slobodna bosna [broj 921, 3.7.2014]

8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 921, 3.7.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-921-372014 1/68

BRAZIL 2014: EMIR SPAHI], BH. SUARE

www.slobodna-bosna.ba

ODLI^NO JE, OD

GAVRILA

JE

ZA OVAJ GRADNIJE UMRIJETI

GRIJEH



RASPODJELA FOTELJASTRANKE FORMIRAJU

IZBORNE LISTESve stranke koje sudjeluju na oktobarskimizborima du`ne su do sredine jula dostavitiCIK-u kandidatske liste; „Slobodna Bosna“

je istraìla ko su strana~ki kandidati zanajatraktivniju funkciju - ~lana

Predsjedni{tva BiH

SARAJEVOTEKSTIL PREDSTEÂJEMKAKO SE KRALO NA VELIKO I MALONaredbom Op}inskog suda u Sarajevu svira~uni SARAJEVOTEKSTILA blokirani suve} duè od dva mjeseca, zbog ~ega jevi{e od 180 radnika ostalo bez primanja:do prije tri godine uspje{nu trgova~ku

kompaniju pred ste~aj su doveli novivlasnik, sarajevski poduzetnik GORANJOVANOVI] i njegovi poslovni partneri izsjene, nakon {to su biv{im dobavlja~imaostali du`ni preko ~etiri milijuna KM

PORTRET POLITIÂRASALKO SELMAN,

SREDNJOBOSANSKI BOSSBesim Ajanovi}, jedan je od osniva~aSDA u Donjem Vakufu i dugogodi{njisekretar Kantonalnog odbora SDA uTravniku, svog biv{eg {efa Salku Selmana,aktuelnog predsjednika Kantonalnog

odbora SDA i poslanika u Domu narodaFBiH, optuùje za zloupotrebe i kriminalstavljaju}i mu „na teret“ da je doslovno

vladar i vlasnikSrednjobosanskogkantona koji uobra~unu sasvojimneistomi{ljenicimai protivnicima nestaje dok ih nezgazi, koriste}i pritome i dozvoljena inedozvoljena

sredstva

SEZONA GODI[NJIH ODMORARATNI ZLOÎNCI NA

PRIVREMENOJ SLOBODINekada{nji pripadnik 9. brdske brigadeArmije BiH ENES [AKRAK, koji je odleàodesetogodi{nju zatvorsku kaznu zbog ratnogzlo~ina, prijavio je po~etkom tjedna SIPA-i ifederalnom MUP-u biv{eg suborca NIHADA

VLAHOVLJAKA, tako|er osu|enog ratnogzlo~inca; [akrak je zatraìo policijsku za{titunakon {to ga je Vlahovljak presreo uSarajevu i od njega,uz prijetnje i pritiske, poku{ao iznuditipromjenu iskaza o zlo~inu nad hrvatskimcivilima u hercegova~kom selu GRABOVICA

STROGO KONTROLISANASLOBODA ZA VOJISLAVA[E[ELJAKARIKA KOJA NE NEDOSTAJEIzlazak VOJISLAVA [E[ELJA na privre-menu slobodu izazvao je paniku u redovi-ma naprednjaka ALEKSANDRA VUÎ]A,sedam dana traìlo se rje{enje kako neodbaciti inicijativu Ha{kog tribunala a pritom [e{elja, koji osvetoljubivo najavljuje

javnu kompromitaciju Vu~i}a i TOMISLAVANIKOLI]A, dràti daleko od medija

BEOGRADSKA “SAÊKU[A”SVJEDOÊNJE O

«SLOBINOM VREMENU»Knjiga “Sa~eku{a 2” autora PREDRAGAJEREMI]A, koja je nedavno iza{la iz{tampe, dramati~no je svjedo~enje o vre-menu vladavine SLOBODANA

MILO[EVI]A; Uz dozvolu autora na{ listdonosi odlomke o tome ko je 9. martatraìo od ministra policije RadmilaBogdanovi}a da se ubije Vuk Dra{kovi},kako je Milo{evi} reagovao kada ga je pri-

jatelj podsjetio ko mu je majku skinuo sa

vje{ala, ko je Milo{evi}u svako jutro pravisa~eku{u ispred ku}e, koliko je atentatapoku{ano na Slobodana Milo{evi}a

“MAKING PEACE”GRADITELJI MIRA

Nakon ~etiri europska grada, prvi put u jednoj postratnoj zemlji, u Sarajevu }e bitipostavljena izlo`ba fotografija «MakingPeace»; ASHLEY WOODS, fotograf ikustos “Izlo`be”, za “Slobodnu Bosnu”govori kako je nastala, za{to, te koje jemjesto fotografije u mirovnom pokretu

3.7.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

36

22

24

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

28


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-921-372014 4/68SLOBODN BOSN I 3.7.2014

ZAJEDNO SMO SKUPA

Tuìteljici SabiniSarajlija upredmetu

„Energopetrol“pomagat }eSanin Boguni}Nakon serije javnih poruga i kritika nara~un sarajevske kantonalne tuìteljice(i magistrice pravnih nauka) SabineSarajlija, koje su otvoreno i bezustezanja iznijeli branitelji optuènih upredmetu „Energopetrol“, tuìteljski jetim, o~ito nedorastao zadataku, odskora

„poja~an“. Pored tuìteljice Sarajlija, za~iju su optu`nicu odvjetnici ustvrdili da je na „nivou studenta druge godinepravnog fakulteta“, a nju samu nazvali„neukom i zlonamjernom“, i stru~nogsuradnika Almira Bibi}a, u sudnici bise od septembra trebao pojaviti i tuìteljSanin Boguni}. Pretpostavlja se kako

je odluku da Boguni} u daljem sudskomprocesu pomaè kolegici Sarajlijadonijela glavna sarajevska tuìteljicaNives Kanev~ev. Na radost braniteljaoptuènih, dugogodi{njih sarajevskihodvjetnika, koji najbolje znaju kako su

zavr{ile istrage tuìtelja Boguni}a protivdirektora federalne policije DraganaLuka~a i predsjednika Federacije BiH@ivka Budimira. (S.M.)

Da je predsjednik Federacije BiH @ivkoBudimir u aprilu 2013., kada je formiraoStranku pravde i povjerenja (SPP), mogao

pretpostaviti kakvu }e koaliciju dogovoritigodinu dana kasnije, novu bi politi~kuopciju, sasvim sigurno, nazvao strankom

pravde i pomirenja. Budimiru, ina~eumirovljenom generalu HVO-a, po{lo je zarukom da u istom politi~kom bloku okupi

pripadnike svih vojski koje su me|usobnoratovale na prostoru dana{nje Federacije.Osim nekada{njih vojnika HVO-a, HOS-a,Armije BiH i ratnih policajaca, u koaliciji{est politi~kih stranaka koje na izbore izlaze

pod sloganom „Zajedno za promjene“ na{lisu se i biv{i pripadnici „Narodne odbraneZapadna Bosna“, odnosno ~lanovi Demo-kratske narodne zajednice. Pored SPP-a iDNZ-a, pro{loga tjedna predstavljenom

politi~kom savezu pridruìli su se iSocijaldemokratska unija BiH, Stranka

penzionera, Stranka udruènih nezavisnihdemokrata i Liberalno-demokratskastranka.

Predsjednici {est stranaka ve} su seusuglasili da }e zajedni~ki kandidat za ~lanaPredsjedni{tva BiH biti @ivko Budimir, kaoi ~iji }e kadrovi nositi liste za federalni idràvni parlament, odnosno, kantonalne

/ùpanijske skup{tine. Tako }e u vrhu lisza Sarajevski, Tuzlanski, Zeni~ko-dobojskGora`danski kanton biti predstavnici SDUa, LDS-a i Stranke penzionera, dok }e Unsko-sanskom kantonu koalici

predvoditi DNZ. Kandidati SPP-a bit nositelji lista u ùpanijama s hrvatskove}inom, ali i u srednjoj Bosni i Zenici.

Zanimljivo je, me|utim, da je i ZvonkJuri{i}, biv{i strana~ki {ef @ivka Budimirna{ao nove politi~ke saveznike s kojimizlazi na izbore. I dok je Budimir (ba{ klider Socijalisti~ke partije Srbije IviDa~i}) na svoju stranu pridobio Strank

penzionera, Juri{i} je dogovorio predizbonu koaliciju s predsjednikom Demokratskstranke invalida Zijadom Arap~i}emPremda su „prava{i“ i „invalidi“ novoosnvani blok nazvali „Snaga BiH“, pod tisloganom, me|utim, izlaze na izbore samu {est kantona. U Hercegova~ko-neretvaskoj, Zapadnohercegova~koj i Posavskùpaniji su iz naziva izbacili „Snaga BiH(ra~unaju}i, valjda, da spominjanje dràvnije popularno me|u hrvatskim bira~imadok }e HSP u Hercegbosanskoj ùpaniji nizbore iza}i zajedno s Hrvatskom selja~kostrankom Stjepan Radi}.

(S. Mijatovi

KOALICIJA PRAVDE I POMIRENJA

MINI MARKET

NEKA BUDE MIRPod sloganom “Zajedno za promjene” na izbore izlaze biv{i vojnici HVO-a, Armije BiH i“Narodne odbrane Zapadna Bosna”

General HVO-a ŽivkoBudimir u politički savezokupio predstavnike svih

„zaraćenih strana“

SabinaSarajlija



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


PROMJENE NAGORE

Tuzlanskimsindikatima nevalja ni aktuelna

vlada koju susami izabrali umartovskimdemonstracijamaNajava premijera Tuzlanskog kantonaBahrije Umihani}a da }e se moratismanjivati pla}e budètskim korisnicimakako bi se stabiliziralo stanje u budètui kako bi se u narednim mjesecima

pla}e uop}e ispla}ivale, izazvala jeburnu reakciju sindikata.[est sindikata: osnovnog, srednjeg ivisokog obrazovanja, policije,pravosu|a i organa uprave, zatraìlo jeod Umihani}eve vlade da podneseostavku jer se pokazala nesposobnomda rje{ava elementarana pitanja izsvoje nadle`nosti.- Sindikati su prepoznali nesposobnostekspertne Vlade TK da rje{avaelementarna pitanja iz svoje nadle`nostte ih pozivamo da podnesu ostavke,navodi se u zajedni~kom saop}enju.

Umihani}eva ekspertna vlada izabrana je na talasu martovskih protestanezadovoljnih gra|ana koji su traìlipromjene. Promjene su se desile, aliizgleda nagore! (S.B.)

MINI MARKET

Otvaranje nove zgradeBH Telecoma

BahrijaUmihani}



ČETVRTAK,

26. JUNI Ni{ta ni vi{e ni manje od svojih kolegaiz Hrvatske (a ima ih dosta, mo`da i

previ{e) ne o~ekujem: humanitarnukatastrofu u Gunji sprije~io je, predu-

prijedio Me{ihat Islamske zajednice usuradnji s Oruànim snagama Hrvatske. To

je uzor uspje{ne karitativno-humanitarneoperacije. Hrvatska slavi godi{njicu ulaskau Evropsku uniju, zajednicu slobodnihgra|ana. Ne moè moja pamet dalekodobaciti, ali mi se ~ini da je vlasnik Agrokora IVICA TODORI], kupuju}islovena~ki Mercator, dao sitnicu jednu -milijardu-dvije eura. O~ito, bezbeli,a{i}are, jutros sam brzinski, nevoljko

popla}ao ra~une. Komunalne obaveze -100-200 eura u zadnji sam ~as platio itime okon~ao svoja dugovanja. Kako li

je Todori}u, pitam se amaterski. Velikitrgovinski rat odnosno rat regionalnihtrgovinskih dìnova, „Mercatora“ izSlovenije, „Delte“ iz Srbije i „Agrokora“iz Hrvatske dobio je gospodin Todori}.

Ne bi bilo lo{e, dapa~e, bilo bi socijalnoodgovorno da se njegov „Konzum“

pozabavi stradalnicima iz Gunje , a i

{ire...

PETAK,

27. JUNI„A ho}ete li vi i{ta pisati“, pita mo~ajna prijateljica Selma “na okolnossvjedo~enja u Haagu komandanIlidànske brigade VRS VLADIMIRRADOJIÎ]A. Svjedok odbrane

predmetu protiv R atka Mladi}a, tRadoji~i}, samozatajni komandant, veli d

je zgrada Sarajevske televizi je bi„legitiman vojni cilj“, zbog intenzivn„antisrpske propagande“, te je iz vojnstrate{kih razloga morala biti sravnjena zemljom aviobombama. Jedno je nedu`n~eljade poginulo, a dvadesetak izbjegsmrt u pravednoj odmazdi idiota koji cenzuru topovima i aviobombama zavodistradali su u toj vampirskoj odmazdi, ba{najebali ljudi i ène koji su se trudili bi

profesionalni od bombe koja je, u prvi ma~inilo se, profulila „ciljani objekatPrebrojavam, i dan-danas, `rtve, koleg

prijatelje koji su tog uàsnog dan pretrpjeli artiljerijski kre{endo, „pravednodmazdu“ divljaka predvo|enih ha{kisvjedokom Radoji~i}em. U Hrasnici

poginula „svega jedna osoba, dvadesetaranjeno“. „Nismo mi ga|ali civilne cilljev

nego smo proma{ili vojne“, ne trepnuv

SLOBODN BOSN I 3.7.2016

„Vrijeme je da sepozicija bošnjačkog

člana Predsjedništva BiHdepolitizira“, velikandidat za bošnjačkogčlana Predsjedništva BiHMUSTAFA ef. CERIĆ.Pametno, mudro zboribivši reis, ali treba bitikonzekventan - vrijeme je da građani-biračisankcioniraju svakubudalaštinu. AkoMustaf Cerić ima parada progura ovaj svoj„Marshallov plan“, touopće ne bi trebalo biti

ni sporno, ni loše...

REGIONALNI GEOPOLITIČKI MOZAIK:NE POMAŽE VOÐA, MAJKO

Sve {to su Nikoli} iVu~i} izgubili na mostu(u Mitrovici), naplatili su

na Drini }upriji



veli artiljerac Jeremija sa Ilidè.Prebrojavam ranjenike, ima ih dvadesetak,

barem koje znam, koji su ìvu glavu izvukliiz tog podmuklog, divlja~kog nasrtaja; AsjaResavac - preìvjela; Hana Prguda, nije

podlegla, Sabinu Nik{i} profulilo. NijeRadoji~I}eva artiljerijsko-zlo~ina~ka

pravda presudila stotinama ljudi koji suradili svoj posao, a on bi volio da jeste. Stom zvijeri, ubicom, jedino ima smisla

pri~ati kada se na|e iza re{etaka... Dakle,na potezu je Tuìteljstvo Bosne iHercegovine da do sada neafirmisanogkomandanta sa Ilidè uhapsi i priupita:„Koga si namjeravao ubiti, dok si ubijaonovinare?”

SUBOTA,28. JUNI

Ne vidim niti jedan racionalanmotiv/povod da se danas slavi, obiljeàva

godi{njica pogibije austrougarskog prijestolonasljednika FRANZA FERDI- NANDA, bilo gdje. Pogotovo ne vidimosnov za sentiment prema „Sofijinom~o’jeku“. Taj je navrat-nos napirlitani{arlatan dosta toga uloìo da bi biostrijeljan; kaù izvori koji su mi dapali {akada je prijestolonasljednik Ferdinand bio

jako uspje{an u lovu - nekoliko stotinahiljada stoke „sitnog zuba“ je porokao

prijestolonasljednik u obra~unu sani{tavilom. Ima jedan umjetnik, smjeran itih, posve}en isklju~ivo poslu koji jedinoumije raditi, MICHAEL HENEKE se zove;

nema tu prevelike filozofije, ili zna{ ili ne

zna{. Kusturicino odga|anje da snimi bilokakav film je, o~ito, zeznut, nepremostiv

problem - usfalilo ideja i inspiracije!

NEDJELJA,29. JUNI

„Vrijeme je da se pozicija bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH depolitizira“, velikandidat za bo{nja~kog ~lana Predsjed-ni{tva BiH MUSTAFA ef. CERI].Pametno, mudro zbori biv{i reis, ali treba

biti konzekventan - vrijeme je da gra|ani- bira~i sankcioniraju svaku budala{tinu.Ako Mustaf Ceri} ima para da progura ovajsvoj „Marshallov plan“, to uop}e ne bitrebalo biti ni sporno, ni lo{e...

PONEDJELJAK,30. JUNI

Zamro je, ili da budem dvosmislen,

oneraspoloèn moj kvart, a to nije teritorijza potcijeniti, ima tu potencijala, otkako jeneformalni kvartovski lider, moj drugHAMO, zaglavio u bolnici. Otfikarili mu

jo{ jedan prst na nozi, a ja nazvao iz razloga{ege, deùrnog doktora: „Lahko vam je saHamom, on vam pruì ruku, a vi muuzmete prste.“ Bit }e to dobro, u kona~nici,ne treba sumnjati. Tuàn, bezvoljan...gledam na RTS-u: da me neko ubije, ne bih

potrefio sinopsis toga serijala, jer ga nema,ali ne propustim pogledat seriju u kojoj~udovi{te od glumca Zoran Radmilovi}drì automehani~arsku radnju u koju se

sliva sve, i {to valja i {to, ~e{}e, ne valja,

dakle mikrocentar makrodru{tvenosti. K je ono rekao da kad opi{e{ svoje selopisao si cijeli svijet - Tolstoj ili EnvKazaz? Ne znam, znam da je neko dos

poznat.

UTORAK,1. JULI

Zeznut, zahtjevan, skoro pa anti~susret u Wimbledonu izme|u MARINÎLI]A i NOVAKA \OKOVI]A. Hajdrecimo, da sam navijao sa Marina, a jakmi bilo drago {to je pobijedio NovaPristojna neka djeca, i jedan i drugi,Marin i Nole. Ka e mi drug koji imstanovitih problema identifikacijske narav„Zna{ {ta je moj problem sa \okovi}emNe znam kako navijati protiv njega ako gu finalu do~eka Raoni} “

SRIJEDA,

2. JULIStotine nepravilnosti, plja~ki dru{tvenimovine, uzurpacije javnih dobara, dokzanih, argumentiranih primjera oholosti m

je zadnjih 15-20 godina pro{lo kroz ruknajve}i dio smo i obnarodovali i {ta? Ni{tTip za kojeg sam se iskreno nadao da }

pravedno, logikom zakona, zavr{iti zatvoru, superiorno vlada arapskim paramna jednoj besmislenoj, ali rastro{nregionalnoj televiziji. Pa, dobro, nije to batoliko lo{e - uvijek je bolje da se neki takatokmak bavi ne~im {to ne zna nego oni

{to misli da zna!


UJEDINJENJE, ILI SMRT? SMRT!Stare dileme u novom pakovanju



PRODANA DU[A

LazarProdanovi}ne}e glasati za

smjenuLagumdìje, ~ijuje ostavku traìoprije nepunugodinuZamjenik predsjedavaju}eg Klubazastupnika SNSD-a u Parlamentu BiHLazar Prodanovi} me|u prvima seusprotivio prijedlogu kolega iz SBB-a zasmjenu dràvnih ministara iz SDP-a.„Radi se o besmislenoj inicijativi, sobzirom da je do izbora ostalo samonekoliko mjeseci“, izjavio je zastupnikProdanovi}, napomenuv{i, izme|uostalog, kako od SDP-a o~ekuje danastavi podràvati implementacijudogovorenog partnerstva sa SNSD-om.No, prije samo godinu i pol dana (uoktobru 2012.), Lazar Prodanovi} je udopisu tada{njem predsjedavaju}emZastupni~kog doma Parlamenta BiHBoì Ljubi}u tvrdio da SNSD ostaje priinicijativi za smjenu ministra vanjskihposlova Zlatka Lagumdìje i da u tomsmislu nema promjene stava iliodstupanja. „Zlatko Lagumdìja trebada bude smijenjen, {to }e se i desitikada se po ovom pitanju manifestujepotrebna ve}ina“, naveo je LazarProdanovi}. Mi{ljenje je, me|utim,promijenio nakon {to je postalo jasnoda za smjenu SDP-ovih ministara uParlamentu BiH postoji ve}ina. (S.M.)

MINI MARKET

Napokon je po~ela izgradnja dràvnogzatvora u Isto~nom Sarajevu, za koji jekamen temeljac poloèn prije punih osamgodina. Ugovor o izgradnji dràvnogzatvora, vrijedan 26,5 miliona eura, pot-

pisan je po~etkom juna u Sarajevu sa~e{ko-{panskim konzorcijem. Koji seobvezao izgraditi zatvora u roku od dvijegodine.

Izgradnja dràvnog zatvora po~ela je -

ru{enjem! Naime, puno prije izgradnjezgrade dràvnog zatvora, podignuta jevisoka betonska ograda s ulaznim vratimana jugu ograde. Ispostavilo se da su ulaz-na vrata na ogradi toliko uska da kroz njihne moè pro}i ni jedna ve}a gra|evinskama{ina. Pa su gra|evinci, da bi po~eliizgradnju zgrade, najprije morali sru{itidio armiranobetonske ograde!

(M.A.)

RUŠI HA, HA, HA… RUŠI HA, HA, HA…

Izgradnje zgrade državnog

zatvora počela rušenjembetonske ograde

Sirijska dràvna televizija, pod kon-trolom tamo{njeg diktatora Ba{ara alAsada, s ravno 100 godina zaka{njenja, kaohitnu vijest je proteklog vikenda objavilainformaciju o atentatu u Sarajevu na aus-trougarskog prijestolonasljednika FrancaFerdinanda.

“‘BBC Arabia’ u ‘tvitovima’ je objaviovijesti o 100-godi{njici atentata u Sarajevu,

{to zaposleni u informativnoj redakciji sirske televizije nisu najbolje shvatili vjerovali su da se radi o aktuelnim informcijama”, prenosi be~ki dnevnik Österreich

Novinar sirijske televizije objavio kao hitnu vijest da je Franc Ferdinand ub

jen, uz napomenu da je “20 osob povrije|eno prilikom eksplozije konvo prijestolonasljednika”. (M.A

A SAD, NAJNOVIJE VIJESTI

Asadova televizija objavilada je Franc Ferdinand

ubijen u Sarajevu28. juna 2014. godine

Lazar Prodanovi}



PRO ET CONTRA


ZATEG’O [EGO

Glavni revizorMilenko [egozabranio objavu

revizorskihizvje{taja naslu`benom webportaluIako je slu`ba na ~ijem se ~elu nalaziprona{la brojne nepravilnosti udràvnim mnistarstvima i institucijama,Milenko [ego, glavni revizor Ureda zareviziju institucija BiH, nije dozvolio da

se revizorski izvje{taji objave na webstranici ovog Ureda.Revizori su ukazali na zna~ajnenepravilnosti i propuste u raduMinistrastva odbrane BiH, Uredu zaveterinarstvo BiH, Grani~noj policiji BiHi u Agenciji za identifikacionedokumente, razmjene i evidenciju(IDDEEA) vezano za {tampanje novihli~nih dokumenata. [ego je revizorskeizvje{taje uputio Parlamentu BiH,me|utim i pored toga {to su to javnidokumenti, on svojim slu`benicima nijedozvolio da ih objelodane. (M.D.)

MINI MARKET

EMIR BUKOVICALider benda“Emir &FrozenCamels”

DASafet Su{i} je na{ do sadanajuspje{niji selektor i zbogtoga, ali i potrebnog konti-nuiteta, mislim da trebaostati selektor. A onda }eon najbolje znati {ta u

reprezentaciji treba unapri- jediti da bi se ona izdigla na jo{ vi{i nivo od ovog sada.

EMIRHAD@IHAFIZBEGOVI]

Glumac

NESasvim je izvjesno da jegospodin Su{i} s ovomreprezentacijom napravioistorijski uspjeh, kao {to jeizvjesno da nikada u okvirunacionalnog tima nijeuspostavio autoritet nepo-hodan za vo|enje ekipekoja se mentalno “ljulja” jo{od remija u Parizu. Zadobro reprezentacije potre-

ban je nov, svje`, beskom-promisan u~itelj i stru~njak.Moji favoriti su Du{koBajevi} ili Vahid Halilhodì}.

DINO ABAZOVI]

Profesor naFPN-u

DATreba produìti jer jepotrebna jedna vrsta konti-nuiteta i u tom smislu menise ~ini da je Safet Su{i},bez obzira na SP, ipak svo-

jim radom i zalaganjemzasluìo da nastavi voditireprezentaciju dalje.

ALEKSANDARTRIFUNOVI]

Urednikmedijskogportala BUKA

DASafet Su{i} je ostvarioodli~an rezultat u kvali-fikacijama. O~ekivali smosvi vi{e na SP-u, ali nije on

jedni krivac. Zasluùje{ansu da objasni i kaè

kako dalje, i da li èli daostane. Ne zasluùje dabude otjeran.

ESAD HRVAÎ]

Advokat

DAMi{ljenja sam daNogometni savez ne samo

da treba da produì ugovorSafetu Su{i}u nego treba ida ga pohvali za njegovdosada{nji rad. Smatramda je Su{i} uradio maksi-malno {to se u tommomentu moglo uraditi.

JASMINDURAKOVI]

Reìser

DA/NESafet Su{i} je stvorio ovajtim i treba da nastavi posaokoji je zapo~eo. Sa drugestrane, mo`da ne bi bilolo{e da nam do|e nekiHolan|anin za selektora.

Treba li Nogometni savez produžiti

ugovor sa Safetom Sušićem?

Priredila: Ma{a ]osi}

Milenko [ego

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O

V

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I



Kako se pribliàvaju parlamentarniizbori, tako sve vi{e raste i

predizborna nervoza u politi~kimstrankama pred kojima stojinajdelikatniji dio posla -

formiranje izbornih lista. Sve stranke kojesudjeluju na oktobarskim izborima taj suzadatak du`ne obaviti u prvoj polovini jula,(preciznije od 2. do 14. jula), a iskustvo je

pokazalo da je to razdoblje najve}e ìvosti,nervoze i napetosti koja vlada na hodnicima

strana~kih centrala. U svakoj stranci imamno{tvo aktivista koji sebe vide visoko nalistama i koji ne èle vidjeti druge ispredsebe, pa se formiranje izbornih listanaj~e{}e svodi na mu~no usugla{avanje

suprotstavljenih ambicija i nerealn politi~kih apetita.

Sve je puno sloènije i kompliciranikada su u pitanju kandidatske liste znajva`nije funkcije u dràvi - izbor ~lanov


RASPODJELA FOTELJA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Sve stranke koje sudjeluju na oktobarskim izborima dužne su do sredine juladostaviti CIK-u kandidatske liste; „Slobodna Bosna“ je istražila ko su stranački

kandidati za najatraktivniju funkciju - člana Predsjedništva BiH

NA MEGDAN IZETBEGOVI]ULAGUMD@IJA [ALJE

DENISA BE]IROVI]A!ôvi} odustaje od kandidature,

Ivani} ucjenjuje srpsku opoziciju,Radon~i} se pla{i ponovnog

izbornog poraza

ÎJE ]E GLASOVE POKUPITI CERI]

Glavna bitka za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva vodit }e se izme|u Bakira Izetbegovi}a i Denisa Be}irovi}a



Predsjedni{tva BiH koji za sve relevantnijestranke u BiH predstavlja poseban izazov.Mada je funkcija ~lanova Predsjedni{tvaBiH svedana manje-vi{e na obavljanje

protokolarnih aktivnosti, gotovo sve iolezna~ajnije stranke isti~u svoje kandidate zaovu funkciju èle}i i na taj na~in potvrditivlastitu politi~ku relevanciju, ~ak i kada su

duboko svjesni da njihov kandidat imamale ili pak nikakve izborne {anse.

DRAMA SRPSKE OPOZICIJEDa je rije~ o kompliciranom problemu

koji nije nimalo jednostavno razrije{iti, pokazuje i dugotrajni sukob unutar srpskogopozicionog bloka u RS-u okupljenog u

Savez za promjene. ^lanice ovog Savezuveliko su rije{ile ve}i dio kadrovskkriàljke za oktobarske izbore, no nikakne uspijevaju razrije{iti problem izbozajedni~kog kandidata za funkciju srpsko~lana Predsjedni{tva BiH. Lider PDPMladen Ivani} ~vrsto istrajava u zahtjevda dobije podr{ku svih ~lanica Saveza z


STRANKE FORMIRAJU IZBORNE LIST

Bo{nja~kog predsjedni~kogkandidata, gotovo je izvjesno,ponudit }e i SBB, no ostajenerije{ena zagonetka ho}e lise za ovu funkciju ponovonatjecati strana~ki liderFahrudin Radon~i}. TrenutnoSBB ne stoji pretjerano dobro,bilo je nekoliko ozbiljnihunutarstrana~kih odrona,osobito nakon lokalnih izboraprije dvije godine, na kojima jeSBB izgubio skoro 30 postoglasa~a, i Radon~i} s pravom

strahuje od ponovnog izbornogporaza. Radije bi na tu funkcijukandidirao nekog drugog, dokbi prostor za vlastiti anga`manpotraìo nakon izbora uizvr{noj vlasti. Treba imati naumu va`nu ~injenicu da }enaredni predsjedavaju}i Vije}aministara BiH, po sistemunacionalne rotacije, biti iz redaBo{njaka, i nije tajna da seupravo Radon~i} vidi na ovojpoziciji u narednom~etverogodi{njem mandatu.

KOGA ]E KANDIDIRATI SBB

Radončić „puca“ nafunkciju predsjednikaVijeća ministara BiH

UTEMELJITELJNEODLUÂNLider SBB-a FahrudinRadon~i} jo{ nije donioodluku ho}e li se kan-didirati za bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva

NAJIZGLEDNIJI HRVATSKI KANDIDATI

@ivko Budimir, Vjekoslav Bevanda i Slavo Kuki}



vlastitu kandidaturu, ili }e u protivnom ovajSavez imati dva kandidata za funkcijusrpskog ~lana Predsjedni{tva BiH - jednogiz redova Saveza (najvjerovatnije SDS-a) idrugog iz redova PDP-a, dakle MladenaIvani}a. To bi bio sjajan poklon vladaju}imstrankama okupljenim oko SNSD-aMilorada Dodika, ~iji bi kandidat slako}om pobijedio u slu~aju podijeljenostiopozicionog bloka. Ivani}ev motiv jedvostruk: uvjeren je da bi uz plebiscitarnu

podr{ku svih ~lanica Saveza uvjerljivo pobijedio kandidata SNSD-a, a njegova predsjedni~ka kampanja svakako bidoprinijela konsolidiranju i ja~anju PDP-a,koji se posljednjih mjeseci suo~io sozbiljnim osipanjem strana~kih aktivista.Ivani}, naravno, u prvi plan isti~e„principijelni stav“ prema kome kandidatza srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH mora

biti iz reda PDP-a, kako se cijeli opozicioni blok - Savez za promjene - ne bi pretvoriou Savez za podr{ku SDS-u!

ÔVI]EV STRAH OD PORAZASli~na predizborna drama odvija se i oko

liste za funkciju hrvatskog ~lanaPredsjedni{tva BiH. Lider HDZ-a Draganôvi} rado bi preuzeo funkciju s koje jesmijenjen prije devet godina odlukomtada{njeg {efa OHR-a Paddyja Ashdowna,no zabrinjava ga posve realna mogu}nost da}e ve}inski bo{nja~ki bira~i ponovo presuditikod izbora hrvatskog ~lana Predsjedni{tvaBiH. Gotovo je izvjesno da }e na ovu

poziciju pretendirati Demokratska fronta@eljka Kom{i}a, trenutno vode}a partija u

Federaciji BiH, koja je posljednjih danaobasuta hrvatskim kadrovskom ponudama sasvih strana. Kom{i}u se od ranije nudi SlavoKuki}, nesu|eni predsjednik Vije}a ministaraBiH, a odnedavno i Martin Ragu`, lider HDZ-a 1990. koji se za istu funkciju natjecaoi prije ~etiri godine. Kom{i}ev DF ra~una na

podr{ku najmanje 300 hiljada glasa~a dok maksimalna podr{ka HDZ-u i njihovom

predsjedni~kom kandidatu ne}e pre}i 200hiljada glasova.

SDP-ova PODR[KA CERI]U

Na ovu funkciju najozbiljnije ra~una iPartija pravde i povjerenja, odnosno lider ove partije @ivko Budimir, koji je ve}osigurao solidnu podr{ku nekoliko manjih,

predominantno bo{nja~kih partija, me|ukoje spada i DNZ na ~elu s R ifatomDoli}em.

Sve su to razlozi zbog kojih ôvi} jo{uvijek oklijeva s isticanjem vlastite

predsjedni~ke kandidature. U slu~aju daôvi} definitivno odustane, HDZ-ovkandidat za hrvatskog ~lana Predsjedni{tvaBiH najvjerovatnije }e biti aktuelni pred-sjednik Vije}a ministara BiH VjekoslavBevanda.

Bo{nja~ki kandidati za Predsjedni{tvoBiH uglavnom su poznati. SDA }e ponovokandidirati Bakira Izetbegovi}a, dok }eSDP, sve su prilike, istaknuti kandidaturuDenisa Be}irovi}a. SDP-ova predizbornakalkulacija temelji se na pretpostavci da }e

biv{i reis Mustafa Ceri}, iako nezavisnikandidat, imati podr{ku dijela bo{nja~kih

glasa~a koji tradicionalno glasaju za predsjedni~kog kandidata SDA i da }e ova podjela glasova na bo{nja~koj desniciotvoriti prostor za izborni uspjeh kandidata

ljevice. Stoga je SDP prakti~no jedin partija u dràvi koja je s neskrivenisimpatijama do~ekala predsjedni~kkandidaturu biv{eg reisa Mustafe Ceri}a.

Pored Izetbegovi}a, Be}irovi}a Ceri}a, na listi bo{nja~kih kandidata zPredsjedni{tvo BiH na}i }e se jo{ nekolikimena, no glavna bitka vodit }e se izme|

kandidata dvije najsna`nije stranke, SDASDP, pri ~emu }e ve}ina ostalih kandidasamo oteàti ili olak{ati izbor Izetbegovi}ili Be}irovi}a.


RASPODJELA FOTELJA

êlnici srpskog opozicionogbloka bijesni su na Ivani}a, no

za sada samo pritajeno gun|ajuo~ekuju}i da }e ga nekakoubijediti da odustane od ove„ucjene“. Spremni su muponuditi funkciju ministravanjskih poslova BiH, no Ivani}na ovu udicu (jo{) nije zatrzao,svjestan kako data rije~ upolitici nema nikakvu vrijednost.

SNSD Milorada Dodikazadovoljno trlja ruke zbog sukobau opozicionom bloku. Imenjihovog kandidata za najzvu~nijufunkciju u dràvi jo{ nije poznato,

a na listi potencijalnih kandidatavisoko kotiraju @eljka Cvijanovi}i Dragutin Rodi}.

IVANI] NE VJERUJE BOSI]U

SDS nudi Ivaniću funkciju šefadiplomatije

UGRO@ENO JEDINSTVO OPOZICIJEMladen Ivani} ultimativno traì da Savez za promjenepodrì njegovu predsjedni~ku kandidaturu



Unato~ èstokom protivljenju

predstavnika Sindikata radnikatrgovine i uslu`nih djelatnostiBiH, odnosno Sindikalne orga-nizacije Sarajevotekstila , i

brojnim dopisima upu}enim Op}inskomsudu u Sarajevu, svi ra~uni ove trgova~kefirme blokirani su ve} duè od dvamjeseca. Sudska naredba blokade

bankovnih ra~una donesena je koncemaprila, nakon vi{egodi{njeg spora izme|u

biv{ih poslovnih partnera uSarajevotekstilu oko naplate preko ~etiri

milijuna KM dugovanja. Budu}i da jeizvr{enje pravomo}ne presude ranije ve}vi{e puta odga|ano, Sud nije uvaìo apelesindikalaca, koji su upozorili da }eegzistencija vi{e od 180 radnikaSarajevotekstila biti ugroèna, a firmaoti}i u ste~aj. No, ako }emo pravo,Op}inski sud u Sarajevu je u ovom slu~aju

bio posljednja adresa na koju su sesindikalni predstavnici neko} uspje{netrgova~ke kompanije trebali obratiti.Prethodno su, naime, morali oti}i usarajevsko Kantonalno tuìteljstvo, gdje seve} dvije godine vodi istraga po kaznenoj

prijavi koju su protiv sada{njih vlasnika i

menadèra Sarajevotekstila podnijeli pravni zastupnici talijanskih firmi Bellet,Fibest i Remiro , zbog milijunskih dugova.Istragu vodi tuìteljica Sabina Sarajlija, ali

optu`nica jo{ nije podignuta, premda je posve jasno da je posrijedi bezo~na prevara.

RASKID UGOVORA STALIJANSKIM PARTNERIMA

Dugogodi{nji su poslovni partneri izBiH i Italije uspje{no sura|ivali sve do2011., kada je sarajevska tvrtka Saben, uvlasni{tvu Gorana Jovanovi}a, postalave}inski vlasnik Sarajevotekstila. Do tadasu talijanske kompanije isporu~ivale robuu Sarajevo po iznimno povoljnim uvjetima

- uz odgodu pla}anja od 120 dana za svakukolekciju i druge bonuse, vjeruju}i na rije~menad`mentu Sarajevotekstila. Dodatni jerazlog uzajamnog povjerenje bio taj {to jekompanija Fibest najve}i pojedina~nidioni~ar u Sarajevotekstilu, sa 38 postoudjela. Situacija se, me|utim, drasti~no

promijenila prije tri godine, nakon {to jeJovanovi} preuzeo kontrolu nad Sarajevo-tekstilom i po~eo izbjegavati pla}anje robekoja je uredno kupljena (i prodana). Premanavodima iz tu`be tri talijanske tvrtke,

potkrijepljene poslovnim ugovorima u ~ijuvjerodostojnost uop}e ne treba sumnjati,

Sarajevotekstil je firmi Bellet ostao duàn

1,2 milijuna eura, Fibestu ne{to vi{e od 1milijun eura, dok su potraìvanja kompnije Remiro iznosila 183.000 eura. Svskupa je Sarajevotekstil poslovnim partn

rima iz Italije dugovao preko 2,4 milijun


SARAJEVOTEKSTIL PRED STEÂJEM

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Naredbom Općinskog suda u Sarajevu svi računi SARAJEVOTEKSTILA blokiranisu već duže od dva mjeseca, zbog čega je više od 180 radnika ostalo bez primanja

do prije tri godine uspješnu trgovačku kompaniju pred stečaj su doveli novivlasnik, sarajevski poduzetnik GORAN JOVANOVIĆ i njegovi poslovni partneri iz

sjene, nakon što su bivšim dobavljačima ostali dužni preko četiri milijuna KM

UNITED CRIMINALBENETTON U SARAJEVU

Uprava Sarajevotekstilanajatraktivniji poslovni prostor

prodala Benettonu za 14 milijuna KM,novac je potro{en a dugovanja

ostavljena radnicima



eura, prije nego {to }e novi ve}inskivlasnik Goran Jovanovi}, kao predsjednik

Nadzornog odbora firme, naprasno preki-nuti suradnju sa njima. Umjesto tvrtkiBellet, Fibest i Remiro od kojih je robanabavljana po najpovoljnijim uvjetima,novi glavni dobavlja~ Sarajevotekstila

postaje firma Saben d.o.o. Ljubljana , ~ijisu suvlasnici Goran Jovanovi} (koji ima 50

posto udjela), te Sven Bichler i Gilberto

Plahuta (sa po 25 posto vlasni{tva). U tomsmislu valja pojasniti da je SabenLjubljana osnovao Saben Sarajevo, koji je

postao vlasnik 33,9 posto dionicaSarajevotekstila, dok je 20 posto dionica uvlasni{tvu tvrtke Inicijativa d.o.o. Rijeka ,~iji su suvlasnici, opet, Bichler i Plahuta.Sven Bichler i Gilberto Plahuta su, poredtoga, predstavnici talijanske kompanijeBeneton za podru~je biv{e Jugoslavije,kojoj }e kasnije biti prodat najatraktivniji

poslovni prostor Sarajevotekstila, usarajevskoj ulici Ferhadija.

Prema tvrdnjama iz dopisa koje je punomo}nik firme Fibest Stojan De Lucca,


KAKO SE KRALO NA VELIKO I MAL

Nakon {to su predstavnici Sindikataradnika trgovine u dramati~no intoniranompismu upu}enom Op}inskom sudu uSarajevu upozorili na posljedice blokadeSarajevotekstila, sindikalcima su odgo-vorili pravni zastupnici Fibesta iz SarajevaMartin Ragu` i Nikica Grì}. OdvjetniciRagu` i Grì} su obavijestili Sindikatradnika trgovine da krivac za propastkompanije nisu izigrani talijanskidobavlja~i koji traè svoj novac, nego

suvlasnici Sarajevotekstila.

„Napominjemo da Vam jepredstavnica Sindikalne organizacijeSarajevotekstila Rabija Abduli dalapotpuno krive podatke, koje ste Viprihvaitili kao ta~ne. Rabija Abduli je uto vrijeme bila jedna od rukovode}ihradnika u ra~unovodstvu Sarajevo-tekstila i potpuno je bila svjesna kakosu se navedene pare dobijeneprodajom poslovnog prostorakr~mile“, naveli su pravni zastupnici

Fibesta.

POSLOVNA TAJNA

Predstavnica SindikataSarajevotekstila Rabija Abduli znala je za sve financijske malverzacijenovih vlasnika

JOVANOVI]EVA POSLOVNA STRATEGIJA Nakon {to je 2011. postao ve}inski vlasnik Sarajevotekstila Goran Jovanovi} je povukao vi{e

sumnjivih poslovnih poteza koji su nekada uspje{nu trgova~ku firmu doveli do propasti



prije mjesec i pol dana uputio direktoruSarajevotekstila K enanu Harbi, jasno je dasu Goran Jovanovi} i njegovi poslovni

partneri obe}ali da }e milijunski dug prematalijanskim firmama isplatiti nakon prodaje

poslovnog prostora u strogom centruSarajeva. Sude}i prema poslovnojdokumentaciji Sarajevotekstila, taj je

prostor, ukupne povr{ine 1.400 kvadratnihmetara, prodat Benetonu za nevjerojatnihsedam milijuna eura (blizu 14 milijunaKM), odnosno, deset tisu}a maraka pokvadratu?!

PRODAJ PA ZAKUPI No, iako je navedeno da se prostor

prodaje kako bi se izmirila dugovanjatalijanskim dobavlja~ima, {to potvr|uju idvije odluke Skup{tine dioni~ara, odsilnih milijuna na ra~un Belleta, Fibesta iRemira do danas nije upla}en ni euro.Stojan De Lucca u pismu direktoru Harbi

podsje}a da je Sarajevotekstil vratio samo

900.000 eura pozajmice, ali da skupatekstilna roba nije pla}ena. Znakovito je,tako|er, kako je prva odluka da se radiizmirenja dugova proda najbolja

prodavnica Sarajevotekstila donesena 10.februara 2012., dok je druga odluka (od23. februara) korigirana, pa je navednokako }e se isplate trima talijanskimfirmama izvr{iti po dono{enju

pravomo}nih sudskih presuda. Radilo se,

dakako, o kupovini vremena, dok snovac ne potro{i, {to potvr|uje i ~injenicda je sudski postupak trajao tri godine.

„Preostali iznos dobijen prodajonavedenog poslovnog prostora Va{dru{tvo je potro{ilo u sasvim druge svrh{to Vas je dovelo u sada{nju situacijUkoliko do|e do ste~aja, bit }e odgovornisklju~ivo Va{a uprava i ve}ins

dioni~ari, a nikako Fibest kavjerovnik i najve}i pojedina~dioni~ar“, upozorio je De Lucc

podsje}aju}i da se jo{ ranije protiv prodaji i traìo da se sve poslovntransakcije obavljaju javno transparentno. Stojan De Lucca tvri kako je prodaja poslovnog prostoizvr{ena bez prethodno raspisano

javnog natje~aja, da je dio postignukupoprodajne cijene izdvojen zadaptaciju objekta koji je Sarajvotekstil, u kona~nici, ponovn

zakupio od Benetona?!

16

SARAJEVOTEKSTIL PRED STEÂJEM

Nakon {to su Goran Jovanovi} injegovi poslovni ortaci iz sjene preuzelikontrolu nad Sarajevotekstilom (u ~ijem jevlasni{tvu 25 poslovnih jedinica), na spisakuposlenih preko no}i je stavljeno 70radnika propale firme Saben. Istodobno jeJovanovi} kao predsjednik Nadzornog

odbora Sarajevotekstila platio svojoj firmiSaben svu preuzetu robu, i to po cijenamaznatno ve}im od trì{nih. Premadokumentaciji do koje je do{aopunomo}nik talijanske firme Fibest StojanDe Lucca, uprava Sarajevotekstila je, iakosu od po~etka znali da nemaju nikakvihizgleda da dobiju sudski spor, za naknaduodvjetnicima isplatila preko 1,2 milijunaKM. Odvjetnici su, istina, uspjeli da trigodine odugovla~e sudski proces, ali jeposlovna politika menad`mentaSarajevotekstila ovu tvrtku, u kona~nici,dovela pred ste~aj.

KUPOVINA VREMENA

Vlasnici Sarajevotekstila potrošili 1,2milijuna KM na odvjetnike u unaprijed izgubljenom sudskom sporu


REGIONALNIZASTUPNIK IPODUZETNIK Sven Bichler u dru{tvusa vlasnikom talijanskemodne ku}e LucianomBenettonom

TROGODI[NJA SUDSKA TRAKAVICA Odvjetnici Sarajevotekstila godinama su odugovla~ili sudskiproces po tu`bi za naplatu duga, nakoncu su svi ra~uni firme blokirani



Do po~etka ovogodi{njeg,

jubilarnog 20. Sarajevo FilmFestivala ostalo je jo{ ~etrdesetak dana, a organizatori Festivala jo{uvijek nisu najavili koje }e sve

zvijezde i zvjezdice ove godine pro{etaticrvenim tepihom ispred Narodnog

pozori{ta. Posljedica je to, kako kaù,

krajnje finansijske neizvjesnosti u kojoj pripremaju ovo festivalsko izdanje, pa tako jo{ uvijek ne mogu zvani~no potvrditidolazak niti jednog gosta.

Na konferenciji za novinare u Sarajevu,odrànoj prije nekoliko dana povodom

potpisivanja ugovora sa Op}inom StariGrad o dodjeli granta u iznosu od 12.000KM, prvi ~ovjek SFF-a Mirsad Purivatraizrazio je bojazan zbog, kako je kazao,spekulacija da bi sva sredstva predvi|enaza kulturu na dràvnom nivou mogla biti

preusmjerena za pomo} poplavljenim podru~jima u BiH!

Purivatra je naglasio da dràvneinstitucije pokrivaju 29 posto finansijskog plana Festivala, dok se ostatak novcaobezbje|uje kroz sponzorstva doma}ih istranih kompanija. Pritisak ~elnih ljudiSarajevo Film Festivala na zvani~neinstitucije dràve kako bi „poja~ali“ budètve} je stvar rutine. Svake godine u ovovrijeme Purivatra redovno u medijimadiljem regiona zakuka kako dràva ne

podràva Festival ni blizu u onoj mjeri ukojoj ova respektabilna filmska smotra tozasluùje, premda je SFF, odnosnoPurivatrina firma Obala Art Centar izgodine u godinu u samom vrhu kulturnihinstitucija kojima se dodjeljuje najvi{enovca. Nije se direktor sarajevskogfilmskog festivala proteklih godina libio~ak ni usporedbi sa Kanom, Venecijom,Berlinom, Karlovym Varyma, sve kako bidokazao da „najve}a filmska smotra uregiji“ treba biti izda{no finansirana iz

budèta dràvnih institucija. Ne zanima ni najmanje Mirsada

Purivatru, dakako, prirodna katastrofa zbogkoje su hiljade stanovnika Bosne iHercegovine ostale bez krova nad glavom -

jer za{to bi to bio njegov problem? Ipak, da

umirimo opravdane strahove gospodinaPurivatre, treba re}i da je njegovainformacija o preusmjeravanju dràvnihsredstava za kulturu za pomo}

poplavljenim podru~jima potpuno neta~na.U Ministarstvu civilnih poslova BiHovakva odluka, naime, niti je donesena, nitimoè biti donesena bez saglasnosti Vije}aministara, {to i sam Purivatra vrlo dobrozna. Njegova „bojazan“ zapravo je samodobro osmi{ljena strategija kako bi seizvr{io pritisak na predstavnike nadle`nihinstitucija da pove}aju budète zafinansiranje Sarajevo Film Festivala .

Purivatra je jo{ pro{le godine isticaokako je budèt Festivala „zbog politi~kih iekonomskih promjena“ u Bosni iHercegovini umanjen za pola milionamaraka. Iako nikada nije objavio nijedanzvani~an izvje{taj o ukupnom budètu kojimraspolaè ili utro{ku tih sredstava, premanjegovim rije~ima, SFF je do pro{le godine

realiziran sa budètom od oko tri miliona

maraka godi{nje. Na pomenutoj konferencza novinare Purivatra je izrazio i ogor~enzbog manifestacija koje su u Sarajevorganizovane proteklih dana povodoobiljeàvanja stogodi{njice Sarajevskoatentata. Direktor SFF-a ~ak je indirektn„prozvao“ i neke svoje doju~era{nje blisk

prijatelje i saradnike koji su, po njegovomi{ljenju, nezasluèno dobili novac zorganizaciju pojedinih doga|aja.

„Mi smo uvijek bili skromni zahvaljuju}i predanom radu uposlenih Direkciji, ostalih zaposlenika i volonteuspijevali smo uvijek za malo novcorganizovati vrhunski festival. Nismpoput nekih koji za jednu no} potronekoliko stotina hiljada maraka“, rekao Purivatra, o~igledno aludiraju}i na reditelHarisa Pa{ovi}a, ina~e jednog od osniva~a

prvog direktora Sarajevo Film Festivalkoji je za scensko-muzi~ki performanStolje}e mira nakon stolje}a ratova iz fond

Evropske unije dobio 250.000 eura.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

POPLAVA NA CRVENOM TEPIHU

Direktor SFF-a Mirsad Purivatra svjesno plasiralažne informacije kako bi izvršio pritisak na

državne institucije da mu povećaju budžet

MIRSAD PURIVATRA Uvijek skroman, prema vlastitom priznanju



PORTRET POLITI^ARA

Besim Ajanović, jedan je od osnivača SDA u Donjem Vakufu i dugogodišnjisekretar Kantonalnog odbora SDA u Travniku, svog bivšeg šefa Salku Selmana,aktuelnog predsjednika Kantonalnog odbora SDA i poslanika u Domu naroda

FBiH, optužuje za zloupotrebe i kriminal stavljajući mu „na teret“ da je doslovnovladar i vlasnik Srednjobosanskog kantona koji u obračunu sa svojim

neistomišljenicima i protivnicima ne staje dok ih ne zgazi, koristeći pritome i dozvoljena i nedozvoljena sredstva

TRAVNI^KA HRONIKAPO MJERI SDA

“VLASNIK” SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Salko Selman, aktuelni predsjednik Kantonalnog odbora SDA iposlanik u Domu naroda FBiH, u dva navrata obna{ao je i

du`nost premijera Srednjobosanskog kantona

“VLASNIK” SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Salko Selman, aktuelni predsjednik Kantonalnog odbora SDA iposlanik u Domu naroda FBiH, u dva navrata obna{ao je i

du`nost premijera Srednjobosanskog kantona



„Srednjobosanski kanton (SBK) vaì zajedan od centara auto i narkomafije u BiH,ali pored toga, smatram da je Tuìla{tvoSBK jo{ jedan kriminalni centar u kojemradi vi{e ‘kriminalaca’ nego {to ih ima naulici“, rekao je Besim Ajanovi} zamjeniku

glavnog kantonalnog tuìoca DraganuPopovi}u upozoriv{i ga da nije u stanju„pomesti“ vlastitu avliju, ali jeste u stanju„mesti“ i ~istiti tu|e. „Njegov sin jeregistrovani narkoman i diler droge, a nikadnije ozbiljno priveden i saslu{an, a kamoli{ta drugo“, tvrdi Ajanovi}, dugogodi{njisekretar Kantonalnog odbora Strankedemokratske akcije (SDA) kojem je dva

puta uru~en otkaz zbog (ne)po{t ivanjastrana~ke hijerarhije, a zapravo zbogsukoba sa Salkom Selmanom, aktuelnim

predsjednikom Kantonalnog odbora SDA.

RAZGRANATI POSLOVIBesim Ajanovi} jedan je od osniva~a

SDA u Donjem Vakufu, gdje je do 2001.godine obna{ao du`nost sekretara op}inskeorganizacije, nakon ~ega je i profesionalnoangaòvan kao sekretar Kantonalnogodbora SDA u Travniku. Pored profesio-nalnog anga mana u SDA, Ajanovi} je 18godina bio vije}nik u Op}inskom vije}uDonjeg Vakufa, a od 2002., do 2006. godine

bio je zastupnik u Sku{tini SBK. Ajanovi}usu manje-vi{e poznati svi marifetlucivladaju}e SDA garniture u SBK na ~elu sa

Salkom Selmanom, koji je u dva navrataobna{ao i du`nost premijera SBK. Svoju poli ti~ku, ali i profesionalnu karijeruSelman je zapo~eo ratne 1994. godine, kada

je pristupio SDA i kada je postavljen namjesto direktora travni~ke Slu`bedru{tvenog knjigovodstva (SDK) koji }ekasnije promijeniti naziv u Zavod za platni

promet gdje }e Selman ostati na mjestudirektora sve do njegovog ga{enja 2001.godine. „Naoruàn“ znanjem o (i)leganim

poslovima, uplatama i isplatama, koje suvr{ene preko Zavoda na ~ijem ~elu je bio i

jakom politi~kom zale|inom, sa diplomom

Ekonomskog fakulteta iz Novog Sada,Selman se „bacio“ u biznis. Od „otima~ine“

prostora Zemljoradni~ke zadruge Travnik, preko (pre)prodaje Travni~ke banke iosnivanja Medium osiguranja , do poslovaizgradnje mini hidroelektrana. „Salko

Selman je alfa i omega svega {to se de{avau SBK, a u poratnom periodu stekao jeimovinu i nekretnine na kojima bi mumogao pozavidjeti i Kemal âu{evi}, biv{idirektor UIO-a“, kaè Ajanovi} navode}ikako je posljednji kriminalno-poslovni

poduhvat njegovog biv{eg {efa Selmana

izgradnja mini hidroelektrana na rijeci Bil

KONCESIJA ZA MINI CENTRALUOd 2002. godine Selman kupu

zemlju uz pojas rijeke Bile od porodicêko, Mato, Alibegovi}... Navodno,

proteklih 12 godina postao je vlasnik ok


SALKO SELMAN, SREDNJOBOSANSKI BOS

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

„Dok je radio kao istra`ni sudija uTravniku, aktuelni glavni kantonalnituìlac Senad Dautovi} zata{kao jeubistvo po{tara kojeg je ubio njegovro|ak Sulejman Dautovi} zvani îta“,kaè Ajanovi}, koji tvrdi da je kompletanslu~aj dokumentovan. Pored Dautovi}a,tuìlac [emsudin Fu{ko, premaAjanovi}evim tvrdnjama, imao je namjeruda se osveti Selmanu koji ga je godima{ikanirao preko SDA, ali Selman mu jezaposlio suprugu i Fu{ko je digao ruke odslu~aja Selman. Selman je zaposlio i sinatuìoca Mehe Bradi}a u BH Telecomu gdje zajedno radi sa k}erkom

predsjednika SDA Travnik RefikaPopari}a, Azrom, koja je za vrijemestudija bila stipendista ElektrodistribucijeBiH. „Prije par godina tuìlac MijoDujmovi} pitao me {ta je zapravoho}u. Odgovorio sam mu da ho}u datuìla{tvo radi svoj posao, odnosno daprocesuira kriminalce na {ta mi je onrekao: Jesi li ti normalan. Svi mi ovdjeu tuìla{tvu, po~ev{i od glavnogtuìoca, tresemo se od straha kad uzgradu u|u Salko Selman i SedàdMilanovi} (aktuelni ministar pravde uVladi SBK, op.a.), a ti bi da ih migonimo i procesuiramo!“

NE)ZAVISNO TU@ILA[TVO

Od koga strahuju tužioci TužilaštvaSrednjobosanskog kantona?

Salko Selman je alfa i omega u SBK, a u poratnomperiodu stekao je imovinu i nekretnine na kojima bi mu

mogao pozavidjeti i Kemal âu{evi}, biv{i direktor UIO-a

PRELAZAK U “ZVI@DAÊ”Besim Ajanovi}, nakon raskida sa SDA, uklju~io se

u projekat formiranja uzbunjiva~a BiH



200 dunuma zemlje, odnosno dvadesetahektara. Ledina uz pojas rijeke Bilsama po sebi, mo`da i nema veliktrì{nu vrijednost, ali ako se zna da }e sna tom prostoru graditi tri minhidroelektrane, onda i cijena zemlji{vrtoglavo raste.

Me|utim, prema Ajanovi}evinavodima, cilj Selmana nije prodakupljene zemlje ve} izgradnja mihidroelektrana po uzoru na njegovo

strana~kog kolegu Fuada Kasumovi} biv{eg zamjenika ministra finansija Vije}u ministara BiH, ~iji brat Ibrahimodnosno njegova firma ROSE-WOO

posjeduje dvije mini hidroelektrane Donjem Vakufu. Selman je osniva~ firmMiniwat na ~ijem je ~elu njegov sSenad Selman, a samo ime firmnedvosmisleno upu}uje na djelatnokojom }e baviti. „Nedàd Zuki} je beznanja mje{tana mjesne zajednice Rudnipotpisao saglasnost Selmanu za dodjelkoncesije za izgradnju mini hidroeletrane Dolac na rijeci Bila, a nagra|en

radnim mjestom u BH po{ti. Me|utimzanimljivo je iz kojih sredstava }Selman realizirati ovaj projekat, da iz vlastitih, odnosno oguljenih sgrba~e naroda, ili }e sredstva osiguratravni~ka firma Eskimo S2, u kojoj Selman navodno jedan od suvlasnika,koja je od Sparkasse bank dobikredit od dva miliona KM“ , pita sAjanovi} koji je ubije|en da je ospomenutog kredita Selman vratio 20hiljada KM kredita biv{oj Volksbanca sada{njoj Sberbanci , {to je iskoristza kupovinu apartmana u fojni~kom

Aqua Reumalu.


PORTRET POLITIÂRA

Salko Selman vlasnik je vi{enekretnina koje su „strate{ki“ raspore|eneu travni~koj ~ar{iji. Selman je vlasnik

polovine ku}e sa SulejmanomHasi~i}em, koji se distancirao od svogkom{ije. Naravno, Selman je preko svojihveza izmijenio regulacioni plan, legaliziraoi dobio sve mogu}e dozvole za svojupolovinu ku}e, a isto to su op}inskiorgani uskratili njegovom kom{iji koji sa

Selmanom dijeli ku}u. Pored ku}e,Selman je vlasnik i tri stana kupljena uistoj zgradi od Nedàda Begi}a,

Mehmeda Lukovi}a i HasanaRatku{i}a. U jednom od stanova je isjedi{te njegove firme Miniwat . Jo{ jedanstan Selman posjeduje u zgradi koju jesvojevremeno po~eo da gradi „biznismen“sumnjivog porijekla Abduladhim Makto-uf, a koju je kasnije kupio vlasnik Bajre.

IMPRESIVAN IMETAK

Selmanove nekretnine strateški suraspoređene u travničkoj čaršiji

20

KUPOVINA ZEMLJI[TA ZAHIDROCENTALUJedan od desetine kupoprodajnih ugovorakoje je Salko Selman zaklju~io sa vlasnicim

posjeda u dolini rijeke Bile

OPERATIVNA BAZA Slu`bene prostorije SDA u Travniku(ne)slu`beno je sjedi{te SalkeSelmana koji je iste namjeravaopreseliti u novoizgra|eni poslovni

objekat u centru Travnika

DUPLEKSSalko Selmanlegalizovao jepola ku}e, adruga polovinaje ilegalna



E

nes [akrak, nekada{nji pripadnik 9. brdske brigade Armije BiH, koji

je 2003. osu|en na desetogodi{njukaznu zatvora zbog ratnog zlo~inanad hrvatskim civilima u selu

Grabovica, zatraìo je policijsku za{titunakon prijetnji biv{eg suborca NihadaVlahovljaka. [akrak je, kako doznajemo, uutorak, 1. jula, inspektorima u Dràvnojagenciji za istrage i za{titu (SIPA) iFederalnoj upravi policije (FUP) prijavioda je dan ranije imao neugodan susret sVlahovljakom. Nihad Vlahovljak, tako|er osu|eni ratni zlo~inac, koji se zvani~nonalazi na izdràvanju kazne u zeni~komzatvoru, presreo je Enesa [akraka u centru

Sarajeva. Prema iskazu koji je [akrak dao policiji, incident se dogodio u ulici Kaptol,usred dana, kada ga je Vlahovljak zaustavioi od njega uz prijetnje i povike zatraìo da

promijeni iskaz.

PRAVDA ZA @RTVE,ILI IZRUGIVANJE S PRAVDOM

Kako je policijskim inspektorimaispri~ao isprepadani Enes [akrak, NihadVlahovljak mu je prijete}i kazao da „ne}epro}i dobro ako ne uradi ne{to za njega“.

Na pitanje policajaca na {to je Vlahovljak konkretno mislio, [akrak je skru{eno


SEZONA GODI[NJIH ODMORA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Nekadašnji pripadnik 9. brdske brigade Armije BiH ENES ŠAKRAK, koji je odležadesetogodišnju zatvorsku kaznu zbog ratnog zločina, prijavio je početkom tjedna

SIPA-i i federalnom MUP-u bivšeg suborca NIHADA VLAHOVLJAKA, takođerosuđenog ratnog zločinca; Šakrak je zatražio policijsku zaštitu nakon što

ga je Vlahovljak presreo u Sarajevu i od njega, uz prijetnje i pritiske,

pokušao iznuditi promjenu iskaza o zločinu nad hrvatskim civilimau hercegovačkom selu GRABOVICA

IZ ZENICE KADA DO\EM JA

Iako se zvani~no nalazi u zeni~kom zatvoru, osu|enikNihad Vlahovljak u centru Sarajeva prijetio svjedoku

Enesu [akraku

SEDAM GODINA POSLIJE@upanijski sud u Mostaru osudio je NihadaVlahovljaka, Harisa Rajki}a i Seada Karagi}a2007. na po 13 godina robije, ali se od trojiceosu|enika u zeni~kom zatvoru stalno nalazisamo Rajki}


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-921-372014 23/683.7.2014. I SLOBODN BOSN 2

RATNI ZLOÎNCI NA PRIVREMENOJ SLOBOD

priznao kako je od njega traìo da promijeni iskaz, koji je kao najva`nijisvjedok Tuìteljstva, dao na su|enjuvojnicima 9. brdske brigade NihaduVlahovljaku, Harisu Rajki}u i SeaduKaragi}u na @upanijskom sudu u Mostaru.([akrak je o zlo~inu u Grabovici svjedo~ioi prije devet godina, na ha{kom su|enjugeneralu Seferu Halilovi}u). Enes [akrak

je, podsjetimo, kao jedan od izvr{itelja

zlo~ina, svjedo~io kako su u tomhercegova~kom selu u septembru 1993.mu~ki ubijeni ~lanovi obitelji Zadro, me|ukojima je najmla|a `rtva bila trogodi{njadjevoj~ica Mladenka. U obrazloènju

presude kojom su Vlahovljak, Rajki} iKaragi} osu|eni na po trinaest godinazatvora, mostarski sudac Hamo Kebo jekazao da je za trajanja sudskog postupka

jasno utvr|eno da je Nihad Vlahovljak naredio svojim vojnicima Harisu Rajki}u,Seadu Karagi}u i Enesu [akraku da uGrabovici „nijedna glava ne smije ostati

ìva“. Nakon Vlahovljakovog nare|enja,vojnici su u njihovoj ku}i prona{li ~lanoveobitelji Zadro i sve pobili. Iako je

prvostupanjska presuda @upanijskog suda uMostaru donesena u augustu 2007., sva sutrojica osu|enika, unato~ vi{egodi{njimzatvorskim kaznama, jo{ dugo bila na

slobodi. Vrhovni sud Federacije BiH je presude potvrdio u septembru narednegodine, ali je Nihad Vlahovljak u Kazneno-

popravni zavod u Zenici upu}en tek u junu2009. Haris Rajki} je na izdràvanjezatvorske kazne oti{ao po~etkom 2010.,dok je Sead Karagi} odlazak u zatvor,navodno zbog zdravstvenih tegoba,„prolongirao“ sve do jeseni 2011. godine.

No, kada se, kona~no, ~ini lo da je

vi{egodi{nje izrugivanje s pravdom i`rtvama njegovog zlo~ina prekinuto,uslijedio je novi pravosudni skandal.Umjesto u zeni~ku kaznionicu, jedinomjesto za dugogodi{nju robiju osu|enika zaratne zlo~ine u Federaciji BiH, SeadKaragi} je upu}en u zatvor poluotvorenogtipa u Ustikolini. U me|uvremenu seKaragi}, me|utim, te{ko razbolio i navodnose nalazi u bolnici na lije~enju.

VANZATVORSKE POGODNOSTI,SVE PO ZASLUGAMA

Iako u federalnom Ministarstvu pravdenisu mogli komentirati sada{nji status Nihada Vlahovljaka, dok ne izvr{e provjere u upravi KPZ-a Zenica (za {to je potrebno nekoliko dana), notorna je~injenica da taj osu|enik za ratne zlo~ine,

jo{ od pro{le godine, privremeno boravi na

slobodu. U ljeto 2013. Vlahovljaku jodobren dvomjese~ni dopust, navodno rasanacije klizi{ta u blizini ku}e (o ~emu „SB“ detaljno pisala), ali tu nije bio kr

povlast icama koje taj zatvoreninedvojbeno, uìva. Premda bi, bare

prema vaè}em zakonu, pravo nvanzatvorske pogodnosti (slobodnvikende i odlazak na godi{nji odmomogao koristiti tek nakon {to odslu

minimalno polovicu kazne, brojni ssvjedoci koji mogu potvrditi dVlahovljaka ~esto vi|aju u Sarajevu. „âi ako je privremeno pu{ten za vikenVlahovljak bi vrijeme morao provoditiku}i, sa porodicom, i izbjegavati javnmjesta. A on, kao da je slobodan ~ovjeizlazi s dru{tvom po kafanama“, kazao za Slobodnu Bosnu Vlahovljakov staznanac.

Iz izvora bliskih policijskim agencijamdoznajemo kako je, nakon {to je En[akrak prijavio Nihada Vlahovljaka da u

prijetnje i pritiske o njega poku{ava iznud promjenu iskaza, o svemu obavije{tennadle`no Tuìteljstvo. Do zaklju~ena ovo

broja „SB“ nismo, me|utim, uspjeli dobzvani~nu potvrdu da li je osu|enik privedei vra}en tamo gdje mu je i mjesto - zeni~ki zatvor.



S

rbijanski premijer AleksandarVu~i} pro{le nedjelje na{ao se dosada u najve}oj dilemi otkako je

njegov SNS na vlasti - da li daodobri garancije svom biv{em

{efu Vojislavu [e{elju i povratak u zemljudo izricanja presude u Ha{kom tribunalu.[e{elj unaprijed najavljuje da }e demaski-rati ulogu svojih kumova Vu~i}a iTomislava Nikoli}a, kada je rije~ o nji-hovim vezama sa kriminalnim beogradskim

podzemljem i u~e{}u u ratovima na pros-torima biv{e Jugoslavije. Nije [e{elj zabo-ravio ni „izdaju Kosova“.

Negativan odgovor Vlade tuma~io bi sekao Vu~i}ev li~ni akt samovolje, uzrokovan

„strahom od biv{eg {efa“. Zbog toga jeVlada Srbije prona{la „spasonosno“ rje{e-nje - pruì}e garancije [e{elju samo uko-liko tokom boravka u Srbiji bude po{tovao

pravila privremene slobode Ha{kog tribunala. To podrazumijeva boravak uku}nom pritvoru uz obavezu da nosi“nanogicu” i nema kontakte sa novinarima.

NEZGODNI SVJEDOK [E[ELJStrah lidera SNS-a od [e{eljeve osvete,

koja bi se manifestovala javnom kompro-mitacijom, nije bez osnova. Naime, neko-liko mjeseci prije izbora u Srbiji, [e{elj je

prilikom svjedo~enja na su|enju R adovanuKaradì}u poku{ao poljuljati ugled

Tomislava Nikoli}a i Aleksandra Vu~i}atvrdnjom da su njih dvojica bili direktniu~enici rata u Hrvatskoj i BiH.

[e{elj je tvrdio da je sa sada{njim pred-sjednikom Srbije Tomislavom Nikoli}emsve zajedno radio tokom ratova u Hrvatskoji BiH. “Ukoliko sam ja ume{an u ratnezlo~ine, onda je Tomislav Nikoli} mojdirektan sau~esnik.” Za Aleksandra Vu~i}akazao je da je bio dobrovoljac SRS-a kodSlavka Aleksi}a na Jevrejskom groblju uSarajevu i da je zatim radio na TV Pale.Lideri SNS-a su [e{eljeve tvrdnje tuma~ilikao „istupe nekog tu`nog cinkaro{a”.

Da Vu~i} ne èli rizikovati samogu}no{}u da [e{elj, sam ili preko svojihstrana~kih kolega, iznosi podatke iz netako blistave pro{losti premijera Srbije,govori podatak da je Nemanja [arovi}, pot-

predsjednik radikala, pozvan ove nedjelje u

tuìla{tvo na saslu{anje.[arovi} je Vu~i}u i Nikoli}u poru~io dase “ne igraju glavom” i na pamet da im ne

padne hap{enje, jer “neka se sjete kako su pro{li svi oni koji su hapsili [e{elja - odTita do \in|i}a... Svi su oni odavno nestalisa politi~ke scene”, rekao je [arovi}. Ovanjegova izjava protuma~ena je kao prijetnjasmr}u aktuelnom premijeru.

[arovi} smatra da }e [e{eljev povratak izazvati veliki potres na srpskoj politi~kojsceni i da zbog toga aktuelna vlast ~ini sveda se njegov povratak onemogu}i. On tvrdida }e na zahtjev Vlade [e{elj u Srbiji imati

stroà pravila pritvora nego {to je to imao uHa{kom tribunalu.


STROGO KONTROLISANA SLOBODA ZA VOJISLAVA [E[ELJA

Pi{e: MIRHA DEDI]

Izlazak VOJISLAVA ŠEŠELJA na privremenu slobodu izazvao je paniku u redovi-ma naprednjaka ALEKSANDRA VUČIĆA, sedam dana tražilo se rješenje kako ne

odbaciti inicijativu Haškog tribunala a pri tom Šešelja, koji osvetoljubivonajavljuje javnu kompromitaciju Vučića i TOMISLAVA NIKOLIĆA,

držati daleko od medija

RETKA ZVER VOJISLAV [E[ELJ

Ukoliko [e{elj bude kompromitovaosrbijanskog premijera, Vu~i} bimogao pokrenuti pitanje njegove

odgovornosti za likvidaciju

Zorana \in|i}a

A , S A D S V E I Z P O ^ E T K A



„Vlada Srbije je traìla od Ha{kog tribunala da se [e{elju ukine i telefonskakomunikacija u Srbiji pod izgovorom da

bez toga ne moè da garantuje da on ne}estupiti u kontakt sa svedocima. Pa kakvi suoni ljudi, [e{elj je i u Hagu imao telefon,{to zna~i da je teoretski mogao da telefoni-ra svedocima iako to ni tad nije ~inio, niti bisad. Cilj Vlade Srbije je jasan, da se [e{eljna svaki na~in izoluje od javnosti i saradni-

ka jer ose}aju veliki strah zbog njegovog povratka“, kaè [arovi}.

On obja{njava da je [e{elj preko konzu-la poslao povjerljivu poruku Vu~i}u.

„On je preko konzula poslao poverljivu

poruku direktno Vu~i}u, o tome je napravlj-ena slu`bena bele{ka. [e{elj sad traì da secela ta slu`bena bele{ka objavi kako bi sevidelo {ta je stvarno re~eno u njoj“, kaè[arovi}.

Odgovor na pitanje koje sankcije[e{elju predstoje ukoliko ne bude po{tovao

propisane uslove, odnosno ko je duàn daga uhapsi i vrati u Scheveningen, nemaju niu Ha{kom tribunalu.

Magdalena Spalinska, portparolkaTribunala u Haagu, kaè da pravilnikomovog suda nisu utvr|eni takvi detalji. „To{to moèmo re}i u ovoj situaciji jeste da usvom posljednjem nalogu pretresno vije}e,

izme|u ostalog, traì od Vlade Srbiodgovor na pitanje moè li dati odre|engarancije da uhapsi [e{elja ukoliko budkr{io uslove privremenog pu{tanja na sl

bodu. Me|utim, treba naglasiti da }detaljni uslovi eventualnog privremeno

pu{tanja na slobodu tek biti navedeni kona~noj odluci po ovom pitanju.“

Na pitanje po kom pravnom osnovu odre|eno da [e{elj bude u ku}nom pritvor

i da mu budu zabranjene komunikacije medijima ako je su|enje njemu prakti~nzavr{eno i ~eka se samo presuda, Spalinskkaè da je rije~ o Pravilu 65 koje reguli

privremeno pu{tanje na slobodu.

3.7.2014. I SLOBODN BOSN 2

KARIKA KOJA NE NEDOSTAJ

STI@E KUM IZHAAGA

Aleksandar Vu~i} iTomislav Nikoli}preduzeli su sve

mjere kako ihVojislav [e{elj

tokom privremeneslobode u

Beogradu ne bijavno

kompromitovao



kontakta sa `rtvama i svjedocima i bezmogu}nosti da na bilo kakav na~in uti~e naneka eventualna nova svjedo~enja.

[e{elj ka e da mu ne pada na pamet dase u bilo ~emu pridràva spiska ograni-~enja. Odmah bi se, kaè, latio politike iu~estvovao u politi~kom ìvotu, na javnimskupovima davao intervjue, gostovao u TVemisijama.

Njegove strana~ke kolege me|utimipak vjeruju da }e [e{elj uskoro do}i uBeograd.

Zoran Krasi}, potpredsjednik [e{eljeveSrpske radikalne stranke, pozitivno ocjenj-u je odluku Vlade Srbije da pruì garancijeza privremeno pu{tanje na slobodu [e{elju,ali ima i primjedbe.

„Po ~lanu 65 Pravilnika Ha{kog tribunala privremeno pu{tanje na slobodu jemogu}e do po~etka su|enja i tokom sud-skih pauza, a kod [e{elja su|enje je su{tin-ski zavr{eno, ~eka se samo presuda. Takoda treba da se primeni druga odredba, oukidanju pritvora. Jedino {to moè da bude

ograni~eno je sloboda kretanja, da nenapu{ta svoju dràvu, da vrati paso{ i ni{tavi{e“, kaè Krasi}.

Beogradski analiti~ari smatraju da jeVu~i} ve}inu medija u Srbiji posljednjih

mjeseci disciplinovao do samocenzure i dazvu~i nevjerovatno da bi dopustio [e{eljuda se razma{e po {tampi. Isto tako malo jevjerovatno da Vu~i} moè zamisliti vojvo-du [e{elja kako {utke pi{e memoare uBatajnici.

Me|utim, pojedini analiti~ari postavlja- ju pitanje da li Vojislav [e{elj ima razlogada se pla{i slobode koju bi mu ku}ni

pritvor donio umjesto ha{ke }elije. Oni

smatraju da Vu~i} u svojim rukama ipak ima adut kojim moè da u{utka [e{elja.

Naime, [e{elja bi u Beogradu mogaosa~ekati nastavak postupka pokrenutogzbog sumnje da je umije{an u ubistvo pre-mijera Zorana \in|i}a 2003. godine.

Ne treba zaboraviti ~injenicu da je[e{elj sam i dobrovoljno oti{ao u Haagupravo nekoliko dana prije atentata na\in|i}a. Tuìla{tvo u Beogradu je [e{eljateretilo da je u drugoj polovini 2002.

postao pripadnik organizovane zavjere tzv.zemunskog klana da se likvidira tada{njisrpski premijer Zoran \in|i}. Pripadniciklana su u me|uvremenu osu|eni ili u

razli~itim okolnostima likvidirani, ali polti~ka pozadina ubistva premijera nikad nirazja{njena. Tajming tada{njeg [e{eljevodobrovoljnog odlaska u Haag, dvije nedje

je prije \in|i}evog ubistva, mnogima naknadno raspirio sumnju da tu “nisu ~is

posla”. U okviru istrage za ubistvo \in|i}[e{elj je na saslu{anju u ha{kom pritvoruavgustu 2003. rekao da je “bio u toku”znao “da se sprema vrlo krvav obra~un”.

“Nisam znao da }e biti ubijen \in|iali sam znao da }e krv pasti do kolenarekao je tada [e{elj. Koja i kakva karikatoj pri~i je [e{elj bio, tek treba da se utvdi.


KARIKA KOJA NE NEDOSTAJ

“Sve smo zajedno radili, ako sam ja ume{an u ratni zlo~in, onda jeTomislav Nikoli} moj direktni sau~esnik. Nema nikakve sumnje”

“Ja sam Tomislava Nikoli}a u maju 1993. godine na Kneìni proglasioza srpskog ~etni~kog vojvodu. Nikoli} je bio mjesec dana i dobrovoljac

u Slavoniji”

“Aleksandar Vu~i} bio je dobrovoljac kod Slavka Aleksi}a naJevrejskom groblju, pa je odatle povu~en da radi na srpskoj TV Pale”

“Vu~i} i Nikoli} priznali su nezavisno Kosovo”

“Tomislav Nikoli} kupio je diplomu”

[E[ELJ O VUÎ]U I NIKOLI]U

“Tomislav Nikoli} i Aleksandar Vu~i} su zlo Srbije. Oni su stvorili reìm u Srbiji najgori do sada”

“Tuì}u Tomislava Nikoli}a za klevetu da sam iz }elije u Hagu pre dve-tri godine naru~io ubistvo, ali da je onaj ko je

dobio zadatak da to prenese, odbio da to u~ini“



Dva klju~na stuba reìma u Srbiji, skraja osamdesetih i po~etkadevedesetih godina, oli~ena su uliku i delu generala PetraGra~anina, saveznog ministra

policije, i R admila Bogdanovi}a, srpskogministra policije. Ina~e, Radmilo je bio

vojna linija, jer je u policiju do{ao izministarstva odbrane. Obojica ljudi odvelikog poverenja Slobodana Milo{evi}a injegovi li~ni prijatelji. Za RadmilaSlobodan je jednom u {ali rekao: “Ispodsvakog kamena u Srbiji prona}i }eteRadmila.”

ûveni 9. mart, demonstracije uBeogradu koje predvode Vo`dov~ani,\or|e Boòvi} Gi{ka i ostali u prvim

juri{nim redovima spremni da se sa policijom tuku do kraja...

- Situacija napeta, preti da izmaknekontroli i ja sve vreme poku{avam dasa~uvam hladnokrvnost policije, kako ne binapravili gre{ku koja bi dovela do masakra

— prise}a se Radmilo Bogdanovi} tih

doga|aja. — Preko motorole ~ujem besanglas Milo{evi}a koji traì odlu~nu akciju

policije... neko vi~e: „Ubijte Vuka, ubijteVuka! “U sebi kaèm: Ubijte ga vi!“ Nisamhteo krvoproli}e, jer znam da bi u trenu bilo

bar 500 mrtvih. I zato sam slede}eg dana uSkup{tini Srbije podneo ostavku na mesto

ministra policije. Milo{evi} mi to nikadnije oprostio.

Slobodan Milo{evi} je ve{to mani pulsao svojim najbliìm saradnicima i neretk

je uìvao u intrigama koje je sam stvaraVoleo je udvaranja i poltronisanje tako dsu se vremenom samo takvi i okupili ok


BEOGRADSKA “SAÊKU[A”

Priredila: MIRHA DEDI]

Knjiga “Sačekuša 2” autora PREDRAGA JEREMIĆA, koja je nedavno izašlaiz štampe, dramatično je svjedočenje o vremenu vladavine SLOBODANA

MILOŠEVIĆA; Uz dozvolu autora naš list donosi odlomke o tome ko je9. marta tražio od ministra policije Radmila Bogdanovića da se ubije Vuk

Drašković, kako je Milošević reagovao kada ga je prijatelj podsjetio ko mu je

majku skinuo sa vješala, ko je Miloševiću svako jutro pravio sačekušuispred kuće, koliko je atentata pokušano na Slobodana Miloševića

IVAN STAMBOLI] SKINUOJE MILO[EVI]EVU MAJKU

S VJE[ALA U PO@AREVCU

Slobodan Milo{evi} li~no je postavio Jovicu Stani{i}ana ~elo DB-a Srbije, ali mu nije vjerovao, pa je bezbjed-nost svoje porodice povjerio Radovanu Stoji~i}u Badì,

najboljem Arkanovom prijatelju

PO@RTVOVANI KUM STAMBOLI]“Stamboli} je odletio u Poàrevac da Milo{evi} ne vidi kako mu majka visi”



njega u samom vrhu vlasti.Znao je da manipuli{e i za to ima

mnogo primera. Tako je recimo RadmilaBogdanovi}a, srpskog ministra policije,

pitao {ta misli o tome da Nikola [ainovi} bude novi premijer? Na to mu je Radmiloodgovorio da nije dobro, jer mu je otac~ista~ na stanici, da su doseljenici u Bor, danije bio ni neki student tokom {kolovanja!Milo{evi} je sve to ispri~ao [ainovi}u i jo{ga postavlja na mesto premijera. Prvom

prilikom, [ainovi} u lice saop{tava

Radmilu da nije lepo to {to je pri~ao onjemu!? Zbunjen, Radmilo odlazi kodMilo{evi}a i pita ga: „Za{to si rekao[ainovi}u ono {to sam rekao o njemu injegovoj porodici...“

Na to se Milo{evi} samo slatkonasmejao...

SKIDANJE SA VJE[ALAPosle pobede na Osmoj sednici CK

Srbije Milo{evi}ev odnos prema Ivanu

Stamboli}u se iz korena promenio. Tome je

sigurno doprinela i Mirjana Markovi} kozbog Petra Stamboli}a nikako nije mogda smisli ni Ivana Stamboli}a, bez obira {su dugo bili ku}ni prijatelji i redovno

pose}ivali. Naime, prema nekim nezvni~nim pri~ama njihovih bliskih prijateljMira je krivila Petra Stamboli}a za smsvoje majke tokom rata. Zbog toga nije volela Ivana Stamboli}a. Da su joj se}anitekako bila sveà, ona je svoji

prijateljima sa posebnom pa`njom pokzivala ku}u u Tolstojevoj broj 2. gde je

jednoj sobici ìvela kod Mome Markovi}O~evici kaù da su joj po prvi put tadvideli suzu u oku i da je bila sva obuzese}anjima na taj te{ki period u njenoìvotu...

Poznato je da su se Milo{evi}u obesiotac, ujak i majka! Bio je izvan sebe kadsu mu javili da mu se majka obesila Poàrevcu! U stanju takvog {oka prvi sreagovali i odmah krenuli za Poàrevanjegovi najbliì prijatelji. Bili su to Iva

Stamboli} i Nedeljko Parezanovi} (bivdirektor Tehnogasa, dok mu je SlobodaMilo{evi} bio zamenik)! I kako na{ narokaè „skinuli je sa ve{ala!“, da je u takvostanju ne zatekne sin Slobodan. Ali,

jedan takav gest nije bio dovoljan da o promeni svoj stav prema ranije prijatelju...

- Dobro, Slobodane, kako tako mo`da pri~a{ o Ivanu, pa on ti je majku skinusa ve{ala?! — rekao mu je hrabro jedan o

bliskih partijskih drugova, kad se povere~ o Stamboli}u.

Na njegovo veliko iznena|enj

Slobodan mu je sasvim hladno i mirnodgovorio:- Pa, {ta! To nema nikakve veze

ovim...

DOLAZAK STANI[I]AOsnaèn i nedodirljiv, posle ru{en

Stamboli}a, Milo{evi} je re{en da po svakcenu postavi svog ~oveka na ~elo RDBUbrzo smenjuje dotada{njeg {efa srpskDB Boù Mitrovi}a i na to mesto dovoZorana Jana}kovi}a, ~oveka sasvinepoznatog javnosti. Ono {to su upu}enznali i zbog ~ega su bili zgroèni takvi

kadrovskim potezom Milo{evi}a ~injenica da je Jana}kovi} 14 godinstudirao prava i da mu je prosek bio 6,10Za njegovog zamenika postavljen dotada{nji kontraobave{tajac iz Slu`bJovica Stani{i}! Da bi ve} prvog janua1992. godine Stani{i} preuzeo Slu`bu podluci, opet Milo{evi}a, dok je Jana}kovnapustio Slu`bu.

U to vreme, Jana}kovi} se àl prijateljima, da dok je bio na~elnik, Jovickao zamenik, nije mu davao po{tu i da ju ~itao!? Time je samo potvrdio ono {to

interni krugovi dobro znali, da nije trpe


SVJEDOÊNJE O “SLOBINOM VREMENU

MAJSTORI INTRIGA I ZAVJERA“Milo{evi} i njegova supruga su manipulisali svojimnajbliìm saradnicima i nerijetko uìvali u intrigamakoje su sami stvarali”



Stani{i}a i po svaku cenu je hteo da gaizbaci iz Slu`be... Tako po~inje periodsaradnje Milo{evi}a i Stani{i}a, bez obzira{to je na ~elo Slu`be stigao kaonestrana~ka li~nost, ali kao vrhunskioperativac iznutra... Po re~ima Stani{i}a,Milo{evi}u je trebao neko kakav je bio on,zbog narastaju}ih problema, kako izvangranica Srbije, tako i unutar nje. Ogromnitalas narastaju}e opozicije pretio jenjegovom reìmu, a u takvoj situaciji vrstanoperativac politi~ki neobojen je dobragarancija o~uvanja nacionalne bezbednostii poku{aja nasilnog ru{enja njegovogreìma. I, po re~ima Stani{i}a, Milo{evi} jemaksimalno po{tovao Slu`bu i njenorukovodstvo, tako da nije bilo ni poku{aja,a kamo li zloupotreba za doma}e politi~ke

potrebe. Stani{i} jer manirom iskusnogoperativca vodio Slu`bu po strogimzakonskim okvirima sve do trenutkanjegovog smenjivanja 1998. godine.Mnogo puta je prijateljima malo u {ali, vi{e

u zbilji govorio:- Nema sumnje, da je Milo{evi} voleovi{e nego i{ta na svetu da me uhapsi, samoda je na{ao i jednu jedinu zloupotrebuSlu`be ili makar jedno neovla{}eno

prislu{kivanje!? Ali, toga nije bilo dok sam je ja vodio. Svako prislu{kivanje je moraloda ima sudsku potvrdu. Tu nije biloizuzetaka.

BAD@A JE BIOMILO[EVI]EVA DESNA RUKA

Nekako u isto vreme raste uloga i mo} jednog drugog policajca u okviru

Milo{evi}evog reìma. R adovana Stoji~i}aBadè, komandanta specijalne jedinice!- Milo{evi} je li~no za njega rekao kako

on ne moè biti na~elnik, nije za to, da bikasnije ipak postao zamenik ministra

policije - mnogo puta se prijatel jima poveravao Radmilo Bogdanovi}, ~ovek odvelikog poverenja Milo{evi}a sa po~etkadevedesetih pro{loga veka.

Policijska karijera Radovana Stoji~i}aBadè po~ela je vrtoglavo da napreduje

posle ~uvenih demonstracija na Kosovu,kada su se rudari zabarikadirali u jamirudnika Stari Trg kod Pri{tine u februaru1989. godine. Povod za {traj gla|u oko1.350 rudara je bilo isklju~enje AzemaVlasija iz CK SKJ. Predsedni{tvo SFRJ na~ijem je ~elu bio R aif Dizdarevi} je

prakti~no zasedalo danono}no. Informacijesa terena su bile vi{e nego dramati~ne.Albanci sa skoro kompletnog Kosova su

podràli {trajk rudara. U isto vreme,Dizdarevi}u Petar Gra~anin, onda{njisavezni ministar policije, donosi jo{dramati~niju vest: da se sprema oko 30.000naoruànih Srba i Crnogoraca da ide naKosovo. Krvoproli}e je bilo na vidiku. U

Beogradu ~uvene demonstracije na kojima

vi{e stotina hiljada gra|ana traì odMilo{evi}a da uhapsi Vlasija i izgovara~uvenu re~enicu: „Uhapsi}u Vlasija!“.

Nemaju}i kud, na predlog srpskogrukovodstva, Predsedni{tvo SFRJ uvodivanredno stanje na Kosovu. Ali, rudari nisuhteli napolje, jer su traìli ukidanjeamandmana o Kosovu iz srpskog ustava i

smenu kosovskog partijskog rukovodstva,

Morine, [ukrije... koji su ina~e bili odaMilo{evi}u i srpskoj politici.

BAD@A SPA[AVA RUDARE- Trebalo je rudare izvesti napolj

spre~iti {trajk gla|u i internacionalizacijkompletnog slu~aja — prise}a se tde{avanja Bogdanovi}, koji je tada

srpskoj policiji obavljao poslove vezane


BEOGRADSKA “SAÊKU[A”

Mirjana i Slobodan su voleli udvorice ipoltrone, posebno Sloba, a oni su im nakraju i do{li glave. Bogoljub Kari} jesamo zbog Slobe i Mire kupio ku}uodmah pored njih. I svima je o tome glas-no pri~ao.

Mira je neretko u prisustvu prijateljaznala da zbija {ale na servilnost isnishodljivost porodice Kari}, posebnoprvog kom{ije Bogoljuba.

- Retko koje jutro da pro|e a da ~ovekiz obezbe|enja ne prijavi da je na kapijiBogoljub - govorila je Mira. - Slobodan i ja

se spremamo da krenemo iz ku}e, a on bida nas na tren vidi... Slobodan ga pita:„Dobro, Bogi, {ta je bilo?“ Bogoljub

mu podani~ki odgovara:- Nije ni{ta, ali samo da vas, predsed-

ni~e, pozdravim i ni{ta vi{e!Kasnije su ovakvi susreti najbogatijeg

Srbina i predsednika dobijali neke sasvimdruge konotacije tipa „da se Bogi me|usvojima hvali kako svako jutro pije kafu s

predsednikom Milo{evi}em“.Kari}i lojalnost i pa`nju nisu pokazival

samo prema supru`nicima nego i premanjihovoj deci.

- I danas mi je u glavi scena sMarijinog ro|endana, kako kapiji s uliceprilaze dva ~oveka s ogromnom slikom,koja je bila toliko velika da su im se samonoge videle - pri~a policajac koji je bio uobezbe|enju Marije Milo{evi}.

- Jedva su nekako pro{li kroz kapiju stom slikom. Marija ih gleda i ne moè daveruje. Bogoljub i Sreten li~no. Nisu znali

{ta da joj kupe za ro|endan, pa su re{ilida budu na nivou s poklon slikom! Aliverovali su da, {to je slika ve}a, to }e bitivrednija kao poklon, pa su je zato jedvauneli u ku}u...

U odnosima prema porodici Milo{evi}Bogoljub Kari} je napravio samo jednomgre{ku, kad mu je direktno okrenuo le|akandidaturom za ministarsko mesto. Ipak,veoma brzo se „otreznio“ i traìo opro{taj.

Molim vas, gospodine predsed-ni~e, oprostite za moju gre{ku, zamoju glupost... Molim vas da celamoja porodica do|e i li~no vam se

izvini, jer oni meni ne}e verovati ine}e da prihvate da ste samo menidali oprost za gre{ku - ube|ivao ga

je Kari}.Ma ajde, {ta pri~a{... Ali, neka

bude, dobro - Milo{evi} ve} nijeznao kako da ga se otrese.

Mira je kasnije pri~ala da je tobila zaista filmska scena!

U ku}u su nam ulazili svi Kari}i,stari i mladi, da se li~no uvere da im

je Slobodan oprostio. Svi pore|ani jedan iza drugog i svako je hteo dase pozdravi sa Slobodanom i odnjega li~no ~uje re~i opro{taja zau~injenu gre{ku - opisivala je Mira.

SVAKODNEVNE SAÊKU[E BRA]E KARI]

Bogoljub Karić svako jutro je nakapiji čekao Miloševića da bi gapitao za zdravlje

KOM[IJA JEBLI@I OD BRATA“Bogoljub se hvalioda je svaki dan sa

Milo{evi}em pio kafu”



za zbivanja na Kosovu. Komandantspecijalnih jedinica Crne Gore nije bio za toda se spu{taju u rudarske jame. Situacija je

bila svakim danom sve napetija i pretila jeinternacionalizacija celog slu~aja. Vremena

je bilo sve manje. Ne{to je trebalo odmah preduzeti. Savezni ministar policije Petar Gra~anin prvo nije hteo da Badà sasrpskim specijalcima si|e u jame me|urudare. I onda je ipak pala odluka da Badàsa jednom grupom si|e, spu{taju}i se nizkonopac u jame duboke vi{e od stotinumetara.

Badà se prvi spustio niz konopac. Utotalnom mraku spustio se i stao tik uz

jednog rudara koji je dremao naslonjen nazid okna. Kad je ugledao Badù, licem ulice na jedva dvadesetak santimetara od

sebe, od straha je pao i upi{ao se u pantalone. Veoma brzo je Badìna ekipara{~istila situaciju i isprepadane rudareizvela iz jame na svetlost dana, bez ikakvogincidenta niti opaljenog metka...

- Badà je prvi put sreo SlobodanaMilo{evi}a na pri{tinskom aerodromuneposredno posle uspe{no izvedene akcijeu rudniku Stari Trg — evocirali su se}anjanjegovi bliski saradnici iz MUP,neposredno posle njegovog ubistva. - Li~nomu je stegao ruku i ~estitao na uspe{nojakciji.

Ubrzo posle toga, Badà je postao

komandant specijalnih jedinica (SAJ), azatim je sa nekoliko svojih ljudi oti{ao uSlavoniju, u Erdut kao instruktor. Tamo jeBadà upoznao Arkana.

Badìna specijalna jedinica je ~uvalaMilo{evi}evu ku}u na Dedinju i bila jespremna da se otvoreno sukobi sademonstrantima, ako se za to ukaè

potreba. Badà je ~esto znao da naKopaonik ode i provede nekoliko dana saArkanom i mnogim drugima. S drugestrane, bio je uvek dostupan za bilo koga~lana porodice Milo{evi}. Badà je re{avaosve probleme, posebno kad su bila u pitanju

njihova deca, Marija i Marko.

Koliko je Milo{evi} izgubio ubistvomBadè svima je odmah bilo jasno. Ali su semnogi zapitali, ko je u tom trenutku biotoliko jak i mo}an da likvidira Slobinudesnu ruku i da mu se puca~ izvu~e

neopaèno bez ikakvog opipljivog traga. Nema odgovora, ve} samo sumnje da jeBadà navodno zbog ume{anosti u posaosa cigaretama izgubio glavu...

Jovica Stani{i} i danas veruje da je nje-govom postavljenju kumovao i ministar

policije Zoran Sokolovi} (postavljen posleostavke Radmila Bogdanovi}a zbog mar-tovskih demonstracija 1991.). I, zaista, u

po~etku se Milo{evi} nije me{ao u radSlu`be, {to Stani{i} rado potvr|uje pred

biv{im kolegama i prijateljima, ali…- Ta~no je, da je Milo{evi} odobrio

postavljenje Stani{i}a, ali Slu`bi nikadanije verovao, jer kako druga~ije objasniti~injenicu da ga je ~uvala Javna bezbednost,odnosno tim od 120 ljudi, iako je na to poZakonu bila obavezna Dràvna bezbednost- podse}aju na to kolege Stani{i}a.

- Milo{evi} je jedino kod provera zasvoje telohranitelje traìo oènjenog~oveka, pa je tako izbor pao na Sentu, koji

je kasnije uz Milo{evi}a formirao svojuekipu i dogurao ~ak do ~ina generala!?

Po re~ima “sveznaju}eg” RadmilaBogdanovi}a, Senta je Milo{evi}a osvojiore~ima:

- [efe, ja sam spreman da primim metak umesto Vas!Radmilo Bogdanovi} kaè da je Zoran

Sokolovi}, savezni ministar policije, bioslepo odan Milo{evi}u, da je dan po{to jeSlobodan uhap{en, oti{ao u svoj vo}njak iubio se! On jednostavno nije video smisaoìvota bez Slobodana Milo{evi}a.

ATENTAT NA MILO[EVI]ADo srpske javnosti, tokom vladavine

Milo{evi}a devedesetih, dva puta je stigao polu{apat da je na njega poku{an atentat…

Prvi slu~aj je bio pucanje gume na

Milo{evi}evom automobilu tokom vo`nje u

punoj brzini na putu kroz VojvodinOdmah su svi pomislili da je poku{an atetat?! Ali nije bilo tako.

- Gume na automobilima u celovoznom parku su bile toliko stare, da s

same po sebi pucale i to ne samo nMilo{evi}evom automobilu - utvrdili s~injeni~no stanje posle ovog doga|a

bezbednjaci. - Tako da nema govora nekakvom poku{aju atentata na Milo{evi}

Kad su u pitanju automobili, jedan vrzanimljiv razgovor su Milo{evi} i Stani{vodili povodom pri~e da su ukradeni mecedesi iz Knina preba~eni u Beograd z

potrebe dràvnog vrha Srbije. Ta pri~a stigla i do Milo{evi}a. A, on je odmah povao svog prvog bezbednjaka, Stani{i}a:

- Je li, Jovane, zar je lepo da ti

predsednik vozi u ukradenom automobilu- pitao ga je Milo{evi}, aludiraju}i na on{to je ~uo.

- Ne predsedni~e, to su regularni automobili i nema re~i da su kradeni… - sasvimmirno mu je odgovorio Sani{i}.

Javnosti je poznat i slu~aj sletanjBMW-a sa Milo{evi}em u njemu ispoTop~iderske zvezde na putu ka Milo{evokonaku. Senta je neoprezno uleteo prebrzu krivinu i sleteli su sa puta bez nekih ve}

posledica. Milo{evi} se samo malo ugruvai ni{ta vi{e… I u ovom slu~aju nije binikakvog poku{aja atentata utvrdili s

odmah po doga|aju bezbednjaci.îm je ~uo za ovaj doga|aj, Stani{i}dojurio do Milo{evi}a da se li~no uveri d

je sve u redu. Kad je u{ao u ku}u zatekao slede}i filmski prizor:

- Milo{evi} leì na sofi na le|ima krpom preko ~ela! êlo mu je bilo macrvenije…

Kad je ugledao Stani{i}a, samo kratko rekao:

- Bog ~uva Milo{evi}a!Stani{i}a je zanimalo gde su i{li kolim

jer oni nisu bili uop{te o tome obave{tenMilo{evi} opet kratko odgovara:

- I{li smo u operativu!


SVJEDOÊNJE O “SLOBINOM VREMENU

HVALIO STANI[I]A, A VJEROVAO BAD@IMilo{evi} je Jovici Stani{i}u prepustio bezbjednost dràve, a Radovanu Stoji~i}u Badì bezbjednost svoje porodice



«MAKING PEACE»

O biljeàvanje stogodi{njice Sara jevskog atetata po~ela }e najve}om svjetskom izlo boo miru koja je otvorena u jutro 28. junskoro u isto vrijeme kada je prije 100 godinGavrilo Princip pucao na prijestolonaslj

dnika. Na 124 fotografije izloène du` Obale Mak

Dizdara prikazani su ljudi koji su kroz historiju svoji

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

i “MAKING PEACE”

Nakon četiri europska grada, prvi put jeu jednoj postratnoj zemlji, u Sarajevu

postavljena izložba fotografija “MakingPeace”; ASHLEY WOODS, fotograf i kustos

“Izložbe”, za “Slobodnu Bosnu” govori kako jenastala, zašto, te koje je mjesto fotografije u

mirovnom pokretu

Ashley Woods: “Trebamo shvatiti i prihvatiti pro{lost, i

raditi za budu}nost; to je mirovni aktivizam“

IZLOŽBA KOJAPOZIVA NA MIR

ASHLEY WOODSIzlo`ba Making Peace

je poku{aj da damosliku mira


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-921-372014 33/683.7.2014. I SLOBODN BOSN 3

GRADITELJI MIR

djelovanjem doprinijeli mirovnom pok-retu.

[TA ZNAÎ MIR

“Mnoge slike na izlo`bi prikazujuobi~ne ljude. Tu je fotografija Malale, ilislika ène koja kampira ispred ku}eGeorgea Busha traè}i da zna {ta se de{avau Iraku. Dakle, slike obi~nih ljudi koji radevelike stvari. I mi svi to moèmo. Svi

imamo u sebi taj kapacitet, samo moramovjerovati u sebe i uraditi to. Glavna stvar jeprevazi}i to da sebi govorimo - mi nemoèmo, mi nismo bitni, jer svi su

dovoljno bitni da djeluju u svojimzajednicama, me|u prijateljima, nadru{tvenim mreàma... Ako ste to sposobni,onda moète praviti promjene u gradu; akomoète to, za{to ne i}i dalje i mijenjatidràvu. Na kraju, imate priliku da mo`da

promijenite svijet”, kaè Ashley Woodkustos izlo`be i fotograf.

Izlo`ba u Sarajevo dolazi nako@eneve, [tokholma, Utrehta i Strazbura,

producira je Me|unarodni ured za m(IPB), najve}a mirovna federacija nsvijetu, u kojoj su ~lanovi svi dobitniNobelove nagrade za mir . I sam Ured dobio ovu nagradu i to davne 1910. godinU [tokholmu, gdje je izlo`ba postavljena,Nobelovom muzeju , ve} prvi dan je bi6.000 posjetilaca. “U Muzeju su rekli dnikada nisu vidjeli toliko ljudi u takkratkom periodu. Na kraju, za {est mjesecizlo`bu je vidjelo oko 110.000 ljudi. Tdokazuje da je mir sada jako zanimljljudima koji su svaki dan bombardovapri~ama o ratu i trebaju im pozitivne pri~koje motiviraju ljude da rade pozitivnstvari”, smatra Woods. Na{ sagovornisti~e i da je odabir fotografija koje ~inovu izlo`bu bio dug i teàk proces, koji

po~eo kada je IPB 2008. traìo od njega dim predloì na koji na~in da obiljeè 10godina ustanovljavanja Nobelove nagradza mir , 2010. godine: “U tom trenutknisam bio aktivan u mirovnom pokrenego sam radio sa novinskom fotografijomAli mi je palo na pamet da bi bilo jakdobro poku{ati iskomunicirati prem

FOTO: MARC RIBOUNDMirovni protesti protiv rata uVijetnamu ispred Pentagona,Washington DC, 1967. Godine.

FOTO: JAY ULLALTek vjen~ani, 23-godi{nji Abed (muslimanski mladoènja) i 19-godi{nja Arige

(kr{}anska mladenka), {etaju kroz ru{evine bombardiranog Bejruta, Libanon, 1983.

FOTO: JAY ULLALTek vjen~ani, 23-godi{nji Abed (muslimanski mladoènja) i 19-godi{nja Arige

(kr{}anska mladenka), {etaju kroz ru{evine bombardiranog Bejruta, Libanon, 1983. Nastavak na 66. stranici



Doktor Spomenka Hribar uodgovoru (19. i 27. juna 2014.)na ~lanak Tko je pomogao otvoriti vrata pakla i pri tome jo{ i zaradio ni jednim dokumentom

ili argumentom ne demantira glavnezaklju~ke ~lanka, nego kre}e ponovno unapad ad hominem.

“Bla` Zgaga }e otkriti veo koji zastireistinu o osamostaljenju!” napisala je

potcjenjiva~ki u uvodu i pripisala mi ciljkoji nisam imao. Kao novinar samo radimsvoj posao i predstavljam informacije kojesu u interesu javnosti.

Autorica u dijelu odgovara na navodekoje je napisao dr. Slaven Letica,nekada{nji osobni savjetnik hrvatskog

predsjednika dr. Franje Tu|mana. Na tedijelove ne mogu odgovoriti jer se ne radi omojim rije~ima.

Zabunom mi pripisuje da slijedimLeti~ine navode i da preuzimam njegoveteze i stavove. I hrvatski intelektualci idràvljani imaju pravo, poput slovenskih i

bilo kojih drugih, da na sada{njost i pro{lostgledaju onako kako èle. A javnost ima pravo da bude upoznata s informacijama izvi{e izvora, izme|u ostaloga i stranih.

Iz nekih konkretnih navoda autoricekoja je izme|u 1990. i 1992. godine bilakao politi~arka me|u vo|ama tadavladaju}e koalicije Demokratska opozicijaSlovenije (DEMOS), mogu}e je razabratida oni potvr|uju ono {to je zapisano umojem ~lanku.

“Tada, u januaru 1991. jo{ je bilo nadeda }e biti mogu}e ostvariti neki ‘budu}i

jugoslavenski dogovor’, a u me|uvremenu

je slovenska odluka prihva}ena na

referendumu bila ve}, naravno, kona~na!Za odluku o samostalnoj dràvi nije namtrebala nikakva privola niti dopu{tenje;samostalna odluka naroda je ve} podefiniciji autonomna i suverena”, napisala

je autorica.

Time je potvrdila da je Slovenijadonijela odluku o samoopredjeljenju jednostrano i kona~no, ~ime je sve ostalerepublike u Jugoslaviji stavila pred svr{en~in. Pri tome su zanemarili dramati~naupozorenja na mogu}e posljedice te odlukeza druge jugoslavenske narode. Naime, ve}su u martu 1990. u tada{njem republi~komkomitetu za me|unarodno sudjelovanjeupozorili da bi jednostrano konstituiranjesamostalne Slovenije moglo dovesti doustavne krize kao i vojne intervencije koja

bi dovela do unutarnjih sukoba igra|anskog rata.” (Mednarodno pravni in

politi~ni vidiki konfederalizma in

federalizma , Republi{ki komite z

mednarodno sodelovanje, Ljubljana, 3marta 1990, u: Boò Repe, Viri demokratizaciji in osamosvojitvi Slovenij2. dio, Arhivsko dru{tvo SlovenijLjubljana, 2003., str. 80).

Iako je slovensko dràvno vodstvo biupozoreno na posljedice, nije u~inilo ni{da bi sprije~ilo katastrofu koja je uslijedilPri tome je Slovenija ubrzo nakon po~etkvojni~kih sukoba po~ela prodavati oru`jestreljivo koje je zaposjela u skladi{timJugoslavenske narodne armije.

SLOVENA^KO-SRPSKI

DOGOVOR U „MRAKU“Autorica u svojem zapisu potvr|uje

uskla|enost slovenskih i srpskih interesa pogledu uspostave Velike Srbije i neovisnSlovenije.

”Interes srpskog naroda da ìvi u jedndràvi ne ugroàva prava nijednog drugonaroda ako je to savezna dràva, ako je Jugoslavija, sa Slovenijom ili bez nje, to zsrpski narod nije problem”, tako

predstavila stajali{te srpske strane u bilje{o razgovorima izme|u slovenske i srpskdelegacije koje su 24. januara 1991.

Beogradu vodili Milan Ku~an i SlobodaMilo{evi}. Na temelju toga zaklju~ila je sljede}

“Bez obzira na to ho}e li se Sloveniosamostaliti, interes Srbije je jednak,

jednako }e nastojati da svi Srbi ìve jednoj dràvi, u tre}oj JugoslavijSlovenija u toj ‘pri~i’ uop}e nije bitna, uop}e nije stavka.”

Autori~ine rije~i dakle potvr|uju da slovensko dràvno vodstvo bilo upoznato

planovima Srbije za oblikovanje tre}Jugoslavije bez Slovenije, i da se, premtome, Srbija ne}e suprotstavljati otcje plj

nju Slovenije.


POLEMIKA

Pi{e: BLA@ ZGAGA (LJUBLJANA)

Slovenački novinar BLAŽ ZGAGA, čije su knjige o ulozi Slovenije u raspadu SFRJuznemirile političare i intelektualce u toj zemlji, odgovara na tekst SPOMENKE

HRIBAR koji smo objavili u prethodnim izdanjima „Slobodne Bosne“

Spomenka Hribar je pripadalaslovenačkoj eliti koja je prije raspadaSFRJ Ćosiću i Miloševiću otvorila put

za stvaranje Velike Srbije

P O L E M I K A



Zapis razgovora sa Dobricom ]osi}em idrugim srpskim intelektualcima ugostionici „Mrak“ na kojem je i osobnosudjelovala, dodatno potvr|uje da suslovenski intelektualci iz kruga Nove revijei tada{nja slovenska vlast - Slu`ba dràvnesigurnosti je tajno snimala taj razgovor -ve} 1985. godine doznali za cilj srpskihelita: uspostava tre}e Jugoslavije podsrpskom dominacijom, odnosno Velike

Srbije. Njezini navodi potvr|uju ispravnost

teze koju je u svojem ~lanku Srpsko- slovenska zavjera predstavio i utemeljio

beogradski odvjetnik dr. AleksandarSekulovi}, ina~e ~lan vodstva Savezaantifa{ista Srbije. Autor je naime podrobnoanalizirao uskla|eno djelovanje Srbije iSlovenije protiv Jugoslavije koje je trajalodesetlje}ima i doseglo vrhunac 24. januara1991. kad su se delegacije pod vodstvomMilana Ku~ana i Slobodana Milo{evi}ausuglasile da Slovenija ima slobodan put iz

Jugoslavije, a da svi Srbi mogu ìvjeti u

jednoj dràvi (~lanak je na srpskom jezikudostupan na stranici: http://www.cpns.si-/novice/clanek-o-srbsko-slovenski-zaroti/).

Sukladnost srpskih i slovenskih interesanavodima autorice je potvr|ena. Srbi suèljeli uspostavu “tre}e Jugoslavije” podsrpskom dominacijom odnosno VelikuSrbiju. Budu}i da na podru~ju Slovenijenije ìvjelo mnogo stanovnika srpskenarodnosti, srpske elite su se slagale daSlovenci oblikuju svoju vlastitu dràvu.

U odgovoru autorica ujedno proma{ujei samu su{tinu ~lanka, jer ne uvaàva novedokumente koji dokazuju da je prodaju

oru`ja naredio ~itav dràvni vrh, dakle dasu oni koji su bili upleteni oru`je prodavaliu ime Republike Slovenije. U analizidekonstruira moje rije~i, traì i izmi{ljaskrivena zna~enja, misli i hipoteze i

pripisuje mi rije~i koje nikada nisamnapisao i misli o kojima nisam razmi{ljao.

KO AMNESTIRA JANEZA JAN[UMoj ~lanak je novinarski i obavijesno

jasan. Sve u njemu je napisano otvoreno i bez ikakvih poruka skrivenih izme|uredaka. U njemu nema nikakve ideologije.

U ~lanku sam javnosti prikazao samo

informacije o slovenskoj ulozi pri raspadu

Jugoslavije koje su objavile mnoge uglednesvjetske nakladni~ke ku}e i mediji, a dosada su u Sloveniji bile posve pre{u}ene.Ujedno sam predstavio sadràj zapisnika imagnetograma sjednica Predsjedni{tva iSavjeta za obranu koji dokazuju da je

prodaju oru`ja Hrvatskoj i Bosni iHercegovini odredio dràvni vrh.

Zamjerke da èlim “oprati hrvatsku politiku od svake odgovornosti za raspadJugoslavije” ili da poku{avam djelomi~noopravdati Janeza Jan{u od krivice za(pre)prodaju oru`ja uvredljive su i pod-meta~ke.

U karijeri sam ~esto istraìvaonepravilnosti koje je po~inilo ministarstvoobrane i kasniji premijer Janez Jan{a. Sfinskim kolegom Magnusom Berglundomistraìvao sam podmi}ivanje u aferi Patria.Janez Jan{a je sad pravomo}no osu|en nadvije godine zatvora (vi{e o tome dostupno

je na stranici http://www.media. ba/ bs/ma-gazin-novinarstvo/blaz-zgaga-kako-prem -ijera-poslati-u-zatvor).

Tvrdnje da ga èlim “oprati”neutemeljene su. Ali treba imati baremtoliko intelektualnog i elementarnog

po{tenja, pa javnosti jasno poru~iti da je iobrambeni ministar Janez Jan{a u vrijeme

dok je trgovao oru`jem imao svonadre|ene koji su po zapovjednodgovornosti odredili prodaju oru`ja.

Takve su ~injenice. Ako ih autorica nèli prihvatiti, to je njezino pravo. A moja du`nost upozoriti ~itatelje da autoric

prekraja ~injenice prema svojoj istini. Nikada i nigdje nisam optu`

Predsjedni{tvo Slovenije za korupcij preprodaju oru`ja i veleizdaju, kao {autorica navodi.

“Budu}i da je takve optu`be na ra~uSlovenije napisao Zgaga, jedan od navrijedit }e kao vjerovatne i vjerodostojnmo`da i tada kad vi{e ne}e biti nikoga onas koji smo danas tu. Ta misao je toliktu`na i toliko deprimiraju}a da doista nznam {to je jo{ ostalo od osamostaljenjazapisala je autorica.

I doista, pitanje je {to je jo{ 201godine ostalo od osamostaljenja? Mo`dsu konzervativni intelektualci ili “razumniki”, pogotovo oni iz kruga oko Novrevije dosanjali svoje tisu}ljetne snove slovenskoj dràvi, ali mnogi njezidràvljani u njoj su izgubili ìvot dostoja

~ovjeka. Korupcija, organizirani kriminagotovo sustavno uni{tavanje radnih mjesi bijeg mladih bez perspektive u tu|inu -

je dana{nja realnost “samostalne Slovenije”.

A u drugim dràvama nastalima n podru~ju nekada{nje Jugoslavije gdje divljao rat, stanje je jo{ mnogo gorAutorica je navela da je Jugoslavija “ve} svojem nastanku imala u sebi àlac smrtiS tim se je mogu}e sloìti, a mo`da i nijAli va`nije je pitanje, tko je ispalio t“àlac smrti” koji je uzrokovao raspadanu ~itavoj regiji i mnogim nara{tajima ote

budu}nost? I tko je za to suodgovoran?


ODGOVOR SPOMENKI HRIBA

JEZIK ČINJENICA: “Dr. Spomenka Hribar je potvrdilada je Slovenija donijela odluku o samoopredjeljenjujednostrano i konačno, čime je sve ostale republike uJugoslaviji stavila pred svršen čin. Pri tome suzanemarili dramatična upozorenja na moguće posljedicete odluke za druge jugoslavenske narode”

SRPSKO - SLOVENSKI RAZGOVORISlovenska i srpska delegacija sa Milanom Ku~anom i SlobodanomMilo{evi}em na ~elu sastale su se 1991. godine u kafani “Mrak”



Estoniji je od sticanja nezavisnosti1992. trebalo pet godina dazapo~ne pregovore, a sedamgodina od po~etka pregovora da2004. godine u|e u Evropsku

uniju. Kaù da su po~eli prakti~no ni od~ega u brojnim oblastima, da bi danas bili jedna od razvijenijih zemalja u evropskimokvirima, a ispred mnogih je u e-sektoru.

Na popisu zemalja po ljudskom razvojnomindeksu svrstana je u „dràve s visokimljudskim razvojnim indeksom“, na UN-ovoj listi zemalja s razvijenom e-upravomsvrstana je me|u prvih 20, a po Indeksu

percepcije korupcije TransparencyInternationala su na 28. mjestu, dok je BiHna istoj listi 72.

RECI NE KORUPCIJI

Korupciju svode ka minimumu, ali se protiv nje i dalje bore i trenutno im je jedanod najve}ih problema korupcija u vrti}imagdje sumnjaju da neki od roditelja uti~ukako bi se njihova djeca „progurala“ na listi~ekanja za dràvne vrti}e.

„Trenutno najvi{e sumnji na slu~ajevesukoba interesa imamo u zdravstvu, kao ina lokalnim nivoima gdje su mogu}e vezeizme|u politike i poslovne elite. Za sadapostoje i mogu}nosti za korupciju kada su upitanju liste ~ekanja za bolnice ili vrti}e,gdje roditelji dolaze u kontakt sa osobljemkako bi ‘ubrzali’ upis djece u dràvni

vrti}“, kaè Mari-Liis SööT, direktoricaOdjela za analitiku u Uredu kaznene

politike Ministarstva pravde Estonije.Poja{njava da je i njeno dijete na listi~ekanja.

„Dok ~ekam, dijete mi je upisano uprivatni vrti}, ali nemaju svi tumogu}nost“, kaè. Dodaje da je, kao {to jeslu~aj u brojnim drugim procedurama koje

dràvljani Estonije preko nekolikoaplikacija mogu direktno pratiti on - line, u pripremi sli~na i za vrti}e.

„Uskoro }e se pokrenuti aplikacijapreko koje }e liste ~ekanja za vrti}e mo}i dase provjere u svakom momentu on - line ida se prati njihova realizacija, tako da }emogu}nost da neko u|e preko reda biti i tuisklju~ena“, poja{njava. Nama s Balkana usvemu je ~udno kako to da se dijete nekogas visoke pozicije u dràvnom ministarstvu

pravde uop{te moè na}i na listi ~ekanja, a posebno za{to uop{te ima interes da svojedijete upi{e u dràvni vrti}...

Sli~na aplikacija za zdravstvo jezavr{ena i uskoro }e biti aktivna, tako da }ese liste ~ekanja, uz ime i prezime kaokorisni~ko ime i broj li~ne karte kaolozinku, u svakom momentu mo}i

provjeriti on - line.Ako vam se u~ini da dràvna slu`benica

mo`da uljep{ava situaciju, razuvjeri}e vasJaanus Tehver, predsjednik Upravnogodbora estonskog Transparency Interna-tionala. Kaè da u oblasti borbe protivkorupcije ima jo{ toga da se uradi, postojeodre|ene sive zone, ali da su ljudima uEstonije na raspolaganje stavljeni svi

potrebni alati pomo}u kojih mogu samuticati na smanjenje korupcije.

„Dosta toga im je na raspolaganju, akao i u svakoj zemlji, bez obzira koliksistem i nevladin sektor uradili, na kraju sve do toga kako }e gra|ani korupciprepoznati i uklju~iti se u borbu protiv njAko se oni ne uklju~e, onda ni{ta nvrijedi“, kaè Tehver. Pokazuje nanekoliko internet stranica uz pomo} kojsvaki gra|anin Estonije na jednostavana~in u svakom momentu moè saznave}inu podataka za koje u BiH trebaju daobijanja {altera, a ~ak i novinari do mnog

podataka, koliko god su jednostavni, ~esne mogu na zvani~an na~in do}i ili ih

maksimalno opstruira.


REPORTA@A

Tekst i foto: ALMIR PANJETA

Reporter „Slobodne Bosne“ u organizaciji Evropskogcentra za novinarstvo (EJC) boravio je s grupom

novinara iz regiona u Estoniji, gdje je imao prilikuupoznati se sa načinom na koji je ova zemlja, nekada

članica Sovjetskog saveza, za kratko vrijeme od

sticanja nezavisnosti 1992. već 1997. otpočelapregovore a potom 2004. i postala članica EU.Danas je Estonija lider u mnogim poljima, posebno

u borbi protiv korupcije, a tvrde da i pored 25 postoRusa kod njih ukrajinski scenarij nije moguć

MOŽE LI SE ESTONIJI

DESITI UKRAJINSKISCENARIJ?

ESTONIJO, KOTE NIJE VOLIOEstonci imaju dvaizbora: Ili EU, iliRusija



Pokazuje nam prvo „~udo“: stranicu preko koje svaki punoljetan Estonacupisuju}i svoje ime i broj li~ne karte moèsaznati status svakog tendera koji se

provodi na dràvnom ili lokalnom nivou.„Imate izlistane tendere uz njihov status

— da li su tek objavljeni, ili su u toku

procedura izbora, realizacija ili su pakokon~ani. Uz svaki moète odmah vidjetive}inu tenderske dokumentacije, a akone{to nedostaje, na zahtjev su vam du`nidostaviti taj dio dokumentacije natradicionalan na~in — na papiru ili u e-

mailu“, kaè nam Tehvar, i otkrivamo da

mail koji kod nas „u zemlji faxa predstavlja napredni stepen komunikacidràva-gra|anin, kod njih ve} predstavl„tradicionalan na~in“.

Pored tendera, Estonci imaju pristuregistru u kojem su podaci svih gra|ana

politi~ara i preko kojeg unosom imena


“SB” U ESTONIJ

„Estonski Rusi trenutno nemaju razloga ni povoda za

izazivanje nereda, ukoliko bi pak do{lo do upadaproruskih snaga izvana, s obzirom da smo u EU i uNATO-u, vrlo brzo bi bili odstranjeni!“



pretraìva~ i klikom na ime mogu vidjeti podatke o posjedu akcija firmi, ~lanstvimau upravnim odborima i vlasni{tvu nadzemlji{tem.

„Podaci o zemlji{tu su u stvarnomvremenu i unose se direktno, tako da ~imneko kupi zemlji{te, ve} u narednoj minutije taj podatak ovdje dostupan“, poja{njavanam Tehever. Kad su politi~ari u pitanju, uzspomenute podatke, online je mogu}e usvakom momentu provjeriti iznose njihovihmjese~nih primanja. Kao primjer ukucavaime i prezime aktuelnog predsjednikaToomasa Hendrika Ilvesa, pa vidimo da jeza prva ~etiri mjeseca ove godine zaradio26.000 eura, a u pro{loj godini je primio60.602,76 eura, da nema automobil, imakredit s hipotekom... Pitamo ga da li, sobzirom na toliku dostupnost podataka svihgra|ana, imaju problem privatnosti:

„U nekoliko navrata su pokrenutediskusije, ali Estonci iz nekog ~udnograzloga nemaju problem s objavljivanjem

svih ovih podataka. Jedino su svi bili protivobjavljivanja podataka o vrsti vozila kojeposjeduju, tako da je to izostavljeno“,

poja{njava.Kad su imovinski kartoni odnosno

indeks sukoba interesa politi~ara u pitanju,

dostavljanje podataka je na dobrovoljnoj bazi, ali su ih skoro svi dostavili.

„Samo 15 s najvi{eg nivoa, i oko 200njih iz op{tinskih odbora nije dostavilopodatke, {to je vrlo mali broj, ali danas

objavljujemo imena svih njih, pa ih javnomoè pitati imaju li razloga da ne{to krijukaè K en-Marti Vaher, predsjedavajuAntikorupcijskog komiteta ParlamenEstonije i nekada{nji ministar pravde (200


REPORTA@A

Pro{etali smo ulicama

Tallinna i osjetili no}ni ìvotdanju - u ovo doba godinesunce zalazi kasno a no}i skoroda i nema.

Grad ima oko 430.000stanovnika, va`na je privrednai putni~ka luka i jedan je odnajstarijih i najve}ih gradskihsredi{ta u sjeveroisto~nojEvropi. Kad je vjera u pitanju,Estonci uglavnom ne vjeruju – 54 odsto su ateisti, 16,5 odstose ne izja{njava, 16,15 odstosu pravoslavci, 9,9 luterani,

dok su katolici, muslimani,budisti, jehovini svjedoci iestonski neopagani uprocentima ispod 1 odsto.

[etaju}i starom gradskom jezgrom moète vidjeti neke odnajljep{ih i najstarijih gra|evinau ovom dijelu Evrope, pa jeUNESCO staru gradsku jezgruza{titio i stavio na listusvjetskog naslije|a, a ima iza{to.

U gradu je apotekaosnovana davne 1422. godine

- koja jo{ radi, tu je CrkvaSvetog Olafa koja je od 1549.do 1625. vaìla za najvi{ugra|evinu u svijetu, a u starigrad se ulazi kroz Viru kapiju.

Tu je i jedna od najstarijihkr~mi koja je ure|ena u stilu ukakvom je bila u 16. vijeku,sve osoblje je u odje}i iz togperioda, nema struje i jedinoosvjetljenje su svije}njaci, u

jednom di jelu su sa~uvane

drvene grede iz 17. vijeka.Sve to ispri~ala nam jedjevojka koja se zove Jelena,tu radi odjevena u odje}u iz15. vijeka a porijeklom je izHrvatske. Bavi se umjetno{}u,glumom, studirala jefotografiju u Tallinnu i kaè da

je me|u 7 Hrvata koliko ih je uTallinnu...

“Studirala sam modnidizajn u Hrvatskoj, filmsku

akademiju u Pragu, fotografiju

u Tallinnu, i ovdje ostala ve}{est godina. Bavim seslikanjem, a kad ne slikamnekoliko dana u sedmici ovdjesam s ekipom, radimo kaopromoteri za restoran ’OldeHansa’, turistima govorimo omjestu...”, pri~a nam Jelena.

Tallinnu ne nedostajezelenila, nije prljav ali moèdjelovati blago zapu{ten. Ljudivole cvije}e, ima ga nasvakom koraku, stalno gakupuju i poklanjaju u svim

prilikama. Tallinn je najboljeposjetiti u ljetno doba kada jedan najduì i krajem junasunce ’iza|e samo {to jeza{lo’, sumrak traje skoro dopono}i kada sve izgleda kaoda }e tek svanuti i nemamrklog mraka. Zimi je obrnutopa dan traje tek nekoliko sati. ljeti zna ’zapuhati’ pa setradicionalne kape, rukavice idruge pletene tradicionalnestvari prodaju na {tandovima ugradu.

MIJENJAJU DAN ZA NO]

Kafane s atmosferom Srednjeg vijeka – k’o kod kuće!

VUNA GLAVU ÛVA Usred ljeta lako vam moè zatrebati vunena kapa



— 2005) i ministar unutra{njih poslovaEstonije (2011 — 2014).

USPJE[NA EVROPSKA PRIÂKad su konkretni slu~ajevi korupcije u

pitanju, „zvijezde“ ove oblasti u novijem periodu su nekada{nja ~lanica Evropskog parlamenta K ristiina Ojuland i aktuelnigradona~elnik Tallinna Edgar Savisaar i tozbog skandala koji kod nas ne bi u{li ni nadno stranice dnevnih novina.

Ojuland je uhva}ena u poku{ajulaìranja unutarstrana~kih izbora i to tako{to je iskori{teno glasa~ko pravo 39 starijih~lanova njene stranke bez njihovog znanja.„Izvr{ilac radova“ je bila Taimi Samblik,direktorica odjela za regionalni razvoj, koja

je nakon otkri}a skandala istupila izstranke, dok je Ojuland izba~ena. Skandal je otkriven u maju 2013., a premijer Estonije Andrus Ansip i predsjednik

Reformske stranke Kristiinu Ojuland je izstranke izbacio 5. juna. Iste godine.Interesantno je da je odluka o izbacivanjuostala i nakon {to je utvr|eno da laìranih

39 glasova nisu ozbiljno uticali na kona~nerezultate.

„Kolega Markus koji se u na{ojredakciji bavi bazama podataka ima obi~ajpretraìvati sve dostupne podatke, vidio jene{to sumnjivo kod rezultata glasanja gdjeje jako puno starijih osoba glasalo e-votingom. Pokazao mi je podatke, to mi jebilo jako sumnjivo i smatrao sam da ti ljudijednostavno ne znaju glasati na taj na~in.Provjerili smo neke i rekli su nam da uop{tenisu glasali. Kada sam napisao tekst, nismoo~ekivali da }e sve toliko daleko oti}i,

vijest je poslije bila u svim medijima i nadràvnom dnevniku“, ispri~ao nam jeDannar Leitmaa, novinar sedmi~nika Eesti Ekspress koji je napisao tekst na osnovu

otkri}a kolege Margusa Jarva, za {ta obojica dobili Bonnier nagradu zistraìva~ko novinarstvo.

U slu~aju aktuelnog gradona~elnika, o

je pod pove}alo javnosti do{ao nakon {to pred lokalne izbore indirektno reklamiraiz gradskog budèta, {to je opet praksa nna{im prostorima. Savisaar je iskoristkampanju za sportski doga|aj koji redovnorganizira grad, pa je na plakat stavio svojfotografiju uz poziv gra|anima da do|Kako nije poznat kao sportski tip, to okarakterizirano kao zloupotreba javnonovca za samopromociju te }e morati vratioko 100.000 eura koliko je kampanjko{tala, a mogao bi se suo~iti i sa krivi~nigonjenjem!

Kada iz zemlje koja je ve} skoro 2godina „u tranziciji“ iz jednog sistema drugi, od toga 19 godina poslije rata, do|eu zemlju koja je bila dio Sovjetskog saveza koja danas sa svojih tek milion i 30hiljada stanovnika u mnogim segmentim

parira najrazvijenijim zemljama Zapada, e-governmentu je ispred mnogih, nmoète a da se jo{ razo~araniji ne vratit

Ne zbog njihovog uspjeha, ve} zbog na{eneuspjeha.

Daleko od toga da je u Estoniji svidealno. Kako nam je kazao UkSarekanno, {ef Odjela javnog reda

kaznene politike, zemlja je tokom 90- pro{la kroz sukob s organiziranikriminalnim grupama, tada su bili prvi p

postotku zatvorenika u zatvorima dok suuz alternativne mjere i novi krivi~ni zakondalje u vrhu u EU kad je broj zatvorenika

pitanju. Trenutno je kriti~no podru~je grad Narva koji je najbliì St. Petersburgodakle nerijetko „dobace“ kriminalngrupe, trenutno imaju problema traffickingom i drogom, posebno zabrinjava visok stepen smrtnosti od novdroge phentanyle od koje je 2012. umr180 ljudi, a trenutno imaju 15.00

registriranih ovisnika.


“SB” U ESTONIJ

U Estoniji 25 posto stanovni{tva suRusi, dok je ve}ina etni~kih Estonaca uz

nekoliko manjina. U upotrebi je i ruski jezik, dok Rusi naj~e{}e prate televizijskestanice, {tampane i on - line medije izRusije pa su, kako su nam kazalisagovornici, umnogome pod uticajemRusije. Ipak, niko od Estonaca s kojimasmo razgovarali ne pla{i se „ukrajinskogscenarija“ u Estoniji, iako su na oprezu adràva je i zvani~no od EU i NATO-atraìla o{trije reakcije prema Rusiji zbogsituacije u Ukrajini.

„Trenutno je ekonomska ipoliti~ka situacija u Estoniji ure|enai mirna, i etni~ki Rusi jednostavno

nemaju ni motiv ni povoda dazapo~inju bilo kakve proteste i

nerede. Ukoliko bi pak do{lo doupada proruskih snaga izvana, sobzirom da smo u EU i u NATO-u,vrlo brzo bi bili odstranjeni“, kaèErkki Bahovski, oficir za informisanje upredstavni{tvu Evropske komisije uEstoniji. Dodaje kako je i poredgeneralno visoke podr{ke EU, ona jo{vi{e porasla nakon nereda u Ukrajini,

jer Estonci osjete ve}u sigurnost unutarEU i NATO-a.

„Jednostavno, nema previ{e izbora,ili EU ili Rusija, pa ljudi uglavnombiraju EU“, poja{njava.

SAMO DA RAT K)A NE BUDE

„Rusi u Estoniji nemaju razloga nipovoda za izazivanje nemira“

GRADONAÊLNIK U TALL(INN)UUz gradona~elnika glavnog grada veè sejedna od rijetkih korupcijskih afera

GRADONAÊLNIK U TALL(INN)UUz gradona~elnika glavnog grada veè sejedna od rijetkih korupcijskih afera



PSIHOLO[KI PROFIL

APLAUZ SILI I NEPRAVDIEmir Spahi} ve} desetlje}e unosi nemir istrah u redove reprezentacije BiH

APLAUZ SILI I NEPRAVDIEmir Spahi} ve} desetlje}e unosi nemir istrah u redove reprezentacije BiH



Nakon posljednje utakmice koju jereprezentacija Bosne iHercegovine odigrala naSvjetskom prvenstvu u Brazilu, uSalvadoru 25. juna i pobijedila

Iran rezultatom 3:1, bosanskohercegova~kinovinari ~ekali su izjave na{ih fudbalera.

Neke su i dobili, no nakon {to je novinar BH radija 1 Salih Hadìali} izgovorio: “A,evo i kapitena” , Emir Spahi} je ne{to

promrmljao, pa smo “prevod” imali priliku

pro~itati na ekranu: “Nemojte ni poku{avati, moè vas sram i stid biti.” Ve}sutradan smo bili “zate~eni” informacijomna jednom od portala: “Novinari BHRT-a koji borave u Brazilu susreli su se s

problemima nakon me~a na{e reprezentacije protiv Irana.”

EVROPSKI SREDNJI PRST Novinari su bili iznena|eni zbog

neprofesionalnog odnosa na{ih igra~a prema medijima, prvenstveno EmiraSpahi}a. Ali, nejasno je - za{to? Pa, zar nisuti isti novinari, ili barem ve}ina njih, tog

istog Emira Spahi}a lansirali u zvijezde, ada nije ni pro{ao put preko trnja. Sada im seto vratilo, jer na{ kapiten, odavno je

poznato, ne trpi kritike. Pri~ali su novinari

da se Spahi} nakon utakmice protiv Nigerije u Cuiabi, koju smo izgubili 1:0, potukao u svla~ionici sa VedadomIbi{evi}em. Pa su se Spahi} i Ibi{evi}

potom zajedno fotografisali i taj snimak postavili na jednu od dru{tvenih mreà,kako bi demantovali novinare koji sva{ta

pri~aju . Uglavnom, Spahi} se naljutio, anovinari ostali uskra}eni za njegovu izjavu.Jazuk! Kao da je imao {ta re}i. Sve {to jeimao rekao je na terenu u toj utakmici. Bio

je krivac za gol koji nam je dao PeterOdemwingie, iako je mahao rukama jer nam sudija prethodno nije dosudio prekr{ajnad njim. A i taj sudija-amater O’Leary sa

Novog Zelanda dobro zna {ta je Labudovo jezero . Dakle, najzna~ajniji bijeli balet uistoriji te umjetnosti. Uglavnom, tek nakonIrana po~ele su se raspetljavati storije ona{em kapitenu. Iako je jedna od njih davnoispri~ana u ovim novinama, a u fokusu je

bio njegov uticaj na sastav na{e repre-zentacije. [to je evidentno i danas. KadLionel Messi moè krojiti sastav Argentinekao njen kapiten, za{to ne bi mogao iSpahi} sastav Bosne i Hercegovine. S timda je Messi najbolji fudbaler na svijetu, ili

jedan od dva najbolja, a Spahi} jedan oddva najsporija stopera u Evropi.

Vratimo se samo malo unazad, na “srami stid” s po~etka ovog teksta. Naravno,Spahi} nikada nije rekao da ga je “sram istid” ènskog dijela svoje familije zbog

srednjeg prsta koji je pokazao golmanEintrachta iz Braunschweiga, zbog ~ega g

je Sportski sud Njema~kog fudbalskosaveza kaznio sa 15.000 eura. Nije g“sram i stid” bilo ni kada je na atletskotartan stazi Stadiona Ko{evo prije treningfotoreporteru na{eg magazina zaprijet“sankcijama” ako bude snimio njeganekada{njeg sportskog novinara Dnevnoavaza Arsena Novaliju, s kojim je bio sukobu, dok je funkciju selektora obavljaMiroslav ]iro Blaèvi}. Ma, kakav “srami kakav “stid” nakon {to je zeni~ka polici11. oktobra pro{le godine protiv njeg

podnijela prekr{ajnu prijavu, zato {to

S.E. napao policajca koji nije dozvolio dvoza~ na{e reprezentacije parkira autobna mjesto, gle ~uda!, koje za to nije ni bi

predvi|eno. Mo`da i u svom rodnoDubrovniku ima obi~aj napadati policajkoji mu ne dopu{taju parkirati li~automobil na prilazima Starom gradPilama , Stradunu , a na mjestima koja nisozna~ena kao parkirna. Ili, kako se ni“sramio” i “stidio” u Novom Vinodolskomgdje se na{a reprezentacija pripremala z

prvu utakmicu onog prvog baraà protPortugala u novembru 2009., kada jucijenio Blaèvi}a, pa je na gol crti

Lisabonu stajao njegov povrije|eni jaraKenan Hasagi}, a ne kao od brda odvaljenzdrav, jedan od najboljih evropskgolmana Asmir Begovi}. Ta~no, branio


EMIR, TAJ STRA[NI NEMI

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV “SB”

Sada više nikom nije jasno zbog čega su sve ove godine selektori reprezentacije inajvažniji funkcioneri u Nogometnom/Fudbalskom savezu BiH tolerisali klasičnu

torturu, još uvijek, aktuelnog kapitena naše selekcije EMIRA SPAHIĆA (34);psihološki nestabilan, konfliktan i nevaspitan, bezobrazan i neotesan,

nikako nije zaslužio da nosi dres naše reprezentacije

“BOSANSKI SUAREZ”IZ DUBROVNIKA

Kapiten fudbalske reprezentacije BiH tokom svojekarijere je tukao (sa)igra~e, istjerivao novinare iz hotela,

davio glasnogovornike, prijetio policajcima, diktirao

sastave selektorima, kiksao u najva`nijim utakmicama...

S L U ^ A J S P A H I ]



Begovi} dvije godine kasnije u drugojutakmici drugog baraà protiv Portugala,tako|e u Lisabonu, i primio {est golova.Ipak, zar nije svih {est golova prozujalo,

prostrujalo, pro{i{alo kroz odbranu ~iji jeSpahi} bio komandant. Ali, Begovi} je, ponjemu, bio najve}i krivac za na{ tada{nji

poraz, a ne on.“Da je Pape imo muda da ga otjera, sve bi bilo bolje” , rekao je, izme|u ostalog, VelidSpaho, jedan od tri komentatora BHT-a naovogodi{njem Svjetskom prvenstvu , nekomod uposlenih u sarajevskoj bazi utelefonskom razgovoru poslije utakmice

protiv Nigerije, misle}i na igra~a srodnog prezimena. Velidov, o~igledno, du{maninsnimio je taj razgovor i podijelio ga nainternetu sa javno{}u. I, naravno, ne samo

bosanskohercegova~kom. Me|utim, nije utome problem, ve} u ~injenici da na{ikomentatori na{e igra~e kritikuju tek kada

su sigurni da to ne}e ~uti i hiljade gledalacaBHT-a... A ~ule su na internetu, umjesto u

programu Javnog servisa . Valjda su pla}eniza to da ukazuju i na nus produkte u na{emnajboljem timu, a ne samo da nas zamarajusvojim neartikulisanim, visokodecibelnim iiritiraju}im glasovima, imitiraju}i, svi do

jednog, sportskog komentatora HTV-aDragu ]osi}a. Sjetite se samo da je Velidov“brazilski kolega” Igor Kristi}, nakon na{eg

poraza od Portugala (“s rezultatom 6:2” ,Kristi} ne zna instrumental!) u novembru2011. u gostima, izljubio Emira Spahi}a

prije nego {to }e mu uzeti izjavu, a i ispratioga je sa terena kao narodnog heroja. Da bimu to Spahi}, onako ljubazno, kako samoon to zna i umije, “vratio” u Brazilu.

SKITANJE I “SPECIJALNO VASPITANJE”Emir Spahi} pokupio je sve najgore

osobine Hercegovaca, porijeklo mu je bile}ko-gata~ko, i Dubrov~ana, gdje jero|en, odrastao i po~eo igrati fudbal: lukav

je i prepreden, bezobrazan i prepotentan,voli udariti s le|a i galami bez ikakve vezei potrebe. U najboljoj reprezentaciji Bosne iHercegovine je od 2003. godine. Imao je on

i solidnih partija, ali se pamti tek tih

petnaestak, dvadeset lopti koje je iz svog{esnaesterca suvereno iznio kao nekadVelimir Zajec. [to je, prizna}ete, vrlo malo.Kiksao je kad je to bilo najva`nije: protivFrancuske u Parizu, u oktobru 2011. i protiv

Nigerije u junu ove godine. Ali, pitanje svih pitanja je kako Emir Spahi} moè biti

kapiten fudbalske reprezentacije Bosne iHercegovine, kada se pona{a kao da jeisko~io iz filma Specijalno vaspitanje Gorana Markovi}a? I kako se, uop{te, mo e

pitati za bilo {ta? Ali, mo`da ste se v po{tovani ~itaoci, upitali za{to se nareprezentativci prije odlaska u Brazil nis

pripremali u Trening kampu u Zenici, ko je 2. septembra 2013. li~no otvor predsjednik UEFA-e Michel Platini, negna podru~ju op{tine Ilidà. Odgovor j

jasan i jednostavan: da bi Emir Spahi}njegov najbolji drug Edin Dèko bili { bliè kafa(na)ma u centru Sarajeva. Tdvojac je toliko drsko i toliko o~igledn

bojkotovao Safeta Su{i}a toko prijateljske utakmice koju smo igrali protEgipta po~etkom marta ove godine Innsbrucku, samo zato {to selektor tada reprezentaciju nije pozvao njihovofavorita Senijada Ibri~i}a, koji je u takvformi da ne bi mogao igrati ni za sarajevsk

premijerliga{e. Ipak, za Ibri~i}a su trebala prona}i mjesta u avionima na puka Brazilu.

Ali, nije glavni krivac Emir Spahiosim {to je nevaspitan, drzak, bezobrazanve} selektor Su{i} i rukovodstvFudbalskog saveza Bosne i Hercegovinna ~elu sa Elvedinom Dinom Begi}em. K

je to Spahi} pa da ga se treba trpiti? Neknam samo odgovore na to pitanje. “Spah


PSIHOLO[KI PROFIL

“Miki ima okruglo i zadovoljno lice” ,po~inje opis svog lika peruanskinobelovac Mario Vargas Llosa u romanuDiskretni heroj . Upravo tako, na{ Miki,Emir Spahi}, ima “okruglo i zadovoljnolice”, pogotovo kada snima reklamu zaSberbanku . Samo je malo nezadovoljnijibio kada je u Brazilu, za Goal.com izjavio:“Kritika je dio na{eg posla. Cijelo vrijeme se morate nositi s njima. I moramo je prihvatiti jer nismo igrali dobro. Ali, neke druge stvari su postale malo previ{e

osobne, kritike su bilu prete{ke. Nisam o~ekivao to od mog naroda, ali o~ito daimam mnogo neprijatelja. Pokazali smo svijetu {to je bh. nogomet i ponosan sam zbog te ~injenice. Bh. mediji to ne mogu promijeniti. Ne mogu nam to oduzeti.” Niti}e oduzimati. Jedino je zaboravio re}i da

je on svijetu pokazao - ni{ta, dok je samsebi najve}i neprijatelj. A i sada{njikriti~ari nekad su ga milkili kao da jeLassie... A Lassie se, kao {to znamo,vra}a ku}i... U Dubrovnik!

NA[ MIKI

Kad svijetu pokažeš ništa,

umjesto barem nešto

KROJAČI SUDBINE: KadLionel Messi može krojitisastav Argentine kao njenkapiten, zašto ne bi mogaoi Spahić sastav BiH; s tim

da je Messi najbolji fud-baler na svijetu, ili jedanod dva najbolja, a Spahić jedan od dva najsporijastopera u Evropi

HRONOLOGIJA DRSKOSTIKapiten selekcije na{e dràve pravio jeincidente gdje god je i za koga god je igrao



sebi dozvoljava puno vi{e no {to smije. U Brazilu je odre|ivao ko smije u}i u hotel reprezentacije a ko ne. U isto vrijeme,njegov se brat {etkao po terenu s akreditacijom Nogometnog saveza oko vrata. Emir Spahi} je taj koji je nakonutakmice sa Iranom psovao bh. novinare

rje~nikom koji nije za eter. On je taj koji je 2011. godine tjerao iz reprezentacije golmana Asmira Begovi}a 18. novembra 2009., da bi branio njegov prijatelj KenanHasagi}. On je taj koji na novinare hu{ka

polusvijet iz ovda{njeg podzemlja” , rekao je 26. juna u svom kriti~kom osvrtu uDnevniku Federalne televizije kolegaNedim Hasi}, koji je rade}i u ovimnovinama i prvi ukazao na nesta{lukenedodirljivog kapitena. A Spahi} je uBrazil jo{ samo trebao pozvati NikoluKarabati}a, svog prijatelja iz dana kada suoba igrala u Montpellieru, jedan u

fudbalskom a drugi u rukometnom klubu iztog grada na jugu Francuske. Spahi} jenajboljeg svjetskog rukometa{a doveo i uSarajevo, negdje na prelazu iz 2009. u2010. godinu, a u Francuskoj su bili tako

pristojni i u~tivi da je predsjednik

Fudbalskog kluba Montpellier nakonodlaska Spahi}a 2011. izjavio kako nema{anse da u njegovom klubu vi{e ikada

zaigra Bosanac. Povod je bio “slu~ajnSpahi}ev lakat u utakmici protiv Lensa , z{ta je dobio rekordnih sedam utakmicneigranja, plus jo{ ~etiri ranije, ali isgodine. Predsjednik Rukometnog klubMontpellier nije se ogla{avao, zato {to j

Nikola Karabati} i tada, a i sada je, najbolrukometa{ na planeti. Spahi} je u svoj“bogatoj istoriji” i rukama davio portparosvog sada{njeg kluba Bayera Leverkusena, prije toga se u njegovotada{njem klubu Sevilli potukao ntreningu, a 2010. je u prijateljskoj utakmina{e reprezentacije protiv Njema~ke

Frankfurtu opalio {amar Marku Marinu. P povratku iz Portugala, 2011., otjerao operskog umjetnika i aktuelnog ministkulture i sporta Kantona Sarajevo Ivic[ari}a sa njegovog mjesta u avionu, otjerao je i novinare iz kompleksa Guaruji, gdje su na{i igra~i bili smje{tedo susreta protiv Nigerije.

Safet Su{i}, o~igledno, nije imao snagu da Spahi}evo ime ne pro~ita na prekonferenciji kada nam je saop{tavao spisaigra~a za utakmice na{e reprezentacije kvalifikacijama, kao ni za SP. Kao {to nemni tu snagu da Edinu Dèki, kao selektoMeksika Miguel Herrera svojoj najve}zvijezdi Chicharitu, kaè da malo odmor

jer vi{e je selektor îlea Jorge Sampaoli“trenerskom boksu” uz aut liniju pretr~ao

jednoj utakmici nego na{a najve}a zvijezdu sve tri. To je mogao re}i Ivica Osim nSvjetskom prvenstvu u Italiji 1990. DejanSavi}evi}u, bez imalo gri`nje savjesti, aSu{i} Dèki nije. Mogu}e je da }e to Dère}i na{ novi selektor, u kvalifikacijama znaredno Evropsko prvenstvo . Mo`dDu{ko Bajevi}? Ipak, za razliku oSpahi}a, Dèko zna igrati lopte i nije ba

toliko bezobrazan.


EMIR, TAJ STRA[NI NEMI

BAŠ SKROMNO: U najbo-ljoj selekciji BiH Spahić je od 2003. godine. Imao je on i solidnih partija, alise pamti tek tih petnaes-tak, dvadeset lopti koje

je iz svog šesnaestercasuvereno iznio kao nekadVelimir Zajec. Što je,priznaćete, vrlo malo

KAFU IM, BESTRAGA, ISPECIEmir Spahi} i Edin Dèko najbolji su drugovi inajuticajniji ~lanovi reprezentacije BiH

PROHUJALO S EMENIKEOMAkcija iz koje je Nigerija postigla gol ipobijedila na{u reprezentaciju



Gostovala je u Sarajevu Be~ka filharmonija i ko zna kada }eopet. Ali je va`no da je gostovala.

Neki }e re}i u “pravo vrijeme”, naobiljeàvanju stote godi{njice

sarajevskog atentata i po~etka Prvogsvetskog rata. Neki, pak, vele da su moglido}i i na neki drugi datum neke drugegodine, jer sve~ano obiljeàvati “otvaranje”

jedne od dvije najve}e klanice u istorijiljudskog roda nije primjereno. Uvaàvamo bilo koje mi{ljenje, ali uvaàvamo i na{e,da je koncert Be~ke filharmonije , koji jeodràn 28. juna u obnovljenoj Vije}nici ,

jedan od najzna~ajnijih muzi~kih doga|ajaorganizovanih u 552. godine postojanja[ehera.

IZAZOVAN I KOMPLEKSAN PROJEKATA mo`da je i najzna~ajniji, uz naravno

onaj uprili~en 19. juna 1994., tako|e uVije}nici , ali tada poru{enoj, kada jeSarajevskom filharmonijom dirigovaoslavni maestro Zubin Mehta, a nastupilisu Jose Carerras, R uggero Raimondi,Cecilia Gasdia i Ildiko Komlosi. Dobro,gostovao je i U2 na Ko{evu , 23.septembra 1997., ali ostanimo u sferiklasi~ne glazbe.

Be~ka filharmonija utemeljena je 28.marta 1842. godine. To su oni muzi~ari {tosvakog prvog januara, kada su jo{ “fri{ke”uspomene na najlu|u no}, rade ba{ kao iskija{i-skaka~i u Garmisch-Partenkirchenuu okviru turneje êtiri skakaonice , i svirajuRadetzky mar{ ba{ kao da nije praznik.

Mada je praznik, sam po sebi , kad god igdje god svira Be~ka filharmonija . Bezobzira {to je ovog 28. juna bio i Vidovdan i

prvi dan ramazanskog posta. Vjerovatno se pro{le subote obiljeàvao jo{ koji praznik, jer taj 28. juni je neki ~udan datum. S tim dasmo mi gledali i slu{ali Be~ku filharmoniju

dan ranije, na generalnoj probi. Zato {to jesubota bila rezervisana za VIP goste, alitreba{ biti zadovoljan i da live vidi{ i ~uje{samo deset posto od ukupnog broja ~lanovaBe~ke filharmonije , njih ima vi{e odstotinu, a ni Ivica Osim nije bio VIP.Sarajevski koncert organizovali su BHRT,EBU, France Télévisions i ZDF, a emitovan

je i u evrovizijskoj razmjeni.“Jo{ od 2011. godine, kada je me|u

nama ro|ena ideja za koncert planetarno slavne Be~ke filharmonije u Sarajevu,upravo na dan kada }e svijet obiljeìti

stolje}e od po~etka I svjetskog rata, znali smo da nam predstoji veliki, izazovan i kompleksan projekat, posebno zato {to je Vije}nica tada jo{ uvijek bila pod gra|evinskim skelama. Uz svesrdnu

podr{ku i koordinaciju Evropske radio- difuzne unije, tri javna emitera udruìla su svoje najbolje profesionalne,kreativne i produkcijske potencijale kako bi danas realizovali muzi~ki doga|aj najvi{eg kvaliteta” , napisao je u

prigodnom katalogu {tampanom predovaj doga|aj Dejan Kukri}, izvr{ni

producent koncerta Be~ke filharmonije u

Sarajevu.A “udruène snage” stvarno su poloìle

ispit. Jo{ od samog starta, kada su Be~lijeodsvirale himnu Bosne i Hercegovine,autora Du{ana [esti}a. Najljep{a je toizvedba “himne bez teksta” do sada, nekase ne naljute ~lanovi Gradske limene glazbe/muzike Stolac . Jedino {to gostima,kada su ~uli prve tonove na{e nacionalnehimne, nije bilo jasno trebaju li ustati. Ipak,red je red. A mo`da smo trebali ustati i na

prve tonove naredne kompozicije, Poco Adagio, Cantabile Josepha Haydna, nama

poznatije kao multiplicirana njema~kahimna, ~isto zbog onih vi{e od 300.000izbjeglica koje je tokom posljednjeg rataregistrovao UNHCR, a o kojima je skrbila“Bundes” Vlada. ûdna je istorija te himne:Haydn je po~etkom 1797. dobio zadatak dakomponuje himnu za Cara Franza II, a iste

godine je autor koristio melodiju i drugom stavku svog Guda~kog kvartetkao temu za niz varijacija. Ovo sm

pro~itali u katalogu, nije da smo znali. Ipaznamo da su varijacije, i to ~etiri, za dvi


“KRAJ SVIJETA”

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: EBU/ALMIN ZRNO

Koncert BEČKE FILHARMONIJE, događaj najvišeg ranga gdje god da u svijetunastupa taj orkestar, u Sarajevu je pripreman tri godine; prisustvovali smo

generalnoj probi majstora klasične muzike, 27. juna

PRAZNIK U SARAJEVU

[esti}, Haydn, Schubert, Berg,Brahms, Ravel i Ludwig van

Beethoven u “Vije}nici”



Tako kaù knjige starostavne: gusle(pluralia tantum) spadaju u

porodicu kordofonih (ì~anih)instrumenata. Naj~e{}e se (ba{kao i najpopularniji Fenderov

model - Stratocaster ) prave od javora, a

historijski izvori vode do 13. stolje}a kad sugusle, navodno, svirane na dvoru srpskogkralja Stefana Nemanji}a. Kasnije, njihovuslavu }e pronositi poljski pjesnici u 17.stolje}u, ali mjesto u svjetskoj kulturnoj

ba{tini im je obezbijedio Vuk Karadì}svojom Malom prostonarodnom slaveno- serbskom pesmaricom (1814.) koja je

prakti~no prvi songbook juna~ke narodne poezije. (Veliki) dio svoje slave Vuk dugujeizvo|a~ima od kojih je zapisivao. Prvime|u njima je blind Filip Vi{nji} (oko1765.-1833.), slijepi guslar iz sela Me|a{au zvorni~koj nahiji (dakle, Bosanac), zakojeg Vuk misli “da je pesme odKara|or|ina vremena zacelo sam spevao”,i dvojica Kola{inaca: starac Milija “kojinije znao pesme kazivati redom, nego samo

pevati, a kako srkne malo rakije (...) takozabuni da svagda nije znao ni pevati”.

Drugi, donekle sli~an boemsko-hajdu~ki“model” bio je Te{an Podrugovi} (ro|enoko 1775. u “srcu” narodne epike, Kazanci-ma kod Gacka, Isto~na Hercegovina),rodom Gavrilovi}, pjesnik koji je, prema

Vuku, savr{eno znao kazivati . Vuk pi{e:“On je vrlo lijepo znao udarati u gusli ali pjevati nije znao (ili nije }eo) nikako, nego je pjesme kazvao kao iz knjige; i zaskupljanje pjesama taki su ljudi najbolji; jer oni osobito paze na red i na misli, a pjeva~i(osobito koji su samo pjeva~i) mnogi

pjevaju i ne misle}i {ta, i znadu redosamo pjevati, a kazivati ne znadu (s takimsam ja ka{to imao muku).”

NEKI DRUGI RITAM

“Borba” za primat izme|u pjeva~a tekstopisaca je, dakle, uvijek postojala, ali ~ini da je prvi koji je objedinio te dvije ulogsinger/songwriter , zapravo, Avdo Me|edov(1875.-1953.), muslimanski guslar iz BijeloPolja. Njegova je epska pjesma @enidSmailagi} Meha od 12.311 stihova posluì


“BORBA” ZA PRIMAT

U seriji proslava koje su“obilježavale” početakmožda i najveće klaniceu modernoj povijesti,naša se ekipa odlučila

za povratak u najdaljuprošlost; tek nakonšto je 27. juna završenageneralna proba “Bečkefilharmonije” u Sarajevuu Istočnom Sarajevu jepočeo “21. Sabor guslaraRepublike Srpske”:

neko bi rekao - sukobcivilizacija

U poku{aju traènja zajedni~kog jezika kad je u pitanjuovda{nja pro{lost, i sada{njost, treba prisluhnuti i onom

izrazu s kojim je sve po~elo

Pi{e: AHMED BURI]Foto: MARIO ILIÎ]

VIDOVDAN BEZWIMBLEDONA



~uvenom ameri~kom istraìva~u MilmanPerryju u osnivanju moderne teorije usmenknjièvnosti i moderne homerologije. Znan“Sandà~kog Homera”, kako je prozvaMe|edovi}, dostizalo je oko 150.000 stihov(!) od kojih je oko 98.000 sa~uvano nHarvardu, zaslugom profesora Zlatanôlakovi}a. Tradicija muslimanskoguslanja je danas o~uvana u rijetkislu~ajevima, uglavnom u Sandàku, pa

pri~e o “turskim” junacima pomazaboravljene. Ba{ kao i pri~e o guslama, kojima sam slu{ao kao mali, na krilima svorahmetli dede Alije, ro|enog oko Gacka,nane Dèmile iz Bile}e, odakle i dolaz“najè{}i” performeri ove pomazaboravljene discipline.

Stoga je, po zvuk i ritam, valjalo oti}i novogodi{nji 21. (tradicionalni, nego kakavSabor guslara Republike Srpske , ovgodine odràn u Lukavici (Isto~nSarajevo), u tamo{njem Kulturnom domTerminologijom stare {kole sportskonovinarstva bi se reklo: “Vrijeme i tereidealni za igru.” Pokroviteljstvo Minstarstva kulture Republike Srpskvidovdanska no}, i puna dvorana u kojoj backstageu u narodnim no{njama, prinastupa, sa gitarskim koferima u rukam

prolaze izvo|a~i ne odaju}i ni najmanznakove treme. Dok va{e reportere prolaztrnci od susreta pogledima sa VojislavoMaksimovi}em (nekada{njim profesorosarajevskog filozofskog Fakultet(pred)ratnog inspiratora i ideolo{kokomesara optuènog ratnog zlo~incRadovana Karadì}a), padaju na pam

stihovi iz pjesme Sarajevski atentaupu}eni Franzu Ferdinandu, koju izvoguslar Sa{a Laketi}: “Previ{e si pri~zarizik’o/tebe o|e nije zvao niko.” Panije, mislim se, ali ne}e nas valjda ovdjutepati. A i kolege smo, na kraju krajevSve mogu}e strahove od mogu}neprijatnosti je odagnao jedan o“takmi~ara” Milo{ Parovi}, koji je baciv

pogled na dvoranu koja se polakispujavala, ispalio: “Ma{ala, bi}e puno.”

bilo je. Od 68 prijavljenih takmi~ara polufinale se plasiralo njih 40. Najvi{naravno, iz Isto~ne Hercegovine, i to

udruènja Te{an Podrugovi} (GackoVojvoda Vlatko Vukovi} (Bile}aNevesinjska pu{ka (Nevesinje), dok je ~adevet izvo|a~a iz Trebinja podijeljeno dva udruènja - Vojvoda NedjeljkVidakovi} i Vojvoda Luka Vukalovi} .

Nakon intoniranja himne RepublikSrpske, uz nepodno{ljivo kr~anje razglas

po~inje takmi~enje, od kojeg se, budimiskreni, repertoarski vi{e o~ekivalo. “Ko snama na K osovu nije/suze svoje djece ne

pije.” Monotono, dakle: jer, moglo bi re}i da su gusle u popularnoj kulturi bivJugoslavije, barem tematski, sasvi

solidno “pratile” fenomene koji su


MA[ALA, MILO[E, MA[AL

GUSLARSKIDOAJENKostadin KostaPlakalovi}

SPREMNI ZA “BOJ”Trebinjci su do{li u vrlo jakom sastavu

X FACTORN.N. guslar u golfu



zbivali, u zemlji i svijetu: naprimjer,hrvatski guslar Jozo Karamati} je dvijegodine nakon atentata na Johna FitzgeraldaKennedyja, dakle 1965. za Jugoton objavioep Smrt u Dalasu (autor Boò Lasi}), koji je

bio prili~an dinarski “hit”. Nakon togasvako malo su se pojavljivale “prigodne”

plo~e koje su u desetercu opisivale pojedine(uglavnom) tragi~ne doga|aje iz (recentne)

povijesti. Tako su guslari Vukosav iVukoman [}eki} opjevali 1985. tragi~nusmrt Partizanovog centarfora DraganaMancea u saobra}ajnoj nesre}i (duplialbum, Jugoton, 1986.). Najve}e guslarskezvijezde u SFRJ bili su Bo{ko Vuja~i}(srpske, odnosno srpskocrnogorske) i MileKrajina (hrvatske, vrlo popularan i kasnijeu samostalnoj dràvi, pogotovo na sijelimakoje su organizirali dinaridi desni~arske

provinijencije). Doma}e snage je i tada, ba{kao i danas predstavljala guslarska legenda,koju smo sreli i u Lukavici, K ostadin KostaPlakalovi}.

POP-GUSLEZa izvedbu pjesme koju moète

pro~itati u okviru, Kosta(din) je na pro{lomSaboru dobio drugu nagradu, dok je naovogodi{njem festivalu sa pjesmomSenjanin Tadija bio tre}i. Pobijedio je goreve} citirani majstor iz Nevesinja Milo{Parovi}, koji je na ovogodi{njemtakmi~enju odbranio pro{logodi{nju

pobjedu. Ove godine s pjesmom K osaIvkovi}a, koju izvodi, fakat, maestralno.

@iri je drugo mjesto dodijelio guslaruVojinu Tepav~evi}u, opet iz gata~kogUdruènja Te{an Podrugovi} , a tre}i je bioKosta Plakalovi}, sa Senjaninom Tadijom,

pjesmom iz usko~kog ciklusa, koja je bila prili~no repertoarsko osvjeènje u odnosuna ve}inu pjesama koje su se izvodile.Plakalovi}a su nagradile i kolege izvo|a~i,koje su ga u internom glasanju proglasilenajboljim. A da je pojava - jeste: u no{nji odzelene ~ohe i staturom kr{ne starine, Kostaizgleda kao da je upravo iza{ao iz nekenarodne pjesme. Pa }e, kad odsvira iotpjeva tu pjesmu, ponovo natrag u nju.

Bez obzira na nadanja da }emo ~utine{to moderne epike, recimo ne{to otragi~noj smrti Zorana \in|i}a ili neku

paralelu izme|u Vidovdana i Wimbledona ,ili barem odu Novaku \okovi}u, guslari suostali vjerni tradiciji: Car Lazar , Carica Milica , Boj na Mi{aru , La`ni car [}epan

mali , @enidba Du{anova , Murat na KosovDakle, uglavnom standardi, iako me|guslarima ima i mla|eg svijeta popMarka Crnogorca koji hippie imidò

podvla~i tradiciju pjevanja uz gusle. I takkakvo vrijeme, takve i gusle: narodntradicija koja polako gubi dah i korak novim vremenom, i kulturolo{ki fenomekoji svakako treba smjestiti u kontekstodvojiti od naplavina mr`nje koje sdonijela kriva tuma~enja i povijesnokolnosti koje su narodnu epikupotrijebile kao ideolo{ko pogonsko gorivrasisti~kih velikonacionalnih projekata. druge strane, u pravu }e vjerovatno bitioni koji }e re}i da stvar treba posmatratitotalitetu: Bosna i Hercegovina ne}e nzelenu granu dok se na jednom kraju gradu Vije}nici svira u slavu Austro-Ugarskmonarhije, a samo deset kilometara odatgusla o kosovskom boju!

Je li mogu}e razlu~iti te stvari, ili skako neki misle, te stvari neodvojive!? N

moraju biti: sjetimo se samo da je jo{ sta(dobri) R ambo Amadeus svoj prvi albuobjavljen 1989. nazvao Ho}emo gusle , a ndrugom, Psiholo{ko propagandni komple1991. snimio funky verziju epske pjesmSmrt popa Mila Jovovi}a . Sve moè skupsa svime, samo ako se pravilno pristupelementima, reklo bi se. Pogotovo ako salternativa guslama skupi i besmisleki~erski performancei , ili razmetljivnepotrebno krojenje nove povijesestradnih filozofa koji u nacijama tra`ljubimce i preko njih glume savjest svijetDrugim rije~ima, kad svira svako (i svak

ima pravo na interpretaciju povijesti), neksvira sve: pa i guslari u ~ijim smo osnovniriffovima s po~etka nekoliko puta ~uSatisfaction. Barem su prvi po~eli. Mogu}i zato {to smo u pompeznoj i su{tinsnepotrebnoj proslavi vijeka od po~etkmo`da najve}e klanice u modern

povijesti dobili i Haydna, i Berga, Brahmsa, i Schuberta i R avela, i Merlina[abana, i klapu Cambi i hor Kozaka (Bo`koliko para niza{to!?) - ali nismo po{terock and roll koncert, po koje, ba{ kao

prije rata moramo i}i u Beograd i Zagrebdalje. I zato, neka (i) gusala. Ma{al

Milo{e, ma{ala.


“BORBA” ZA PRIMAT

Kostadin Kosta Plakalovi} biv{i jeradnik sarajevskog GSP-a. ôvjek snajvi{e titula kad su u pitanjubosanskohercegova~ki guslari. Skoro dvametra visoki Romanijac, bio je zvijezda iovog Sabora, na kojem, ipak, nijepobijedio. No, poznavaoci ove vje{tine seslaù u tome da je “Kole, ipak, najve}i”, ida je njegova verzija Sarajevskog atentata najautenti~nija:

“E ide tako vatrena ko~ijaa govori gospo|a Sofijaneko kaè u Bosni divljinaza mene je sve ovo milina{to se neko na Bosnu zgroàvakad nas Bosna vako uvaàvaa dok pu~e jeka od olujedokle vodi {arovite guje|e se preko, kraj Miljacke {etamlado mom~e od osamnaest ljeta (...)(...) a Ferdinand haje i ne hajebomba pala, {ta je pa neka jepo varo{i on nastavi putadok ga stigla druga zmija ljuta

po imenu Principa Gavrilaon posko~i k’o da dobi krilado vatrena automobiladesnom rukom levorver uzimaFerdinandu promijeni se klimaA Sofiju obuzela zimaPa im lice pozelenje bijeloA Princip im ~ita opijeloOj a`daho {to Slovene guta{[to li misli{ {to ovuda luta{

Nimalo te poèljeli nismoNiti smo ti opravili pismoDa dolazi{ Bosni na vi|enjeNego slu{aj {to je na{e mnijenjeTrebo si se negdje odmoritiNe zna{ dobro srpski govoritiEvo tebi srpska gramatikaIz ruskoga automatikaStra{no pu~e ~u se do nebesaTu pado{e dva mrtva tjelesaUhvati se vika i galamaej, jadnu Bosnu pritisnula tamapo~e{e joj ptice cvrkutatiej osta}e se u jadu kukati.”

ZVIJEZDA “SABORA”

Kostina guslarska pucnjava

48

STARI JARAN RADOVANA KARAD@I]A Vojislav Maksimovi} (drugi zdesna), inspirator i ideolo{ki komesar optuènog ratnog zlo~inca



O biljeàvanje stogodi{njice sarajevskog atentata, umjesto da trajenekoliko obi~nih dana, pretvorilose u vi{emjese~ni op{tenarodnimu~ni i iscrpljuju}i maraton

netolerancije i uvreda. Politika nas je opet

pobijedila i sve je zapravo proteklo onakokako je to u uslovima i klimi u kojoj ìvimo jedino bilo mogu}e: politikantski, nenau-~no, podijeljeno, primitivno sva|ala~ki,

jednom rije~ju nedostojno. Kad se tomedoda diplomatsko-izvje{ta~eni, ponekad ilicemjerni ali nadasve frazeolo{ki irasipni~ki pristup Evropske unije,onda se nije moglo ni o~ekivatini{ta drugo osim fijaska iop{teg kraha obiljeàvanja

jednog velikog svjetskog jubileja.

DVA RAZLIÎTAPROGRAMADobitnici su

samo oni koji suimali finansijskekoristi, {to netreba zanemariti,kao i oni kojima}e zlou potrebaistorije donijeti

prividnu politi-~ku korist. Naj-ve}i gubitnik je,

bez svake su-mnje, Bosna iHercegovina, auprkos ispraznimizjavama na{ih istranih zvani~nika da

je iz Sarajeva svijetu poslata sna`na porukamira, Bosna i Hercegovinakao cjelina jednostavno nijeniti mogla niti znala iskoristiti

priliku i poslati bilo kakvu pozitivnu poruku. Bilo je zapravoobratno i dovoljno je bilo ~itati, slu{ati ili

gledati svjetske medije {ta i kako govore o

ambijentu u kojem se u BiH obiljeàvalastogodi{njica sarajevskog atentata. Nikonije vidio ni{ta drugo osim podjela, kao i

postojanje dva u svakom pogledu razli~itazvani~na programa, u Sarajevu i Andri}gra-du. Ako ni{ta, moèmo biti sretni {to nije

postojao i neki tre}i program, na nekomtre}em mjestu.

Kad se bolje pogleda, u startu je svelo{e krenulo i to nije bilo slu~ajno. Nau~no

i javno mnijenje (kojeg nemamo) nijetraìlo, a politi~ari u Predsjedni{tvu BiH iu Vije}u ministara BiH nisu se sjetili

formirati na dràvnom nivou jedan stru~odbor, makar minimalni, zaduèn z

pripremu aktivnost i za obiljeàvanstogodi{njice izbijanja Prvog svjetskorata. Jedino tako se moglo zajedni~kidràvni~ki djelovati i nastupati. Ako

podrazumijeva da Srbi i Hrvati nikad nèle prednja~iti u brizi za dràvu, za{to niko od politi~kih prvaka Bo{njaka nisjetio predloìti formiranje takvo

odbora? Na{i majstori haosa imali szapravo jednostavan zadatak. Sve odvijalo po ranije napravljenom scenarijMase su bile ve} dovoljno hipnotisanzaslijepljene i fanatizovane i dovoljno

bilo samo baciti me|u njih neku jabukrazdora i neprijateljsko su~eljavan

mi{ljenja moralo je automatsslijediti. Tako je jo{ davn

nastalo i me|u narod ba~en~uveno pitanje crno-bijelo

tipa da li je GavriPrincip heroj ili ter

rista, pitanje koje

logi~ki podrazumijevalo potpunsuprotna tum~enja. I dok smse djetinjasto naivno bavi jednim pitanjekoje s nau~nta~ke gledi{tnaro~ito me|unarodne, nemapsolutno nikkav zna~aj, do

su jedni strasnstajali na teroristi~koj postavci

drugi jo{ strasni branili herojsk

opci ju, dok se srpskzvani~na politik

1914. napadala i branildok se ponavljala pri~a d

je srpska tajna vojna oranizacija Crna ruka organizat

atentata i da je mani pulisamladobosance... nismo bili svjesni d

zapravo nama manipuli{u neke nove crn

ruke, jo{ mra~nije, i od nas prave jeftin


SVA\ALA^KI I NEDOSTOJN

Pi{e: SLOBODAN [OJA

Politika nas je opet pobijedila prije nekoliko dana, 28. juna; povodomobilježavanja stogodišnjice sarajevskog atentata i izbijanja Prvog svjetskog

rata za “SB” piše naš uvaženi istoričar i diplomata

CRNE RUKE OKO NASDobitnici su samo oni koji su imali finansijske korist



vojsku. Odgovor u boji i nijansama na

pitanje heroj ili terorista stru~ni ìri nijeuvaàvao, trebalo je biti isklju~iv itvrdoglav te ~vrsto i netolerantno vjerovatisamo jednoj narodnoj ocjeni. Pojedincinaj~e{}e nisu imali pravo na odgovor nitida bilo {ta obrazlaù ili pametuju, pravona odgovor imali su uglavnom nacionalnikolektiviteti. Treba napomenuti da su seHrvati uglavnom dràli po strani i nisuèljeli u~estvovati u toj “bo{nja~ko-srpskoj sva|i”. Oni koji su se ipak izja{njavali Gavrila bi radije, zbog politi-~ke korektnosti, nazvali teroristom.

S PI[TOLJEM I BEZ PI[TOLJA Na ovom mjestu èlim ~estitati svim

manipulatorima na odli~no i majstorskiobavljenom poslu. Trebalo je zaista mnogostrpljenja i iznad svega perfidnosti pa takovje{to izmanipulisati mase i dokazati im dasu najbolji ljudi koje smo ikada imali,mladobosanci, bili zapravo najgori. Pomoglaim je dodu{e i tradicionalna naivnost,tvrdoglavost i netrpeljivost na{ih ìtelja kojise vole u istoriju unositi sa pove}anomtemperaturom i sa ~vrstim ubje|enjem da je

ba{ oni najbolje poznaju. Takvi isti

stanovnici ìvjeli su i ~inili ve}inu po~etkomXX vijeka u Bosni i Hercegovini i u njenomglavnom gradu Sarajevu. Gra|ani su tada

bili podijeljeni i veoma nepovjerljivi jedni prema drugima i tre}ima. I ba{ u tom moru podjeljenosti i mr`nje, nalik dana{njem, pojavila se jedna skupina uglavnom mladihljudi koja nije predstavljala niti jedan postostanovni{tva i koja se iza 1908. godine

po~ela odvajati u jedan poseban duhovnisvijet koji je u veoma te{kim i pogibeljnimuslovima hrabro kultivisao ljubav premaslobodi, pravdi, knjizi i bra}i druge vjere. Dali je to grijeh?

Imali su mnogo neprijatelja zato {to su

po svojim idealima, snagom i umom, i{li

daleko ispred svog vremena i bili naprednijinego {to smo mi danas. Patili su gledaju}idruge kako pate. Traìli su razloge toj patnjii bili spremni da se bore protiv korijena zlai nepravde. Oni su ga vidjeli u Austro-Ugarskoj i zbog toga su je smatralineprijateljem. Zbog svojih ideja bili su

proganjani i u {koli i u ku}i. U skladu savremenom u kojem su ìvjeli, smatrali suda se borba za slobodu ne moè ostvaritimirnim putem. Da je bilo sre}e i da nije bilomanipulatora, dana{njim mladim gene-racijama moglo se lako i razlo`no objasnitida ubistva nisu branjiva bez obzira na tokakve su bile pobude i okolnosti. Ali

politi~ka manipulacija istorije stalno nas jetjerala da svedemo istoriju Mlade Bosne nadvije sekunde i na atentat, odnosno nakori{tenje sile. Kao da istorija Mlade Bosnenije postojala ni prije ni poslije, kao da onanema i svoj socijalni i umjetni~ki aspektkoji je jo{ va`niji i koji je nadìviomladobosance. Nije nam bilo dozvoljenoda budu prikazani u totalitetu niti je

posebno razra|ivana njihova socijalna ikulturna ideologija koje ~ine su{tinu

pokreta Mlade Bosne. Zaboravlja se tako|e

da je bilo dosta mladobosanaca koji nisu

èljeli u~estvovati u atentatu. Najkra}e, postoji hiljadu razloga za{

danas ljudima u Bosni i Hercegovi

50

MAJSTORI HAOSA

Na gre{kama se u~i. Bilo bi dobro kadbi gra|ani Bosne i Hercegovine shvatilikoliko su bili `rtve jedne prizemne borbeza {aku glasova. Dobra vijest je {to

imamo sto godina na raspolaganju da sepromijenimo i da se pripremimo za boljeobiljeàvanje dvjestagodi{njice odizbijanja Prvog svjetskog rata.

PRIZEMNA BORBA

Imamo još stotinu godinada se bolje pripremimo


GDJE JE ISTINA Slobodan [oja,iskreno i otvoreno



mladobosanci mogu biti uzor a samo jedanza{to ne mogu, a mi smo se ba{ fokusirali

na taj jedan jedini. Ne dozvoljava nam se damladobosance barem razumijemo i pravilno vrednujemo. Jedino {to znamoraditi je be{}utno ih zloupotrijebiti udnevnopoliti~ke potrebe. U RepubliciSrpskoj, gdje uglavnom postoji konsenzusda je Princip heroj, imamo ~ak i posebnusituaciju jer je SNSD uzeo monopol nadinstrumentalizacijom Gavrila Principa, asve zarad narodnih glasova na predstoje}imoktobarskim izborima. U tom smisluotvaranje spomenika Gavrilu Principu uIsto~nom Sarajevu predstavljao je vrhunacmanipulacije i politi~ke sebi~nosti. U

svakoj prilici ponavlja se da je Gavrilo

Princip bio srpski heroj koji se borio zaslobodu protiv okupatora i koji se za svoje

ideje èlio `rtvovati. To nije neta~no, ali niovdje se mladobosanci ne prikazuju utotalitetu. Svjesno se pre}utkuje, odnosnozaboravlja, da je Princip savr{eno objediniosvoje srpstvo i jugoslovenstvo, da je kaoateista davao li~ni primjer religijsketrpeljivosti i da je podjednako volio

pravoslavne, muslimane i katolike. Ovo posljednje nije ba{ popularno pominjati, pogotovo u izbornoj godini. U politi~kojsamoposluzi svako uzima samo ono {to mutreba.

U Federaciji se, pak, rijetko propu{ta prilika da se kaè kako je Princip bio prije

svega Srbin, odnosno velikosrbin, koga je u

{aci dràla Crna ruka i koja je toboè biorganizator atentata. Princip je po to

tuma~enju izvr{io teroristi~ki ~in Principa niko ne èli gledati bez pi{tolnego samo s pi{toljem. Sve njegov

plemenite ideje i sve ostalo vezano znjega, ta~nije mladobosance, uglavnom

pre}utkuje. Ako se jo{ nekako mo`razumjeti da politika i reìmi obi~no n

promovi{u borbu za pravdu i du buntovni{tva koja je karakterisamladobosance, te{ko je objasnitme|utim, za{to se u Federaciji Bi

pre}utkuje multietni~ki karakter MladBosne i primjer njihove me|unacionalnsloge. Ovo je jedan u nizu apsurda koji s

na{a svakodnevnica.


SVA\ALA^KI I NEDOSTOJN

JEDAN POGLED..Sarajevo, 28. juna,lijepo kao i uvijek



Stogodi{njica Sarajevskog atentata,doga|aja koji je promijenio svijeti bio povod, a po nekima i uzrok Prvog svjetskog rata, obiljeèna

je 28. juna u Sarajevu brojnimkulturnim manifestacijama, kroz koje su seuglavnom nastojale u svijet poslati porukemira, suìvota i svjetlije budu}nosti. Dio

javnosti mi{ljenja je da je mjesecimanajavljivano, pompezno obiljeàvanjestogodi{njice atentata, u koje je nepovratnoutro{eno nekoliko miliona eura evropskihvlada i fonda EU, bilo suvi{no i

nepotrebno, i da je taj novac mogao bitiiskori{ten u mnogo prakti~nije svrhe. Drugi

smatraju da je podsje}anje na ovajhistorijski doga|aj neophodno i da jesvakako korisno to {to je Sarajevo bilo„ponovo u fokusu svjetske javnosti“, dok tre}i podsje}anje na po~etak Prvogsvjetskog rata u kojem su stradali milioniljudi, bez obzira na formu takvog„podsjetnika“, vide jednostavnomorbidnim.

SARAJEVSKI APOLITI^NI SPEKTAKLIO~ekivano, stogodi{njica historijskog

Gavrilovog pucnja nije mogla pro}i bez politizacija i po ko zna koji put pokazala je

da su nacionalne, etni~ke, politi~ke podjele

u Bosni i Hercegovini duboke, da nkaèmo nepremostive.

Organizatori manifestacije obilje`vanja u Sarajevu su se svim silama trudizbje}i bilo kakve politi~ke konotacijPored koncerta Be~ke filharmonije obnovljenoj gradskoj Vije}nici, centraldoga|aj 28. juna bio je muzi~ko-scensspektakl na Latinskoj }upriji u reìji HariPa{ovi}a, optimisti~no nazvan Stolje}mira nakon stolje}a ratova .

„Iako obiljeàvamo stogodi{njicu ojednog rata, mi }emo biti okrenuti kbudu}nosti i posla}emo poruku mira u cijesvijet. Ratovi nisu neizbje`ni kao prirodnkatastrofe, oni su rezultat netrpeljivos

me|u ljudima i ovaj performans bi}


STO GODINA POSLIJE GAVRILA

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ],

MILUTIN STOJÊVI]

Obilježavanje stoljeća Sarajevskog atentata, finansirano iz fonda Evropske unijesa dva miliona eura, u povijesnom, kulturnom i svakom drugom smislu bilo je

manje-više besmisleno; očekivano, stogodišnjica historijskog GAVRILOVOGpucnja nije mogla proći bez politizacija i po ko zna koji put pokazala je da su

nacionalne, etničke, političke podjele u Bosni i Hercegovini duboke,po mnogima i nepremostive

ODLIČNO JE, ODGAVRILA JE!



zna~ajna poruka gra|ana Sarajeva cijelomplanetu“, izjavio je Pa{ovi} uo~i perfor-mansa.

Reditelj je za svoj spektakl okupio vi{eod 300 u~esnika - glumci, muzi~ari,

pjeva~i, plesa~i iz dvanaest zemalja, djecaiz osnovnih {kola, na{lo se tu za svakog

pone{to, od hora Opere Narodnog pozori{taSarajevo, preko sveprisutnog patriote Dine

Merlina i balkanskog kralja folk muzike[abana [auli}a, koji je negdje oko pono}isa Latinske }uprije zapjevao: „Verujem u ljubav...“ i sve nas zajedno simboli~no

poveo u sretniju budu}nost.Samo za ovaj doga|aj Evropska unija je

iz posebnog fonda namijenjenog za projekte vezane za obiljeàvanje stolje}aSarajevskog atentata izdvojila 250.000

eura. Milion eura iz istog fonda dobila Fondacija Sarajevo srce Evroputemeljena na inicijativu Gradskog vije}Sarajeva, Francuske ambasade u BiH Mision de Centenaire sa sjedi{tem u Pariza ~ine je predstavnici Francuske, AustrijItalije, Velike Britanije, Njema~ke, [panijBelgije i kulturnih, nau~nih i sportskorganizacija iz BiH. Oni }e tokom cijeove godine organizovati razli~ite doga|au okviru obiljeàvanja stogodi{njice, a nesu ve} odràni, poput pomenutog koncerBe~ke filharmonije i biciklisti~ke utrke saradnji s Tour de Franceom. Ostatak novciz EU fonda raspodijeljen je na jo{ ~eti

projekta. Novac su, me|u ostalim, dobInternacionalni teatarski festival MESS

Narodna i univerzitetska biblioteka RS Banje Luke.Haris Pa{ovi} kaè nam da je jak

zadovoljan kako je sve proteklo, a nkritike pojedinaca da je dobio previnovca za premalo toga vi|enog, odgovar„Evropska unija je raspisala konkurs, msmo se prijavili sa na{im projektom kaosvi drugi i dobili smo sredstva. Volio bih dsam dobio i dva miliona, kako su to nemediji objavili, ali naàlost, nisam. Imasmo oko 300 u~esnika na sceni, veliktehni~ku ekipu, scenografija je ra|ena Maglaju, trebalo je platiti i hotele, avionsk

karte za u~esnike... Svjestan sam da }


ZEMLJA PROMA[ENIH IDEAL

S jedne strane obale Miljacke Be~ka filharmonija, sdruge [aban [auli}, u Lukavici spomenik atentatoru, u

Andri}gradu moderni junaci srpskog naroda...

ISTORIJSKI PODSJETNIK Stogodi{njica Sarajevskog atentata ipo~etka Prvog svjetskog rata obiljeènaje nizom doga|aja u Sarajevu iVi{egradu

A GDJE SMODANASPrincipovo naslije|e uBiH podjednako jeìvo kao i prije stotinugodina, pi{u strani

mediji



uvijek biti i pozitivnih i negativnihmi{ljenja, ali ne znam {ta je trebalo dauradim - da kaèm Evropskoj uniji da ne}uda prihvatim te pare? Mislim da jenajva`nije to {to je Sarajevo i kroz ovumanifestaciju pokazalo da je otvoren grad,grad koji {alje poruke ljubavi i mira.“

S jedne strane obale Miljacke Be~kafilharmonija, s druge [aban [auli}...Pa{ovi} kaè da za sve ima dovoljno

mjesta.„U ovoj zemlji od ~etiri miliona ljudi,

njih tri miliona i 995 hiljada oboàvanarodnu muziku, a [aban je neprikosnovenikralj narodne muzike ôvjek je do{ao ipjevao ‘vjerujem u ljubav’ i ne vidim {ta jesporno u tome. Ko ne voli - neka ne gleda.A, uostalom, ako }emo po{teno, Be~kafilharmonija nije uvrstila nijedan bosanskikomad u repertoar njihovog koncerta {to je,po mom mi{ljenju, u najmanju rukunepristojno“, zaklju~uje Pa{ovi}.

Sarajevo je ovih dana ponovo posjetio isvjetski poznati intelektualac i „najve}imaneken me|u filozofima“, Bernard-HenriLevy. Dino Mustafi} reìrao je njegovmonolog Hotel Evropa , koji je premijernoizveden u Narodnom pozori{tu. Levy jedokazani prijatelj Bosne i Hercegovine (ili

barem njenog federalnog dijela) jo{ odratnih dana, a obiljeàvanje stogodi{njice

po~etka Prvog svjetskog rata iskoristio jekako bi pokrenuo inicijativu, to jest

potpisivanje peticije Milion potpisa za ulazak BiH u Evropsku uniju . Ideja je bezsumnje plemenita, ali skeptici primje}ujuda ni deset miliona potpisa, a kamoli jedan,na{u dràvu u ovakvom stanju ne}e u~initi~lanom velike sretne porodice evropskihzemalja...

Ni ~injenica da su proteklih dana izSarajeva izvje{tavale na desetine medijaiz cijelog svijeta po sebi ne predstavljani{ta afirmativno. Sarajevo je do sada tri

puta bilo „u fokusu svjetske javnosti“, iod toga samo jednom u pozitivnomkontekstu, za vrijeme trajanja Olimpijade.I ovog puta pozitivne pri~e ostale suuglavnom u drugom planu. Reporterinajzna~ajnijih evropskih i svjetskihmedija iz Sarajeva su slali izvje{taje o

nacionalizmu i podjelama koje nastavljajurazarati zemlju dvadeset godina nakonzavr{etka posljednjeg rata.

John F. Burns iz New York Timesa pi{ekako je naslije|e Gavrila Principa mo`danedefinisano, ali i danas podjednako ìvokao i prije stotinu godina.

„U obiljeàvanjima stogodi{njice uSarajevu, ~iji je centralni doga|aj koncert ugradskoj Vije}nici, mir je zvani~na tema.Ali etni~ke i nacionalisti~ke podjele koje sumotivisale Principa sve su osim historije uovom dijelu svijeta, koji je razoren prijesamo dvije decenije krvavim borbama i ~ak

i danas je popri{te konfrontiranih poku{aja

da se defini{e Principovo naslije|e. DokEvropa ustrajno promovira ideologijuharmonije, velika podru~ja kontinenta, kaoi Bliski istok, nastavljaju da se bore saraznim verzijama destruktivnih sila koje suoslobo|ene tog dana prije stotinu godina“,

pi{e Burns.„Ono {to se doga|a u Bosni danas, kao

i u mnogim drugim dijelovima svijeta,umnogome je nalik doga|ajima s po~etka20. stolje}a“, kaè dr. Vera Kac, stru~nasaradnica u sarajevskom Institutu za

historiju. „Gledati kako su neke na{ezajednice pretvorile Principa u mitskuli~nost navodi me na razmi{ljanje da nismomnogo odmakli od tog vremena.“

Reporter britanskog Guardiana Andrew

MacDowall pi{e o podjelama izme|Federacije i Republike Srpske, te navokako gra|ani Sarajeva i Isto~nog Sarajev~ak ne dijele ni zajedni~ki javni prevoz.

„U hitnim slu~ajevima, gra|aIsto~nog Sarajeva ne idu u bolnicu Sarajevo, nego ih umjesto toga voze 20kilometara do Banje Luke, prijestolnicRS-a“, pi{e MacDowall prenose}i rijegradona~elnika Sarajeva Ive Kom{i}a.

MacDowall citira i potpredsjednikSDA Asima Sarajli}a, koji je za Guardia

izjavio kako je za Muslimane i HrvaGavrilo Princip odgovoran za zavr{eta„zlatnog doba“ pod austrougarskovladavinom.

„Kada su Austrijanci tek okupira


STO GODINA POSLIJE GAVRILA

Ako se moè izvu}i ne{to pozitivno izina~e u povijesnom, kulturnom i svakomdrugom smislu beskorisnog obiljeàvanjastogodi{njice Sarajevskog atentata, onda

je to ogromna posjeta turista iz brojnihzemalja Evrope i svijeta, koji su ovih dananaprosto „okupirali“ Sarajevo. U uèm jez-gru grada u sedmici obiljeàvanja stogo-di{njice bilo je gotovo nemogu}e prona}ismje{taj, a rezervacije su se pravilemjesecima unaprijed. Sobe u ve}inihostela, koji nude smje{taj po najpovoljni-

jim cijenama, bile su rezervisane jo{ umartu.

„Mi smo za vikend od 27. do 29.juna pove}ali cijene i opet smo bilirasprodati. [to se ti~e zemalja iz kojihsmo imali najvi{e gostiju, prednja~iregija na ~elu sa Hrvatskom iSlovenijom, Turska, Njema~ka, a uvikendu obiljeàvanja stogodi{njicebilo je i dosta turista iz Japana, KineKoreje... Mno{tvo ljudi smo moralivratiti jer jednostavno nije bilo mjes-ta da ih primimo, iako nisu pitali zacijenu“, rekla nam je EmelaBurdòvi}, suvlasnica hostela Franz Ferdinand .

TURISTI OD HRVATSKE DO JAPANA U SARAJEVU

Hosteli rezervisani mjesecimaunaprijed, nije se pitalo za cijenu

“VERUJEM U LJUBAV” NA LATINSKOJ ]UPRIJIBalkanski kralj folk muzike [aban [auli} uz poruke mira iz Sarajeva



Bosnu 1878. godine, Bosanci su odbijali daih prihvate, ali u skoro 40 godina oni suu~inili vi{e za Bosnu nego {to su drugi

okupatori uradili stolje}ima - izgradili suèljeznice, gradove, institucije. Austrijancisu nam dali mnogo toga - moderne sistemevladavine, obrazovanja i zdravstva. Zanormalne gra|ane Sarajeva, zlo~in je {to jePrincip ubio nevinu trudnu ènu i njenogmuà koji su do{li u Sarajevo kako biproslavili postignu}a Austrougarske.Sna`no se protivimo mitologiji o Principukao o borcu za slobodu“, kazao je Sarajli}.

Neboj{a Grubac iz Isto~nog Sarajeva,koji se ‘90-ih borio u K aradì}evoj vojsci,kaè da u Sarajevu sada poku{avajumijenjati istoriju. „U~ili smo u {koli da je

Gavrilo bio heroj, a sada ga poku{avaju

predstaviti kao agresora — je... to “ Neboj{ino mi{ljenje dijele i neki

gra|ani Sarajeva nesrpske nacionalnosti.

„Iskreno, ba{ me briga za godi{njicu“,otvoreno je rekao novinaru Guardiana Tarik, 29-godi{nji web-dizajner koji radi za

jednu britansku kompaniju. „Mislim da jePrincip bio kukavica koji je ubio trudnuènu.“

STJECI[TE UMNIH SRPSKIH) GLAVAI dok se Sarajevo kulturno-umjetni~ko-

sportski oboga}ivalo uz [abana, be~kefilharmoni~are i bicikliste, stotinjak kilometara dalje iz Vi{egrada su ovih danastizale mnogo konkretnije (politi~ke)

poruke. Na Vidovdan su crvenu vrpcu

sve~ano prerezali premijer Srbije

Aleksandar Vu~i}, reditelj-neimar EmKusturica i predsjednik Republike SrpskMilorad Dodik i tako, nakon mnogo mukanekoliko desetina miliona (ne)zakoniutro{enih budètskih para, kona~nozvani~ili otvaranje Andri}grada.

„Moramo da napravimo ekonomsjaku Srbiju, zemlju bogatih ljudi. Na takvSrbiju Republika Srpska uvek }e mo}i da sosloni i narod RS-a }e uvek mo}i da ra~un

na Srbiju u skladu sa zakonom o paralelnimspecijalnim vezama i Dejtonskisporazumom, na koji imamo pravo, a dnikome ne smetamo“, detaljno je tokoceremonije otvaranja pojasnio premijVu~i}, po{tovalac Dejtonskog sporazuma

Vu~i} je dodao da je Vlada Srbi prepoznala zna~aj Andri}evog instituta i d}e zajedno sa Vladom RS-a nastaviti du~estvuje u finansiranju njegovog radAndri}ev institut je stjeci{te umnih srpskglava, zaklju~io je Vu~i} okruèDodikom, Kusturicom i Matijom Be}kov

}em: „Imamo takav Institut koji imaju sveliki narodi i moèmo sa njim da sponosimo, sastavljen od ljudi od koji}emo uvek mo}i mnogo toga da nau~imo

Umne srpske glave iz Andri}gradzajedni~ki su poru~ile da je Gavrilo Princ„junak srpskog naroda“ i oslobodilac ookupatora, kojeg su razni istori~ari ~es

pogre{no doìvljavali i stavljali ga tamgdje mu nije mjesto.

„Ja sam se dugo pitao {ta bi bilo da [traus vidio da je Gavrilo imao plave o~ida li bi se pjesma Na lijepom plavoDunavu zvala Na lijepim plavim o~ima

Ve~eras, cijela planeta moè da slazaraznu rije~ — sloboda“, filozofski prokomentirao Kusturica otvarajusve~anu akademiju povodom obiljeàvanstogodi{njice Prvog svjetskog rata, naglasio da je za ovaj istorijski trenutasrpskog naroda najzaslu`niji, dakakMilorad Dodik.

Dodik je, pak, ponovio svoje ve} dob poznate stavove: da BiH ne moè opstada su iz Sarajeva istjerali Srbe, da su ond

po~eli da im otimaju i istoriju, pa su ozato, logi~no, morali da uzmu tu svojistoriju i prenesu je na „slobodn

teritoriju“, u Andri}grad. [ta je akademMatija Be}kovi} rekao niko nije zapamtio, elem, tako je stvoren Andri}grana veliki srpski praznik Vidovdan i dakada je Gavrilo Princip planetu zavio crno.

„Disneyland srpskog nacionalizma“tako je otvaranje Andri}grada opisanovinar i pisac Andrej Nikolaidis: „Kad

nije ratno vrijeme nacionalisti s

komi~ni. Mogao bi im se ~ovjek po cije

dan smijati kad ne bi znao da njihov

sve~ane parade moralnog idiotizma

umjetnosti u slu`bi nacije ne zavr{ava

prolijevanjem krvi.“


ZEMLJA PROMA[ENIH IDEAL

INICIJATIVE I ISTORIJSKI PROJEKTI

U Sarajevu organizovano potpisivanje peticije “Milion potpisa za ulazak BiH u EU”, uVi{egradu simboli~nim presijecanjem vrpce otvoren Andri}grad



Raimund Gregorius je

profesor latinskog, pre-da je godinama u gimna-

ziji u Bernu, a na prvi pogled je dosadan toliko da jedostojan svog zanimanja.

Njegova strast su klasi~ni jezici, a njegovo znanje jelegendarno. âk ga nekim

~udom i u~enici vole. @ivot mu je [vicarska, a onda jednogdana u njegovu jednoli~nusvakodnevicu dopre povjetaracsa juga. Profesor sre}emisterioznu Portugalku, ènukoja izgleda kao da se spremasko~iti sa mosta. Njen izgovor,

pojava i kratko prisustvo uGregoriusovom ìvotu pro-tre{}e u~malog ~ovjeka i

probuditi njegovu radoznalost.Kao pravi knji{ki moljac ineko ko odgovore traì uknjigama, on najprije odlazi u

romanisti~ku knjiàru: do rukemu dolazi knjiga na portugalskomi Gregoriusu se u~ini da seknjiga obra}a ba{ njemu. Autor

je Amadeu de Prado, ìvopisniljekar iz Lisabona o kojemGregorius poèli saznati vi{e.Ta~nije, poèli otkriti kako je

biti Amadeu de Prado, pjesnik prinu|en da postane doktor,revolucionar koji je u imeljekarske etike spasio velikog

portugalskog dèlata Mendesa.Ostavljaju}i dotada{nji

ìvot, Gregorius uzima no}nivoz za Lisabon i kre}e tragomkarizmati~nog ljekara,slobodoumnog mislioca DePrada. Profesorova otkri}a ~ineda sa ogromnim nestrpljenjem~itamo svaki narednu stranu, aotkrivanje De Pradove ìvotne

pri~e uzbudljivo je sklapanjemozaika o Portugalu 20.vijeka, Salazarovoj diktaturi i o

jednom sasvim posebnom~ovjeku.

Pono}ni voz za Lisabon je bestseler koji je {vicarskifilozof Peter Bieri objavio pod

pseudonimom Pascal Mercier.Ova knjiga se moè ~itati kaodetektivska rekonstrukcija

jedne fiktivne biografije, a ikao avanturisti~ki roman o~ovjeku koji pred starost

poku{ava nadoknaditi

propu{teno. To su mamci zanaj{iru publiku koji su sigurnozaslu`ni za {iroku popularnostove knjige. Ali u isto vrijemeovo je tanko}utna studijaljudske posebnosti, ona sezagledava u sitne neponovljiveosebujnosti ~ovjeka i ukazujena vrijednost jednog ljudskogìvota. Legendarni doktor i

pra{njavi profesor se umetafizi~kom prostoru

prepoznaju i dodiruju. Svekulturne, historijske igeografske granice su pre|ene.Zapitanost o ìvotu, ljudima,me|uljudskim vezama i velikojva`noj temi ljubavi nadrasta

podjele me|u dvojicom likova,me|u dvjema du{ama.

I Gregorius i De Prado suljudi uma i egzaktne nauke,

jedan medicine, drugilingvistike. Autor romanazapravo slavi ljudskuradoznalost, a znanje prikazujekao ne{to beskrajno lijepo idragocjeno. Opisi biblioteka ifakulteta naprosto pobude u

~itaocu èlju da u te hramoveznanja smjesta ode. Ali obojicBierijevih likova osjeteograni~enje tog racionalnogsvijeta, kao {to osjete inedostatnost upro{tenogvjerskog shvatanja metafizike

Njima u ovom materijalnomsvijetu treba ona dimenzijakoju poljski nobelovacCzeslaw Milosz naziva „drug

prostor“: mogu}nost

uzvi{enog, misti~nog,neuhvatljivog. I Gregorius i DPrado }e mogu}nost posezanjza uzvi{enim vidjeti u ljubaviDe Pradu to lako ide od ruke,ali njegove muke su to {to

postoji vi{e od jedne izuzetneljubavi vrijedne ène. Neke onajdraìh èna su ipak tabu, aljubavna ~e`nja je i put u

patnju. Gregorius pak kao da ju vje~nom mimoilaènju i~ekanju. Njemu i biv{a èna, misteriozna Portugalka, islu~ajna saputnica u vozu

predstavljaju jednak nagovje{taj spajanja dvaju polovina. Ali on shvata da je tspajanje odre|eno samoslu~ajno{}u, da nema nikakve

predodre|enosti, nikakvesudbine. Stajao sam ovdje

posve slu~ajno, ti si ondje stajala posve slu~ajno, izme|unas su bile ~a{e {ampanjca.Tako je bilo. Ni{ta drugo.

Neodoljiva je Bierijevasposobnost da afirmi{etradicionalnu vrijednost kakv

je znanje, ali i da istovremen

ukaè na to da samo znanjenije dovoljno da objasni sviji upotpuni ìvot. Ljudska gla

je mnogostruka, a ljudsko bi}e komplicirano,neponovljivo. Ovaj malihumanisti~ki pledoajeupakovan je u zanimljivu

pri~u i smje{ten na atraktivnelokacije koje se proteù svedo kraja svijeta (Finisterra).Pono}ni voz za Lisabon jeidealna lektira za ovo ljeto,

bilo da se krene na put ili dase o putovanju tek ma{ta uz

knjigu.


Pi{e: ADISA BA[I]

Detektivska potraga za metafizikom u svijetu kojim vlada racio

Peter Bieri (1944.) je{vicarski pisac i filozof.Me|unarodni uspjehpostigao je knjigom Zanat

slobode , a podpseudonimom PascalMecier objavio je romanePono}ni voz za Lisabon iLea. Pono}ni voz je iekraniziran, ne pretjeranouspje{no, a glavnu ulogu ufilmu tuma~i oskarovacJeremy Irons.

O AUTORU

RomanPetera Bierija

„Ponoćnivoz za

Lisabon“(Šahinpašić, Sarajevo, 2014.)

KNJIGA MJESECA

Ljetna poslastica sa mirisom avanture


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-921-372014 57/683.7.2014. I SLOBODN BOSN

IVICA \IKI]

PonavljanjePonavljanje(Naklada Ljevak ,Zagreb, 2014.) jenovi romanknjièvnika i

novinara Ivice \iki}a. Radnja jesmje{tena uDuvno, gdjeZagrep~ankaDijana Lovri}

dolazi da preno}i na putu ka samostanuRama-[}it kamo se uputila poslom.Ona odsjeda u ku}i svog partnera koji

je rodom iz tih krajeva, a provode}ivrijeme sa njegovom porodicom, Dijanaotkriva dugo ~uvane bolne tajne...Cijena je 35 KM.

JOHN BANVILLESvjetlost iz davnine

Novi roman irskogknjièvnika JohnaBanvilla Svjetlost iz davnine (Fraktura, Zagreb,2014.) govori opetnaesto-godi{njaku koji sepedesetih godinapro{log vijeka

zaljubi u majkusvoga prijatelja.Njih dvoje zapo~inju ljubavnu vezu koja}e zauvijek ostati u njegovom sje}anju,tom varljivom i nepouzdanom ~uvaruuspomena.Cijena je 39 KM.

DUBRAVKA UGRE[I]

Evropa u sepijiLjubiteljima knjigaDubravkeUgre{i} radosna

vijest: iza{la jenjena nova knjigaEvropa u sepiji (Profil , Zagreb,2014.). Jo{

jednom nasUgre{i} do~ekujebritka, inteligentna,lucidna u svojim

esejima koji su zapravo i tu`na ismije{na ànrovska mje{avinaautobiografije, putopisa, fikcije...Cijena je 27 KM.

POVODOM 85. RO\ENDANA

Biografija

poznatog filozofaPovodom 85. ro|endana legendarnog

njema~kog filozofa i sociologa Jürgena

Habermasa objavljena je njegova prvaopse`na biografija na 750 stranica. Autor je profesor Stefan Müller Doohm abiografija obuhvata brojne detalje izHabermasovog burnog intelektualnogìvota punog polemika - jo{ kao 24-godi{nji student Habermas je tako javnonapao Martina Heideggera jer ovaj nijeraskrstio sa nacizmom.

OPATICA O SEKSU

Knjiga koja je

naljutila Vatikan„Prokleti seks“ je knjiga Margaret

Farley, ameri~ke teologinje i profesoriceetike. „Mislila sam da }e maloprigovarati oko knjige jer sam ja ipak opatica, ali nisam o~ekivala ovakavbijes Vatikana“, rekla je autorica nakon{to je njenu knjigu slu`bena katoli~kacrkva zabranila. Farley obja{njava da jesamo èljela istraìti za{to katoli~ka crkvaima toliko rigidan i restriktivan odnosprema seksu.

STIPENDIJE ZA UMJETNIKE

Mjesec dana u BečuAustrijska vlada je

raspisala konkursza 50 stipendija

koje dodjeljujeumjetnicimamla|im od 40godina. Pisci,vizuelni umjetnici,muzi~ari, u prilici suda dobiju

jednomjese~niboravak u Be~u i800 eura zaìvotne tro{kove.Vi{e podataka nudiaustrijskaambasada.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. John Green: The Fault in Our Stars 2. John Green: Looking for Alaska3. Gayle Forman: If I Stay 4. Edward Klein: Blood Feud:

The Clintons vs. Obamas 5. Donna Tartt: The Goldfinch

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Knjiga.ba)

1. Fikret Hodì}: I ja sam iz Srebrenice2. Nihad Hasanovi}:

ôvjek iz podruma3. Janja Vidmar: Kebarie 4. Dèvad Karahasan: Sjeme smrti 5. Semir Halilovi}: Atentat



KULT MARKETBOMBAY BICYCLE CLUB

So Long, SeeYou Tomorrow

Da je indie rocku Velikoj

Britaniji jo{ usnazi svjedo~ei Bombay Bicycle Club .Nedugo nakonobjavljivanjaalbuma So

Long, See You Tomorrow sko~ili su naprvo mjesto na britanskim topljestvicama. Rije~ je o njihovom~etvrtom albumu, na kojem se nalazideset kompozicija, dok je za pjesmuLuna snimljen i promotivni videouradak.

U.D.O.Steelhammer:

Live from MoscowSje}ate li se}elavog heavymetalca UdaDirkschneideraiz Wuppertala injegovog bendaAccept . Udo je1996. napustio

Accept i odavno krenuo u samostalnuglazbenu karijeru, a nedavno je objavioi dvostruki koncertni albumSteelhammer: Live from Moscow . Nadvostrukom CD i DVD izdanju nalazese 33 pjesme.

DAMON ALBARN

EverydayRobots

Engleski pop

glazbenikDamon Albarnobjavio je prvisamostalnistudijskiuradak,Everyday Robots . Damon

je do sada uglavnom radio na tu|imalbumima, od kojih su najzna~ajnijesuradnje s Paulom Simonom i AfricaExpress bendom. Do sada je snimio idva EP-ja pod drugim imenom, kao iglazbu za kazali{ne predstave i film.

Rock‘n‘roll ima duboke korijene na{kotskom tlu. Iako su mla|im generacijama

bliì uradci modernijih bendova poputFranza Ferdinanda, oni ne{to stariji pamte

bendove poput Scarsa , Texasa , i jo{ pjevu{enajve}u rock baladu koja je ikada nastala nateritoriju [kotske, Love Hurts .

Upravo tu kompoziciju iz 1975., sa

albuma Hair of the Dog , ba{ kao i ne{tomla|u pjesmu Dream On, potpisujenajdugovje~niji {kotski bend Nazareth. Tajantologijski album, njihov {esti studijski,~iju je produkciju potpisao legendarni

basist Deep Purplea Roger Glover, prodan je nakladi od dva milijuna primjeraka. Iakotantijemi za pjesme snimljene prije 40-tak godina uredno lijeù na ra~un benda,Nazareth je nastavio svirati i snimati.

Nedavno su objavili 23. studijski album,ta~nije dvostruko CD izdanje, pod nazivomRock‘n‘Roll Telephone . Na prvom CD-u je

jedanaest novih studijskih pjesama, dok sena drugom CD deluxe izdanju nalazi, kaosvojevrstan bonus track, sedam kompo-zicija snimljenih na koncertnim nastupima

benda. Rije~ je ujedno i o posljednjemalbumu s pjeva~em Danom McCaffertyjem,koji je iz zdravstvenih razloga napustio

bend nedugo nakon snimanja albuma.Nazareth se poput mnogih bendovamijenjao i modernizirao prate}i trendove,ali je do danas zadrào onu prepoznatljivustarinsku crtu koja se provla~i i u pjesmiBoom Bang Bang , koja i prva na albumu.

Sveprisutni, masni, hard rock gitarski

riffovi, uz malu “pomo}“ usne harmonike,

karakteriziraju novo izdanje NazarethBalada Back 2b4 asocira na rane radove, bkao {to joj i ime kaè. Pjesma Speakeasy i najve}i potencijalni hit s albuma, a za njonimalo ne zaostaje ne{to brà Punch thHole in the Sky . Nazareth se u uvod

pjesme Long Long Time poigrava gramofonskim skre~ efektom, ali vrlo br

nastavlja zadanim ritmom. Na albumu jezanimljiva i mra~na rockerska, Not Todadok album Rock‘n‘Roll Telephone zatvaèstoka kompozicija God Of The Mountai

Rock “dinosauri” snimili su solidalbum, koji }e ostati upam}en ka

posljednji koji je otpjevao legendar pjeva~ Dan McCafferty, na ~ije su visoklage naviknuli brojni oboàvatelji {kotskrockera. (M. Ili~i

MUZIKA

Album “Rock’n’Roll Telephone”, grupe “Nazareth”

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Lisa Stansfield: Carry on 2. Angelique Kidjo &Trio Teriba: Hello 3. La Roux: Uptight downtown 4. The Strypes: Hard to say no 5. Metronomy: Love letters 6. The Horrors: I see you 7. Man on a mission: Distance 8. Band of Skulls: Hoochie Coochie

(Dan Auerbach mix)9. Parov Stelar: Clap your hands 10. Gregory Porter: Liquid spirit

Rock‘n‘Roll u kiltovima

I [KOTI I “NAZARETH”Autori najve}e rock balade uistoriji [kotske



Blackfish je dugometra`ni angaìranidokumentarni film iz 2013. godine.Reìrala ga je jedna dama, Gabriela

Cowperthwaite, a premijerno je prikazan naSundance Film Festivalu . Magnolia Pictures i CNN Films su kupili film te suzaduèni za distribuciju.

U fokusu je Tilikum, orka, godinamadresirani kit koji je za vrijeme svogrobovlasni~kog zato~eni{tva ubio nekolikoljudi. Onaj tko se bavi posljedicama u prviplan }e staviti da je to kit ubica, koji je ubionekoliko ljudi. Onaj koji se baviprevencijom i uzrocima saznat }e da jeogromni kit vi{e od dvadeset i pet godina biou okrutnom zarobljeni{tvu. Autorica filmabavi se uzrocima. Scena u kojoj gledamo

kako pla}enici prevarom hvataju kita, kitovaobitelj samo dvadeset metara dalje pliva iurli~e od boli. Mladun~e kita su odabrali jer je naru~iocima ove otmice jeftiniji transport,po{to su kitovi mnogo te{ki. Jedan odpla}enika je osoba koja je sudjelovala uljudskim sukobima, koja se nagledala i ~inilasva{ta ru`no, no koja tvrdi da je to {to jekitovima radio najgore {to je napravio.

Iznimno mi je drago {to je film napravilajedna dama. Ponajprije zbog toga {to se uènama vidi nada da u ovaj macho mu{kigrubi svijet unose da{ak razuma i borbeprotiv nasilja. Gabriela Cowperthwaiteskupa sa Eli Despres napisala je scenario zaovaj film, reìrala ga te bila jedan odproducenata. Veoma savjesno, ona kaoautorica govori o tome na {to smo spremnizarad profita. Spremni smo ubiti, spremnismo oteti, spremni smo zarobiti, spremnismo mu~iti… uz sve to, neki su spremni tohladno gledati, spremni su i to platiti. Ovajfilm nam govori o prirodi ìvih bi}a kao {tosu ovi kitovi. Mo`da }e se, nadam se, netkood gledatelja zapitati za vrijeme, ili nakonovog filma o odnosu prema drugima.

Savjesna filmska umjetnica Gabriela

Cowperthwaite, ro|ena 1975. u Americi,

autorica je dokumentarnih filmova koje jevi{e od dvanaest godina reìrala i

producirala, a pisala je scenarije za

dokumentarne emisije na TV mreàma, poput ESPN-a, National Geographica ,Animal Planeta , Discoveryja i History Channela . Godine 2010. dovr{ila jenagra|ivani dugometra`ni dokumentaracCity LAX: An Urban Lacrosse Story . Film je

prouzrokovao pobunu kod savjesnihZemljana koji se bore za to da se ìvotinje nekoriste za ljudsku zabavu, jer se dobro zna{to im se sve ~ini da bi one bile poslu{ne.

Divno je znati da postoje filmovi koji brinu o onima koji ne mogu da govore, bar ne na{im jezikom, o onima ~ije krikeodbijamo ~uti. Pogledajte ovaj sjajan film,

jedan od najboljih dokumentarnih filmovanedavno napravljenih. Umjesto slavljenjaubica i ubijanja radije podrìmo ìvot.Sva~iji. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Black Fish” (SAD, 2013.); režija: Gabriela Cowperthwaite


KULT MARKETBEZ KRVI, BEZ SUZA

Seung-wanRyoo

Bez krvi, bez suzakorejski je igrani

film iz 2002. godineScenarij su napisaliJin-wan Jeong iSeung-wan Ryoo.Kyeong-seon jenekada obijalasefove, no sadanastoji ìvjetipo{tenim ìvotom.

Ona vozi taksi u no}noj smjeni i nadase da }e uskoro uspjeti vidjeti svojuk}er...

Ocjena: 4

INTIMNO OSVJETLJENJEIvan Passer

Remek-djelo,Intimno osvjetljenje ,crno-bijeli jefilm IvanaPassera iz1965., a

Jaroslav Papousek , Ivan Passer iVaclav Sasek napisali su scenarij.Intimno osvjetljenje debitantski je film

Ivana Passera koji kontrastno prikazujeìvot u gradu i na selu. U fokusu pri~e je Peter, ~elista iz Praga, te njegovadjevojka Stepa. Oni posje}uju prijateljena selu. Uìvaju u idili.

Ocjena: 5

UJED AN\ELA

LordanZafranovi}

Ujed an|ela

dugometra`ni jeigrani filmLordanaZafranovi}a iz1983. godine. On

je skupa sTomislavomSabljakomnapisao scenarij,a direktorfotografije je bio

Karpo Godina. Pri~a je ovo o ìvotu napustom svjetioniku u koji dolazi An|eo.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Transformers: Age of Extinction (Michael Bay)

2. 22 Jump Street (Phil Lord &Christopher Miller)

3. How to Train Your Dragon 2 (DeanDeBlois)

4. Think Like a Man Too (Tim Story)

5. Maleficent (Robert Stromberg)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Prizivanja(James Wan, New Line Cinema)

2. Ovo je kraj (Evan Goldberg & SethRogen, Columbia Pictures)

3. ûdovi{ta sa sveu~ili{ta (DanScanlon, Walt Disney)

4. Utrka ìvota (Ron Howard, CrossCreek Pictures, Blitz film i video)

5. Dva igra~a (Baltasar Kormakur,Boom Entertainment)

Podržimo život!

U RE@IJI DAMEFilm o onima koji nemogu da govore



U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

U subotu, 28. juna, u Umjetni~koj galeriji Bosne i Hercegovine otvorena je izlo`baLjudsko dostojanstvo . To je zajedni~kiizlo`beni projekat Be~a, Sarajeva i Brna.

Na Izlo`bi su predstavljeni radovi vi{e odpedeset umjetnika iz BiH, Austrije i ê{ke.

U Klubu Aluminij u Mostaru, pak, otvorena je “prodajna izlo`ba humanitarnogkaraktera, ~iji }e cjelokupni prihod od 28darovanih umjetnina biti usmjerenstradalima u nedavnim poplavama uBosni”, pi{e na bljesku . Umjetnine suustupili akademski slikari, kipari i grafi~ari,okupljeni u neformalnu skupinu gra|anaHumanitART .

Narodno pozori{te Tuzla prvi put jegostovalo u Makedoniji, i to na Prvominternacionalnom festivalu komedije Golamese~ina u Skoplju. I odmah je uslijedilopriznanje. Elvira Aljuki} je dobila nagraduza najbolju ènsku ulogu, a za lik koji igra upredstavi Hamlet u selu Mrdu{a Donja,koju je jo{ 1999. reìrao MustafaNadarevi}.

Festival Ba{~ar{ijske no}i i ove godinetraje od 1. do 31. jula, a organizator je JU

Sarajevo art . Nastupi}e, izme|uostalih, Sarajevska filharmonija i HorOpere Narodnog pozori{ta Sarajevo,Gradska limena glazba/muzika Stolac ,ansambl Prijatelji , grupe Protest , Zoster ,Skroz , potom Damir Imamovi} Sevdah Takht , Sevdi Mustafa Bend ...

U Muzeju grada Zenice 3. jula }e bitipostavljena dokumentarna izlo`banovinskih fotografija Hvala vam, Zmajevi .Deset zeni~kih sportskih fotoreportera:Mirza Suba{i}, Kenan Uzunovi},

Muhamed Tunovi}, Almir Ali}, DadoRuvi}, Benaris Mahmi}, Elmedin Mehi},Haris Badì}, Halid Spahi} i Ismir Sa~ak ,predstavi}e ovom prilikom svoja djela.

Istog dana, u 20 sati, u Katedrali SrcaIsusova u Sarajevu }e biti odràn koncertkorzikanske grupe Alte Voce . “Ovi ~uvaritradicionalne muzike na svojoj evropskojturneji posjetit }e i BiH. [est mu{karaca ièna kroz muziku u na{u zemlju donosedio svoje kulture i praznik za u{i ljubiteljimakvalitetnih nota”. Ulaz je slobodan.

Zahvaljuju}i obiljeàvanju tridesetgodina od Zimskih olimpijskih igara i100 godina od sarajevskog atentata,glavni grad BiH ponovo je zanimljivsvjetskoj javnosti. Ovu ocjenu iznio je usrijedu, 2. jula na konferenciji zanovinare gradona~elnik Sarajeva IvoKom{i}, govore}i o efektimamanifestacija organiziranih povodomstogodi{njice sarajevskog atentata, akoje je Grad Sarajevo realizovao usaradnji sa Fondacijom Sarajevo srce Evrope .

“Svijet je navikao da iz Sarajevadolaze te{ke slike, a ovog puta poslalismo poruke mira, ljubavi i tolerancije.Svi smje{tajni kapaciteti u gradu bili supopunjeni, a Sarajevo su tokomobiljeàvanja stogodi{njice atentataposjetili turisti iz 94 dràve”, naglasio

je gradona~elnik Kom{i}, te posebnoistaknuo izvrstan koncert Be~ke filharmonije , koji je odràn uobnovljenoj gradskoj Vije}nici .

IVO KOMŠI , gradonačelnik Sarajeva

Posjetili su nasturisti iz 94 dràve

SAMIR KARI i ADMIR DELI ,autori prvog stripa o Srebrenici

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

SAMIR KARI] i ADMIR DELI]“@eljeli smo napraviti ne{to {to }e genocid u Srebrenici pribliìti mla|im generacijam


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-921-372014 61/683.7.2014. I SLOBODN BOSN

Bliì nam se 7. JelenDemofest, koji }e biti odràn od

17. do 19. jula. Svake godineobarali ste rekorde, prvenstvenou broju prijavljenih bendova. Jeli tako bilo i ove godine?

Mi pratimo tradiciju pobje-|ivanja samih sebe, pa je i ovegodine broj prijava biorekordan. âk 457 bendovaizrazilo je èlju da nastupi natvr|avi Kastel . Ovo je svoje-vrstan dokaz da smo svakegodine sve prepoznatljiviji i sve

bliì demo sceni koja raste, radii razvija se u ritmu Festivala .

A da li ste ove godineoborili i rekord u brojuprikupljenih finansijskih sred-stava, neophodnih za odrà-vanje Festivala?

Ove godine nam se kao sponzor, pored na{ih najboljih prijatelja Jelen piva i kompanije m:tel , pridruìo iHuawei . Zahvaljuju}i i prodajilimenke koju je osmislila Apatinska

pivara , ove godine smo bili u

mogu}nosti da na Kastel dovedemo strane bendove. Od

dràvnih i lokalnih institucija podràni smo samo od straneGrada i to sa najmanjimiznosom od svih dosada{njihgodina. Pored finansijske

podr{ke, dali su nam nakori{tenje Kastel i Domomladine . Ostalim nivoimavlasti i dalje nismo zanimljivi.

[ta va{e goste, takmi~are i~lanove stru~nog ìrija, saRambom Amadeusom na ~elu,o~ekuje u prate}em programu?

Ima}emo promociju knjige pjesama Nikole Vranjkovi}a,Bremeplov , poznati jazzmuzi~ar Du{an Jevtovi} }eodràti predavanje u Domu Omladine , a i ove godine

pruì}emo podr{ku str ip umjetnicima. Bubnjare }e posebno obradovati bubnjarske radionice koje organizujeManic Drum iz Slovenije, koji ujedno poklanja dobo{ zanajboljeg bubnjara, ali i dobo{ za pobjednika Festivala .Bi}e tu jo{ mnogo toga, a vi{e info potraìte na:www.demofest.org .

BRANKICA STOJANOVI , PR banjalučkog “Jelen Demofesta”

Novinar Oslobo|enja Samir Kari} i strip-crta~ Admir Deli}, alias Jerome Stickman,ovih dana zavr{ili su prvi strip koji govori ogenocidu u Srebrenici. Strip pod naslovomPre{li su , na tridesetak stranica donosi pri~u o15-godi{njem dje~aku Ahmedu, koji zajednosa ocem i hiljadama drugih civila kre}e pje{keiz Poto~ara prema slobodnoj teritoriji. Otacmu strada u {umi, a on, zajedno sa profesorom

Mustafom, preìvljava strijeljanje u Kravici...“@eljeli smo napraviti ne{to {to }e ratnedoga|aje i genocid u Srebrenici pribliìtiprvenstveno mla|im generacijama i zbog togasmo se odlu~ili za formu stripa”, kaù Samir iAdmir: “Sje}anje na julsko zlo blijedi. Zato senadamo da }e na{ strip u rukama novihgeneracija biti najbolja borba protiv zaborava,ali i stalno podsje}anje na one koji nisu uspjelido}i do slobodnih teritorija”, isti~u autori.

înjenica je, kaè Samir, da ni dvijedecenije nakon najmasovnijeg ratnog zlo~inau novijoj evropskoj povijesti, Bosna i Hercegovina nema niti

jedno djelo o Srebrenici koje je odjeknulo u svjetskim okvirima,

bilo da je to pozori{na predstava, knjiga ilifilm: “Ne kaèmo ni da je na{ strip jedno takvodjelo, ali svakako }e iz jednog novog,druga~ijeg ugla predstaviti zlo~ine u Srebrenicii provesti ~itaoce kroz najzna~ajnija strati{ta uPodrinju.”

Novinar i publicista Mehmed Pargan u predgovoru stripa napisao je da nas autorivje{to uvode u grotlo Srebrenice, grade likove,

vode kroz zasjede, minska polja, poredmasovnih grobnica i dovode na slobodnuteritoriju. “Njihovi likovi ostaju ìvi iz dva razloga: da razbiju stereotip poimanja Srebre- nice, donose}i nam uvjeravanje da se zlo~in ne moè isplatiti, jer uvijek neko ostane da ispri~a

pri~u i produì ìvot, i drugo, kao istraìva~i- novinari i crta~i, autori èle donijeti novu pri~u o Srebrenici, ugraditi je u mozaik ve} ispri~anih pri~a i pokazati mjesto na koje }e do}i slijede}a pri~a” , pi{e Pargan.

Izdava~ stripa je Bosanska medijska grupa iz Tuzle, a èlja autora je da prva promocija bude odràna zavrijeme ovogodi{njeg Mar{a mira .

U ritmu “Demofesta”

Na{ strip u rukama mladih je najbolja borba protiv zaborava



1. Je li sarajevska Vije}nica

najljep{a gra|evina u Evropi?

Nije, naàlost.

19. Tange ili badi}?Kombinacija.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?Izvinite nasuludoizgubljenomvremenu.

aradajz.

ufti}.

A mogu li vadesetorica

rerasti u ridesetoricu?

Ne, d vadese to rica ~i ne

sa v r{e n s k lad.

2 Kada }e roz snimiti novi album?I mamo jo{ jed an sing l s pr eman z aob jav u, a k r a jem g od ine planir amoz a po~et i sniman je pr eost alih p jesamak o je bi ~inile ~et v r t i album.

4. Kako se osje}ateu Sarajevu?Kako kad,uglavnom ugodno.

10. Jeste limeteoropata?

Ne.

18. Osoba koja Vamide na ganglije?Steven Seagal.

20. A begova ili{kembe ~orba?Begova.

6. Koga bistepoveli napusto ostrvo?TJN.

Da niste to jeste {ta

te bili?

lek t or pr ez ent aci jeH .

by DINO BAJRAMOVIC

9. [ta ste bili upro{lom ìvotu?Bilo ih je vi{e,nema {ta nisam

bio.

14. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Zavisi {ta te zanima u ìvotu.

16. Opi{ite SafetaSu{i}a u tri rije~i?Pape Pape Pape.

11. Koliko ima istine u izreci:

“Sretnom ène umiru a nesretnomkobile crkavaju”? Nikad ~uo.

13. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?Stari sam demodeovac.

15. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih zijevao.

17. S kim biste voljeliotplesati tango?Znam s kim ne bih.

12 Da li je

{utnja zlato?

Po ne k ad.

NEDŽAD MULAOMEROVI ,

arhi tek ta o bno ve “ Vi jećnice”, bu bn jar

grupe “Skroz” i član “D vadese torice”:

“ U prošlim ži vo tima nema š ta nisam bio”



KLIN ÔRBA

Sve }e biti dobro. Verujem u ljubav. I vjerujem u ono

prekrasno veliko Srce; spektakularno, inovativno ioriginalno srculence koje se u vidovdansko-

ramazanskoj no}i tako veli~anstveno uzdiglo nadSaraj’vom, odlu~nim da iznova bude gdje je nekad bilo: usrcu Evrope. Vjerujem u [abana i Merlina. Vjera je moja

beskrajna. Vjerujem da }e vaskrslo Srce Sarajeva biti povod da otpo~ne Prvi svjetski mir koji }e procvjetati nagenijalnoj ideji na{eg Harisa. A mir je kad niko nije kriv.I niko nije prav. Kad te ni{ta vi{e ne boli i ne vrije|a. Kadsve zaboravi{ i oprosti{. Mir je kad se pomiri{ sa svim isvakim. Mir je tako divan da ~ovjek ne zna {ta bi s njim.Mo`da da ga privije na svoje zauvijek smireno srce? Sve}e biti dobro. Hare Kri{na! Hary-Hary! Sarajevo je

pomirilo nadmene be~ke filharmoni~are i balkanskenarodnjake, {to je spektakl vrijedan stolje}a mira.Mislimo pozitivno; svako novo jutro zapo~nimoafirmacijom: Mali mi je ovaj grob - zasluùjem ve}i. I bit}e ve}i, veliki, preveliki. Ko ho}e da umre, tj. da se smiri,ìvjet }e vje~no u miru i rahatluku. U Sarajevu, uBosanskom (?!) Grahovu, u Andri}gradu.

E-Mir Kusturica je Harijevu ideju ve} pretvorio ukameno doba svekolikog mira. A stogodi{nji mir jedosadan, uspavljuju}i - to najbolje zna Trnoruìca.

Na Vidovdan probudi me, tako|er je spektakularan,muzi~ko-scenski performans na kojem smo imali ~astvidjeti i ~uti veli~anstvenu eresovsko-srbijansku politi~ku

estradu u Andri}gradu u kojem je za~eta Prva srpskasloboda. Sloboda nije isto {to i mir. Mir je kad niko nijekriv, a sloboda je kad samo mi nismo krivi. Zato mi nikadnismo imali ni{ta zajedni~ko, nikakve praznike ni idealenismo dijelili s njima. Princip je pukao za slobodu, i mi}emo puknuti. Dolazit }e milioni turista sa svih stranasvijeta da se dive na{oj slobodi. Ovdje nikad ne}e bitimira! Mi - Milorad, Emir i Aleksandar - Mi smo NajnovijaJugoslavija. Velike su rtve pale za na{u slobodu, i ne}emonikome dozvoliti da prekraja na{u ~asnu istoriju nekomsvojom mirnodopskom interpretacijom. Nego, ovako je touistinu bilo: ona ìva loma~a u Vi{egradu nastala jespontano, jer vatra to moè kad ho}e - sama se od sebezapali. I ona Vije}nica u Teheranu, pardon! Sarajevu, sve

je to plod samoupalnog procesa. Srebrenica?! Dokle vi{e s

tom bajkovitom izmi{ljenom Srebrenicom? Tu je onoma

u{ao Vlad Tepe{ sa svojim drakuli}ima i sve ìvo poklaali se osam hiljada njih i dalje pravilo da su ìvi. A znamve}, nau~io nas je Gavrica: moè{ se sto godina praviti dspava{, ali ako kidi{e{ da ìvi{, umrijet }e{. Onakspontano. Kako god; ko iv ko mrtav, svako je dobrodo{au Andri}grad. Mi - Milorad, Emir i Aleksandar - Mi smslobodni staviti na raspolaganje ovaj Andri}grad svakomko je dobrovoljno odlu~io umrijeti za slavnu RepublikSrpsku da u njemu vje~no ìvi. Poto~ari i Krvava Drindoista su mali grob. Po~inje stolje}e slobode u kojem }Srbija sve svoje nadle`nosti prenijeti na Republiku Srpski Andri}grad kao Duhovnu metropolu svih Srba od Drindo Kine.

Au re~enoj Kini ima jedan grad koji se zove YingkZnamo to zahvaljuju}i Al Jazeeri . Veliki, velik

posve prazan grad. Sad, ako je vjerovati {kolamkoje smo pro{li: nikad ni{ta nije posve prazno. Neki vrai u Crnoj rupi stanuje. Tako i u Yingkou nave~er do{etajmnogobrojni stanovnici obli`njeg starog naseljenog gradnaprosto da osjete Harisovo stolje}e mira u EmirovoGradu Duhova. Dobro, nisu Kinezi ba{ produhovljeni kaMi ovda{nji. U njih je novo stolje}e ~isto stvar trì{ta, i onog zloglasnog trì{ta nekretninama koje je prije pgodina doìvjelo krah jer su se nezaja`ljivo pohlepniKinezima nekretnine u~inile kao genijalno dobra ideja koju bi mogli investirati. Ispostavilo se da je skoro 5

miliona stanova izgra|eno u novim gradovima, sa svnajsuvremenijom infrastrukturom, u kojima niko osiduhova ne èli preno}iti. Ono {to radi{ni Kinezi ne znaja svaki obavezno genijalni balkanski redatelj zna zaprav

je obi~na mala tajna velikih kuhara: spektakl je kad u trii ku~ine doda{ jednu grobarsku lopatu iskrivljenhistorije, jedno napuhano srce narodnjaka na koje uvijek isplati zaigrati, jedan kamen za pod glavDuhovima pro{losti i jedna ]uprija; latinska ili drinsksvejedno. Projekt jare i pare, moj jarane ili more brStolje}e mira ili Vijek slobode, neovisno da li je u reìHarisovoj ili Emirovoj, osu|en je na uspjeh. Svi za~ini sdobro izbalansirani, svi politi~ari dobro uigrani. Sve }

biti dobro. Srebrenica?! Ma daj! Mir, mir, mir... Slobod

nije kriva. Ona ja iko vjeruje u ljubav do groba.

E-Mir Kusturica je Harijevu ideju već pretvorio u kameno doba sveko-

likog mira. A stogodišnji mir je dosadan, uspavljujući - to najbolje zna

Trnoružica. Na Vidovdan probudi me, također je spektakularan,

muzičko-scenski performans na kojem smo imali čast vidjeti i čuti

veličanstvenu eresovsko-srbijansku političku estradu u Andrićgradu

SREBRENICA U ANDRI]GRADU

Pi{e: FADILA NURA HAVER




MERCEDES BENZ CLA: Zna se tko je gazda!

Jedan od naji{~ekivanijih noviteta pro{lo-godi{njeg Salona automobila u Detroitubio je Mercedes-Benz CLA. Iako je

pompozno najavljivan, do premijere najnovije jurilice, sa “ni{anom” na vrhu haube, u Americinije do{lo. Razo~arani Mercedesovi fanovimorali su se zadovoljiti razgledavanjem i

upoznavanjem sa obnovljenim modelima “E”klase. Novi Mercedes-Benz CLA zasnovan jena MFA platformi nove “A” klase, pa nije~udno {to s njom dijeli ovjes, pogonskestrojeve i ve}inu rje{enja unutar putni~kekabine. Unato~ tomu {to je cjenovnosmje{ten upravo izme|u “C” i “A” klase, noviCLA, ako ni{ta, svojim je dimenzijama ve}iod “C” klase. On je sa svojih 4.639 mm,svega 38 mm dulji od limuzinske ina~icespomenute “C” klase. Uz to novi CLA {irok je2.032 mm i visok 1.438 mm, a dolazi skoeficijentom otpora zraka(Cw) od svega0.23, {to je najbolji trenuta~ni rezultat na

svijetu na nekom proizvodnom automobilu.Za pokretanje novog Mercedesa CLA brinut}e se bogata paleta benzinaca i dizela{apreuzetih od “A” klase, a uskoro na trì{tumoèmo o~ekivati i dolazaksportskog modela CLA 45AMG, koji }e kori-

stiti usluge dvolitrenog benzinca simpresivnih 350 KS i 450 Nm okretnogmomenta. Nabrijani sportski kupe CLA 45AMG do “stotke” stiè za nevjerojatnih 4,4sekunde. Taj motor CLA model preuzeo jeod novog Mercedesa A 45 AMG. U novuMercedesovu jurilicu, ali bez AMG oznake,

onu CLA 250 ugra|uje se i dvolitarski,~etverocilindarski turbo motor sa 208konjskih snaga. U kombinaciji sasedamstupanjskom dvostrukom spojkomCLA stiè do 100 km/h za manje od 6,5sekundi. Taj model mogu}e je naru~iti udevet razli~itih boja, od Polar Silver Mata doNight Black boje. Novi CLA donosi niz novihsigurnosnih sustava u standardnom paketuopreme, kojima se posebno ponose uMercedesu . Na listi sigurnosne serijskeopreme su sustavi Attention Assist, Collision Prevention Assist , adaptivnapomo} pri ko~enju, sus-

tav nadzora mrt-

vog kuta i pra}enja kretanja unutprometnog traka. Uz navedene sigurnosnsustave, standardni dio Mercedesovponude bit }e i panoramski krov, dok }e sAMG paket vizualnih dodataka i ja~multimedija mo}i posebno naru~iti unadoplatu. Elegantni 17-in~ni kota~i mog

se nadograditi na 18-in~ne petokrake kota~koji dolaze sa sportskim paketom. Kao i kosvih automobila dosad proizvedenih ostrane Mercedesa, unutra{njost ekskluzivna i luksuzna. Osnovni model krapregledni 5,8- in~ni multimedijski zasloInterijer je opremljen nizom ko`nih dijelovaluminijskih i drvenih obloga i dodatakCijena Mercedes Benz CLA 45 AMG modestoji oko 73 tisu}e konvertibilnih marakovisno o paketu i vrsti opreme, dok “obi~nCLA 250 kupe stoji oko 50 tisu}a KM.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



«MAKING PEACE»

javnosti odgovor na pitanje {ta je mir, kojija li~no ne znam.” Potraga za odgovoromtrajala je dugo, no bez puno uspjeha.“Dobio sam puno razli~itih odgovora ishvatio da nema konsenzusa o tome {ta jemir. I odlu~io sam da poku{am skupiti slikekoje ilustruju {ta razli~itim ljudima

predstavlja mir”, obja{njava Woods.Prvi korak u ovom istraìvanju, koje je

trajalo dvije godine, bila je pretraga pofotoarhivama velikih fotoagencija. “Prvipojam koji sam pretra ivao bio je ‘rat‘ idobio sam milione razli~itih slika. Ondasam upisao pojam ‘mir‘ i dobio samo jednuvrstu slika - one na kojima se vide mirovniprotesti. I nisam na{ao tako puno slika.Shvatio sam da }e biti te{ko na}i slike mira.I po~eo sam istraìvanje gledaju}i krozhistoriju mirovnog pokreta, {to je trajalobarem {est mjeseci. Kada sam shvatiokakve mirovne akcije su ra|ene krozpovijest, tek onda sam po~eo tragati zaslikama. U tom procesu sam kontaktiraopuno fotoagencija, nevladinih organizacija,ljude koji su aktivni u mirovnom pokretu,prevenciji sukoba, ekolo{kim organiza-cijama… Tako da, kada odete na ovuizlo`bu, vidite problem, ali i akcije koje sumirovnjaci radili tokom proteklog stolje}a ito ilustruje {ta moè biti ra|eno za mir. Nakraju, kada mladi ljudi do|u na ovuizlo`bu, mogu vidjeti kako se neki problemimogu rije{iti i {ta drugi ljudi rade kako binapravili ne{to dobro u svijetu. I to bi

trebalo biti motivacija za svakoga da uradine{to”, govori kustos Izlo`be .

SLIKE MIRA NAKON RATAIzbor slika i njihov raspored, ali i sve

ono {to prati izlo`bu, pokazuje koliko jeozbiljan ovaj proces bio. Izlo`bu otvara

slika Sylvie Pankhurst, kako na javnommjestu govori o ènskim pravima. Prijestotinu godina ona je bila me|usufreèntkinjama koje su u svijetu

promovirale ènska prava, ali i poku{alezaustaviti rat. Izlo`ba , ustvari, nemanijedne slike Prvog svjetskog rata , te je ovo

slika koja prikazuje taj period u historiji.Me|u fotografijama su, naravno, i one izregiona. “Tu su slike iz Srebrenice ukontekstu UN-a i onog {to se desilo, i {ta jera|eno poslije da se tako ne{to ne ponovi.Tu je i fotografija Mostara, na kojoj se vidiproces obnove Starog mosta. Tako|er,izabrali smo fotku koja je mo`da pomalokontroverzna, jer je na njoj SlobodanMilo{evi} u sudnici u Haagu, {tosimbolizira da je pravda dostupna -nadajmo se - i {alje poruku o neka`njivosti.Ispod njegove slike, na Izlo`bi jefotografija na kojoj se vidi Hermann

Goering u skoro istoj pozi. Obojica suokruèni ~uvarima i sjede u sudnici”, poja{njava Ashley, koji dodaje da iza svakeslike stoji “barem stotinu” onih koje suodba~ene u procesu izbora: “Moram re}i daima puno slika koje su se meni jakosvidjele, ali nisu u{le u kona~an izbor jer

nismo mogli da ih stavimo u jak historijskontekst.”

Kustos Izlo`be ve} vi{e od godinu rana njenom “dovo|enju” u Sarajevo, zajednsa svojim lokalnim timom koji ~ine dviBosanke - Lejla i Aida. Sada su, prvi puslike mira prikazane u jednoj postratn

zemlji, {to joj daje posebnu teìnu. “T~injenica jako uti~e u smislu da }e bizanimljivo posmatrati kako javnost ovdvidi te slike i poruke koje dolaze sa njih.jako nam je bitno da zbog toga izlo`ba bud{to blià ljudima, {to zna~i da smo uklju~lokalnu zajednicu”, ka e kustos, dodajukako su sara|ivali sa organizacijom zmlade Kult , sa kojom }e uraditi niz radioniza mlade na temu mir: “Poku{avamobjasniti mladima da imaju pravo glasaza{to je bitno glasati, koja su njihova pravda pravda jeste mogu}a i da to vrijedi i zBiH.” Specifi~no za ovu mirovnu izlo`b

jeste da u svakom mjestu u kojem bud postavljena organizatori }e se potruditi daorganizaciju uklju~e lokalno stanovni{tvali }e koristiti i lokalne resurse, doprinijeti, na neki na~in, lokalnoj zajednicKako u BiH, tako i na drugim mjestim

postolja za fotografije uradio je lokalumjetnik, sve fotografije i promotivmaterijali su {tampani u zemlji, a smaterijali koji se koriste mogu se reciklira

Nakon Sarajeva, Izlo`ba }e bi postavljena u Bazelu, a potom se nadajuodlasku u Srbiju. “Namjeravamo Izlo`b

postaviti i u Beogradu. Moram re}i da ova izlo`ba uvijek ista, iako sam imao nekzahtjeve za skidanje pojedinih slika nekih zemalja u koje namjeravamo i}Recimo, iz Hong Konga su traìli da nemslika sa Tiananmena. I naravno da to ne}uraditi. Niti }u skinuti bilo koju fotku kadbudemo izlagali u Americi, a imamo slikiz Abu Ghraib zatvora. Tako }e u Srbiostati slika Milo{evi}a. Vjerujem da svakzemlja mora na}i na~in da se nosi ssvojom pro{lo{}u, kao {to i ljudi morajTrebamo shvatiti i prihvatiti pro{lost i radiza budu}nost. To je mirovni aktivizam

zaklju~uje Ashley Woods.

Me|unarodni ured za mir odlu~io je daambasadorica projekta Making Peace u BiHbude glumica Vanesa Glo|o. Izlo`ba je,ina~e, podijeljena u pet odjeljaka, a u skladusa pet elemenata koji, vjeruju u IPB-u, moguutjecati na postizanje mira. Svaki element

ima svoju boju i to: ljubi~asta koja ozna~avarazoruànje i nenasilje; crvena za prevencijui rje{avanje konflikta; ùta za ekonomsku socijalnu pravdu; plava za ljudska pravavladavinu zakona i demokratiju; zelena zaokoli{ i odrìvi razvoj.

PET ELEMENATA MIRA...

... ljubičasta, crvena, žuta, plava izelena boja

FOTO: SEAN SUTTONTehni~ar Savjetodavne grupe za mine bode

dio rasprskavaju}e mine u selu Zaren,Kurdistan/Irak, 2003.

Nastavak s 33. stranice



portal slobodne bosne

najveca tvornica

slobodna bosna [broj 921, 3.7.2014]

Documents