bosanski helikopter Bell 412, koji je bio mnogo vredniji. U prolje}e 1992. u

Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama nabaviga je F , savjetnik u Ministarstv

unutarnjih poslova.Taj helikopter, poput nekih druginerazrije{enih pri~a iz trgovine oru`jem,

40

Otprilike godinu dana nakon {to jeFikret Abdi} osu|en zbog zlo~ina uCazinskoj krajini, na Me|unarodnomkaznenom sudu za biv{u Jugoslavijusuo~ili su Slobodan Milo{evi} i MilanKu~an. Biv{i predsjednik Slovenijetemeljito se pripremio za nastup naha{kom sudu, oslanjaju}i se, u vezi sembargom, na politi~ko tuma~enje zapad-nih dràva. One su u vrijeme konflikta ubiv{oj Jugoslaviji procijenile da je manjezlo kr{iti rezoluciju br. 713 i dopustiti uvozoru`ja Hrvatima i Bo{njacima nego ukinutiembargo, jer bi tada Srbima, koji su se

domogli ve}eg dijela te{kog oru`ja biv{e jugoslavenske vojske, omogu}ile dodatnonaoruàvanje. No, Ku~an je u verbalnomduetu previdio vaàn detalj. Dokumentikoje mu je na sudu predo~io ha{kioptuènik, odnosili su se, naime, na uvozoru`ja Fikreta Abdi}a. Cazinski “babo“ bio je Milo{evi}ev saveznik, koji je uz srpskupomo} uperio oru`je protiv Bo{njaka. AMilan Ku~an je ostao blizak prijatelj isaveznik Alije Izetbegovi}a. U ratu mu jeobe}ao pomo}. Tako je Slovenija dozvolilai obu~avanje boraca na Ko~evskom teomogu}ila tranzite oru`ja preko svog

teritorija. Predsjednik je izjavio kako se nijeposebno bavio samim tokom pomo}iBosni. Pojedinosti o tome nisu mu po-znate, zna samo da su za to bili zadu eniMinistarstvo obrane i Sigurnosno-informa-tivna slu`ba (VIS).

Milan Kučan nije očekivao da će muna sudu Milošević predočiti dokumento uvozu oružja Fikreta Abdića

I 31.1.201

Milan Ku~an

NIKAD RAZRIJE[ENI SPORBosanski helikopter Bell 412, koji je 1992. u SAD-u nabavio Franc Kosi, savjetnik uMinistarstvu unutarnjih poslova, Sloveniji je bila garancija da }e naplatiti dugove od BiH



danas optere}uje slovensko-bosanske odnose.Kako je rat u BiH visio u zraku jo{ u ~asukrvavih konflikata u Hrvatskoj ujesen1991., neki su se Bo{njaci ve} tada na njega

po~eli uùrbano pripremati. Me|u njima je bio i kontroverzni A ,navodni suradnik vojne kontraobavje{tajneslu`be JNA (KOS) i dobar prijatelj FikretaAbdi}a. Upravo on je Delimustafi}uomogu}io da je postao ministar unutarnjih

poslova u bosanskoj vladi. Po mi{ljenju

poznavatelja, to je bio jedan od Abdi}evihuvjeta Izetbegovi}u za to da mu je prepustio poloàj predsjednika Predsjed-ni{tva BiH. Delimustafi} se u izboru

posrednika za kupnju helikoptera o~iglednonajvi{e pouzdao u Bav~arevog stru~njakaza logistiku zaduènog za kupovine oru`ja ivojne opreme.

Kosi je izradio predra~un, na osnovikojeg su mu predstavnici Ministarstva zaunutarnje poslove BiH osobno donosiligotovinu. Novac je potom preko tajnogra~una slovenskog Ministarstva unutarnjih

poslova u klagenfurt skoj banci Die

Kärntner Sparkasse pod {ifrom Dragica uvi{e rata uplatio tvrtki SLT America u NewYorku, podru`nicu Slovenijalesa . Kodkupovine helikoptera u SAD-u Kosiju je

pomogao poduzetnik slovenskog porijekla. Ukupan iznos upla}en za

helikopter bio je 4.277.800 dolara.Bo{nja~ki pilot je sredinom oùjka 1992.

prebacio helikopter s novog na starikontinent. Ubrzo nakon toga u BiH su izbilisukobi, let prema tamo je bio onemogu}en,te su se i kupci u Sarajevu sloìli da letjelica

privremeno ostane u Sloveniji. Kosi jeizra~unao da su tro{kovi prelijetanja Atlan-

tika iznosili 30.000 dolara. Ujedno se pohvalio kako se odrekao provizije od 3%,koja mu je pripadala za posredovanje kodkupovine. Helikopter je preuzela zrako-

plovna jedinica policije na Brniku; kasnije,Kosi je saznao da ga koristi slovenskavojska: “

rekao je u razgovoru s kriminalistom.Bav~arov savjetnik o~ito nije znao zasporazum izme|u Jan{e i Abdi}a, premakojem je helikopter zapeo u Sloveniji kaohipoteka za otpla}ivanje bosanskih dugova.

bio je ministar unutarnjih poslova, B na~elnik slu`besigurnosti u Sarajevu, a H ~lanzapovjedni{tva Armije BiH i slu`beniIzetbegovi}ev nabavlja~ oru`ja. Ispredglavnog ureda u Ministarstvu obrane u

Ljubljani strpljivo su ~ekali da ih primiministar Janez Jan{a. Trebali su oru`je zaobranu suverene i me|unarodno priznateBiH. U strahovitim okolnostima u kojimasu se na{li, prihvatili bi bilo kakvu cijenu.Bili su svjesni da je Slovenija najbliàlokacija gdje se moè dobiti oru`je istreljivo. Ujedno je bila va`na tranzitnazemlja u kojoj se mogla pripremitilogisti~ka baza. Čengi} i njegovi kolegeimali su u pregovorima s Jan{om izuzetnoteàk i sloèn zadatak. Trebalo se, naime,dogovoriti za vra}anje duga i vra}anjehelikoptera Ministarstvu unutarnjih poslova

BiH te uglaviti dogovor o novimnabavkama oru`ja za Armiju BiH. Jan{a jtrojici izaslanika iz Sarajeva pokazao papina kome je pisalo kako Bo{njaci dugujMinistarstvu obrane 3.119.000 njema~kimaraka. “

, rekao jkasnije Hasan Čengi}. No Jan{a justrajavao da je Abdi} tri tjedna ranijesredinom kolovoza 1992., potpisao sporazum o pomo}i Slovenije u ime predsjedni{tva BiH. Delegaciji iz Sarajeva taknije preostalo drugo nego da obe}a da }otplatiti taj dug za oru`je, koje }e Abdi}evvojska pribli`no godinu dana kasnijupotrijebiti u borbi protiv svoje bra}eZahtijevala je samo to~nu dokumentaciju

dakle otpremnicu za svaku pojedin po{iljku, cijene za pojedina~ne komadoru`ja, ukupne cijene i popis osoba koje s

preuzele po{iljke.“Jan{a je obe}ao da }e dostaviti sv

potrebne papire i tome priloìti broj ra~unu Austriji, gdje }e se mo}i uplatiti novac z

podmirivanje duga, ali to obe}anje do dananije ispunio.” To je bio odli~an izgovor zslovensku stranu da zadrì heliko pter

Nakon posjeta sarajevske delegacije Čengi je uzalud poku{avao uspostaviti telefonskkontakt s Jan{om, da bi ga podsjetio nobe}anje. Uslijedilo je vi{e pregovora. U

BiH se u me|uvremenu formirala posebn pregovara~ka skupina za rje{avanje to problema. Razgovori su se odvijali i nrazini bo{nja~ko-hrvatske Federacije, koj

je intenzivno nastojala da Slovenija vrahelikopter, jer ga njena policija tada nijimala. Krajem 1995. godine sastale su sdelegacije obaju ministarstava na hrvatskoslovenskoj granici: “Na tim sam pregovorima sa slu`benog mjesta dobio neslu`

beni odgovor. Predstavnici slovenskoMinistarstva obrane priznali su da nemajdokumentaciju.”

Unato~ tome je Čengi} sve do 1999

godine nastojao otplatiti Abdi}ev dug, ne bli BiH vratio helikopter. Prema njegovimizra~unima, vrijednost letjelice bila jnajmanje za trideset posto ili za pribli`n1,2 milijuna njema~kih maraka vi{a oslovenskog potraìvanja prema BiH. Tvrdi

je kako treba uzeti u obzir i sate letenja kojhelikopter nakon leta preko Atlantiknapravio u sastavu slovenske vojske.

2008. godine iz Ministarstva obran priop}ena je kratka izjava: “Rje{avanj problematike helikoptera jo{ je u toku, zato vam pojedinosti ne moèmo komentirati.“

31.1.2013. I 4


KAKO SU SE U DE@ELI OBUÂVALI BH. VOJNICISlovenija je dvije skupine bosanskih dobrovoljaca opremila uniformama isto~nonjema~kog

porijekla, rubljem koje je ostavila JNA, lakim pje{a~kim naoruànjem, streljivom iminsko-eksplozivnim sredstvima



MILO[ ZEMANNOVI PREDSJEDNIKÊ[KEKao {to se i predvi|alo, drugi krug pred-

sjedni~kih izbora donio je pobjedu Milo{uZemanu, predsjedniku donjeg doma par-lamenta 1996.-’98. i premijeru od 1998.do 2002. godine. Predstavnici frakcija uEvropskom parlamentu izrazili su zado-voljstvo {to umjesto najglasnijegeuroskeptika me|u {efovima dràva ivlada EU-a, odlaze}eg Vaclava Klausa,dolazi “eurofederalista”, kako sam sebezove Zeman. U razgovoru za radioSlobodna Evropa, Filip Tesar, vanj-skopoliti~ki saradnik Instituta zame|unarodne odnose iz Praga i analiti~arbalkanskih prilika, kaè da }e to u ìvote~e{kih gra|ana unijeti su{tinsku promjenu

odnosa prema EU. Me|utim, on podsje}ai na Zemanove ksenofobi~ne izjave premamuslimanskom svijetu, u koji ubraja iAlbance, pa je tako Kosovo nazvao „teror-isti~kom dràvom“. Treba napomenuti dasu u odnosu na druge zemlje ovlasti~e{kog predsjednika poprili~noograni~ene i uglavnom su fokusirane naimenovanje ili smjenjivanje ~lanova vlade,generala i sudaca.

TALIN, PRVI GRADSA BESPLATNIMJAVNIM PREVOZOMEstonski Talin je postao prvi evropskiglavni grad koji je uveo besplatni javni

EVROPA, ODMAH

, upozorio je pro{le sed-mice, tokom redovnog zimskog zasjedanjaParlamentarne skup{tine Vije}a Evrope(PSVE) M , {vedski parlamen-tarac i autor izvje{taja o stanju u evropskimmedijima, na kojem je ra|eno vi{e od dvijegodine. Izvjestitelj Johansson je podsjetioda je pro{le godine u svijetu ubijeno vi{e odstotinu novinara i da je na hiljade uhap{eno

i zastra{ivano. “, upozorio je on. Tako|er je pod

sjetio da je od 1970. godine ova Skup{tinusvojila pedesetak rezolucija sa preporukama o razli~itim aspektima medijskih sloboda. Dràve ~lanice Vije}a Evrope posebnimaju pozitivne obaveze po ~lanovima 2 10 Konvencije da {tite novinare od napadna njihove ìvote i slobodu izraàvanja, tda sprije~e neka`njavanje po~initelja takvi

Jedna od najzanimljivijih debata na redovnomzimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća

Evrope u Strasbourgu bila je posvećena stanju u

medijima u Evropi, a među zemljama u kojima postojepolitički pritisci na javne servise spomenuta je i Srbija

Talin

Poziv Vijeća Evrope na jačanjservisa u Evropi


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-847-3112013 43/8431.1.2013. I

4

prevoz. Od po~etka godine vo`nja auto-busima, tramvajima i trolejbusima za420.000 stanovnika Talina je besplatna.Gra|ani moraju samo da plate dva eura

novu zelenu kartu koju “ovjere” svaki putpo ulasku u vozilo. Karta je potvrda daputnik ima boravi{te u Talinu, a broj vo`njinije ograni~en.

PRIRU^NIK ZADR@AVLJANINEVELIKE BRITANIJEBritanska vlada objavila je novi, revidi-rani priru~nik “@ivot u Velikoj Britaniji” zaone koji bi htjeli da steknu britanskodràvljanstvo, a od aplikanata o~ekujeda nau~e sve o toj zemlji - od biv{e pre-mijerke Margaret Thatcher do Lete}eg

cirkusa Montyja Pythona. Dok jeprethodna verzija sadràla nekaprakti~na pitanja o svakodnevnomìvotu, u novoj je akcenat na britanskojhistoriji i kulturi. Tu su i pitanja o sportu,muzici i povijesnim li~nostima – odWilliama Shakespearea do WinstonaChurchilla. Vlada navodi da novipriru~nik, koji }e biti predstavljen umartu, pruà uvid i u “britanski jedin-stveni smisao za humor i satiru”, a ciljmu je da novim dràvljanima Britanijepomogne da shvate “vrijednosti iprincipe su{tine britanskog bi}a”.

ODBAÊNA TU@BAPROTIV ISLANDASud Evropske asocijacije za slobodnutrgovinu (EFTA) u Luksemburgu odbacio

je 2,6 milijardi dolara te{ku tu`bu koju jeprotiv Islanda podnijela uprava EFTA-eza nadzor trì{ta zbog navodnog kr{enjapravila Evropske ekonomske zone.Podsjetimo da su islandske vlasti nakonpropasti njegova bankovnog sistema2008. godine, odbile novcem poreznihobveznika spa{avati nekoliko najve}ih

banaka, uklju~uju}i i Landsbanki , koja jeputem svog tada popularnog modelaonline {tednje IceSave namamilamno{tvo britanskih i nizozemskih {tedi{a.Dok su islandske {tedi{e obe{te}enetako {to im je novac bio preba~en u sol-ventne banke, gotovo 350.000Nizozemaca i Britanaca morale su (uukupnom iznosu od gotovo 5,5 milijardidolara) isplatiti njihove vlade, koje sustoga bile zatraìle od{tetu od Islanda.EFTA-in sud u obrazloènju odbacivanjatu`be me|u ostalim kaè kako nije bilomogu}e predvidjeti razmjere krize, koja

je bila sistemske naravi.

djela. Skup{tina Vije}a Evrope je pro{lesedmice usvojila rezoluciju u kojoj se

iskazuje zabrinutost zbog stanja slobodemedija u Evropi, posebno u Rusiji, Tur -

skoj, Ma|arskoj i Bjelorusiji. PSVE jezabrinuta je zbog brojnih fizi~kih napada nanovinare, prije svega u Rusiji, kao ihap{enja i sudskog gonjenja novinara, u~emu u svijetu prednja~i Turska. Skup{tina

je u Rezoluciji posebno istakla problemnedostatka transparentnosti u vezi sa vlas-ni{tvom medijskih ku}a, te slu~ajeve tajnihdogovora medija i vlasnika medija sa poli-ti~arima i dràvnim zvani~nicima. Oddràva iz regije, a u dijelu koji se odnosi nanezavisnost javnih servisa i zabrinutostzbog politi~kih pritisaka na javne servise,spominje se i Srbija, uz jo{ {est evropskih

zemalja. Parlamentarna skup{tina Vije}aEvrope upozorila je dràve ~lanice da javniservisi moraju biti za{ti}eni od politi~koguticaja, te da visoke menadèrske pozicijetreba da budu uskra}ene ljudima sa jasnom

politi~kom i strana~kom pripadno{}u. Naspomenuti izvje{taj najvi{e su zamjerkiiznijeli poslanici iz prozvanih zemalja.Tako je, recimo, P iz Turskenaveo da se u izve{taju ne spominje “~injenica”da osu|eni i pritvoreni novinari u Turskojnisu hap{eni zbog svojih novinarskihaktivnosti ve} zbog “povezanosti sa raznimkrivi~nim djelima: ubistvima, oruànim

kra|ama, terorizmom, poku{ajima vojnihudara i podmetanjem eksploziva na javnimmjestima”. Ruski poslanik Azamjerio je izvjestitelju da je “iz medija uzi-mao informacije i stavljao ih u izve{taj, ne

provjeravaju}i ih”. Predloène preporukeOdbora ministara, koje su za razliku odrezolucije obavezuju}i dokument, nisuusvojene jer za njih nije bilo potrebnedvotre}inske ve}ine. (D. Savi})

litičke nezavisnosti javnih

DEBATA O MEDIJIMA U STRASBOURGUVije}e Evrope je zabrinuto

zbog brojnih fizi~kih napada nanovinare, prije svega u Rusiji,

kao i hap{enja i sudskoggonjenja novinara, u ~emuu svijetu prednja~i Turska

DEBATA O MEDIJIMA U STRASBOURGUVije}e Evrope je zabrinuto

zbog brojnih fizi~kih napada nanovinare, prije svega u Rusiji,

kao i hap{enja i sudskoggonjenja novinara, u ~emuu svijetu prednja~i Turska



BUSINESS Formalna trgovina dionicama “BH Telecoma“ Okon~ana petogodi{nja istraga u “@ici“ “Haden“ najve}i dioni~ar “Bosnalijeka“ Snaàn rast turisti~ke industrije BiH

Vlasni~ki paket dionica Prevent Inv e - sta u BH Telecomu pre{ao je u rukekompanije Prevent Sarajevo a transakcijavrijedna {est miliona KM realizirana je

preko Moje banke . Iza tri od ~etirispomenute firme, Prevent Investa, Preve-nta Sarajevo i Moje banke, krije se istivlasnik - N - {to prakti~no zna~ida je paket od 300 hiljada dionica BHTelecoma protrgovan samo formalno,odnosno da je i nakon prodaje ostao urukama istog vlasnika, Nijaza Hastora.

O ~emu se zapravo radi?

Prije izvjesnog vremena Komisija zavrijednosne papire Federacije BiH obv-ezala je investicioni fond “Prevent Invest“da proda dio dionica u BH Telecomu,

budu}i da prema vaè}im zakonskim propisima, vlasni{tvo u nekoj kompaniji nesmije prelaziti 15 posto ukupnog portfeljafonda. A udio Prevent Investa u BHTelecomu bio je ne{to iznad propisanogzakonskog maksimuma, pa je investicionifond Prevent Invest morao oglasiti prodajudionica kako bi vlasni~ki udio u ovojkompaniji sveo u zakonom propisaniokvir.

Rije~ je dakle o ~isto formalnoj tran-sakciji, koja je zbog specifi~nog kontekstaizazvala golemu pa`nju poslovnihkrugova. Posljednjih dana uveliko sespekulira o prodaji BH Telecoma koja binavodno trebala uslijediti nakon rek -onstrukcije Vlade Federacije BiH. Novifederalni koalicioni partneri, SDP i SBB,odlu~ni su u namjeri da zapo~nu

privatizaciju najprofitabilnije kompanije uBiH, o ~emu, pored ostalog, svjedo~i i~injenica da je federalna Agencija za

privatizaciju , pod nadzorom SDP-a,

nedavno i slu`beno predloìla prodaju paketa od 5 posto dionica BH Telecoma,ali i jo{ nekih kompanija u dr avnomvlasni{tvu koje su do sada bile izuzete od

privatizacije. Najavljena prodaja dionica BH Tele-

coma u reìji federalne Agencije za privatizaciju, prema saznanjima SlobodneBosne, nema apsolutno nikakve ni for -malne ni su{tinske veza s transakcijomdionica Prevent Investa.

Mada uop}e ne treba isklju~itimogu}nost da se Hastor pojavi i kao kupacnovog paketa dionica BH Telecoma!

Nespornaprivatizacija

“Žice“Sredinom protekle sedmice ve}inskivlasnik sarajevskog preduze}a @ica d.d.

slu`beno je obavije{tenda je protiv njega obustavljen predis-tra`ni postupak pokrenut na temelju

prijave nekoliko biv{ih uposlenika i biv{eg direktora @ice H

. Prijava protiv novog vlasnika@ice Muhameda Pilava definitivno jeodba~ena kao neosnovana, a takvuodluku Kantonalno tuìla{tvo Sarajevodonijelo je nakon punih pet godina

danono}nog mrcvarenja svjedoka iosumnji~enika koji su dragocjenovrijeme, energiju i novac, umjesto narevitalizaciju uni{tene @ice, tro{ili nadokazivanje vlastite nevinosti.

U startu je bilo jasno da optu`ba protiv Pilava za nezakonitu privatizaciju@ice stoji na klimavim nogama, noTuìla{tvo je bilo du`no provjeritinavode iz prijave. Problem je me|utim{to je provjera (o~ito la`nih navoda)trajala punih pet godina, mada objek -tivnom, nepristrasnom i kompetentnomtuìocu nije trebalo vi{e od pet dana

predanog rada da ustanovi kako je prijava protiv novog vlasnika @iceneosnovana. No, umjesto pet dana,

provjera je trajala pet godina!Sli~nih, bezrazlo`no dugih sporova

poput ovog u @ici ima napretek. Razvoj privrede BiH ne blokira samo nelik -vidnost, tehnolo{ko zaostajanje i patu-ljasto trì{te nego i maratonsko rje{a-vanje privrednih sporova i ambijent

pravne nesigurnosti koji obeshrabrujeozbiljne investitore a poput magneta

privla~i investicione {pekulante i krimi-nalce.

“Prevent Sarajevo“ novidioničar “BH Telecoma“

NOVI DIONIÂRBH TELECOMA 300.000 dionicaBH Telecoma odPrevent Investa kupioje Prevent Sarajevo



http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-847-3112013 45/8431.1.2013. I 4

Ni nakon slu`benog o~itovanja Investicijske grupacije izLuksemburga pod nazivom Haden, nimalo nije jasnija slika onajve}em pojedina~nom suvlasniku sarajevskog Bosnalijeka .Fantomski investicioni fond iz Luksemburga, s oko 23 postokupljenih dionica, ve} je izbio na prvo mjesto liste Bosnalijekovihdioni~ara, mada je i dalje ostalo nejasno ko se zapravo krije izafonda Haden i kakve su krajnje namjere anonimnih investitora izLuksemburga. U slu`benom saop}enju Hadena navodi se da jegrupa “osnovana i pravno utemeljena po vaè}im zakonskim

propisima dràve Luksemburg” i da “Haden S.A. nije nikakva

{pekulativna kompanija” {to dokazuje i ~injenica da su sve dioni-ce Bosnalijeka kupljene “na transparentan na~in, putemSarajevske berze”.

Iz Hadena S.A. najavljuju i skoru posjetu Vladi FBiH inadle`nom ministarstvu, a cilj tih kontakata jeste “transparentno

usagla{avanje stavova radi za{tite kako ve}inskih tako i manjin-skih dioni~ara Bosnalijeka”.

Nije malo onih koji tvrde da se iza luksembur{kog investi-cionog fonda krije ranija uprava Bosnalijeka predvo|ena dugogo-di{njim direktorom E , koji je i nakon odlas-ka u redovnu penziju zadrào kontakte s aktuelnom upravomBosnalijeka, kojoj pruà savjetni~ke usluge. Indikativna je~injenica da Arslanagi} nije iskoristio konjukturu da unov~i svojedionice u Bosnalijeku. U opticaju je i posve druk~ija interpretaci-

ja doga|aja s dionicama Bosnalijeka. Iza transakcije navodno

stroji nekada{nji predstavnik Bosnalijeka u Moskvi N, koji se nakon sva|e i razlaza s Arslanagi}em uspio pri- bliìti SDP-ovom dijelu vlade Federacije BiH s kojim je udruìosnage u borbi za preuzimanje kontrole nad najve}om farmaceut-skom kompanijom u BiH.

Turisti~ka industrija BiH nekoliko godinazaredom biljeì visoke stope rasta. U protekloj,2012. godini, broj turisti~kih posjeta BiH

porastao je za oko 9,5 posto u pore|enju s 2011.godinom, a sli~an trend rasta registriran je i u2009., 2010. i 2011. godini. S obzirom naodli~an start zimske turisti~ke sezone, u 2013.godini broj turisti~kih posjeta prema{it }e brojod 900 hiljada.

Ko će preuzeti “Bosnalijek“?

MISTERIOZNIINVESTITORJo{ nije utvr|enoko stoji iza investi-cionog fonda Haden

koji je postaonajve}i dioni~arBosnalijeka

Protekle godine BiHposjetilo 890hiljada turista



Iako premijer Janez Jan{a tvrdostavku, mali su izgledi da }e “p



Kriza vlade u Sloveniji samo godnu dana nakon formiranja desnvlade J , koja je nastala kao rezultat politi~ke aritmetike nakon pada prethodnvlade i pobjede Z

na prijevremenim izborima, u punom j jeku. Ona }e, najvjerovatnije, dovesti dnovih prijevremenih izbora. Prije tri nedjelje, naime, Komisija za borbu protiv korupcije objavila je izvje{taj o imovinskomstanju predsjednika svih parlamentarnistranaka, u kome vo|e dvije najve}e parlamentarne stranke, premijera i predsjednikSlovenske demokratske stranke SDJaneza Jan{u i gradona~elnika Ljubljane

predsjednika Pozitivne Slovenije ZoranJankovi}a, optu`uje za kr{enje protivkorupcijskih zakona.

Izvje{taj navodi da Jan{a Komisiji nij

prijavio, ili je prekasno prijavio odre|entransakcije (npr. kupovinu automobila), d

je te transakcije obavljao gotovinom, ~ij porijeklo nije mogao da objasni i da je stai ku}u kupovao gotovinom nepoznato

porijekla pod neobi~no povoljnim uslovimod firmi koje su istovremeno bile poslovn

partneri dr`ave. Na taj na~in Jan{i senavodno, imovina u posmatranom period

pove}ala za preko 200 hiljada eura nepoznatog i nedokazanog porijekla.

Pored toga, Jan{a Komisiji nije znao dobjasni iz kojih izvora pokriva tro{kov~estih skupih putovanja na egzoti~ne dest

31.1.2013. I 4

Pi{e: SENIHA MUHAREMI VUKAS(Ljubljana)

Građanski protesti, koji sukrajem prošle godine zah-vatili nekoliko gradova uSloveniji, u prvim nedjelja-ma 2013. godine uzdrmal

su Vladu premijeraJANEZA JANŠE, što jedovelo do potpunog ras-pada vladajuće koalicije;naša suradnica objašnjavašta se zapravo posljednjihmjeseci dešava u Sloveniji koji su mogući scenariji

izlaska iz svakovrsnekrize u Deželi

avo odbija podnijetiivjeti“ najnoviju krizu

F o t o : R E U T E R S



nacije (Maldivi, Australija, Mauricijus itd.),koje te{ko moè finansirati premijerskom

platom od oko 4,5 hiljade eura mese~no, odkoje otpla}uje visoke rate stambenih kredita.

Jankovi}a Komisija tereti za neprijavlji-vanje ve}ih koli~ina gotovine, koje je na nje-gov teku}i ra~un upla}ivala Elekta , firma uvlasni{tvu njegovih sinova, a izvor novca jenavodno u firmama s kojima je ZoranJankovi} istovremeno potpisivao ugovore oizvo|enju radova za Gradsku skup{tinuLjubljana, prije svega na novom sportskomkompleksu Stoìce. U ~etiri godine takvihuplata bilo je za oko 2,4 miliona eura. Poredtoga, Jankovi} je navodno firmama svojihsinova i prijatelja preko insajderskih infor-macija omogu}avao visoke profite u trgovi-ni nekretninama i zemlji{tima. Poslovanjeoba funkcionera Komisija opisuje kao“optere}eno zna~ajnim rizicima korupcije“.Izvje{taj Komisije je kona~an i na njega ne

postoji pravo àlbe.Izvje{taj je u javnosti izazvao zahtjeveda obojica odmah podnesu ostavke na svefunkcije, pa nije ~udo da u Sloveniji ljudive} mjesecima protestuju protiv korumpi-rane politi~ke elite, koja je u samo 20 godi-na uspjela da od najuspje{nije dràvenastale na prostoru biv{e Jugoslavije stvorikroni~nog ekonomskog i politi~kog bole-snika. Svakog mjeseca de{avaju se “ustan-ci“, odnosno istovremeni protestni skupoviu svim ve}im gradovima u dràvi, aizvje{taj Komisije za borbu protiv korupci-

je dao je argumente zahtjevima demon-stranata, koji traè smjenu ~itavog

politi~kog establi{menta, kako vladaju}e

koalicije tako i opozicije. Tako se u mediji-ma ponovo rasplamsala rasprava o tome dali javni funkcioner treba da podneseostavku kada postoji osnovana sumnja zakorupciju ili tek kada je za nju pravosna`noosu|en. Analiti~ari i pravni stru~njacinagla{avaju da je ostavka u slu~aju osno-vane sumnje na korupciju u zrelimdemokratijama norma, koja spre~ava uticajosumnji~enog politi~ara na dalji tok istrage,ali i koja spre~ava da koruptivno pona{anje

postane javni standard.Umjesto da poslu{aju glas javnosti i

podnesu ostavke, oba optuènika su zatra-

ìla glasanje o povjerenju u organimavlastitih stranaka. Rezultati izja{njavanjastrana~kih organa ne iznena|uju, mada vi{e

podsje}aju na izbore u nekim totalitarnimdràvama nego na odlu~ivanje organa par-lamentarnih stranaka u dràvi ~lanici EU-a.

Na Savjetu SDS-a Janeza Jan{u je podràlo281 od ukupno 285 ~lanova, a SavjetPozitivne Slovenije nije htio ni da glasa otome da Zoran Jankovi} podnese ostavkuna funkciju predsjednika stranke.

Uprkos tome, na Kongresu PozitivneSlovenije, Jankovi} je “zamrznuo“ funkciju

predsjednika stranke do izbornog kongresa,koji se treba odràti krajem ove godine. Zato vrijeme, poku{at }e da opere svoje ime

od optu`bi za korupciju na redovnimsudovima. Povukao se tako|er iz politi~kihaktivnosti na dràvnom nivou. Ne pada mu,me|utim, na pamet, da podnese ostavku ikao gradona~elnik Ljubljane, iako gaKomisija tereti upravo za djela po~injena uvezi s obavljanjem te funkcije. Uzgredre~eno, za vrijeme njegovog mandataLjubljana je na mnogim punktovima reno-virana a izgra|eni su i mnogi vitalni objek-ti. Iako u vladaju}oj koaliciji od 5 stranakaJan{u bezuslovno podràva samo njegovSDS, a donekle i mala ultradesna NovaSlovenija, premijer nema namjeru podnijeti

ostavku, {to je iznio i na nedavnoj konferenciji za {tampu. Umjesto toga, odlu~io jda Komisiju tu i na Upravnom sudu, mediji bliski SDS-u po~eli su kampanjosporavanja kredibiliteta i moralnointegriteta ~lanova Komisije za borbu protiv korupcije, naro~ito njenog predsjednik

. Preostale tri koalicione stranke procijenile su da premijersuo~en sa ozbiljnim optu bama o korupcijnema vi{e legitimitet za vo|enje vlade

Gra|anska lista, ~lanica vladaju}

koalicije, uputila je Jan{i ultimatum da }napustiti koaliciju ukoliko premijer do 23

januara ne podnese ostavku. Po{to se to nijdogodilo, ova stranka je toga dana zaististupila iz koalicije, njena dva ministra otada obavljaju samo teku}e poslove, a predsjednik stranke G od ponedjeljka, 28. januara, nije vi{e predsjednik parlamenta. Izlazak iz koalicije je za po~etafebruara najavila i druga ~lanica koalicijestranka penzionera Desus, a za kraj februara i Slovenska ljudska stranka. Vladu }zato u februaru napustiti jo{ ~etiri ministraKriza vlade je tako ve} nastupila, iako pre

mijer tvrdi kako vlada zadràva punu operativnost. Istina, odlaze}e ministre premijemoè zamijeniti novima, ali niko jo{ nijuspio da sa podr{kom od svega 30 poslanika u 90-~lanom parlamentu vlada vi{e onekoliko meseci. Jan{a stoga odlaze}e koalicione partnere takti~ki poziva da u parlamentu zatraè glasanje o povjerenju prem

jeru. Prema slovena~kom ustavu, me|utim pokreta~ takve inicijative mora istovremeno predloìti i novog premijeraoko ~ijeg imena te{ko da bi se poslanicsloìli. Nova koalicija u parlamentu izme|tri prebjegle ~lanice koalicije i Pozitivn

I 31.1.20148

SUMNJIVO STEÊNA IMOVINA Komisija za borbu protiv korupcije optuùje Janeza Jan{u da je stan i ku}u kupio gotovinomnepoznatog porijekla

TEŠKE OPTUŽBE: Prije tri nedjelje Komisija za borbuprotiv korupcije objavila je izvještaj u kome premijerai predsjednika Slovenske demokratske stranke SDSJaneza Janšu i gradonačelnika Ljubljane i predsjednikaPozitivne Slovenije Zorana Jankovića optužuje zakršenje protivkorupcijskih zakona



Slovenije malo je vjerovatna, jer sve tritraè ostavku Zorana Jankovi}a na funkcijugradona~elnika Ljubljane, {to se ne}edogoditi jer on i dalje ostaje na tom

poloàju, zato Jan{i ne prijeti opasnost da}e se ove ~etiri stranke u dogledno vrijemedogovoriti o zajedni~kom kandidatu za pre-mijera. Na konferenciji za novinare,odrànoj u ~etvrtak, 24. januara, premijer jekao mogu}e rje{enje krize predloìo prom-

jenu izbornog sistema iz dosada{njeg pro- porcionalnog u ve}inski, koji navodnoobezbje|uje ve}u stabilnost, ali ustvari jo{

vi{e oteàva smjenu diskreditovanih poli-ti~ara.Smisao ove inicijative nije jasan, a

{anse za njen uspjeh su minimalne, budu}ida joj se protive gotovo sve parlamentarnestranke, pogotovo one manje, koje bi uve}inskom sistemu neminovno nestale.Tako|er, gotovo je nezamislivo da se u jekukrize, recesije, zapo~etih pa prekinutihreformi, demonstracija i {trajkova, politi~ka

javnost kao glavnom temom mjesecima bavi promjenom izbornog sistema. Jednaod mogu}ih opcija razrje{enja krize jesteformiranje tehni~ke vlade po italijanskom

uzoru na ~elu sa nekom kredibilnomli~no{}u izvan sfere strana~ke politike. U

javnosti se spominje P , nekadana vode}im funkcijama u konsultantskojku}i McKinsey , koji se proslavio savjetu-

ju}i njema~ku vladu u vrijeme ~uvenihSchroederovih reformi. Izgleda da biKralji~a podràla Virantova Gra|anska listai Pozitivna Slovenija pod privremenimrukovodstvom stranke na ~elu sa A

, ina~e novom li~no{}u na slove-na~koj politi~koj sceni. Problem tehni~kevlade jeste da je bez sna`ne podr{ke ve}ine

politi~kih stranaka u parlamentu osu|ena

na neuspjeh, o ~emu svedo~i i sudbinavlade u Italiji. A sa takvom

podr{kom ona prestaje biti tehni~ka i postaje eminentno politi~ka...

Sljede}a opcija su prevremeni izbori. Najglasnije ovu mogu}nost promovira prvak Socijaldemokratske stranke I

, koji ra~una da bi se nekeli~nosti iz lijevo orijentisane PozitivneSlovenije mogle ponovo priklju~iti njego-voj SD. Ohrabruju ga i rezultati anketa

javnog mi{ljenja, koji njegovu strankutrenutno rangiraju dosta visoko, {to je

rezultat nedavne pobede njihovog kanidatBoruta Pahora na predsjedni~kim izborimaPredsjednik Pahor, me|utim, protivi se pri

jevremenim izborima i smatra da koalicijmora obezbijediti kontinuitet tzv. reformskog procesa, koji je zapo~ela Jan{invlada.

On dalje isti~e da je nedostatak prijevremenih izbora u tome {to to podrazumijevnekoliko mjeseci bezvla{}a i blokadu parlamenta upravo u vrijeme velikih dru{tveni

previranja, protesta i demonstracija, kao duboke ekonomske recesije.

[ta, me|utim, o situaciji u zemlji mis javnost? Prema anketi Fakulteta za prim jenjene dru{tvene studije iz Nove Goricevladu podràva svega oko 16% gra|anaâk 46% anketiranih smatra da najboljrje{enje politi~ke krize predstavljaju pri

jevremeni izbori, a oko 26% ih se zalaè znastavak rada postoje}e koalicije sa drugim

premijerom. Kada bi se sutra odràvaizbori, preko 50% gra|ana ili ne bi iza{lo n

izbore ili ne bi znali za koga dglasaju. Najve}i broj opredijeljenih bira~anjih tek oko 10%, glasalo bi za Socijaldemokratsku stranku. Ovi podaci nsvoj na~in svjedo~e o istro{enosti vladaju}eg politi~kog modela u Sloveniji te apatiji i zasi}enosti ve}ine bir a~kog ijela.

Za petak, 8. februara u 11 sati pred parlamentom u Ljubljani masovni skup u zna

podr{ke Janezu Jan{i najavljuje Zbor zrepubliku, organizacija civilnog dru{tva

koja okuplja pristalice SDS-a, konzervativne intelektualce i crkvene dosto janstvenike, a istoga dana sa istog mjestasamo 4 sata kasnije, kre}e “tre}i op{tenarodni ustanak“, odnosno masovni protes

protiv etablirane politike, a za tekovinsocijalne dràve, transparentnu politikuneposrednu demokratiju. Na istom mjestza kratko vrijeme susrest }e s

pro{lost i budu}nost Slovenije. Po{to starnikada ne umire bez otpora, mogu}e ssvakakve provokacije, pa se oba doga|ajve} sada doìvljavaju kao visoko rizi~nskupovi.

Izvje{taj Komisije za borbu protikorupcije samo je jedna od pritoka u bujickoja sve brè odnosi ideje Janeza Jan{e autoritarnoj Drugoj republici, ali i idejZorana Jankovi}a o upravljanju dràvomkao privatnim preduze}em. [ta bi moglo dstupi na njihovo mjesto, predmet je brojnispekulacija medija i analiti~ara, a nijnemogu}e da se barem dio nove politi~kelite, koja bi zemlju trebala izvu}i iz krizeve} sljede}ih dana artikulira u protestimasukobima sa policijom na trgovimLjubljane i Maribora i ostalih gradovSlovenije.

31.1.2013. I 4

OP[TENARODNI USTANAK Slovenci ve} mjesecima protestuju protiv korumpirane politi~ke elite

MUTNI POSLOVIGradona~elnik Ljubljane Zoran Jankovi}tereti se za neprijavljivanje ve}ih koli~inagotovine



Auto motor und sport jedna je od usvijetu najcjenjenijih novina kojase bavi automobilima. Isto tako,njihov televizijski kanal jedan jeod najgledanijih u Evropi, kako

zbog mnogobrojnih, detaljnih testovarazli~itih vrsta vozila, pa tako i dodokumentarnih filmova koji na zanimljivna~in vode gledatelje kroz bogatu historijuautomobilske industrije, posebice njema-~ke. Prije nekoliko dana na Auto motor und Sport televiziji prikazan je po drugi putodli~an dokumentarni film o historiji

Volkswagena . Od po~etaka kompanije ~ijsu tvornice izgra|ene u mo~vari oko koje jkasnije nastajao grad koji se danas zovWolfsburg, od Hitlerove ideje o Bubi kanarodnom, jeftinom vozilu dostupnom zsvakoga pa do blje{tavih novih modelVolkswagena , Bugattija , [kode , Seata .Dobar dio dokumentarca posve}en j

I 31.1.20150

Za sebe kaže da je samo jedan od pola miliona uposlenika VOLKSWAGENA,no DŽEMAL SJENAR nije običan radnik, on je voditelj VW-ovog Odjela za razvoj

novih vozila; Sjenar je, u prvom razgovoru za neki od bh. medija, pričao osvom životnom putu, nagradama koje je dobio za Bluemotion motore i

konceptu razvoja vozila budućnosti

DŽEMAL SJENARGENIJE IZ VOLKSWAGENA

EKSKLUZIVNO

Pi{e: NEDIM HASI]



konceptima iz Volkswagenove tvornice, a onjima je pri~ao inìnjer koji se zove

. Kako bi se reklo, na{e gorelist. Stru~njak koji se ve} godinama nalazina ~elu Odjela za razvoj novih vozila.Zanimljivo, iako je dva puta emitirana,Dèmal jo{ uvijek nije pogledao reportaù.

Nakon {to smo s njim razgovarali u

Wolfsburgu, kaè da }e sada morati na}ivremena i potraìti je na internetu.

Dèmal Sjenar, rodom sa Sokoca, je,kako skromno kaè, “

. U Sarajevu je od 1987. do 1991godine, nakon okon~anog studija nMa{inskom fakultetu, radio u tada{njemTAS -u i bio vanredni asistent na Ma{inskom fakultetu. Godinu dana prije ratatada{nji direktor TAS -a prepoznao jnjegov talenat i poslao ga u Njema~ku, Volkswagen. Postdiplomski studij nzagreba~kom Sveu~ili{tu prekinuo je bazbog odlaska. Od 1992. godine uposlen je Volkswagenu , u Odjelu za istraìvanje tehni~ki razvoj. Danas je Dèmal odgovoran za koncepciju i razvoj novih vozila

Nijemci bi to rekli Leiter Studie nfahrzeuge Na desetine projekata je iza Dèmala njegovih suradnika u Volkswa genovomistraìva~kom odjelu, za svoj je rad nagra|ivan u okviru koncerna. No, izdvajdva projekta koja su uspje{no implementirana u VW vozilima “

, kaè Sjenar, poja{njavaju}

Drugi koncept ozna~io je po~etatakozvane Volkswagenove Bluemotiostrategije, odnosno, motora sa niskom

potro{njom goriva i iznimno mal im procentom zaga|ivanja zraka. “

, kaè nam. Dèmalov radni datraje deset sati, iz Volkswagenovilaboratorija ne izlazi nikada prije 18 sat

posl ijepodne. Ono malo slobodnovremena provede plivaju}i, voze}i bicikl iigraju}i malo nogomet. Zbog nedostatkslobodnog vremena u Sarajevo dolaz

jedanput godi{nje. U posljednje vrijemnajvi{e vremena sa svojim suradnicim

provodi razvijaju}i konceptne automobil pogonjene baterijama, takozvana elektri~nvozila. Volkswagen je me|u liderima kad

je u pitanju uvo|enje ekolo{kih, “zelenih“ automobila sa svojim Blue Motiomodelima. U ameri~koj su dràvKalifornija prije nekoliko dana otkrili disvoje strategije za elektrifikaciju vozila

bliskoj budu}nosti. Rije~ je o takozvanostrategiji VW Strategie 18 kojom èl

prodati deset miliona vozila godi{nje d2018. godine. Volkswagen vjeruje da }morati prodati i oko 300.000 plug-in vozilgodi{nje kako bi ispunio ovaj plan. @el

pomo}i u 90- postotnom smanjenju emisij{tetnih gasova i efekta staklene ba{te d2050. godine. To zna~i da }e Volkswagemorati da smanji emisiju izduvnih gasov

za 20 g/km po svakom vozilu. Jaz se mo`31.1.2013. I 5

Nagra|ivani bh. in injervoditelj je Volkswagenovogodjela za razvoj svih novih i

konceptnih vozila



smanjiti samo elektrifikacijom automobila,ali to }e biti postignuto samo u regionimasa kori{tenjem relativno ~iste energije. UVolskwagenu kaù da za sada ne postojitrì{te za masovnu prodaju automobila naelektri~ni pogon i da postoji potreba da senapravi “fascinantna” elektromobilnost usvijetu. Sa sada{njim ograni~enjem u

pogledu dometa vo`nje, elektri~ni auto-

mobili }e dugo ostati “drugo ili tre}e”vozilo u doma}instvu. Za{to navodimodetalje ove stretegije? Izme|u ostalog i zato{to je, zahvaljuju}i i Sjenarovom radu iidejama, posljednje iza{lo iz Vokswa - genove radionice konceptnih vozila, bila,nazovimo je tako, elektri~na Buba . Dakle,E-Bugster Elektroroadster sa dva sjedi{ta ielektri~nim pogonom. Buba je imalasvoju svjetsku premijeru na sajmu uDetroitu u januaru 2012. U martu pro{legodine, na Sajmu u @enevi VW je

prezentirao koncept Cross Coupe DieselPlug-in Hybrid. “

Kada su u pitanju nova vozila,dodaje jo{: “

IzDetroita se Sjenar vratio neposredno prijenego {to }e razgovarati za SB. Tvrdi kakose ameri~ko trì{te oporavilo te daAmerikanci jo{ uvijek èle posjedovati zanjih tipi~na vozila, velikih dimenzija ivelike zapremine motora. “

, pri~a nam Sjenar.

Od mnogih projekata na kojima radi sasuradnicima je i onaj E-Bube . No ona je,

poja{njava, samo jedan od koncepatakojima se Volkswagen bavi u svojimistraìvanjima i razvijanju vozila. “

I 31.1.20152

NAGRADA ZA INOVATIVNOSTDèmal Sjenar sa suradnicima

GOLF SVIH GOLFOVA Konceptni model najbrìVolkswagen ikada



Na pitanje ima li uop}e

takav koncept prevoza budu}nost ili }e semo`da morati kombinirati sa jo{ nekomvrstom motora, Sjenar kaè: “

Jedan od svakako najzanimljivijih, ali imedijski najatraktivnijih projekata nakojima je radio Sjenar je Golf GTI W12- 650 . U redu, ukoliko Bugatti Veyron,najbrì serijski automobil na svijetu, koji jetako|er dio koncerna VW , ostavimo postrani, ovaj je Golf, izra|en u sveganekoliko primjeraka, najbrì Volksw - agenov automobil koji je ikada iza{ao iznjihovih pogona. “

, kaè nam Sjenar. Najja~i inajbrì Golf svih vremena ubrzava do 100km/h za svega 3,7 sekundi, postiè

maksimalnu brzinu od 325 km/h, a svezasluge za ovakve impresivne brojke

pripadaju sredi{nje smje{tenom W12motoru s dva turbopunja~a. Da bi ugradnja

bila mogu}a, Volkswagenovi inènjer ikonstruirali su aluminijski podokvir u koji

je motor smje{ten, a sistemi hla|enjaspojeni su s bo~nim ventilacijskimotvorima. Aluminijski 6,0-litreni W12motor, evolucija je 450 KS sna`ne izvedbeiz modela Phaeton, a nastao je spajanjemdva V6 motora i dodataka dvaturbopunja~a. Razvija ~ak 650 KS koji se

putem {estbrzinskog Tiptronic automatskog

mjenja~a prenose na stra`nje kota~eOvakve performanse zahtijevale su i brojndorade na studiji koja je u odnosu n

velikoserijsku GTI izvedbu {ira za 160 mmte 70 mm nià. Krov je konstruiran okarbonskih vlakana, dok stra`nje kril

predstavlja difuzor, ali ujedno i kanalizirzrak za hla|enje motora, ba{ kao i Cnosa~i krova s integriranim usisnicimzraka. Golf GTI W12-650 , dizajnerska jstudija Volkswagena namijenjena obiljeàvanju tradicionalnog GTI festivala austrijskom Wortherseu, najve}eg ovakvvrste u Europi, na kojem brojni fanovodaju po~ast legendarnoj GTI oznac

Kakav jautomobil u pitanju, mo`da najboljgovori slijede}a ~injenica. “

ne bez ponosa }e Sjenar.

31.1.2013. I 5

DECENIJE IDEJA: Od1992. godine Sjenar jeuposlen u VW-u, uOdjelu za istraživanje itehnički razvoj,odgovoran za koncepciju irazvoj novih vozila

PREMIJERA UDETROITUKonceptni E-Bugsterpredstavljen prijenekoliko dana nasajmu u SAD

PREMIJERA UDETROITUKonceptni E-Bugsterpredstavljen prijenekoliko dana nasajmu u SAD



Holandski Rotterdam je krajem

januara i po~etkom februarasvake godine mjesto okupljanjafilmskih radnika iz ~itavogsvijeta. Tamo{nji Festival je,

zapr avo, najve}i filmski market inajzna~ajnija smotra prvog i drugogautorskog filma na planeti. E, ba{ uRotterdamu, ovih dana, u programu Bright Futures , prikazan je dugometra`ni igrani

prvijenac I , Sarajlije saadresom u Torontu, koji se zove Krivina .Upravo u Torontu je pro{le godine

premijerno prikazano ovo ostvarenje, akada }e u Sarajevu, jo{ uvijek ne znamo.

No, Igor je sada tu, u Slobodnoj Bosni , a 6.februara i u svom rodnom gradu.

“Krivina je film koji je inspirisan pri~ama ljudi u Bosni, kao i na{ih izbjeglicau inostranstvu. To su uglavnom ljudi koji sui dalje izgubljeni, koji su o{te}enitraumama koje ih jo{ proganjaju. Mislim dataj osje}aj vlada na podru~ju biv{eJugoslavije, pogotovo Bosne i Hercego-vine, ali i me|u dijasporom, koja je zavr{ilau inostranstvu zbog rata. Film jeminimalisti~ka pri~a o toj ideji. I prati

Miru, ~ovjeka iz biv{e Jugoslavije, koji ìvii radi u Torontu. Miro na vijestima ~uje danjegovog prijeratnog prijatelja Dadu traèzbog ratnog profiterstva i da se on ponekad

pojavljuje u selu gdje mu ìvi ujak. Odlu~i

da se vrati u Bosnu u potrazi za Dadom, ali

ni{ta u filmu nije ono {to bi mnogi mogli pretpostaviti”, govori nam Igor Drlja~adirektno iz Rotterdama.

Kaè i da je njegov film originalnostvarala~ko djelo, u kojem je kombinovao

pisane scene zajedno sa improvizacijom:“Često dolazim u Bosnu. Svaki put kadasam tu, primijetim u pri~ama sa familijom i

prijateljima, i u Federaciji i u RepubliciSrpskoj, jedan sli~an odnos prematraumama koje vladaju na ovom podru~ju,me|u veteranima rata kao i me|u civilima.Istu stvar sam osjetio i me|u na{omdijasporom {irom svijeta. Interesovao me

taj osje}aj koji gu{i na{e du{e, koji nedozvoljava ljudima da nastave dalji ìvot.”

Izgleda da ratna tematika nikada ne}eiza}i iz na{ih glava, bez obzira ~ime se

bavimo? “Mislim da Bosna nije pro{la

I 31.1.20154

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

IGOR DRLJAČASvoj prvi dugometražni igrani film KRIVINA na ovogodišnjem

“Rotterdam Film Festivalu” predstavio je i Sarajlija iz Toronta IGOR DRLJAČA;

za naš magazin tridesetogodišnji reditelj govori o odrastanju u Sarajevu,odlasku u Kanadu i snimanju svog prvijenca

Igor Drlja~a: “Sa tehni~kog aspekta,nikada nije bilo lak{e snimati filmove,

jer je tehnologija sve jeftinija“

UHVATI “KRIVINU”

OBJEKTIVNOOKO OBJEKTIVA Igor Drlja~a (desno) nasnimanju svog prvijencaKrivina ; glumci GoranSlavkovi} i JasminGeljo (gore)

OBJEKTIVNO

OKO OBJEKTIVA Igor Drlja~a (desno) nasnimanju svog prvijencaKrivina ; glumci GoranSlavkovi} i JasminGeljo (gore)



period rekoncilijacije. Politi~ari su odustaliod toga i ~ak iskori{tavaju raznoraznetraume da bi postigli svoje ciljeve. Zbogtoga se mnogi reditelji, i drugi umjetnici, i

pisci, stalno vra}aju na tu temu. Nade je bilo poslije rata, ali ona polako nestaje”,veli Drlja~a.

Na{eg sagovornika zamolili smo i danam predstavi gluma~ku ekipu iz svogfilma. Dobro, J znamo ve}odavno, kao i M , novinarku ku}e

TV1... “Koristio sam kombinaciju pro-fesionalnih glumaca i amatera. Profesio-nalci su Jasmin Geljo i E koji jezavr{io glumu u Italiji, a Minelu Ja{ar sam

upoznao preko svoje prijateljice. Glavnulogu, pak, tuma~i G , kojim sam napravio tri kratka filma Torontu. S njim godinama imam kvalitetnsaradnju. Jasmin je Goranov mentor vedugi niz godina. Goran je tako|e didijaspore iz biv{e Jugoslavije, porijeklom

je iz Splita, tako da je moj film, djelimi~noautobiografska kombinacija iskustavJasmina, Gorana i moje porodice i prijatelju Kanadi. Ostali glumci su moja familija

prijatelji i mje{tani @ljebova i Sokolovi}auglavnom familija M , tetk

, baka R itd. Moja baka imku}u na Romaniji, tako da je film i stvoretako {to smo koristili infrastrukturu kojsmo imali. U Sarajevu smo snimali blizČar{ije, po{to mi tu `ivi majka. Scene s

31.1.2013. I 5

Igor Drlja~a u svojoj dosada{njojfilmografiji ima sljede}e naslove, akoisklju~imo Krivinu , sve odreda kratkefilmove: A Wound (2005.), The Battery- Powered Duckling (2006.), Mobile Dreams Snovi (2008.), On a Lonely Drive (2009.), Woman in Purple (2010.) i The Fuse: Or How I Burned Simon Bolivar (2011.).

Glavni lik ove pri~ice ro|en je 1983. uSarajevu, koje napu{ta 1. maja 1992.godine. Ve} je dvadeset godina stano-vnik Toronta.

U tom gradu je diplomirao, na Uni-verzitetu York, ali i magistrirao filmskuprodukciju u istoj visokoobrazovnoj insti-tuciji. Krivina je njegov prvi dugometra`niigrani film.

Magistarfilmskeprodukcije



snimane oko objekata koji su mi poznati izdjetinjstva, gdje smo imali podr{ku familijei prijatalja. Zauvijek }u im svima bitizahvalan”, iskren je Igor.

Krivinu je na{ reditelj po~eo snimati uljeto 2009. u Bosni i Herecegovini, a

poslednja klapa pala je u novembru 2010. uKanadi. “Bilo je puno pauza, jer je filmsniman tokom nastave, a i ~ekali smoodgovaraju}e vremenske uslove. U Bosnismo snimali u Sarajevu, u @ljebovima i uSokolovi}ima. Krivina je skroman ultra-mikrobudètni projekat. Po~eo je kaomagistarski rad, a svi glumci su volontiralisve vrijeme. Tro{kovi su uglavnom bililogisti~ki. A tro{kovi postprodukcije suuglavnom zavr{ili na kreditnim karticamakoje jo{ otpla}ujem. Nismo imali podr{kukanadskih institucija, mada sam dobionekoliko malih grantova od fakulteta; po{to

je magistarski rad nijedna ve}a filmskainstitucija nije nam smjela dati novac.Filmska industrija se brzo mijenja i mladi

reditelji po cijelom svijetu moraju se pomiriti sa tim. To vaì i za Bosnu iHercegovinu. Mogao sam i ja ~ekati petgodina da sakupim dovoljno novca, ali sam

se pomirio s tim da film mo`da ne}e bitisnimljen s najboljom opremom i da ne}emomo}i posti}i sve {to smo zamislili, ali i to jesastavni dio kreativnog procesa. Te{ko jeraditi kada ne moè{ omogu}iti ni honorar ljudima i nadam se da }emo u budu}nostiimati podr{ku filmskih institucija. Najbitnijastvar je pri~a - ne samo ko je u filmu, budètili sli~no. Sa tehni~kog aspekta, nikada nije

bilo lak{e snimati filmove, jer je tehnologijasve jeftinija i omogu}ava snimanje sa

manjim ekipama. Kompjuteri su, tako|e,olak{ali cijeli proces”.Ve} rekosmo da je Krivina premijerno

prikazana na Toronto Film Festivalu 2012.godine. “Film je u Torontu odli~no prim-ljen. Vode}i kanadski kriti~ari, iznajva`nijih novina - Globe and Mail iToronto Star , kao i kriti~ari iz ve}ihsvjetskih filmskih novina, naprimjer izScreen Dailyja , veoma su ga dobro primili,{to nam je i pomoglo u njegovoj distribucijiu Kanadi. Deset dana je igrao u Torontu, od25. januara do 3. februara. Nadam se da }ese vidjeti i u drugim gradovima Kanade, a

I 31.1.20156

Diplomirali ste na Ekonomskomfakultetu u Sarajevu, a gluma naAkademiji scenskih umjetnosti u istomgradu osta èlja pusta. Danas radite

kao novinar na TV1, ali i igrate u filmuKrivina . Otkud Vi u Igorovom i Igor uVa{em ìvotu?

Naàlost, ili na sre}u, osta! Ni u jednom momentu se nisam pokajala zbogsvog izbora, mo`da zato {to sam upravona TV1 uspjela spojiti profesiju, u ovomslu~aju ekonomiju, a onda i na{la izduvniventil pred kamerama. Nastojim ne bitistereotipni novinar/reporter, nego svako javljanje ili pri~u doni jeti na menispecifi~an na~in. U tome mi je svakakopomoglo desetogodi{nje teatarskoiskustvo. Mislim da je od pozori{ta sve i

po~elo. Besim Mulamuhi}, tada{njireditelj u Teatru Farsa, pozvao me naaudiciju za voditelja kviza U~ilica naBHT1, a onda sam tamo upoznala ljudepreko kojih sam do{la do Igora. Prvisusret... I ve} smo dogovorili saradnju. Sobzirom da je to bilo moje prvo filmskoiskustvo, imala sam sre}u da radim sarediteljem kao {to je on.

Koju ulogu igrate u Krivini i kojesu karakteristike tog lika?

Uloga nije velika. Na putu traènjasvog prijatelja iz rata, glavni lik kojeg igraGoran Slavkovi} nailazi na razli~ite ljudekoji mu daju razli~ite informacije o mjestugdje se nalazi njegov prijatelj. Ja sam jedna od tih osoba na koje on nailazi. Lik

najvi{e karakteri{e suosje}anje saglavnim likom, koji je zbunjen traènjemprijatelja.

[ta je u tom scenariju Vama bilonajinteresantnije, koji je to mamac nakoji bi se svi mi, publika dakle, mogliupecati?

Ljepota na{ih èna! Ma, {alim se. Sadozbiljno. Ovo nije tipi~an poslijeratni film.Ono {to je mene dojmilo, a mislim da }e ipubliku, jeste prikazani mentalitet bosan-skohercegova~kih ljudi. Razli~itosti upogledu razmi{ljanja i doìvljavanja ljudikoji nisu dio njihove sredine. Iskreno senadam da }e Krivina jednako osvojitipubliku u BiH, kao {to je i publiku uTorontu, gdje se film ve} prikazivao i

nai{ao na odli~ne kritike.Da li ste gledali film?

Vi{e puta. Poruka koju film nosi jeduboka, zbog toga mislim da svako novogledanje nije naodmet. Najbolje je da tosami procijenite.

A {ta ako Vas “krene”, pa dobijeteglavnu ulogu u filmu nekog od bosan-skohercegova~kih reditelja?

To bi bilo ostvarenje mojih snova.Smatram da bi bio veliki uspjeh ostvaritise u nekom od na{ih filmova, s obziromda je bh. kinematografija sve cjenjenija usvijetu. Sve do sad u mom ìvotu je i{lo,rekla bih, logi~nim slijedom de{avanja. Nebi bilo lo{e da se tako i nastavi.

Moje prvo filmsko iskustvo

SVE ZA POMIRENJE:“Mislim da Bosna nijeprošla period rekoncilijacije;političari su odustali odtoga i čak iskorištavajuraznorazne traume da bipostigli svoje ciljeve”

PRVO POSAOPA ONDA GLUMA Minela Ja{ar na radnomzadatku, u studiju TV1



tako|e i u Bosni, na{em regionu, a i svijetu”, isti~e Igor Drlja~a.

Sales agenta njegoimenjak je upoznao na Toronto FilmFestivalu . Ovom se svidio film, tako da jPrinc glavni sales predstavnik za film. “UTorontu je, dakle, bila svjetska premijera, u Rotterdamu evropska. Bi}emo kompeticiji u Viljnusu u martu i u jonekoliko evropskih kompeticija koje jonisu objavljene, tako da }ete sami to saznau narednim sedmicama. [to se ti~sarajevske premijere, ~ekamo, pa }emvidjeti {ta }e biti. Drìte nam figePripremam novi film o Sarajevu, omladini koja je ro|ena poslije rata. Dobismo podr{ku me|unarodnog Hubert BalFunda , tako da sada razvijamo scenarioTema filma nije ratna, nego o padu moralnvrijednosti na prostoru cijele biv{Jugoslavije, ali se radnja de{ava isklju~iv

u Sarajevu. Kapitalizam, pogotovo svojim ranim etapama, veoma jtraumati~an proces, pomalo psihopati~an stvara raznorazne dru{tvene probleme”kaè Drlja~a.

Kada do|e u Sarajevo Igor uvijek donesvre}u uspomena, “a onda, kada krenem

ponesem nazad novu vre}u”. Prije rata, nasagovornik je stanovao u Aerodromskomnaselju i poha|ao Osnovnu {kolu SimoBolivar na Dobrinji. Svojoj osnovnoj {ko

posvetio je i film: “Da, o dje~aku koji snada da }e mu se {kola zatvoriti, zato {to èlizbje}i lo{u ocjenu iz likovnog. [kola n

samo da se zatvori, nego i izgori, a zatim po~inje rat. Film }e uskoro biti emitovan programu BHT1. Ve} je proputovao svijet bio prikazan na vi{e od ~etrdeset festivalaDobio sam i nekoliko nagrada, a The FuseOr How I Burned Simon Bolivar sada jnominovan za kanadsku verziju Oscara CSA Awards , u kategoriji kratkodokumentarnog filma. Sarajevo }e uvijeimati duh koji niko ne moè uni{titi. Nmogu re}i da danas imam osje}aj da je graostao isti, niti da je dru{tvo isto. Naàlos

puno dobrih ljudi ga je napustilo. Poslije ratve}ina je ostala razo~arana, ali se nadam d

}e nove generacije napraviti konkretn promjene i na miran na~in stvarati bolj budu}nost. Tako|e, mislim da bi nek~lanovi dijaspore htjeli pomo}i i u~estvovatu tome, ali najteì posao je pred onima koju Bosni ìve.”

Majka F , mama Igorove mameìvi u Sarajevu, kao i nekoliko njegoviro|aka i prijatalja. Dok mu ve}ina bliskfamilije ìvi u drugim dijelovima svjetaKako jedan lik kaè u Krivini : “Rat ju~inio svoje”. A Krivina je posve}enIgorovoj mami, koja je preminula 9

januara pro{le godine.

31.1.2013. I 5

DETALJI, KADROVI, DRU@ENJA Film Krivina po~eo se snimati u BiH u ljeto 2009., da bi bio zavr{en u jesen naredne godine



Ovih dana navr{ilo se ta~no dva-deset godina od ubistva 27-godi{njeg S . Ne-kada{njeg glumca amatera i

pliva~ku nadu iz Trebinja, u januaru 1993. nasmrt su pretukla ~etvorica pripadnika Vojske Republike Srpske dok jeod batinjanja poku{avao da odbrani svog

prijatelja, Bo{njaka A . Od

zadobijenih povreda Sr|an je prvo pao ukomu, a {est dana kasnije preminuo.

Njegov otac R u ~itulji sinu tada jenapisao: “

U isto vrijeme dok su se Trebinjci nadvadesetu obljetnicu njegove tragi~ne smrti

prisje}ali svog sugra|anina, mladi}a ~ijiherojski ~in svih ovih godina predstavlja

parametar humanosti, morala i principa,

dokaz da i u krvavom ratu moè postojatne{to {to je dobro i ljudsko, u gradi}u ParCity u ameri~koj saveznoj dràvi Utah, nnajva`nijem svjetskom festivalu nezavisnog filma - Sundance Film Festivalu koj

je davne 1978. osnovao veliki R , odràna je svjetska premijer

ostvarenja Krugovi beogradskog reditelj. Film koji je inspirisa

pri~om o Sr|anu Aleksi}u, ra|en premscenariju S i M

, osvojio je nagradu ìrija Sund a

I 31.1.20158

“ ”

Film “KRUGOVI“ beogradskog reditelja SRDANA GOLUBOVIĆA, inspirisanherojskim činom Trebinjca SRÐANA ALEKSIĆA, osvojio je specijalnu nagradužirija na prestižnom Sundance Film Festivalu, a uskoro će biti prikazan i na

jednom od tri najveća evropska festivala, Berlinalu; reditelj Golubović za “SB“govori o tome zašto je odlučio snimiti ovaj film te kako je tragična sudbina

mladića iz Trebinja ujedinila nekad zaraćene narode na prostoru bivše Jugoslavije

vrativši vjeru u ljudskost i oproštaj

FILM KOJI NAS ČINI

BOLJIM LJUDIMA

Pi{e: MAJA RADEVI]



ncea za umjetni~ku viziju u kategorijisvjetskog filma, ali i pohvale ameri~ke

publike i uglednih filmskih kriti~ara.“Ovo nije politi~ki film, jer se prije

svega bavi emocionalnim teretom i posljedicama rata. Odli~no je reìran, sa briljantnim glumcima i pruà nova vi|enjaratova na Balkanu, njihovih cijena i

posljedica...“, pi{e, izme|u ostalog, kriti~ar jednog od najve}ih svjetskih filmskihmagazina Hollywood Reporter .

Reditelja Golubovi}a zatekli smo uBeogradu po povratku iz Amerike, a ve} se

priprema za idu}i veliki festival: Krugovi }e 11. februara biti prikazani u sekcijiForum na filmskoj smotri u Berlinu.

, kaè Golubovi}. “

Sa pri~om o Sr|anu Aleksi}u Golubovi}se, kako kaè, prvi put susreo 2007. godine,dok je jo{ bio aktuelan njegov prethodnifilm Klopka . “

, obja{njavareditelj Golubovi}. “

Krugovi su zapravo filmski mozaisastavljen iz tri paralelne pri~e koje snadovezuju jedna na drugu. Prva prati ocglavnog junaka M , koji gradi crkvu kod kojeg jednog dana dolazi da zatra`

posao jedan od sinova vojnika koji su ubiMarka. Druga pri~a je o najboljemMarkovom prijatelju, koji radi kao doktor Beogradu i suo~ava se s moralnomdilemom kada u jednom pacijentu prepoznvo|u grupe koja je ubila Marka. Tre}a pri~

31.1.2013. I 5

Golubovi}: “Ova pri~a nije niantisrpska, ni prosrpska, ni

antibo{nja~ka, ni probo{nja~ka,

nego samo - ljudska“



govori o Bo{njaku civilu koga je Markospasio i koji sada ìvi u Njema~koj... Iako

je ra|en po motivima stvarne pri~e, film jenajve}im dijelom fikcija, isti~e Golubovi}:

Film je sniman tokom 2011. godine,najve}im dijelom u Trebinju, te u Beogradui njema~kom gradu Haleu. I kako to obi~nokod nas biva, ~im se pro~ulo da ekipa izBeograda dolazi u Trebinje da pravi film oSr|anu Aleksi}u, po~ele su “kontroverze“ i

politi~ka prepucavanja. Ime Sr|ana Alek -si}a u proteklih 20 godina bilo je, naàlost,(pre)~esto politizirano, sa jedne ili sa drugestrane, na ovaj ili onaj na~in... Tako su navijest o snimanju filma me|u prvima

reagovali ~lanovi Bora~ke organizacijeop{tine Trebinje, koji su u saop{tenju za

javnost na nevi|eno zaklju~ili da }e iKrugovi biti jo{ jedan film koji pripadnike“herojske“ Vojske Republike Srpske prik a-zuje u negativnom svjetlu. “

,naveli su, izme|u ostalog, trebinjski borci,a reìser Golubovi} i direktor filma M

morali su tada ~ak nakratko

prekinuti snimanje i sazvati vanrednukonferenciju za novinare na kojoj suubje|ivali dio nezadovoljnih Trebinjaca daKrugovi ne}e biti “antisrpski“ film.Golubovi} kaè kako svakako o~ekuje da}e na ovim prostorima biti jo{ negativnihkomentara, ali to je valjda neizbje`no:

Jedno je, najva`nije pitanje koje s provla~i kroz cijeli film: ima li smisl

danas biti heroj? Tog 21. januara ‘93. ntrebinjskoj pijaci, dok je poku{avao da sodbrani od nemi losrdnih udarac

pu{~anim kundac ima, Sr|an Aleksi

I 31.1.20160

“ ”

UTISCI SA SUNDANCEA 1. Golubovi} sa osniva~em Festivala,glumcem Robertom Redfordom; 2. Krugovi su nagra|eni za umjetni~ku viziju ukategoriji svjetskog filma; 3. Ekipa filmana crvenom tepihu u Park Cityju

1 2

3



sasvim sigurno nije razmi{ljao o tomekako }e se jednog dana njegovo ime vezatiuz pojam herojstva, niti mu je to bilo

bitno. Dvije decenije kasnije, iz njegovetragi~ne sudbine smo, ~ini se, malo toganau~ili: jo{ uvijek slavimo zlo~ince, a ne

heroje, samo neka su “na{i“. “Kakvi se tomodeli pona{anja nude mladima ako su

, ~ovek koji je ubio hiljadeljudi, ili C , peva~ica koja je

pokrala milione, uzori?“ - pita se SrdanGolubovi}.

Kao {to je jednom rekao Sr|anov otacRade Aleksi}, obilje`ja su sporedna stvar odnosu na osje}anja, a ime TrebinjcSr|ana Aleksi}a postalo je sinonimdobrote i ~asti koja se po{tuje, bez obzirna kojoj ste “strani“. Ima neke simbolike tome {to su trebale pro}i godine, pa da uTrebinje do|e reìser iz Beograd(zajedno sa scenaristom ~iji je otac biistaknuti ratni ~lan SDS-a N

) i snimi mo`da najve}u i najbolj bosanskohercegova~ku (po)ratnu pri~uonu koja nedvosmisleno kazuje da poslijrata nema pobjednika, niti poraènih ostaju samo ljudi i neljudi, a najvi{grobovi nevinih `rtava.

6

Film Krugovi snimljen je u koprodukcijipet zemalja (Srbija, Njema~ka,Francuska, Hrvatska i Slovenija).Nosilac produkcije je Golubovi}evaproducentska ku}a Ba{ êlik , a projekatsu podràli i fondacija Eurimages itelevizije Arte i ZDF.Uloge u filmu tuma~eAleksandar Ber~ek,Leon Lu~ev, Neboj{aGlogovac, HristinaPopovi}, NikolaRako~evi}, BorisIsakovi}, Vuk Kosti}...A ubrzo nakon srbijanskepremijere, koja }e bitiodràna 23. februara uBeogradu, u okvirufilmskog festivala FEST2013, Krugove }e imatipriliku da vidi ibosanskohercegova~kapublika. RediteljGolubovi} kaè kako bivolio da bh. premijera

filma bude u Trebinju, “na mestu gde jesve po~elo i zavr{ilo...“

A s obzirom da smo ve} spomenulidio kritike iz Hollywood Reportera, red jeda napi{emo i {ta o filmu misli kriti~arVari etyja John Anderson.

“Pro{lost se vra}a daprogoni sve u KrugovimaSrdana Golubovi}a,neobi~noj pri~i o moralu izlo~inu Srbina nadSrbinom, u kojojkoncentri~na naracijastvara zna~ajan efekat.Duhovi bosanskog ratapratili su balkanski filmskoro 20 godina, aGolubovi}evo djeloostavi}e publikuzbunjenom - i mo`da saprobu|enom nadom.Komercijalne mogu}nostisu ograni~ene, ali gledaoci}e biti zadovoljni“, pi{eAnderson.

“ “

Duhovi bosanskog rata pratili subalkanski film skoro 20 godina;“Krugovi“ bude nadu

31.1.2013. I

DOBRI LJUDI U VREMENU ZLA Pri~a o jednom tragi~nom

doga|aju i njegovim posljedicama



Oni su odu{evili ìri ~etvrte sezone beogradskog {ou programa Ja imam talenat . Pazite, u tom ìrijusjedi i I , direktor Beogradske filharmonije , zbog

kojeg je mla|a raja prijavljena za u~e{}e u prethodne tri godine znala i zaplakati.

Onako o{tar i bez ikakvih kalkulacija,Tasovac je bio odu{evljen izvedbamaOrkestra harmonika iz Ugljevika, koji se

plasirao u superfinale! “Kona~ni obra~un”desi}e se u glavnom srbijanskom gradu 24.

februara. Pa, hajde, da upoznamo Orkestar harmonika , ~iji je {ef S .

Dakle, vi{e od trideset harmonika na

jednom mjestu u isto vrijeme. “Orkestar harmonika postoji ve} petnaest godina,osnovan je 1997., krajem decembra. Po{tosam ve} bio ~lan orkestra, jo{ dok sam i{aou osnovnu {kolu Ivo Lola Ribar u Brije{}u,Sarajevo, a kasnije radio i kao nastavnik uistoj, i tada sam ostvario zapaène razultate,tako sam do{ao na ideju da oformim sli~anorkestar i u Ugljeviku, gdje sam izbjegao

poslije rata. Orkestar je po~eo kao {kolskasekcija u Osnovnoj {koli Aleksa [anti} uUgljeviku i traje i dan danas, samo mnogoozbiljnije i sada odràvamo koncerte {iromEvrope i svijeta”, obja{njava Slavko Nikoli}.

Do sada su nastupali u Kanadi, Austrij[vajcarskoj, Francuskoj, ê{koj, Njema~koj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedonij

Sloveniji i u Bosni i Hercegovini. Dodu{esamo u Republici Srpskoj, a uskoro imoèmo o~ekivati i u gradovima FederacijBiH. Jer, oni imaju talenat: “Tako|e, bismo osmostruki prvaci Republike SrpskeBili smo gosti u programu mnogih TVstanica. Izdvojio bih RTS - @ikina {arenicaJedna pjesma jedna èlja , nastup sNarodnim orkestrom RTS-a pod upravom

, potom RTRS, TVBNBHT1, TV Arena, TV Happy, ATV, TVSlobomir, i druge lokalne TV staniceOrkestar broji trideset i {est ~lanova, gdjsu ve}ina u~enici na{e osnovne {kole, do

I 31.1.20162

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

U veliko finale srbijanskog šou programa JA IMAM TALENAT,koje će biti održano krajem sljedećeg mjeseca u Beogradu, plasirao se i

ORKESTAR HARMONIKA iz Ugljevika; osnovan je prije petnaest godina, anjegov šef SLAVKO NIKOLIĆ naš je sagovornik

ONI IMAJU TALENAT

Slavko Nikoli}: “Postali smo prepoznatljivi po na{emna~inu izvo|enja muzike“

NA BEOGRADSKOJ

SCENIOrkestar harmonika odu{evljava publiku

u regionu



su {est ~lanova biv{i u~enici na{e osnovne{kole. I sve u~enike sam ja u~io da sviraju.Sviramo srpsku narodnu muziku, muzikudrugih naroda i popularnu muziku, recimoonu koju izvode Z , grupa

Legende , A . Mi se rado odazovemona sve pozive, pa }emo se tako vrlo radoodazvati i pozivima iz Federacije BiH. Mikonkurencije nemamo, zbog toga {tosviramo druga~ije ànrove u odnosu na

postoje}e orkestre i grupe u okruènju, na{ta su ukazali kompetentni ljudi iz svijetamuzike - E , R

, L , Branimir \oki}, L ...” Traè}i podatke oOrkestru harmonika , u jednom srbijanskommediju mogli smo pro~itati i ono {to jeobjavljeno u decembru pro{le godine: “To {to su u~enici Osnovne {kole Aleksa [anti}

iz Ugljevika sino} priredili u emisiji Jaimam talenat ne vi|a se svakog dana,budu}i da je taj orkestar, sastavljen od

preko trideset harmonika, natjerao publiku u Narodnom pozori{tu da zaigra kolo,ganuo ìri i dobio takve ovacije da su na kraju svirali na bis.” A nastavnik muzi~kogvaspitanja u Osnovnoj {koli Aleksa [anti}

u Ugljeviku i {ef Orkestra harmonika Slavko Nikoli} tada je izjavio: “Drago mi jeda ~ujem da smo ganuli ìri, jer ja u tomtrenutku nisam mogao da gledam njihovureakciju, budu}i da sam sve vrijeme bio

okrenut ka djeci. Često se desi da na na{imnastupima ljudi zapla~u poneseni emocijama. Primijetili smo da se publikistovremeno smije i pla~e, naro~ito kadsviramo u inostranstvu.”

Koji su osnovni motivi zbog kojih su s prijavili za u~e{}e u emisiji Ja imamtalenat , pitali smo na{eg sagovornika: “Nideju da u~estvujemo u {ouu Ja imamtalenat do{ao sam zbog toga {to samsvjestan na{e vrijednosti, a nismo imadovoljno prilike da se promovi{emo, {to s

pokazalo kao pun pogodak. Za kratkvrijeme mnogo ljudi nas je vidjelo, {t

putem interneta, {to televizije, ali zahvaljuju}i nastupima uìvo. Zbog svegtoga sad imamo mnogo poziva za nastupe

inostranstvu kao i kod nas, ~ime nam jotvoren put da upoznamo druge zemlje kulture {irom svijeta. Samim tim ja samsvoj cilj ispunio, postali smo prepoznatljiv

po na{em na~inu izvo|enja muzike i takstekli veliki broj oboàvatelja.”

Slavko Nikoli} bio je u~enik Ji kom{ija O .

podvla~i da bi Orkestru harmonika bil~ast da nastupa u Sarajevu. A s obzirom dìvimo u dràvi gdje se bolne rane nmogu tako lako zarasti, Nikoli} nas jzamolio da objavimo i sljede}e re~enice“Ro|en sam u Sarajevu, ta~nije Brije{}e (Ba~i}i), Op{tina Novi Grad. Stvar je tome {to su moja i ku}e mojih stri~evasve ukupno tri ku}e, uzurpirane od stranDrvosje~a d.o.o . Ve} osam godina smo nsudu, pa bih vas zamolio da mi putemva{eg medija pomognete u vra}anjimovine, gdje su ro|eni moj djed, otac sin. Unaprijed sam zahvalan, po{to sam nezavidnoj situaciji, ako moète {tdoprinijeti i pomo}i mi da rije{im ova

problem.” Muka, kako god okrene{. AOrkestru harmonika èlimo puno sre}e superfinalu {oua Ja imam talenat , Beogradu 24. februara.

31.1.2013. I 6

POZIVI SA SVIHSTRANA: Do sada jeOrkestar harmonika nas-

tupao u Kanadi, Austriji,Švajcarskoj, Francuskoj,Češkoj, Njemačkoj, Srbiji,Crnoj Gori, Makedoniji,Sloveniji i u Bosni iHercegovini. Doduše,samo u Republici Srpskoj,a uskoro ih možemo

očekivati i u gradovimaFederacije BiH

SVIRAJU I BRILJIRAJUMladi umjetnici iz Ugljevikaplasirali su se u veliko finale{ou programa Ja imam talenat

VELIKI [EFSlavko Nikoli} (lijevo), nastavnik muzi~kog vaspitanja, oformio je Orkestar prije petnaest godina



Alfa i omega benda The Mars Volta su ispisali svoje posljednjezajedni~ko poglavlje. Sasvim jesigurno da bez pjeva~a C

i gitariste Ona istoj pozornici nema vi{e

ni tog progresivnog benda koji se u svojeneobi~no osvajanje svijeta zaputio izteksa{kog El Pasa. “

, rekao je O

gitarist grupe The Mars Volta , novinaruNME- ja na pitanje nedostaje li mu rad s

pjeva~em Cedricom Bixlerom-Zavalom unjegovom novom projektu BosnianRainbows . I na kraju ispade da je to bilaneistina jer je dan kasnije Cedric Bixler gnjevno demantirao njegov PR unaprijednedogovorenih planova za budu}nost.Demantirao je to preko Twittera , kakoizgleda i prili~i dana{njem vremenumoderne komunikacije, na isti na~in kako

je to pro{le godine napravio bubnjar Bsvojim ponovno okupljenim kole-

gama iz originalne postave Black Sabbatha

i pomutio reunion trijumf zajedno s rakomkoji je bio ustanovljen gitaristi T

.

Bixler je Omarov Bosnian Rainbownazvao “

, u trenutku dok sjedi besposlen je je upravo Rodriguez-Lopezovo maslo bil prekratko koncertno promoviranje novo pro{logodi{njeg albuma Noctourniquet i pnjegovim rije~ima bezrazlo`no je prekinutnakon svega desetak nastupa. Napustio jCedric Bixler tako partnera s kojim jdvadeset godina dijelio pozornicu jo{ ovremena At The Drive-In-a . Svakom

I 31.1.20164

Čuveni progresivci iz Texasa, THE MARS VOLTA, okončali su 11-godišnjukarijeru, dok je gitarista OMAR RODRIGUEZ-LOPEZ osnovao novi bend BOSNIAN

RAINBOWS, za čiji je naziv inspiraciju dobio tokom boravka u Sarajevu

BOSANSKE DUGEUGASILE MARS VOLTABolje vjera u novi po~etak nego mamuzanje mrtvog konja

Priredio: NEDIM HASI]

BOSNIAN RAINBOWSNovi projekat biv{eggitariste banda TheMars Volta



Bosanskohercegova~kispecijalizirani muzi~ki portalmuzickazona.ba je jo{ useptembru pro{le godine, kada je biv{i gitarista Mars Volte Omar Rodriguez-Lopeznajavio osnivanje banda poimenu Bosnian Rainbows , saovim ameri~kim muzi~aremuradio intervju. Teksa{anin je

tako, za muzickazona.ba,pri~ao o svojim iskustvimanakon posjete Bosni iHercegovini, “sarajevskimruàma“ u asfaltu, planovimaza budu}nost. Na pitanjeza{to je svoj band nazvaoBosnian Rainbows , Lopez jeodgovorio: “Mislim da jeBosna divno mjesto, sadivnom historijom i super jemjesto za odmor. Najva`nijeje da je to divna metafora.Jednom je neko blizak meni

rekao da je to divota, danikad ne treba odustati, dani jedna situacija nije uvijek stalna i da }e svjetlostnadja~ati tamu...“

I da uvijek ima nade zapromjenom...

Da, i promjena jeneizbje`na, to je va`no. Uvijek}e{ se sje}ati da }e sepromjena desiti te da }e sunceponovo nekad iza}i. Tako|er jemetafora o perspektivi ljepote.

Nikada ne zna{ {ta ljudidoìvljavaju dok ne doìv{ to,dok ne hoda{ njihovimkoracima. Nikada ne zna{ dokto ne doìvi{.

Jeste li ikada bili uBiH?

Da, samo jedan vikend, uSarajevu. Tada sam saznao za

Sarajevske ruè. To je jednaluda, ali divna metafora. To je jedno mjesto gdje bih volioponovo do}i i provesti nekovrijeme. U tom dijelu Europesam proveo mnogo vremena uSloveniji, u Ljubljani iHrvatskoj. To je divna slika jednog uma i jedna stvarnodivna metafora.

Da li svirate Bosnian Rainbow materijal ili je tosasvim novi materijal sa Teri Gender Bender ?

Da, ovo je sasvim novimaterijal, sasvim nova grupana kojoj radim. Album namizlazi slijede}e godine (2013.).Dakle sasvim nova grupa. Samnom sviraju i Teri GenderBender iz benda LaButcherettes , Nick Kasper,veoma poznat hip-hop

producent i kompozitor,Deantoni Parks, tako|erodli~an kompozitor i ~ovjek skojim radim ve} duè vremena.

Da li }e mo`da bitipjesama na bosanskomjeziku? Da li }e{ natjeratiTeri da pjeva nabosanskom?

(Smijeh) To bi bilonevjerovatno. Sadapoku{avamo da isplaniramoodmor u Sarajevu. Mi nismo

kao ostali bendovi. Mi sedruìmo i dok ne radimo. Volimda idem na mjesta na koje javolim, ali i koje oni vole. @elim

samo da se opustimo i da seodmorimo.

Planirate li mo`dakoncert u BiH?

Volio bih. Pitam se ~estoza{to nas ljudi ne zovu. Zna{kako idu ove stvari neko tepozove i dogovorite budèt, ali ja bih tu do{ao bez obzira nabudèt. Ono {to se de{avakada idete na turneje jeste da~esto gradovi postaju isti. Neèlim da se àlim, jer stvarno

volim ovo {to radim. Stalnosmo na istim mjestima, Japan,Australija, Rusija, Engleska,SAD, Meksiko. Znam nekolikobendova koji su svirali u Bosni,ali mi nikad nismo, kao ni Indiji,Kini i nekim drugim dijelovimasvijeta. Stalno se nadam da }ese otvoriti i te mogu}nosti.

S kojim je bendom bilonajzanimljivije svirati ovegodine, The Mars Volta , At The Drive-in ili Bosnian

Rainbows ?Te{ko je re}i jer su to svi

ljudi koje volim. At The Drive-In je cool jer nismo dugo svirali,od tinejdèrskih dana. The Mars Volta je projekat na kojemradim posljednjih 11 godina. To je faza koja se desila, a sadaide nova - Bosnian Rainbows .Na tome sada radim. Ne bihrekao da je to najsretnija faza,ali na tome sada radim i to jeono {to mene ~ini umjetnikom.At The Drive-In su stare

pjesme koje smo radili dok smobili tinejdèri, prije skoro vi{eod decenije, a s Mars Voltom sam tako dugo. Sada samnajvi{e uzbu|en oko Bosnian Rainbows .

Poruka za bh. fanove?Molim vas, molim vas

dovedite nas da sviramotamo. Dopustite nam da vamsviramo na{u muziku. Kada bidobili tu priliku, bili bi veomauzbu|eni.

“Sarajevske ruže su luda, ali i divna metafora”

31.1.2013. I

OMARRODRIGUEZ-LOPEZ

Molim vas, doveditenas u BiH



{tovatelju progresivnog crossover bendakakav je bio The Mars Volta je upotpunosti

jasno da taj bend ne moè funkcionirati bez jednog od dvojice njegovih utemeljitelja,koliko god se Omar Rodriguez-Lopeztokom godina tu nametao kao vo|aoperacije. Bez daljnjeg obja{njavanja, onuistinu jest jedan od najprogresivnijih rock gitarista dana{njice — beskompromisniizdanak “ (s kojim

je na kraju krajeva aktivno sura|ivaoupravo u The Mars Volti ), ali tako|er nematakvog pjeva~a kao {to je Cedric Bixler, nesamo po energiji i visokom tonalitetu, ve} i

po interpretativnoj upe~atljivosti benda koji je svakim albumom do sada dodatnorastezao okvire svog djelovanja. Znakovitoili ne, grupa The Mars Volta je pukla kao i

biv{a Jugoslavija, spotaknuta oko Bosne, pa makar i u nazivu grupe BosnianRainbows , koja naime nema nikakve veze sBosnom, niti je u njoj neko Bosanac. Zasaznavanje porijekla imena pobrinuo se

muzi~ki bh. portal muzickazona.ba ~ijinovinar se jo{ u rujnu pro{le godine potrudio intervjuirati Omara i saznati za{to je tako nazvao bend. “

, izjavio je gitarist i dodao:

Pa sad {to je nadja~alo{to, i je li s ‘divnom metaforom’ fasovao i

balkansko prokletstvo, vrijedi pri~ekati ividjeti u skora{njoj budu}nosti, no fakt jeda The Mars Volta vi{e ne postoji, pa lakomoè ispasti da je cijena svega mo`da bila

previsoka.

Mars Volta je bio ekstravagantni ineobi~ni bend koji je uvijek bio tu da bi naszbunjivao jednako koliko i razveseljavao.

Njihov debi De-Loused In The Comat o - rium, bio je konceptualno remek-djelo,frojdovski zakopano u psihu, otpjevanoizmi{ljenim hibridnim jezikom i odsviranona na~in kao da su u istom loncu samljevenizvuci Led Zeppelina , Slayera , Pink Floyda i Radioheada . Ono ~ime se bavio The Mars Volta bila je jasna i glasna übermenschfilozofija koju izvode jednako takviübermensch likovi. Istovremena potpuna

otvorenost improvizaciji i manijakalna preciznost. Tornado koji lomi sva pera. De- Loused In The Comatorium je imao onu

karakteristiku velikih i povijesnih albumkoji stalno pozivaju na istraìvanje

preslu{avanje, primje}ivanje detalja ponovno sklapanje cijele muzi~ke slike Naredni Frances The Mute iz 2005. bio j jo{ brutalniji nasrtaj na ~ula. Jo{ jednkonceptualna pri~a smje{tena u novtragi~nu psihu. Album je to koji je iznjedrinajljep{u baladu grupe The Widow , ali i dkorijena uskovitlao sve oko njega pro{iriv{okvire muzi~kog djelovanja i na podru~jlatino muzike. Te{ko provarljivi komadmo`da i jedan od najzahtjevnijih u cijelomodernoj muzi~koj povijesti, mo`da namjerno kreiran na na~in beskona~n

petlje koja ne dozvoljava slu{ateljskom

mozgu da ga pojmi kao cjelinu. Gordijsk~vor muzike, ne{to pred ~ime moètzami{ljeno stajati cijeli ìvot ili glateralnim mi{ljenjem, kakvo je ima

stolje}ima prije mnogivladara, moète presje}i i krenuti daljeUvjetno kazano; kontemplativni Amputechture je naredne godine bio popu{tanjstiska adrenalinske papu~ice gasa, pa jvjerojatno zbog toga okarakteriziran kasvojevrsni zamor materijala, {to je grup2008. demantirala s The Bedlam In GoliathPrije bi se kao zamor mogao okarak terizirati predzadnji Octahedron nako

kojeg je uslijedila trogodi{nja diskografsk pauza da bi se grupa vratila s vi{e negsolidnim albumom Noctourniquet , kojemnaàlost nije bilo su|eno da ga grupdoli~no koncertno predstavi pred ve}imauditorijem. Nedostajat }e bend takvoformata na sceni, to svakako. Ali ve} stoliko puta do sad pokazalo da kad s

potro{i hemija nestane i magija. The MarVolta bez hemije jednostavno ne mogfunkcionirati. Kako god bilo, OmaRodriguez-Lopez je ipak u pravu. Boljvjera u novi po~etak nego mamuzanjmrtvog konja.

I 31.1.20166

SARAJEVSKE RUŽE: To je jedna luda, ali divnametafora. To je jednomjesto gdje bih volioponovo doći i provestineko vrijeme. U tomdijelu Europe sam proveo

mnogo vremena; to jedivna slika jednog uma i jedna stvarno divnametafora.

TEKSA[KI RASPADNakon 11 godina postojanjaraspao se The Mars Volta



Pa, eto, A , umjetni-~ka rukovoditeljica projekta Ha p -

py New Ears!!! , kojim }e se 1.februara na sarajevskoj Mu-zi~koj akademiji obiljeìti

stotinu godina ro|enja J , sve je napisala, {to bi kazali Hrvati, u privitku, tako da je na{e samo da prir e-dimo. Jer, iznimno je interesantno.Onima koji vole muziku, dakako.

“5. septembra 2012. zapo~ela jegodina globalnog obiljeàvanja stolje}aod ro|enja novog proroka muzi~keumjetnosti, ~ovjeka ~ije je djelovanje ufilozofskim i prakti~nim formamaotvorilo nove horizonte za razumijevanjemuzi~kog i umjetni~kog kosmosa, kao

prostora koji se nezaustavljivo {iri i ~ijisu dometi srazmjerni samo beskrajuvremena i prostora. I predstoje}i doga|ajina Muzi~koj akademiji posve}enisu obiljeàvanju Cageove obljetnice, kojau ovoj godini dominira naslovnicama~asopisa i portala, ali i najzna~ajnijihsvjetskih koncertnih dvorana i muzejasavremene umjetnosti”, obja{njava AmilaRamovi}.

John Milton Cage ro|en je 5. sep-tembra 1912. u Los Angelesu, a preminuo

je osamdeset godina kasnije u New Yorku.“Iako se zbog njihove nekonvencionalne

prezentacije tako uvijek i ne doima,Cageova djela polaze od ~injenice da jemuzika naizgled prostor za dokolicu irazbibrigu, te da postoji neka ve}a istinazbog koje je ipak skoro svaki ~ovjek muzici

neodoljivo privu~en i instinktivno predan.Me|utim, Cageovo razumijevanje muzike,i to posebno instrumentalne muzike kojanije optere}ena dodatnim zna~enjima kojaname}e tekst u vokalnoj muzici, dolazi od~injenice da je tako intenzivno prisustvokakvo ima muzika u na{im ìvotima poput

fokusa na neki objekt koji zapravo ne postoji, i koji sna`no doìvljavamo, iako gane moèmo do kraja percipirati, ne moèmomu odrediti granice i otkriti do kraja tajnunjegovog postojanja, ba{ kao i kosmosu ukoji smo uronjeni. To je mo`da i razlogzbog kojeg nas muzika pred sobom uvijek

na kraju razoruà, zbog njene sposobnosda nas u~ini bliìm sa postojanjem, bliìmsa svijetom, svjesnijim sebe i okoline”napisala je na{a “sagovornica”.

Slijede}i tradicije zen budizma, “JohCage kroz svoju muziku, ili ‘organiziranzvuk‘, {to je termin koji on preferira

poziva slu{aoca da se ne fokusira na tomuzi~kog djela kao na sadràj koji imrazvoj, u kojem je jedan trenutak nek

budu}e kulminacije va`niji od nekodrugog u vremenu, i koji slu{amo snaporom obaveze da razumijemo”“Sasvim suprotno, Cage nas poziva d

prestanemo da slu{amo o~ekivanja kojnam name}u konvencije nau~enog kulturolo{ki ‘ispravnog‘, i da se prepustimtrenutku u kojem postojimo, trenutku kojem nas zvuk poziva na zadovoljstv

stanja spoznaje o postojanju u kojem prepoznajemo sebe i drugog, u kojem

~ujemo sebe i drugog, u kojem vidimsebe i drugog, i da prigrlimo igru ìvotkao igru najve}e umjetnosti, umjesto da j

podredimo nekoj igri koju smo vje{ta~kstvorili i proglasili va`nijom i dostojnom

pijedestala, koji danas umjetnost institucionalno nerijetko dobija”, pi{e AmilRamovi}.

Dan Johna Cagea bi}e usmjeren n predstavljanje niza dokumentarnih zapisi filmova, videodokumentacije izvo|enjnjegovih radova, projekcije njegovofilma i reprodukcije njegovih govornih elektroakusti~kih djela, uz izlo`b

njegovih napisa, partitura i dokumenata“Obzirom da }e istovremeno bit predstavljeno i oko dvadeset sati raznivideomaterijala, posjetioci su pozvani ddan studiranja Johna Cagea posvetizu~avanju djela ovog kompozitora, koj}e dati mnoga obja{njenja za one koji nrazumiju ideje i sadràje savremenumjetni~ke muzike, bez obzira na njihov

prethodno muzi~ko obrazovanje.” HappNew Ears!!! je zajedni~ka produkcija timMuzi~ke akademije, koji ~ine mlad

izvo|a~i, kompozitori, teoreti~ari muzikolozi, kako studenti, tako i profesori. Postavka }e biti otvorena 1februara od 10 sati ujutro do 10 satnave~e, a poseban doga|aj izvo|enjnjegovih performativnih djela po~inje 20 sati. Ulaz je slobodan.

31.1.2013. I 6

Priredio: DINO BAJRAMOVI]

Početkom septembra prošle godine svijet je počeoobilježavati stotinu godina rođenja velikog JOHNA

CAGEA; u petak, 1. februara, obilježavanju oveobljetnice pridružiće se i Bosna i Hercegovina,

zahvaljujući sarajevskoj Muzičkoj akademiji

SVE JE O.KEJDŽ

Amila Ramovi}:“Cage nas poziva da prestanemo

da slu{amo o~ekivanja koja nam name}u konvencijenau~enog i kulturolo{ki ‘ispravnog‘“

MAESTRU, SPO[TOVANJEM

John Cage, “noviprorok” muzi~ke

umjetnosti



Z

ahvaljuju}i kolegi Nnedavno sam do{ao do zanim-

ljivog glazbenog ostvarenja koje}u poku{ati pribliìti ~itateljima i potencijalnim slu{ateljima. Rije~

je novom studijskom albumu sve traènije i popularnije interpretatorke sefardskih pjesama Y .

Album Libertad , koj i je darovita pjeva~ ica izraelsk ih korijena objavila potkraj pro{le godine, najvjerojatnijenikada ne}e sti}i na police ovda{njihglazbenih prodavnica, ali to nije razlog daga ne predstavimo. Iako je Yasmin na{oj

publici relativna nepoznanica, u karijeri jesnimila pet studijskih albuma. Ro|ena je1975. u Jeruzalemu, a vu~e korijene izturskog grada Izmira. I kada se sve zbrojimoè se re}i kako je Yasmin zapravonastavila tamo gdje je stao njezin pokojniotac Y , koji je ~itav svoj ivot

posvetio istraìvanju i prou~avanju sefar -dskih pjesama. Bio je skladatelj i tek -stopisac, a mnogi ga smatraju i pionir om-istraìva~em duge i bogate povijesti glazbena ladino jeziku.

S obzirom na naslije|e, ali i ~injenicukako je Yasmin imala samo dvije godine

kada je ostala bez oca, sasvim je prirodnanjezina èlja za popularizacijom iistraìvanjem sefardske glazbe, kako binastavila tamo gdje je njezin otac stao. Sdana{njeg gledi{ta, nije nimalo jednostavnotragati za izgubljenom civilizacijom.

Pogotovu ako znate kako su Sefarddoslovce izbrisani s Pirinejskog poluotok

pod naletom inkvizitora u 15. stolje}uYasmin se ozbiljno po~ela baviti glazbom jo{ 2004., snimiv{i prvijenac pod nazivomRomance &Yasmin. Nakon uspje{no

prvog albuma uslijedila su brojna priznanji nagrade, a najzna~ajnija je stigla o

britanskog diva BBC-a. Pa joj je BBCRadio 3 Music Awards pripao u kategorijza najboljeg nadolaze}eg svjetskog glaz

benika.

Osim solo karijere oku{ala se i pi{u}

glazbu za filmove. Napisala je dvije pjesmza francusko-gr~ko-izraelski dokumentarnfilm My Sweet Canary , koji je snimlje2011. godine. Album Libertad sadr`dvanaest pjesama a otvara ga La UltimCancion. Albumom dominiraju mje{avinkarakteristi~nog {panjolskog flamenca ljubavnih pjesama na autohtonom ladin

jeziku, sve dodatno za~injeno prizvucim bliskoisto~nog melosa. Yasmin vje{tkombinira zvuke isto~nja~ke tarabuke uzvuke harmonike, truba te nezaobilazn

prebiranje po akusti~noj gitari i zvukkastanjeta, prepoznatljive za andaluzijsk

podneblje. Putovanje u pro{lost na albumLibertad nastavlja se pjesmama La Navdel Ovido i naslovnom pjesmom. Raznovrnost i bogatstvo raznolikosti, pak, nalbumu dolazi do izraàja kada se preslu{ava pjesma Aman Doctor . Zavr{ni di

pjesme vodi nas na le|ima deva duboko pustinje sjeverne Afrike.

[etnja u daleku pro{lost pra{njavimulicama Seville ili zale|eni kadrovi dje~ijirazdraganih lica na ulicama Cordobe jasnsu do~arani u njezinim pjesmama. Izvanr ednih glasovnih mogu}nosti, s neobi~nimzavr{nim tremolom u glasu, Yasmi

sefardsku glazbu emotivno proìvljava dok je pjeva. Najbolji dokaz je interpretacija kompozicije Shoef Kemo Eved. Pmnogo~emu poseban album, Libertazatvara pjesma La Rosa Enflorece . Isto~nja~ki su to glazbeni tepisi koji se pretapaju tu`nom, molskom sefardskom tematikomYasmine je jednom prigodom izjavila kak

je ponosna {to moè kombinirati dvijkulture iz stare Andaluzije, flamenco ladino . Glazbeni stilovi koji nosi uspomenna {areni svijet starih Maura i kulturJevreja Sefarda, svojevrsno su glazbeno

povijesno pomirenje.

31.1.2013. I 6

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Odličan album LIBERTAD snimila je YASMIN LEVY, darovita pjevačica izraelskihkorijena; naš novinar upoznaće vas i s njom i s njenom diskografijom

KRALJICA SEFARDSKE GLAZBE

Yasmin Levysefardsku

glazbu emotivnoproìvljava

i dok je pjeva

PLEMENITA

GLAZBENA MISIJA Yasmin Levysa albumomLibertad uspjelaje spojiti starusefardsku,{panjolsku imaursku glazbu

PLEMENITA

GLAZBENA MISIJA Yasmin Levysa albumomLibertad uspjelaje spojiti starusefardsku,{panjolsku imaursku glazbu



KULT MARKETZUCCHERO

My SessionCubana

Dobre vijesti zasve fanovetalijanskogkantautora pravogimena AdelmoFornaciari,poznatijeg kaoZucchero. Njegovnovi album nosi

naziv My Session Cubana i sadrì trinaestpjesama, mahom obrada u latinoritmovima. Ako èlite ~uti kako zvu~isvevremenski hit Guantanamera uizvo|enju tog talijanskog majstora,obavezno nabavite album.

JURICA PA\EN& AERODROM

Taktika nojaIako je davnoispri~ana pri~a,Jurica Pa|en

jo{ uvijekbezuspje{nopoku{avaudahnuti noviìvot u projekt

Aerodrom . Nekada cijenjeno ime pop rockscene, Jurica je izgubio svaki kredibilitetonog momenta kada je postao dioopskurne grupe 4 asa. No, ipak samovijest kako je Jurica Pa|en s grupomAerodrom objavio album Taktika noja.

NIKI & THE DOVE

InstinctRije~ je

elekctropop banduiz [vedske Niki &The Dove injihovom prvomstudijskomostvarenju podnazivom Instinct .Album je objavljen

polovinom pro{le godine, a na albumu senalazi dvanaest pjesama. Ve} nakonnekoliko tjedana {vedski trio dobio jegomilu pozitivnih kritika, prvenstveno zbogenergije koja ih okruùje te ih stoga i mipreporu~amo.

Jedan od najzna~ajnijih svjetskih rock i blues izvo|a~a, veliki J ima novu plo~u. Iako su ga mnogi rock kriti~ariodavno otpremili u zasluènu mirovinu,

britanski glazbeni veteran jo{ jednom je

dokazao kako nije za staro èljezo.Odnedavno je u prodaji njegov 22. studijskialbum po nazivom Fire I t Up .

Sa skoro sedam banki na le|ima (ro|enu Sheffieldu 1944. godine) i 50 punihgodina na glazbenoj sceni, Cocker je uzneprevazi|ene Rolling Stonese istinskivelikan bluesa i rock’n‘ rolla. Vi{estrukonagra|ivanom Cockeru, ovjen~anomdesecima presti`nih nagrada i milijunskimnakladama, nije bilo mrsko u}i u studio isnimiti novih jedanaest pjesama.

îm spomenete njegovo ime, prva slikakoja se ukaè jeste maestralni Joeov nastup

na Woodstocku 1969., kada je svojimhrapavim glasom bacio u trans “djecucvije}a” pjesmom With a Little Help FromMy Friend. Od tada je pro{lo skoro 44godine, Joe je u me|uvremenu o}elavio iudebljao se, ali je zato njegov glas postajaosve bolji i bolji. Kao klinci smo se znalizezati na ra~un njegove boje glasa,obja{njavaju}i kako Cocker ima glas kao da

je doru~kovao V . No, {aluna stranu, Joe Cocker zbilja posjedujespecifi~nu, moglo bi se re}i karizmati~nu

boju glasa. Album Fire It Up otvaraistoimena pjesma. Pravi rock‘n‘roll. Pjesma

puna energije, dinami~na, èstoka. U istomtonu nastavlja i skladba I ll be your DoctoS tim {to je u pitanju ne{to sporiji beat uobavezne puha~e, i izvrsne prate}e vokaleMajstor ne prekida niz ni s kompozicijam

You Love me Back i I Come In Peace . T je sve na svom mjestu, od ritam sekcije dklavirskih dionica. Posebno bih istaknu

prepoznatljive cockerovske blues pjesmEye on the Prize i The Letting Go

Album Fire It Up zatvara “bonus trackThe Last Road . Ni mainstream nijmainstream kad ga svira Cocker. Kao nebrojeno puta do sada Joe Cocker, star{efildski majstor, opet je napravio odli~aalbum i ba{ kako i u naslovu albuma stojisve zapalio! (M. Ili~i}

MUZIKA

“Fire It Up”, nova ploča Joea Cockera

Stari majstor žari i pali

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. The Presets: Ghosts 2. Danny Bird ft. General Levi: Blaze the

fire (Rah!)3. Nero: Won’t you (be there)4. C2C: Down The Road 5. Gin Wigmore: Man like that 6. Vitalic: Stamina7. Sneakbo: Zim Zimma8. TomMorello, Tim McIlrath & Serj

Tankian: We are the 99%9. Tom Tom Club: Downtown Rockers 10. Roses Gabor: Stars

POZOR, ZAPALJIVOJoe Cocker snimio jedvadeset i drugi studijski

album Fire It Up

POZOR, ZAPALJIVOJoe Cocker snimio jedvadeset i drugi studijski

album Fire It Up



Izuzetno mi je zadovoljstvo predstaviti jednog vrsnog filmskog autora, koji nije mlad,nije debitant, no poput jo{ nekih, spletomokolnosti i samo zbog toga, nije do sada do{aona red. @elim predstaviti njegov posljednjistvoreni film. Taj autor je V .

Ro|en je u Sankt Petersburgu 1961.godine. Prvi film koji je reìrao je Losev iz1989. godine. Njegov, pak, prijelomni film jeBelovljevi iz 1992., nakon ~ega su uslijedili:Srijeda 19.7.1961. (1997.), Pavel i Ljalja (1998.), a zatim i trilogija Volio sam te (2000.). U novije vrijeme zapaèni su mu

filmovi Tiho! (2003.) i Sveto (2006.). Njegovifilmovi osvojili su vi{e od stotinu nacionalnihi me|unarodnih nagrada. Posljednji film koji

je do sada stvorio jeste ovaj koji prezentiram.Rije~ je o malom remek-djelu dokumentarnogfilma kao vizualnog izraàvanja uop}e. Zovese Vivan las Antipodas (@ivjeli antipodi). Ovoostvarenje je na Me|unarodnom festivaludokumentarnog filma Message to Man 2011osvojilo Nagradu za najbolji dugometra`ni dokumentarni film.

Svi smo se mi nekada, vjerovatno, bar kaomali, zapitali {to bi bilo kada bismo kopali,kopali, kopali, da li bismo iza{li na drugi kraj

zemlje, da li tamo ljudi naopako hodaju isli~no. Viktor Kosakovski, veliki, kompletnifilmski autor, snimatelj, reìser, montaèr...sebi ispunjava tu znatièljnu èlju. Kako jeumjetnik filma{, tu ispunjenost èlje dijeli snama koji gledamo film, vodi nas na razli~itamjesta na divnoj planeti Zemlji koju jo{nismo uspjeli uni{titi do kraja. Glazba,montaà, fotografija, reìja, u ovom filmusvaki segment cjeline savr{eno funkcionira.

Vivan las Antipodas nam otkriva divotuìvota, divotu razli~itosti, divotu neobi~nosti,kvazibogatstvo, i siroma{tvo, dosadu i ùrbu,otu|enost, trud, smisao, besmisao. Izuzetno je

zanimljivo kako ovaj autor u ovom filmu, alii u drugim djelima, suptilno, ne zavaravaju}i,koristi svaku {ansu, na divan nenapadanna~in, da prikaè ìvotinje kao partnere una{em ìvotu. Vizualno apsolutno druga~ijifilm, tema tako|er zanimljiva, autor sjajanfilma{.

[teta ne pogledati i ne uìvati. [teta ne promisliti nakon filma o raznim stvarima.Divni neobi~ni i reìjski opravdani smislenikoncipirani pokreti kamere te druga~iji novikut gledanja dovode u pitanje na{ konve-ncionalni pogled na svijet. Iza naslova koji

budi uspomene krije se revolucionarni filmkoji slavi na{ planet i njegove stanovnike, sasvime onime {to ih razlikuje i povezuje:Vivan las Antipodas . Radujmo se razli~i-tostima i slavimo @ivot. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

31.1.2013. I 7

KULT MARKETGUERNICA

Robert Hessensi Alain Resnais

Kratkometra`ni filmRoberta Hessensai Alaina Resnaisaiz 1950. godine.Scenarij je napisaoPaul Eluard, a on

je zapravo pjesma. Film analizira napadza vrijeme [panjolskog gra|anskog rata,koji se desio 26. travnja 1937., teposljedice tog doga|aja. Baskijski gradGuernicu su njema~ke vojne snageuni{tile te prouzrokovali uàsnu,nepravednu smrt nedu`nog stanovni{tva.Pablo Picasso je naslikao svojuGuernicu , Paulo Eluardo je napisao

pjesmu... Ocjena: 5

IZOLACIJA

Billy O’BrienIgrani film iz2005. godine.Pri~a o Danu,vlasnikuzapu{tenefarme. Zbogvlastite koristi

pristaje na eksperiment na svojoj stoci,koji provodi tzv. znanstvenik John. Tu je iOrla, veterinarka, Danova biv{a djevojka.Za vrijeme poroda krave postaje svimao~ito da je eksperiment krenuo po zlu.

Ocjena: 4

KRALJ BUDALA

Boris Querciaîleanski filmiz 2006.

godine.Scenarij i reìjupotpisuje BorisQuercia, koji~ak i glumi u

filmu, lik Anselma. On je taksist koji jenaivan, ne misli o sebi dovoljno, a kakovrli pisac jednom re~e: “Svako dobro djelo }e biti ka`njeno.” Putnik koji utaksiju zaboravi torbu punu novca, ataksista ju onda preda policiji, osigura munadimak “kralj budala”. Pri~a o jednomdobrodu{nom naivnom ~ovjeku u dru{tvukoje to nije. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Jadnici (Tom Hooper)2. Odbjegli Django (Quentin Tarantino)3. Pijev ìvot (Ang Lee)4. Nemogu}e (Juan Antonio Bayona)5. Hobit: Neo~ekivano putovanje (Peter

Jackson)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (SteveMartino, Mike Thurmeier, 20th CenturyFox/Continental film)

2. Chef (Daniel Cohen, Gaumont/Blitz filmi video)

3. Step Up 4 3D (Scott Speer, OffspringEntertainment, Blitz film i video)

4. Kraljevstvo izlaze}eg Mjeseca (WesAnderson, Focus Features, Discoveryfilm i video)

5. Pla}enici 2 (Simon West, Lionsgate,Blitz film i video)

Uvik kontra

Film “Vivan las Antipodas” (Njemačka, Čile, Nizozemska,Argentina, 2011.); scenarij i režija: Viktor Kosakovski

DO[AO JE NA REDVelika je {teta ne pogledati novifilm Viktora Kosakovskog

DO[AO JE NA REDVelika je {teta ne pogledati novifilm Viktora Kosakovskog



KULT MARKETAUTOMOBILI

Kia

Kia je objavila zvani~ne fotografije modelaPro_cee’d GT ~ija je premijera zakazanaza sajam u @enevi. U automobil jeugra|en 1,6 litarski ~etvorocilindri~ni turbomotor koji proizvodi 204 KS.

MOTOCIKLI

SUZUKI

Predstavljanjem prve linije GSXR -a 1985.

godine sportski motori su dobili jednonovo zna~enje a ja~i model, 1100 , jo{ je idanas jedan od najzastupljenijih motociklaod kojeg kre}u razne prerade. Ovegodine je proizveden jubilarni milionitiprimjerak.

DESIGN

BMWObjavljeni su snimci restilizovane BMW-ove Serije 5 za koju je mogu}e da budepredstavljena u Frankfurtu u septembru.Preoblikovani su prednji i zadnji branici, aprednja i zadnja svjetlosna grupa su blagoredizajnirane. Ostatak karoserije nijemijenjan.

Mogao bi to biti po~etak “nogometnogujedinjenja” podijeljenog otoka: predsta-vnici Nogometnog saveza Kipra (KOP) itursko-kiparskog Nogometnog saveza ve}su se dva puta sreli u posljednjih mjesecdana kako bi razmotrili realne mogu}nostiza ujedinjenje. Oba susreta su odr`ana uglavnom gradu Nikoziji. Nakon drugogsusreta se javnosti obratio predsjednik gr~kog saveza KOP-a K

. U razgovoru s novinarima, on je bio optimisti~an: “Prema navodima kiparskog dnevnog lista

Politis , dva predsjednika nogometnih savezaKipra bi se ve} u martu trebala ponovosusresti u Zürichu. Promatra~i smatraju da

bi to mogla biti odlu~uju}a runda pregovora.Tom }e susretu prisustvovati i neki vode}ifunkcionari UEFA-e .

Ve} u decembru pro{le godine do{lo jedo prvih kontakata. Tada je Koutsokoumnisizjavio: “

Jo{ jasniji je u svojim najavama bio njegovturski kolega H : “

Prema informacijama atenskog dnevnoglista Kathimerini , oba nogometna saveza bi`eljela osnovati zajedni~ki nogometnu liguza ~itav otok. Ona bi, kako pi{u gr~kenovine, mogla funkcionirati sli~no ligi uBiH - u kojoj sudjeluju i klubovi svih trijunaroda i iz oba entiteta. Da li se uz to planirai sastavljanje jedinstvene nacionalnereprezentacije, za sada jo{ nije poznato.

Tursko-kiparski nogometni klubovi sume|unarodno izolirani, budu}i da njihovnogometni savez nije priznat od strane

UEFA-e. To je u pro{losti bilo druga~ije1934. je Turski sportski savez iz Nikozije bi

jedan od osniva~a kiparske lige, a 1951. kad je otok bio po britanskom okupacijomturska mom~ad Çetinkaya je ~ak bila prvakAli od 1955. turski klubovi vi{e slu`beno nsudjeluju na kiparskom oto~kom prvenstvuKipar je podijeljen otok nakon vojnog pu~u Gr~koj i najave prisvajanja otoka - nako~ega je uslijedila turska invazija u ljeto 1974Podijeljen je i glavni grad Nikozija. TurskRepublika Sjeverni Kipar priznaje samTurska, a neutralnu zonu izme|u dva dijel

otoka nadgledaju mirovne snage UN -a.Mada oba predstavnika nogometni

saveza nagla{avaju svoju distanciranost o politike, gr~ko-kiparski predsjednik nogometnog saveza Kostas Koutsokoumnis josjetio kako veza ipak postoji ve} nakosvog prvog susreta s turskim predstavnicima. Vi{estruki kiparski prvak APOEL i

Nikozije je objavio kako bi se Koutsokoumnis bolje trebao brinuti za rje{avanj

problema kiparskog nogometa, a “

. Otpor planovima dolazi i ostrane navija~a kluba Anorthosis i

Famaguste. “

, pitaju se ~lanovkluba navija~a.

Dugo godina se ni o gr~ko-kiparskomnogometu u Evropi nije ba{ pri~alo, ali to ssada polako mijenja. APOEL je 2011. ka

prva mom~ad iz Kipra uspio do}i do osminfinala Lige prvaka . Ve} 2008. je Anorthosikao prva kiparska mom~ad dosegao grupnfazu Champions League i to dvjema jasnim

pobjedama ba{ nad gr~kim prvakomOlympiakosom iz Pireja. (dw.de

SPORT

Po uzoru na bh. nogometno prvenstvo

Nogomet ujedinjuje Kipar

I 31.1.201

KIPARSKA LINIJA

Za i protivujedinjenog

nogometa



Frustrirani zbog nemo}i da discipliniraju problemati~nu djecu u svojim razredima,gotovo 7.000 hrvatskih prosvjetara pot-

pisalo je peticiju kojom traè da se u {koleuvedu mjere suspenzije za agresivne u~e-nike koji prave probleme, pi{e Jutarnji list .Ono s ~im se nastavnici u hrvatskim{kolama svakodnevno suo~avaju gotovo daspada u rubriku “vjerovali ili ne“: djeca na~asu laju i rok}u, piju, {minkaju se, a zbog

lo{ih ocjena bacaju stolice, psuju i prijete.Jedna u~iteljica, koja je dala otkaz zbognasilja u {koli, prepri~ava {ta je svedoìvjela: jedan u~enik prijeti da }e se ranitilinijarom i {estarom, drugi pokazuje stra-`njicu, tre}i nosi no` u {kolu, roditelj se ~udi{to ga zovu zbog sina koji je bacao petarde

po u~enicima jer mu ih je on kupio, u~enik usred priredbe zbora diè ruku i vi~e ‘HeilHitler’...

, u~iteljica koja je dala otkaz zbognasilja, na forumu navodi {ta su proì-vljavali ona i njene kolege. Jedan u~enik joj

je psovao Boga i govorio da se “goni u pm“,zatim ide po ravnatelja, tvrdi da ga jenastavnica upisala na papir na kojem seevidentiraju nepoèljna pona{anja u~enika,a on ni{ta nije u~inio i neka ravnatelj pitau~enike; u~enici u razredu odgovaraju

potvrdno jer se boje reakcija tog u~enika injegovog dru{tva poslije nastave... Istiu~enik na drugom ~asu ga|a nastavnicumarkerom, koji za par centimetara proma{injenu glavu i razbije se na plo~i. Stru~naslu`ba ignorira incident i zahtjev nastavniceda se ne{to u~ini. Drugoj nastavnici kradenov~anik. Nagovara grupicu da u u~ionicu

kroz prozor ubace dimnu bombu. Isti u~enik

skuplja svoju ekipu ispred {kole, dovikujukroz prozor prostote nastavnici koja spremastvari u u~ionici; uzimaju bicikl od

prolaznika i razbijaju ga, poru~uju}i: “Tako}e{ i ti zavr{iti, kurvo!“ Drugi u~enik te{kole uni{tava gotovo novi automobilnastavnice pi{u}i sprejem po njemu iurezuju}i vulgarnosti. Nakon {to je pozvanotac, u~enik se na svom blogu hvali kako ganije kaznio, nego mu je rekao da ide u sobu,gdje se igrao na kompjuteru. Na bloguorganizira “natjecanje” u nepodop{tinama

prema nastavnicima, pi{u}i vulgarnosti onastavnicima i ravnatelju; u~enik {karama

prijeti u~enici da }e je o{i{ati, nastavnica mu jedva oduzima {kare. Isti u~enik uhva}en jeda je donio veliki no` na nastavu (u~enik

pre{ao u drugu {kolu, roditelji razvedeni,nadzor socijalne slu`be, bio u popravnomdomu); u~enik, tada prvi razred osnovne{kole, ulije}e u zbornicu i kaè svimnastavnicima: “Mr{ u pm.” Na velikomodmoru isti u~enik udara glavom drugogu~enika o pod, a deùrni nastavnik jedva ihrazdvaja; u~enik {eta po razredu, vri{ti,odbija raditi pod satom, psuje, udara drugeu~enike ~ime god stigne (brat tog u~enika

preba~en u drugu {kolu); u~enici donose

alkohol na zavr{nu zabavu na kraju osmograzreda. Ka`njeni smanjenom ocjenomvladanja; u~enik skida hla~e i ga}e i

pokazuje stra`njicu domaru i ostalimu~enicima; u~enik donio alkohol na sat,stavio na stol bocu i podigao noge. Zadnji jesat, zaklju~uju se ocjene, odbija odgovaratiza ispravak negativne ocjene psuju}inastavnicu da {to mu moè jer }e on ionako

pro}i; u~enik za vrijeme priredbe u zboru,dok ostali pjevaju, istupa, podiè ruku i vi~e

pred roditeljima i drugim u~enicima na priredbi: “Heil Hitler“; u~enica lakira nokteza vrijeme nastave i {minka se; u~enik lomiravnalo, stavlja si ga pod vrat i kaè da }e sezaklati. Nakon {to su mu oduzeli ravnalo,vadi {estar i prijeti njime. Nakon oduzi-manja {estara uzima kemijsku olovku i {arase po rukama, kida listove iz bilje`nice,gu`va ih i baca po drugima; kida gumicu za

brisanje i ga|a u~enike i nastavnicu. Razbio je i staklo na autobusnom stajali{tu. Nosisprej po gradu i {ara njime po autima ifasadama. Hvali se da pije alkohol. Nosicigarete u {kolu, vi|en kako pu{i izvan{kole... (5. razred, prilago|eni program,roditelji tvrde da su nemo}ni u odgoju).

(Priredila: M. Radevi})

Šokantno ponašanje djece

LIFESTYLE

Šokantno ponašanje djece

31.1.2013. I 7

KULT MARKETSAD

JogaIstraìva~i samedicinske {kole

Univerziteta Dukesu u poku{ajushvatanja uticaja

joge nasmanjenje

psihi~kog stresa pregledali vi{e od stotinuranijih istraìvanja o efektu joge namentalno zdravlje. Rezultati su pokazalida joga zaista ima pozitivan efekt kod ljudisa depresijom i problemima pri spavanjute da ublaàva simptome psihi~kihporeme}aja, kao {to su {izofrenija,poreme}aj hiperaktivnosti i nedostatkapa`nje.

ITALIJA

Parfem za bebeKaè se da je mirisbebe jedan odnajprijatnijih na svijetu- me|utim, poznatimodni dvojacDolce&Gabbana seizgleda ne slaè s tim.Oni su kreiraliposeban miris za

bebe, koji }e ko{tati45 dolara. Parfem sadr i miris limuna,dinje i meda, a prema izjavi proizvo|a~a,inspirisan je nje`nim trenucima i detaljima,kao {to su meko}a bebine koè i svjeìnabebinog daha, prenosi Daily Mail .

[KOTSKA

Samopomo}Osobe kojepate oddepresije ikojima suponu|eneknjige zasamopomo}zasnovane

na principima kognitivno-bihevioralneterapije, poslije samo ~etiri mjeseca imalesu znatno slabije simptome bolesti.[kotski nau~nici utvrdili su da knjige zasamopomo} efikasno rje{avaju dvaosnovna problema depresivnih ljudi -nedostatak motivacije i nemogu}nostsprovo|enja pozitivnih ìvotnih stavova udjelo.

INCIDENTI ILI PRAVILOHrvatski prosvjetari traè da se uvedu hitnemjere protiv problemati~nih u~enika



KULT MARKETKOLUMBIJA

Jessica Cediel

Kolumbijka je poznata po pojavljivanju urazli~itim TV emisijama, ali i svojemseksepilnom tijelu.Tako je i u posljednjemeditorijalu seksi Jessica jo{ jednompokazala je da ima doista savr{enu figuru.

POLJSKA

MagdalenaFrackowiak

Poljski supermodel svakim svojimeditorijalom odu{evljava i publiku i kritiku.A iznimka nije ni njen posljednji bikinieditorijal kojeg je odradila u francuskomljetovali{tu, plaì St. Barts.

BRAZIL

Thais Dornelles

Ljepota Brazilki poznata je diljem svijeta. Ateoriju o seksi, bujnim pripadnicama ljep{egspola koje obitavaju u ovoj egzoti~noj zemljidefinitivno potvr|uje Thais.

Pogledaju li se napisi po novinama, moèse zaklju~iti da i u Njema~koj ima zloupo-trebe novca, mo}i, seksa. Tako, naprimjer,

jedno veliko njema~ko osiguravaju}e poduze}e puni stranice novina pri~om onagradnom putovanju za svoje zaposlenikekoji su za svoj aga`man u Budimpe{ti na

poklon dobili prostitutke. Te ène su biletretirane kao roba: svaka je bila obiljeènatrakom u svojoj boji koja je ozna~avala rangmenadèra za kojeg je rezervirana. Putnetro{kove od preko 80.000 eura je na kraju

firma jo{ i odbila od poreza. Da, doista nemarazloga da se, kada se pri~a o ovoj temi,upire prstom preko granice. I u Njema~kojvlada kultura mu{kih viceva i tap{anja poramenu me|u mu{karcima koji vjeruju da immo} daje za pravo prekora~iti dozvoljenegranice.

Za{to se odre|eni mu{karci smatraju jednostavno neodoljivima? O~ito im se s pove}anjem opsega mo}i po~inje mutitisvijest o vlastitoj privla~nosti. Onaj ko jestalno okruèn poslu{nim podanicima koji

blokiraju svaku kritiku, mo`da s vremenom isam po~ne vjerovati da je posebno atraktivan

i da si moè dozvoliti vi{e nego drugi. I prekora~iti granice. Ko je kao alfa mu`jak naviknut da stalno slama otpore oko sebe i

probija se, niti ne pomi{lja da bi - èli lidobiti ne{to na {to polaè pravo - morao to

pristojno zatraìti.êsto im se kao olakotna okolnost nalazi

argument da ima dovoljno èna koje bi sedobrovoljno upustile u odnose s ovakvimmu{karcima. Naravno da postoje ène kojemo} privla~i. I naravno da mo} moè biti

privla~na. Ali ima puno èna koje ovakvenapade - bili oni i samo verbalni - trpe a dase ni ne poku{avaju od njih odbraniti. I to

zato {to ih je strah da bi im eskalacija moglvi{e na{koditi nego mu{karcima koji su jskrivili. A ta procjena nije ba{ pogre{nČinjenica je, naime, da su one manjina svijetu u kojem dominiraju mu{karcmu{karci koji se rado solidariziraju jedan drugim. Upravo tu se krije glavni problemPremalo je èna u politici i privredi nvode}im poloàjima - to vaì i za Njema~kuSeks-turizam kao nagrada za angaìrani rau firmi vjerojatno ne bi pao na pamet uprav

poduze}a u kojoj sjede - ène.

Do sada se niti jedan njema~ki politi~anije spotaknuo o seksualne eskapade. Razlotome je velikim dijelom nepisano pravilkoje do danas vrijedi u njema~kim medijim- privatna sfera politi~ara ne iznosi se

javnost bez njihovog pristanka, pogotovako postoje samo glasine, a ne i dokazi njihovim izvanbran~nim aferama. Tek kad

je, naprimjer, bavarski premijer Ssam javno priznao da ima vanbra~no dijetmediji su o tome po~eli izvje{tavati. I tnimalo nije na{kodilo njegovoj karijeri.

Gomilanje aktuelnih slu~ajeva u kojimse prominentna gospoda spoti~u o svo

neobuzdani seksualni ìvot pokrenulo j javnu raspravu koja se ne moè ba{ tako lakzaustaviti. U Francuskoj je upravo jedadràvni tajnik podnio ostavku zbog optu`bda je jednu ènu seksualno napastvovaoPrije hap{enja S to bi Francuskoj, u kojoj su razni biv{i premijeimali vanbra~ne afere, bilo nezamislivoSeksizam tamo, naime, do sada nije bio nstupu srama. No, sudski procesi u Milanu

New Yorku osnaìli su uvjerenje da b pre{u}ivanje i ignoriranje seksizma treba biti javno diskutirano.

(dw.de

Moć, seks, novac

CRVENI FENJER

Politika i seksizam

I 31.1.201

NJEMA^KA PRIVREDA Seks-turizam

kao nagrada



Knjiga Socijalizam i modernost; umjet - nost, kultura, politika 1950.-1974., obja-vljena uz istoimenu izlo`bu odrànu uMuzeju suvremene umjetnosti u Zagrebukrajem 2011. i po~etkom 2012. godine,sadrì tekstove petoro autora o poslijeratnoj

kulturi modernizma, polaze}i od stava da torazdoblje pro{losti ne treba posmatrati izkonteksta lokalnog, ograni~enog pogleda iliiz perspektive trenutnih politi~kih interesa,

jer se tako zapravo falsifikuje istorija iumanjuje vrijednost vlastitog kulturnognaslije|a. Autorski tim izlo`be i knjige -

i D- posmatra modernisti~ko razdoblje u {iremkontekstu jugoslovenske poslijeratne umjet-ni~ke i kulturne scene, te nudi platformu za

budu}e razgovore o problemima istoriza-cije, periodizacije i kontekstualizacije

modernisti~ke ba{tine. Reprezentativnoizdanje na vi{e od 400 stranica predsta-vljeno je 29. januara u No galeriji zagr e-

ba~kog MSU.U tekstu Povijesni uspjeh shizofrene

dràve: modernizacija u Jugoslaviji 1945.- 1974. Tvrtko Jakovina pregledno i pitkosaìma klju~na zbivanja, politi~ke odluke isusrete, dinamiku hladnoratovskih doga-|anja i njihove posljedice u kulturi iumjetnosti. Jakovina analizira kako su“kulturni radnici rekli odlu~no ne diktatusocijalisti~kog realizma“. Ambicioznereforme iz 1965. promijenile su privredu,

ali i doprinijele uspjehu nauke i umjetnosti.Sandra Kri i} Roban u tekstu Obilje`ja modernosti na podru~ju arhitekture, urba - nizma i unutra{njeg ure|enja nakon Drugog svjetskog rata razmatra kako su se duhepohe i ideje napretka odrazile u oblik o-

vanju prostora i stanovanju. Autoricasmatra da je humani karakter socijalisti~kekulture na podru~ju arhitekture zna~iorekapitulaciju pozitivnih tekovina kultu -rnog i istorijskog naslije|a, kriti~ku analizunacionalnog i me|unarodnog stvarala{tva,te definisanje metodologije kao osnovnog

preduslova nastavka rada. Zahtijevala seravnoteà izme|u funkcije, konstrukcije ioblika, a ideja pokreta i razvoja, koju jetrebalo izraziti socijalisti~kom arhitek -turom, morala je odraàvati stvarnost i

potencijal “radnog naroda“.Dejan Kr{i} u tekstu Grafi~ki dizajn i

vizualne komunikacije, 1950.-1975. otvaramnoga polemi~ka pitanja o nesistemskojistoriji dizajna u Hrvatskoj i zadire u bolnamjesta povr{nosti, nedosljednosti, nepo-stojanja kontinuiteta... Angaòvani nareprezentativnim dràvnim projektima,umjetnici nisu bili modernisti po partijskomzadatku, nego su kao modernisti nu`no bililjevi~ari, antifa{isti, socijalisti, pa ikomunisti. No, privrednim razvojem, uteoriju i praksu dizajna ulaze ekonomska

propaganda i marketing, te se odnosiuslo`njavaju i mijenjaju.

(Priredila: M. Radevi})

Kad je socijalizam bio mlad...

PREKO EX-YU GRANICA

Umjetnost, kultura, politika

31.1.2013. I 7

KULT MARKETBEOGRAD

7 veli~anstvenihFestival evropskogdokumentarnog filma

7 veli~anstvenih po~eo je 30. januarau Sava centru projekcijom {vedskogostvarenja

nominiranog za Oscara U potrazi za[ugar menom , te antropolo{komstudijom âj ili struja o savremenojcivilizaciji i njenim vrijednostima.Publika }e u devetom festivalskomizdanju vidjeti i filmove Posljednja kolaHitne u Sofiji i Palme , finski muzi~kidokumentarac Soundbreaker te{vicarski film Zimski nomadi , koji je

dobio nagradu EFA za najboljidokumentarac 2012.

ZAGREB

ZagrebDoxA u Zagrebu jenajavljeno devetoizdanje festivaladokumentarnogfilma ZagrebDox ,koji }e se odràti

od 24. februara do 30. marta.Ovogodi{nji ZagrebDox predstavi}evi{e od 180 dokumentaraca iztridesetak zemalja, me|u kojima je i pomnogima najkontroverzniji film decenije- ameri~ki ~in smaknu}a JoshueOppenheimera.

PODGORICA

Posljednje

poglavljeDebitantski filmPosljednje poglavlje NemanjeBe~anovi}a stigao je u podgori~ka kina.

Film govori o mladom piscu koji odlazina prijateljevo imanje u planini, gdjeupoznaje neobi~nu izolovanu porodicu.Gluma~ku ekipu ~ine Amar Selimovi},Vlado Jovanovski, Inti [raj, DejanIvani}, Varja \uki} i Ana Vu~kovi}.

TAKO JE NEKAD BILOOd ku}anskih aparata, preko medija, do arhitekture...



U ÊTIRI OKABH. INFO

U Galeriji Roman Petrovi} u Sarajevu28. januara je otvorena izlo`baakademskog slikara iz Zenice Tomislava

Perazi}a. Ovaj umjetnik ima sedamdeset idevet godina, a diplomirao je 1961. naAkademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani.^lan ULU BiH postao je tri godine kasnije,a do sada je imao 103 samostalne izlo`be.

Dan kasnije, u Planinarskom savezu BiH u Sarajevu, predstavljen jePlaninarsko-penja~ki vodi~ Velike stijene u planinama BiH , autora Slobodana @alice iPetra Hil~i{ina. “U vodi~u su opisanipenja~ki smjerovi sa fotografijama u stijeniCetine i stijeni Izgorjele Grude (Prenj), te uMezi}a stijeni i Velikom kuku (^vrsnica)“.

Uvod u novosadski koncertZabranjenog pu{enja, koji }e biti odràn15. februara u klubu The Quarter , jesteizlo`ba Novi primitivizam za po~etnike .Izlo`ba }e od 12. do 14. februara bitipostavljena u Studiju M i otvorena do 22sata. Sejo Sexon je ve} pozvaostanovnike tog grada na novi spektaklZabranjenog pu{enja.

I, Zabranjeno pu{enje u Novi Sad, a izNovog Sada u Sarajevo Atheist Rap . Svojnovi koncert u glavnom gradu BiH ~lanovi

ove grupe odsvira}e 16. februara u Pro ROCK Clubu Johnny . Do|ite, jer Atheist Rap je uistinu kvalitetan bend. “Na{ je Brega dezertir’o, pucat’ il’ pjevat’ nije

mnogo bir’o...”

Podsjetimo, premijera predstaveTerorizam bra}e Pre{njakov u reìji DineMustafi}a, zakazana je, tako|e, za 16.februar, u sarajevskom Kamernom teatru55. Igraju: Gordana Boban, MajaIzetbegovi}, Vanesa Glo|o, Jasna Dikli},Jasna Ornela Bery, Aida Bukva,Muhamed Hadòvi}, Amar Selimovi}...

U Koncertnoj dvorani Bosanskog kulturnog centra u Tuzli 10. maja ovegodine bi}e odràn Dje~iji festival Majski cvijet . “Karakter Programa: takmi~arski;Pravo sudjelovanja: izvo|a~i uzrasta od 6do 15 godina sa podru~ja Bosne iHercegovine; Kompozicije: autorskekompozicije, pjesme za djecu, pop rockhitovi”.

Nekada je u Sarajevu o ovakvimstvarima, odnosno nastupima, briguvodio Centar dru{tvenih aktivnosti injegove rukovode}e glave. Brigu,dakle, o upoznavanju publike saizvo|a~ima kojima je muzika i uvod izaplet i kulminacija u ìvotu. A nesredstvo za sticanje, ne znam ~ega.

Mo`da jedino lijepih djevojaka. Padanas imamo Omladinski program BHradija 1 i Art kino Kriterion u Sarajevu,koji 2. februara zajedni~kim snagamaorganizuju veoma zanimljiv muzi~kidoga|aj.

U goste njima, a i svima koji suzainteresovani, dolaze bendovi izkom{iluka. “

, najavljuje S ,PR Art kina Kriterion: “

Ulaznice se mogu kupiti u pretpr -odaji na blagajni Art kina Kriterion pocijeni od 6 KM, te na dan koncerta zadvije marke vi{e.

SELMA MUJAGIĆ, PR Art kina“Kriterion” iz Sarajeva

Beogradski “Stuttgart” i

zagreba~ka “Vlasta”

NEŠO KOVAČ, organizator “Rajvosa MCWinter Biker Partyja”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-847-3112013 77/8431.1.2013. I

7

Doista, za nas je Festival organizacijski prakti~no zavr{en iradimo na njegovom “fini{iranju”. [to se programa ti~e,doga|alo se gledanje ogromnog broja filmova, njih oko 1.800.

No, kako se radi o interesantnim filmovima, to i nije tako te{kokao {to se moè ~initi.

Te{ko jeto re}i jer se radi o stotinama filmova i autora. No, izme|u ostalihstvari, sna`no je vidljiva podjela na visokobudètskedokumentarce koji, osim svoje pri~e i teme, bude zanimanje isuperiornim vizualnim iskazom s jedne, te no-budget filmovekoji, naj~e{}e, plijene svojom iskreno{}u i neposredno{}u. Utome, kao i u sve duljim i narativno kompleksnijim filmovima,vidi se i ve}i utjecaj igranog filma.

Da ne bih bio posve subjektivan, upu}ujem na website:www.arteist.hr , koji je, temeljem mog {ireg izbora, odabraosljede}e filmove: Ku}a u kojoj ìvim (The House I Live In)

, Stroj pred kojim sve nestaje (The Machine

Which Makes Everything Disappear) T , ûvari (The Gatekeepers) D , Gangster te voli

, Čin smaknu}a (The Act of Killing) J, Zimski nomadi (Winter Nomads) M

i U potrazi za ledom (Chasing Ice) J .Vidimo se na ZagrebDoxu !

NENAD PUHOVSKI, direktor Festivala “ZagrebDox”

S bajkerima nikada nije dosadno, dapa~e, provod je zagarantovan. Zatonije ba{ ni va`no {to nam organizator Rajvosa MC Winter Biker Partyja ,koji }e se u sarajevskom Cinamas Clubu Sloga odràti 2. feburara, nije htiootkriti ko }e svirati tu no}. Ipak, N otkriva ne{to: “

Bajker je - bajker, pa gdje god ìvio na ovoj planeti. Njima se nikadanije bio problem okupiti. Samo pitaju: kada?, i ve} su na cesti.

O~ekuje li Ne{o Kova~ 2. februara goste iz regiona, Evrope,svijeta? “

Ne{to nas, opet, kopka: pa ko }e svirati? Da nam barem Kova~ kaèda li }e to biti poznata rock and roll imena, jesu li odavde ili su izkom{iluka... “

Sve znamo, haj’mo dalje.

Vidimo se na “ZagrebDoxu”

Samo “Sloga”bajkere spa{ava

NE[O KOVA^“Pored bajkera iz cijele Bosne i Hercegovine dolaze nami gosti iz inostranstva”



Ove godine, ako Bog da.

N e bih g led a o na sa t .

Badi}, definitivno.

Da bi bio tamo gdje nisi, mora{ biti na putu na kojem nisi.

Sa S u Fridi .

Evu Mendes.

Inspektor.

Ako uzmemo u obzir na{e dru{tveneokolnosti, ima mnogo istine, na`alost...

Pitam se kakva li je u srebrenoj boji.

U s vo m, na s vo m.

M og lo bi se r e}i... Ali, v i{east r onaut .

Biljni mrs.

Ne.

Umjetnica velikog srca.

Ono u ~emu se ugodno i

opu{teno osje}am.

Begova.

Ne bih se mogao odlu~iti zasamo jednu, mnogo ih je uvlasti koji me `ivciraju.

Lijep i pametan, ne potcjenjuju}iove druge... Svi smo mi ljudi,

prije svega.

Sun~ane nao~ale.

N e v jer u jem u pr o{li ` iv ot .

by DINO BAJRAMOVIC

AD NA N HASKO VIĆ:

“Da bi bio tamo gd je nisi, moraš

bi ti na pu tu na ko jem nisi”

Na kafi, ~ini mi se.



P

rije nekih mjesec-dva, bili smo u prilici na javnojsceni razgovarati sa Farukom [ehi}em o njegovom

romanu Knjiga o Uni, koji je pro{le godine nagra|enregionalnom nagradom za roman godine Me{a Selimovi} .Dobro raspoloèni autor (koji to i nije ba{ uvijek),opu{teno je pri~ao te ve~eri o samom procesu pisanjasvoje Knjige. Svaki romanopisac, sa barem jednimispisanim romanom, zna da je to mukotrpan proces kojizahtijeva iznimnu koncentraciju, {to ni u [ehi}evomslu~aju nije bilo druga~ije.

Me|utim, ono {to je meni u tom razgovoru biloznakom da je Knjiga o Uni vrhunska literarna izvedba,neovisno o mom ~itala~kom doìvljaju, zapravo jeFarukova re~enica, parafraziram: Kad sam se upustio uispisivanje dijelova romana koji dolaze s drugu stranuvidljive stvarnosti, onoga {to je apsolutna fikcija, doìvio

sam ~isti uìtak pisanja. Tad sam ba{ uìvao.Ovo stanje vrhunca ljudske djelatnosti u psihijatrijskoj

terminologiji poznato je kao flow, i ne prevodi se, bezobzira {to u pojednostavljenom smislu ozna~ava tok. Ja

bih ga, recimo, prevela kao “biti izvan sebe” ili “u}i u tok mnogo {iri od sebe u kojem vi{e nema tebe, nego samo~ista radost”, jer mi je (hvala nebesima) poznato ovakvostanje. Taj vrhunac u svom radu ovako je opisao jedankompozitor: “Do te mere ste u ekstati~kom stanju da ne ose}ate da postojite. To sam doìveo i sada i ranije. Ruka se odvaja od mene i ja ne uti~em na ono {to se doga|a.Samo sedim i posmatram, ispunjen strahopo{tovanjem i ~u|enjem. I sve se samo od sebe de{ava.”

Ono {to ovaj fenomen ~ini radosnom vije{}u, a

radosne vijesti je poèljno {iriti, jeste ~injenica da je flow doku~ivo stanje u svim ljudskim djelatnostima. Osnovni

preduvjet je da se posvetimo ~injenju onoga {to volimo, ida u tome iznova i iznova prekora~ujemo vlastite granice,

bez ikakve ra~unice da li }e nam to u egzistencijalnomsmislu donijeti kaznu ili nagradu. Zapravo je flow nagrada bez premca, jer se ~ovjek za to vrijeme osje}aizuzetno dobro, i nikakve naknadne ljudske kombi-natorike mu to ne mogu ni oduzeti, oteti iz du{e, nitinadoknaditi goli trud da stvori neko djelo ako nije doìviotaj vrhunac zanosa. Ali zato, ~ovjek moè sam sebi

presje}i granu na koju se popeo, jer flow ne ide ruku podruku sa bildanjem ega. Dovoljno je da ~ovjek pomisli:ovo ba{ predivno radim, i ode mast u propast.

U tom smislu, Mihaly Csikzentmihaly, tvorac terminflow, proveo je ispitivanja na 200 studenata slikarstva

koje je potom pratio punih osamnaest godina pokon~anju studija. Zaklju~io je da su ozbiljni, vrhunskslikari postali oni koji su u studentskim danima doìvjel~isti uìtak tokom slikanja, a ostali, ~ija je motivacija nstudijama bila usmjerena na snove o slavi i bogatstvu, pzavr{etku akademije su u velikom broju odustali oslikarstva ili su u tome bili osrednji.

Dakle, sve na{e rasprave o talentu i nagradam povr{ne su i jalove ukoliko u tome ozbiljno ne sagledammotivaciju, a ona dolazi iz polja emocionalne inteligencije, ili kako to definira psihologija: “Emocionalnreakcija na poraz je od su{tinskog zna~aja za daljmotivaciju da bi se posao nastavio.” Ja bih dodala da nij

poraz ako ljudi nisu prepoznali vrijednost tvog djela, neg

je istinski poraz kad sam nisi tu vrijednost iskusio kavrhunsku nagradu.

Upravo je u tom smislu Faruk [ehi} besjedio u ono~arobnoj promotivno-dijalo{koj ve~eri, u kojoj smo svmi, njegovi sugovornici i publika, imali potpuno “~isteren”, dekontaminiran od pogubnih nanosa sme}a kojne pripada vrhunskoj knjièvnosti. Govorio je Faruk tome kako je njegova Knjiga tekla kao i sama Unanailaze}i na raznolikost svijeta flore i faune, ljudi doga|aja, vidljivog i nevidljivog, op}enito na puninìvota, a da pritom nije imao svijest o tome da }e to nek

jednom ~itati, kuditi, hvaliti ili nagra|ivati. Uz dopunu d je lijepo kad se dese pohvale i nagrade, ali to knjigu n~ini boljom, kao {to je niti izostanak nagrade ne bi u~ini

manje dobrom.Stoga me nemalo rastuùju uporni poku{aji emo

cionalno i socijalno nepismenih ljudi od pera da pa`nj javnosti maknu sa najvi{ih dometa u recentnoj bhknjièvnosti i usmjere je na lizanje rana `rtvamvlastitog ega. Va`no je to pitanje za ovu dràvicuitekako, zbog novih nara{taja koji se vrijednostimìvota u~e na pogre{nim premisama, a oni }e sutra svoj svojoj nesretnosti ~initi jedno bolesno de

presivno/agresivno dru{tvo, koje nikako ne doku~uje dsvemu dobrom prethodi dobro u ~ovjeku. Kao {to sve} uvelike toga vi{e ne mogu dosjetiti ni dana{njkreatori na{e stvarnosti, jer se zapravo nemaju ~imdosjetiti.

Sve naše rasprave o talentu i nagradama površne su i jalove ukolikou tome ozbiljno ne sagledamo motivaciju, a ona dolazi iz poljaemocionalne inteligencije, ili kako to definira psihologija:“Emocionalna reakcija na poraz je od suštinskog značaja za daljumotivaciju da bi se posao nastavio”

NEOTU\IVA NAGRADAPi{e: FADILA NURA HAVER

31.1.2013. I 7



Imeldine milijarde

Imelda Marcos – ime koje predstavlja sinonim za bogatstvo,pohlepu i neumjerenost. Tokom 20 godina, koliko je njensuprug bio na vlasti, Imelda je sakupila ogromnu kolekciju

umjetni~kih djela, nakita, nekretnina i - ono po ~emu je ~uvena -najmanje 1.000 pari cipela. Umjetni~ka djela Van Gogha,Cezannea, Rembrandta, Rafaela i Mikelangela; palate uSjedinjenim Dràvama i rodnim Filipinima; srebrni escajg, zlatneogrlice, dijamantske tijare, Marcosova je imala najbolje od onoga{to je svijet imao da ponudi. Po{to su svrgnuti 1986., filipinskiistraìtelji su procijenili bogatstvo Marcosovih na oko 10 milijardidolara. Nasljednik Fernanda Marcosa, predsjednik CorazonAkuino, formirao je posebnu komisiju koja je imala zadatak dapovrati taj novac, ali danas, vi{e od 25 godina kasnije, vra}ene su“samo“ ~etiri milijarde dolara.

[ta se desilo sa preostalim dijelom kolekcije Marcosove? Ovopitanje se ponovo na{lo u centru pa`nje krajem pro{le godine,kada se biv{a saveznica Marcosove, Vilma Bautista, pojavilapred sudom u Njujorku pod optu`bom da je ilegalno prodalaMonetovu sliku. Kod nje su na|ena jo{ tri djela. Komisija jeutvrdila da su sva ~etiri djela bila na spisku 146 slika koje sunekada bile u vlasni{tvu Marcosovih. Ono {to ne iznena|uje, diokolekcije kojem su najlak{e u{li u trag su Imeldine {tikle.

Fotografije polica i polica markirane obu}e, ostavljene upredsjedni~koj palati kada su Marcosovi pobjegli na Havaje,postale su simbol koji opisuje njihov rasipni~ki stil ìvota. Mnogeod ovih cipela nalaze se u posebnom muzeju u Marikini, oblastisjeverno od Manile, koja je poznata po proizvodnji obu}e. Ostalese nalaze u Nacionalnom muzeju, zajedno s nekim ve~ernjimhaljinama Marcosove. Me|utim, u septembru je saop{teno da suve}i dio kolekcije pojeli termiti, {to je izazvalo burne reakcije.

Iako {tikle i odje}a bez sumnje imaju istorijski zna~aj, oninemaju veliku nov~anu vrijednost. Stoga se vladina komisijakoncentrisala na vrednije predmete - prodate su nekretnine u

Njujorku i dionice vrijedne vi{e miliona dolara, ali i zaplijenjeno600 miliona sa ra~una u {vajcarskim bankama. Tako|e je na|enatijara od dijamanata i rubina u sefu {vajcarske centralne banke,koja bi mogla donijeti vi{e od osam miliona dolara. Me|utim, {efkomisije Andres Bautista priznaje da i dalje ima mnogo predmetakoji nedostaju, naro~ito umjetni~kih djela. Komisija je po~ela salistom vi{e od 300 izgubljenih djela, uglavnom velikih majstora, agotovo polovini se i dalje ne zna trag. “Zaista ne znamo gdje suona. Mogla bi biti bilo gdje“, rekao je. Na pitanje da li su nekaod tih djela i dalje u rukama Imelde Marcos (njen suprugFerdinand je umro 1989.). Njegov odgovor bio je oprezan:“Sli~no mislimo.“

Robert Sison, advokat Marcosove, strahuje da filipinske vlastiisto misle. I mada je Sison rekao da nije obavije{ten o umjetni~kimdjelima koje porodica i dalje posjeduje, on smatra da to nije dobarna~in da se gleda na taj problem. Naglasio je da komisija nijepovratila nego “konfiskovala“ bogatstvo Marcosovih, insistiraju}ida ne postoji pravna osnova za oduzimanje bilo ~ega odnavedenog. “Filipinska vlada nema prava da istraùje za{to jeMarcosova imala ove umjetnine“, rekao je Sison. “Prije nego{to je postao predsjednik dràve, Ferdinand Marcos je biotrgovac zlatom i tada je stekao svoje bogatstvo.“ Sison jenaglasio da, uprkos brojnim optu`nicama protiv porodice, nijednanije zavr{ena osu|uju}om presudom.

Rad komisije oteàva jo{ jedan vaàn faktor. Marcosovi su opetpoliti~ka sila. Imelda je ~lanica kongresa; njena k}erka Imee jeguvernerka jedne provincije, njen sin BongBong je ugledni senatorkoji ima realne {anse da postane {ef dràve 2016. Mo`dakompletna kolekcija Marcosovih nikada ne bude prona|ena. Mo`da}e nestale slike ostati u privatnim domovima, prodavnicama isefovima banaka {irom svijeta. [to se ti~e Marcosove, ona je sadau 80-im godinama i dalje sna`na i upadljiva, kao i uvijek - pa i daljerevnostan kolekcionar umjetnina.

Priredio: Nedim Hasi}



“Avio trans“ - Uredni{tvu

Let ministra Radončića uBrisel plaćen je s njegovogprivatnog računa

(“No}as spaljujemo iluzije: mini-starFahro na slu`benom putu“, SB, br. 846)

Kao poja{njenje na va{ tekst ko }e platitilet ministra sigurnosti BiH FahrudinaRadon~i}a u Brisel, odnosno na koga }e sefakturisati tro{kovi spomenutog leta, molimovas da objavite sljede}u informaciju: let jepla}en sa privatnog ra~una g. Radon~i}a, uiznosu od 15.600 KM, za {to postoji i finan-sijska dokumentacija.

“Avio trans“

Dèvad Galija{evi} - Uredni{tvu

Niti postoji Tim za borbuprotiv terorizma uJugoistočnoj Evropi nitisam ja smijenjen iznepostojećeg Direktorata

(“Desant na Dodika“, SB, br 846)

Pi{u}i ovaj demanti, stojim pred vama,skroman i samozvan, mali i bezna~ajan a uz

to smijenjen sa svih funkcija na koje sam biopostavljen u nedavnom ìvotu.Dva poznata eksperta, dva direktora (~la-

novi Direktorata, Bog te mazno) razrije{i{eme svega. Ostavi{e me bez funkcija i du-`nosti na kojima nisam nikad bio.

Dakle, da pobrojim samo one laì kojeobjaviste u Devetoj njema~koj ofanzivi:

1. Ne postoji bilo kakav Tim za borbuprotiv terorizma u Jugoisto~noj Evropi i niti jekada postojao (kao organizacija, pravno liceili savez).

2. Ne postoje nikakvi Direktorati ili

Direkcija u Beogradu takvog tima, niti je ikadapostojala.

3. Ne postoji zajedni~ka struktura u kojojbi Domagoj Margeti} ili Darko Trifunovi} biralimene, ili bilo koga drugog - pa poslijeodlu~ivali o smjenjivanju.

4. Nisam nikada stanovao ili bio zaposlenu Republici Srpskoj - nisam savjetnik Pred-sjednika Dodika, niti bilo kog funkcionera uRepublici Srpskoj i nemam platu od 3000eura - kada budem javi}u vam odmah,ponosan i zadovoljan, ako toga bude.

5. Nisam sebe nazvao ekspertom (~ak nivlastito ime Dèvad nisam sebi dao), ipak, na

nekim listama, nekih me|unarodnih aso-cijacija za bezbjednost i antiterorizam, od2004. godine do danas, moje ime je upisanokao “ekspert saradnik“, mada to ne zna~ini{ta (osim ~injenice, da ba{ i nisamsamozvani nego da me poneko tako titulira).

6. Darko Trifunovi} nije profesor nigdje, pani fakultetu bezbjednosti u Beogradu – niti jeikada bio. Nije ni docent- dapa~e, uop{te nije

zaposlen na tom fakultetu. Ako vas mrzi dazivkate fakultet – skoknite, molim Vas doMinistarstva inostranih poslova BiH, Darko jeod njih dobio blizu 400.000 KM i formalno bionjihov uposlenik vi{e od pola godine, madaim je slao samo potvrde o bolovanju i nikadanije do{ao na posao. Njegovi {efovi iz MIP-aBiH u Sarajevu su se prije devet mjesecidopisivali sa tim “nazovi njegovim“ fakultetomi dobili odgovor da nikada nije bio zaposlenkod njih. I ja znam da nije.

7. Ni Darko Trifunovi} ni DomagojMargeti} nisu nikada napisali ni{ta vezano zaterorizam – nijednu bezbjednosnu studiju,

analizu procjeni, monografiju, izvje{taj...Domagoj Margeti} je mentol i gologuzija:~ovjek nema ni voza~ke dozvole a kamoliautomobil: ali on je po “sexpertu“ Darku T.“vodio istragu o Hypo banci“ a meni je tosmetalo pa sam ga ometao svo vrijeme.Poslije ga je ometao i Valentin Incko, ako sesje}ate. Domagoj je lud, ali vi ste krivi {topothranjujete njegovo ludilo.

8. Darko Trifunovi} kaè, u razgovoru sava{om novinarkom, da “on voli RepublikuSrpsku“. Ja u to ne sumnjam, ali nisamshvatio kako je najvi{e voli: na ra`nju,ro{tilju ili u rerni sa bjelim lukom?! Ako je

voli, to je sumnjiva ljubav: koliko ko{ta i sakoliko nula se pi{e? Li~no mislim da binajbolje bilo da pokaè koliko voli svojugospo|u mamu, i to na na~in i u pozi kojusam izabere a da malo zaboravi Bosnu iHercegovinu, Federaciju BiH i RepublikuSrpsku - da malo sja{e a nek uzja{e ko mu je najbliì. Pravedno je tako.

@ao mi je kada vidim da frustrirani dripci izBeograda i Zagreba mogu biti va`ni nastranicama sarajevskih medija, samo akoprogovore koju ru`nu o na{im ljudima, na{impoliti~arima i javnim li~nostima. Nekada sutipove poput Darka i Domagoja trpali u ludare

a vi sada, pravo pa mikrofon u njihova usta, aoni ga lijepo uzmu pa povedu borbu protivterorizma i organizovanog kriminala. Jer, onisu Direktorat.

Imate li ikoga normalnog da ove dripceupita gdje im je Direkcija u Beogradu a gdjeim je “Institut u Minhenu“?! Ima li nekonormalan, da shvati njih dvojica su sami -nema tre}eg - moja krivica je {to sam satakvim ljudima bio tre}i za kafanskim stolom i{to sam se druìo, gotovo tri godine, satakvim. Ali sa njima nisam ba{ vidio posla unekoj borbi protiv terorizma, niti smo imali, natom planu, zajedni~ke projekte.

I jo{ ne{to: sramim se ispred vas kakmoète pitati nekoga iz Beograda za morana{ih ljudi iz Bosne i Hercegovine; pa DarkTrifunovi} je pokazao u pisanijama o srebreni~koj tragediji da je obi~ni fa{isti~imbecil. Valjda toliko znate o njemu?

Sljede}i put ga upitajte: Otkuda mu ku}na Adi Bojani (Ulcinj, Crna Gora - granicprema Albaniji), u kom{iluku vile Naser

Keljmendija - {ta to on radi sa Naserom: osje}a li se bezbjedan, kao Srbin me|u Albancima - u Crnoj Gori?!

Pitajte ga koliko voli Albance a kolik“bijelo“ bra{no albanskih pekara iz porodicKeljmendi?!

I da zavr{im: nisam ni tajna ni javnpolicija – nisam kriv ni zasluàn za ameri~kuspjehe u borbi protiv terorizma. Nekanalize, procjene i studije o tom fenomensam pisao: uglavnom po porud`bi i za pareBa{ tako: ali nikada, za svoj rad, na ovoplanu, nisam dobio ni konvertibilnu marku cjeloj Bosni i Hercegovini, niti sam za bil

koga iz BiH, pravio bilo kakav izvje{taj. Omnogih naru~enih analiza, u proteklih pegodina, ìvio sam uglavnom dobro i napisanekoliko knjiga iz oblasti dru{tvenih odnosabezbjednosti, politi~kog nasilja, terorizma organizovanog kriminala.

Ni{ta posebno, jer su to samozvanknjige.

Usput, Fahrudin Radon~i} je moj ministabezbjednosti, bolji od Sadovi}a i Ahmetovi}a Milorad Dodik je moj favorit i ba{ mi je draPosebno zbog toga {to svojim izjavamzatalasa àbokre~inu {ovinisti~ke javnosove zemlje i regiona, tako da niko ne ostan

ravnodu{an. Meni je to simpati~no. Jebigaba{ volim, kad neko na{, onim govnima bijelog svijeta, koji predstavljaju kremdiplomatije u ovoj zemlji, kaè gdje im jmjesto. A mjesto im je tamo odakle su i do{Po{teno bi bilo da kod nas, budu ono {to sbili tamo, u svojoj zemlji. Niko i ni{ta, dupnula. Ba{ kao i oni dripci direktori Beograda i Zagreba. On nije ucijenjen ~ovje– jer tako se pona{ati moète samo kad st~isti: pred Bogom, pred ljudima i pred euroatlantskim institucijama i organizacijama.

S osobitim re{pektom dostavljam Vam prilogu cjeloviti tekst Direktorata, poznat

Direkcije iz Beograda – koja me je popljuvastru~no pa smijenila i izbacila sa svih mjestna kojima nikada nisam bio. Slu`benpriop}enje iz Beograda poslano je sa li~nmail adrese Domagoja Margeti}a i {aljemvam ga kako biste i sami vidjeli va`nost todokumenta, kakve samo moète vidjeti ustanovama za lije~enje retardiranih osoba koje su neki novinari prihvatili kao relevantastav i odluku Antiteroristi~kog direktoratJugoisto~ne Evrope. Brrrrrr. Da se smrzneod strahopo{tovanja.

Dèvad Galija{evi}

31.1.2013. I 8

REAGIRANJA


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-847-3112013 83/84www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

slobodna bosna [broj 847, 31.1.2013]

Documents