slobodna bosna [broj 974, 9.7.2015]

8/20/2019 Slobodna Bosna [broj 974, 9.7.2015]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-974-972015 1/68

www.slobodna-bosna.ba

ZRU^ENJE KAPETANA DRAGANA: KRVAVI TRAG PLA]ENOG UBIC

Vu~i} uSrebrenici



PRAVA SLIKA INO DUGAPRIJETI LI BiH “GR^KI SCENARIO”?U~estale su najave „gr~kog scenarija“koji prijeti prezaduènim dràvamaBalkana, a na listu potencijalnihbankrot-dràva svrstava se i BiH: Na{novinar analizira krvnu sliku ino duga

BiH i navodi pet klju~nih razloga zbogkojih je BiH daleko od bankrota

[OKANTNO SVJEDOÊNJEIVANE BUHANAZOVI ÛMETA RADI UBISTVAKada su u jesen 2012. istraìtelji SIPA-epretresli vilu odbjeglog narko-bossaNASERA KELMENDIJA u sarajevskomnaselju Ilidà, me|u zaplijenjenimstvarima na{la se i kopija paso{anjegovog prijatelja, nekada{njeg vo|ezloglasnog Sur~inskog klana izBeograda LJUBI[E BUHE ÛMETA;nepune tri godine kasnije srbijanska

pjeva~ica IVANA BUHA je otkrila kako je Kelmendi od njezinog biv{egsupruga ûmeta traìo da u Srbijina|e „pouzdane momke“, koji }e ubitiRAMIZA DELALI]A ]ELU

OZAKONJENA PLJA^KADUPLI PENZIONER FERID

BULJUBA[I]Biv{i sekretar Zajedni~kih slu`biSekretarijata Parlamentarne skup{tineBiH FERID BULJUBA[I] odlaze}i s tefunkcije u (ne)zasluènu penzijunaplatio je preko 22 hiljade marakaotpremnine. Ono {to je zbunjuju}e uslu~aju Ferida Buljuba{i}a jeste kolikose puta on penzionisao, po kojemosnovu i po kojoj „cijeni“

SUMNJIVI POSLOVNIARAN@MAN „ALUMINIJA“@ELJEZNI OTPAD VRIJEDAN MILIONEZagreba~ki „kralj otpada“ i predsjednikUprave CIOS-a PETAR PRIPUZ, koji

je jedan od optuènih u slu~ajuzagreba~kog gradona~elnika MilanaBandi}a, svoje poslovno carstvo pro{i-rio je i na BiH. A da je svoje veze ivezice Pripuz iskoristio i unov~io i una{oj zemlji, najbolje ilustruje primjerdemontaè biv{e Tvornice gliniceMostar i njena prodaja u staro gvo`|e

NOGOMETNA AFERA U

HRVATSKOJHERCEGOVCI «U LISICAMA»

BOSANCAKrajem pro{le sedmice uhap{eni suizvr{ni dopredsjednik NK «Dinamo» izZagreba ZDRAVKO MAMI], trener togkluba ZORAN MAMI] i hrvatski nogo-metni radnik DAMIR VRBANOVI];istragu protiv ovog trojca vodi zamjenikravnatelja USKOK-a, SVEN MI[KO-VI], rodom iz Viteza

SPECIJALNE VEZE REPUB-LIKE SRPSKE I SRBIJEPROPAGANDA IZ POLITI^KIH

INTERESAPremijer Srbije ALEKSANDAR VUÎ]u posljednjih mjesec dana gotovosvakodnevno se poziva na Sporazum

o specijalnim vezama RepublikeSrpske i Srbije, potpisan prije devetgodina, pateti~no izjavljuju}i da RSmoè samo na Srbiju da se osloni;na{a novinarka istraìla je koji su efek-ti ovog sporazuma za RS, kakvi surezultati zajedni~kihsjednica dviju Vladai koliko jezajedni~kih privred-nih i investicionihprojekata izme|uRS-a i Srbije dosada realizovano

BO@E, PRAVDEIZRUÊNJE KAPETANA DRAGANA

HRVATSKOJSu|enje DRAGANU VASILJKOVI]U,poznatijem pod imenom KapetanDragan, u Splitu uskoro bi se moglopretvoriti veliku no}nu moru Srbije jer}e se po~eti odmotavati klupko tajnikoje sve zlo~ine je po~inila paravojna

jedinica “Crvene beretke” stvorena ulaboratoriji JOVICE STANI[I]A iFRENKIJA SIMATOVI]A, ~elnih ljudiDràvne bezbjednosti Srbije; na{anovinarka pi{e o ratnom putu srpskogKapetana idonosi iskazesvjedoka zbogkojih bi se bh.tuìla{tvo trebalopozabaviti ovimsrpskim ratnikom

9.7.2015. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: info slobodna-bosna.ba

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

22

26

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

30


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-974-972015 4/68SLOBODN BOSN I 9.7.2014

MIRI[E, ALI SKUPO

Ste~ajniupravnik„Dite“ odbaciopotraìvanja„Lore“ i„Fabrike“

Na ste~ajnom ro~i{tu Industrijedeterdènata Dita, na kojem jeste~ajni upravnik Hajrudin Kunali}utvr|ivao (ne)opravdanostpotraìvanja povjerilaca od „Dite“kao neosnovana, odnosnozastarjela, ocijenjena su

potraìvanja Lore i marketin{keagencije Fabrika.Ve}inski vlasnik tvornice „Dita“Haris Abdurahmanovi} od firmekoju je finansijski upropastio prekosvoje sarajevske tvrtke „Lora“potraìvao je 4,5 miliona KM.Ste~ajni upravnik Kunali}potraìvanje „Lore“ odbacio je zbogzastare, kao i potraìvanje „Fabrike“od 300 hiljada KM, {to suuposlenici „Dite“, koji su ufinansijskoj konstrukciji biznismenaAbdurahmanovi}a trebali biti

kolateralna {teta, popratiligromoglasnim aplauzom.(M.F.)

Vlada Kantona Sarajevo kontinuiranokoordinira svim aktivnostima kojima }e seosigurati svi neophodni uvjeti za uspje{noodràvanje 21. Sarajevo Film Festivala od14. do 22. avgusta ove godine, istaknuto jena sastanku kantonalnog premijera Elmedi-

na Konakovi}a sa direktorom SFF-a Mirsa-

dom Purivatrom, koji je odràn 7. jula.Sastanku su prisustvovali i ministri

prostornog ure|enja, za{tite okoli{a,saobra}aja i privrede êdomir Luki}, Mujo

Fi{o i Muharem [abi}, na~elnik Op}ine Novo Sarajevo Nedàd Koldò, direktoriKantonalne uprave za inspekcijske poslovei KJKP Rad Heni Erduan ]esir i Selim

Babi}, te predstavnici MUP-a KS, Hitne pomo}i, GRAS-a, pa ~ak i Vodovoda i kanalizacije - jedino je izostao kantonalniministar kulture i sporta Samer Re{idat,uprkos tome {to Festival (valjda?) spada ukulturne manifestacije.

Ina~e, Sarajevo Film Festival od ovegodine uveo je novi sistem akreditiranja za

predstavnike medija. Naime, kako jeobjavljeno na web stranici Festivala ,novinarske akreditacije od sada }e se

napla}ivati, a cijena jedne akreditacijiznosi 50 KM. Pla}anja }e biti oslobo|esamo medijski partneri SFF-a, kao i oni ~ijaplikacije „zadovolje uslove novog sistemakreditovanja“, {to se odnosi na pozitivnizvje{tavanje o Festivalu iz prethodngodina.

Na ovaj na~in direktor Purivatra jo jednom je demonstrirao kako Sarajevo FilFestival svrstava u rang najve}ih svjetskfilmskih smotri poput Berlina i Kana, kotako|er napla}uju akreditacije. A s obziroda Festival prati oko 800 predstavnikmedija, Purivatra }e ove godine samo nakreditacijama zaraditi manje-vi{e 40.00KM. Premda je, u odnosu na Kan i BerlinSFF objektivno festival daleko nièg rang

pla}anje novinarskih akreditacija mo`dane bi bilo sporno kada i ovaj poteorganizatora ne bi predstavljao jo{ jedan nizu pritisaka na medije koji o Festivalu n

pi{u samo hvalospjeve, nego nastojobjektivno i kriti~ki pratiti ovu manifestciju, sa svim njenim pozitivnim negativnim aspektima.

(M. Radevi

PLATI PA IZVJEŠTAVAJ

MINI MARKET

PURIVATRIN POSLOVNI POTEZ GODINEAkreditacije }e biti besplatne samo zaone novinare koji „zadovolje uslove“

Novinarske akreditacije zapraćenje SFF-a Miro Purivatra

naplaćuje po 50 KM

HarisAbdurahmanovi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


BA]U[KA, ]U[KA.BA

Ruskiambasadornepoèljan uSrebrenici11. jula

Na~elnik op}ine Srebrenica ipredsjednik Organizacionog odboraza obiljeàvanje 20. godi{njicegenocida u ovom gradu ]amilDurakovi} izjavio je da }e uputitipismo ruskom ambasadoru u BiH iupozoriti ga da nije dobrodo{ao uSrebrenicu 11. jula.

Komentiraju}i ruski veto u Vije}u

sigurnosti na rezoluciju o Sre breni-ci, Durakovi} je rekao da je Rusijazadala bolan udarac preìvjelimSrebreni~anima i najavio da }eotkazati bilo kakvu suradnju sRusijom i njenim predstavnicima uBiH.

- Ovo je nova nepravda premaSrebrenici. Organizacioni odbor }eodmah uputiti dopis AmbasadiRusije u BiH sa porukom da nisudobrodo{li u Srebrenici. Nama netreba s njima prijateljstvo niti bilokakav drugi vid saradnje nakon

ovoga, kazao je Durakovi}. (S.L.)

MINI MARKET

Sarajevo 8.7.2015.Mraz popušta

]amil Durakovi}



ČETVRTAK,2. JULI

Ako }e i{ta do}i glave, dohakati bo{nja~koj akademsko-intelektualnoj eliti,onda je to neprijepornost, konformizam,nezamjeranje. Obe}ao sam samom sebi da}u se suzdràti od komentara kolumneakademika ABDULAHA SIDRANA, koju

uredno objavljuje Dnevni avaz . Sve bih jato nekako izdeverao da nisam ju~er- prekju~er pro~itao kolumnu vode}eg bo{nja~kog akademi~ara. Ko biva, bio pjesnik na moru pa se vratio u jedan odmnogobrojnih stanova, pa u nekimnovinama (Avazu, Oslobo|enju,Jutarnjem listu ) pro~itao da je u prvihmjesec dana opsade Sarajeva, uz podr{kuJugoslovenske narodne armije,organizovano grad napustilo 40.000 ljudi.Zna Sidran jako dobro i ne vidim razlog dato ne ukabuli, prizna, tekst je pro~itao uSlobodnoj Bosni, ne u Avazu,

Oslobo|enju. Odstranimo sve,eliminirajmo osobne nesuglasice, alielementarni je ku}ni red, kad se ve} bavi{ozbiljnim akademi~arskim poslovima,citirati izvor na koji se poziva{. Ni{ta ja ini{ta mi koji se patimo i pamtimo dvadeseti kusur godina sa Slobodnom Bosnom odakademi~ara Sidrana i sli~nih ne traìmoosim da priznaju dosljednost ure|iva~ke

politike, ma kakva ona bila i od ~ega segod sastojala. E, tu se sad pri~a sudara saosobnim, obiteljskim moralom, s kojim

bo{nja~ke intelektualne elite nisu ba{komplementarne.

PETAK,3. JULI

U Hrvatskoj, u Osijeku, uhap{ena jSLOBODANKA TE[I], atraktivna damiz Han Pijeska, za kojom je Tuìla{tvo Biraspisalo me|unarodnu tjeralicu. Ka`danas u nekim novinama Slobodankinmama da je njenoj k}erki “sve politi~k

napakovano samo zato {to je druèljubivaGospo|ica Slobodanka Te{i}, poresvih svojih mnogobrojnih aktivnostosvanula je i na naslovnoj stranicsrbijanskog Playboya . Sasvim slu~ajno, ikolegijalnih krugova, znam da je za tavanturu dobila pet hiljada eur

Nemoralno, a? To je otprilike tre}ina parkoju je za fiktivnu otpremninu dobilDU[ANKA MAJKI]. [to bi rekla neksrpska pjeva~ica: “Evo du{a, evo telo.”

SUBOTA,4. JULI

Tri va`na svjetska sportista, barem sportovima koje ja pikam kao va`ne

NOVAK \OKOVI], USAIN BOLT LIONEL MESSI, danas bi na razli~itimterenima, od Wimbledona do Pariza, trebanastupiti. Bolt se nije pojavio nveli~anstvenoj promociji atletike u Parizu

povrije|en, {ta li. Novak je na jedvite jadali ~asno i dostojanstveno, poraziAndersona. Messi je bez ikakve vidn

pragmati~ne potrebe za svoju Argentinodigrao pomalo blasfemi~nu utakmic

protiv îlea u finalu Copa Amerike. Ka

SLOBODN BOSN I 9.7.2016

U Hrvatskoj, u Osijeku,uhapšena je SLOBODANKATEŠIĆ, atraktivna dama izHan Pijeska, za kojom jeTužilaštvo BiH raspisalomeđunarodnu tjeralicu.Kaže danas u nekim novina-ma Slobodankina mama da

je njenoj kćerki “sve poli-tički napakovano samo zatošto je druželjubiva”.Gospođica SlobodankaTešić, pored svih svojihmnogobrojnih aktivnosti,

osvanula je i na naslovnojstranici srbijanskogPlayboya. Sasvim slučajno,iz kolegijalnih krugova,znam da je za tu avanturudobila pet hiljada eura.Nemoralno, a? To je otpri-like trećina para koju je zafiktivnu otpremninu dobilaDUŠANKA MAJKIĆ. Što birekla neka srpska pjevačica:“Evo duša, evo telo”

RATKO MLADI] IZ HAAGA:Ne}u do}i u Srebrenicu

zbog ranije preuzetih obaveza



uvaìmo sve razloge i okolnosti, pobjede irazo~arenja, trebat }e podosta vremena dase neko pridruì veli~anstvenoj sportskojtrojci Bolt, \okovi}, Messi.

P.S.. Kad smo ve} tu, dvojica najboljihevropskih nogometa{a u posljednje dvijedecenije Steven Gerrard i Andrea Pirlo

potpisali su ugovore u Americi, za Galaxy ili tako ne{to; taj labu|i pjev vjerovatnoko{ta puno para. Imam ja poznanika,stra{an jedan igra~ “na male”, mali

poduzetnik sa Ba{~ar{ije, neostvaren uvelikom nogometu, ali neprikosnoven u igrina male, hajde da mu ime ne spominjemo.Igrao je u New York Cosmosu saVladimirom Bogi~evi}em Blekijem,

Slavi{om @ungulom i Peleom. On mi veli:“... I kaèm ja Blekiju, reci Peleu da se ne

zajebava.”

NEDJELJA,5. JULI

Imali smo mi pioniri i omladinci uonome tamo nenarodnom reìmu ta~an i precizan itinerer, raspored “zna~ajnihdoga|aja iz na{e revolucije”. U po dana, u

po no}i da te neko probudi morao si znatida je 7. juli dan ustanka naroda Srbije,13.

juli Crne Gore, a 27. juli su ravnopravnodijelile BiH i Hrvatska. Koliko se sje}am, atrebao bih se sje}ati, kad bi svi na{i narodii dràve ispucali svoje dane, dolazio bi

jedan od najteìh dana, krajem jula usvakom slu~aju, ustanak naroda na Kozari.Lijepo je to danas revidirao MILORADDODIK. Doveo je na Mrakovicu

Vu~i}evog klovna Aleksandra Vulina dazajedni~ki ojkaju uz taktove kozara~kogkola. Ne znam dokle seè bezobrazluk aodakle po~inje cinizam i to me razjeda iosuje}uje u razumnom prosu|ivanju.

Najlak{e je i najbolje sve pretvoriti u {egu.Sjede Tu|man i Milo{evi} krajem ‘95.godine u Daytonu. Kod Tu|mana zahastalom svega, meso, salata, doru~ak,ru~ak, ve~era. Milo{evi}u o~i ostale naFranjinoj trpezi kad mu hrvatski

predsjednik re~e: “Burazeru, i ti si klao, pa

{to nisi su{io...”

PONEDJELJAK,6. JULIReferendum u Gr~koj okon~an je

otprilike onako kako je planirao premijer tedràve ALEXIS TSIPRAS. Preko 60 postogra|ana, Grka, glasalo je za Tsiprasovoodlu~no ne Briselu. Te{ka je cijena pla}ena,dodu{e — ostavku je podnio Tsiprasovideolog, strateg novog evropskogliberalnog finansijskog projekta, ministar finansija u Vladi Gr~ke Yanis Varoufakis.Je li to dobro ili je lo{e, na tom pitanju sekonfrontiraju ekonomska i politi~ka elita u

Evropi. Varoufakis je ina~e supertalen-tovani britanski student ekonomije,kredibilan i ozbiljan finansijski strateg. “A

je li ovaj Varoufakis jedna vrsta

Tsiprasovog Reufa Bajrovi}a?”, pita medrug. “Vjerovatno jeste, ne znam.”

UTORAK,7. JULI

Ta~no je, u dan, u dva, dvadeset i petgodina proteklo otkako sam, citiraju}ivalidne dokumente, u Vjesniku , zagre ba-~kom dnevnom listu, upozorio na nezakonitovr{ljanje srpske Slu`be dràvne bezbjednostiSrbije predvo|ene Jovicom Stan~i}em ulokalnim bh. medijima po rubnim dijelovimaBiH. Taj tekst nisam mogao objaviti ulokalnim medijima kojima su gospodarilirazumni urednici poput Ljiljane Smajlovi}.Uglavnom i ukratko, srbijansko-srpskaSlu`ba dràvne bezbjednosti, bez ikakvogzakonskog osnova i legitimiteta, opservirala

je po op}inama Srebrenica i Bratunac inapravila neki dokument koji se zvao“Presek saznanja o razlozima iseljavanjaSrba iz pograni~nih delova BiH”. Pitao metada urednik u Vjesniku, pokojni Sr|an

[panovi}, imam li materijalno pokri}e,dokumente, fotokopije... Naravno da samimao, ali je zafrkano i neodgovorno papirekoji imaju oznaku dràvne tajne turiti u javni

prostor. U~inio je to nekoliko sedmicakasnije kolega VLASTIMIR MIJOVI] utjedniku Danas i bio prisiljen po tu`bisrbijanskog pravosudno-politi~kog stoèra uBeogradu odgovarati, danas se ~ini, na

potpuno besmislena pitanja o tome kako se

do~epao dokumenta s oznakom dràvntajne. Projekat Srebrenica nije ni od ju~er, nod prekju~er, nego je odavno metnut u vr

prioriteta srpsko-srbijanskih vlasti. Ne bih ssmio zakleti da se i ja nisam primio u ta|avolji projekat.

SRIJEDA,8. JULI

Uz veliki stres i neprirodno emotivnu~e{}e pratim igre mlade ènske ko{arka{kreprezentacije BiH na nekom manje-vi{neva`nom turniru. Selektorica je MARLAKI], briljantna ko{arka{ica zvjezdanekipe Sloboda Dite, i, dokon kakav sam vegledam sastav na{ih ko{arka{kih djevoj~icOd fenomenalne Semberke Marice Gaji} dneke djevoj~ice Br~aninovi}, manje-vi{svima roditelje znam. To nije samo lokaln

provincijski problem. U finalu Svjetsko prvenstva ko{arka{a do 19 godina selekciji Hrvatske koja igra protiv SAD-

barem dvojicu-trojicu dje~aka proditeljima prepoznajem. Najbolji ili baremnajva`niji hrvatski mladi igra~ je Mark

Arapovi}; jedno vrijeme je klinac trenirako{arku u Isto~nom Sarajevu. Potpisao jvaljda najbolji hrvatski igra~ nakon Draèn

Mario Hezonja za Orlando Magic , gdje s pridruìo, ako se mene pita, najboljemevropskom ko{arka{u u ovom trenutkNikoli Vu~evi}u, Crnogorcu, ~iji je tatBoro zvjezdane trenutke doìvio u KKBosni . Umi{ljam razgovor sa malimHezonjom u tabloidnim ameri~kimnovinama gdje on ponosno kaè: Ja sam

Hezonjin sin.


[IRI KOLO KOZARA^KA LOLOAnte Markovi} i Milorad Dodik u nemogu}oj

misiji spa{avanja Jugoslavije (juli 1990. godine)



Na narodnom iftaru koji je uorganizaciji dràvnog zastupnika [emsu-

dina Mehmedovi}a i Op}inske organizacijeSDA Te{anj prije desetak dana uprili~en na

jezeru „Jelen“ u Jelah Polju na{lo se mjestai za biv{e ~lanove te stranke. Tako se me|uuglednim zvanicama [emsudina Mehme-dovi}a pojavio i „otpisani“ SDA-ovacBakir Alispahi}, kojem je dru{tvo pravio

jo{ jedan zastupnik u Parlamentu BiH

Sadik Ahmetovi}. Na iznena|enjestrana~kih kolega koji, dakako, nisu

zaboravili dugogodi{nje rivalstvo izme|dvojice politi~ara, Ahmetovi} se nijodvajao od Alispahi}a, premda je nekada{njem glavnom kadroviku SDA, ntako davno, govorio sve najgore. No, ~ini kako je trojicu SDA-ovih kvazidisidenat[emsudina Mehmedovi}a, Sadika Ahmtovi}a i Bakira Alispahi}a, zbli`„zajedni~ki neprijatelj“ - strana~ki predsjednik Bakir Izetbegovi}, pa su zaboravi

na me|usobna neprijateljstva.(S.M


DUET LOKALNIH SOLISTA

Suljagi} i Bajro-vi} traè da sena predstoje}emkongresu DF-aizaberu dvazamjenika pred-sjednika

Demokratska fronta @eljkaKom{i}a priprema strana~kikongres, koji }e se, najvjerovatnije,odràti sredinom septembra ovegodine u Sarajevu. Kongres }eimati programski, ali i izbornikarakter, a delegati kongresa }eprvi put nakon osnivanja Strankeizabrati Glavni odbor, a mogu}e idva zamjenika predsjednikaStranke, na ~emu insistiraju ReufBajrovi} i Emir Suljagi}. Premaaktuelnom strana~kom Statutu, nijepredvi|ena funkcija zamjenikapredsjednika Stranke, koja je ina~eprava rijetkost me|u strankama uBiH.

No, Bajrovi} i Suljagi} lobirajuda se na kongresu izaberu dvazamjenika predsjednika, jedan izRS-a (ta~no ste pogodili - EmirSuljagi}), a drugi iz Federacije BiH(opet pogodak - Reuf Bajrovi}), kojibi imali dosta velike statutarneovlasti, skoro jednake kao ipredsjednik Stranke.

Strana~ki {ef @eljko Kom{i}navodno nije odu{evljen ovimprijedlogom, svjestan da bi uhodanitandem Suljagi} - Bajrovi} preuzeoklju~ne poluge strana~ke vlasti.Ve}ina ~lanova Predsjedni{tva DF-a

tako|er je rezervirana premaprijedlogu Suljagi}a i Bajrovi}a i unajboljem slu~aju mogli bi, pouzoru na SDA, pristati na uvo|enje

jedne zamjeni~ke funkcije. (M.S.)

MINI MARKET

Kolegij SDA ponovo je upozorio danajavljeni referendum predsjednika RS-aMilorada Dodika o Sudu i Tuìla{tvu BiH

predstavlja “opasnu aktivnost koja BiHmoè odvesti u destabilizaciju”.

SDA je pozvala Dodika da povu~esvoj prijedlog, a Narodnu skup{tinu RS dane donosi odluku o referendumu.

“Sud i Tuìla{tvo BiH su institucijekoje su u nadle`nosti dràve, a ne entiteta,i svako zadiranje entiteta u kompetencijedràve predstavlja grubo kr{enjeDejtonskog mirovnog sporazuma.Ukoliko do|e u pitanje Dejtonskisporazum, onda }e se prvo dovesti u

pitanje postojanje onoga {to je nastalo u

Dejtonu, a to su entiteti”, navodi se usaop}enju SDA.

Budu}i da Dodik, sasvim izvjesno,

ne}e poslu{ati apel SDA i da }e Skup{tinaRS-a izglasati referendum, bo{nja~kimzastupnicima preostala je jo{ jedinamogu}nost da se pozovu na za{tituvitalnog nacionalnog interesa, nakon ~ega

bi “slu~aj referendum” dospio predUstavni sud RS, koji je ina~e podkontrolom Dodika.

Zaklju~ak je jasan: referendum u RS-umoè sprije~iti samo me|unarodnazajednica, odnosno OHR kao izvr{niorgan Vije}a za implementaciju mira.

(S.B.)

DEDER OHR

Referendum u RS-u možespriječiti samo OHR

ZAJEDNO SMO SKUPA

Šemsudin Mehmedović priredioiftar za „otpisane“ SDA-ovce,

Sadika Ahmetovića i BakiraAlispahića

@eljko Kom{i}



PRO ET CONTRA


USE I U SVOJE HUSE

Federalniministar MilanMandilovi} neodustaje odnamjere da svogsavjetnika HusuSari}a promak-ne na direktor-sku funkciju

înjenica da su federalni ministri

iz Demokratske fronte ostavkepodnijeli prije gotovo mjesec dananije ih sprije~ila da se, i uposljednjim danima mandata ufederalnoj Vladi, bave kadrovskimpitanjima. Iako je njegov dolazak nasjednicu Vlade FBiH, koja jezakazana u ~etvrtak (9. jula), jo{uvijek upitan, federalni ministarrada i socijalne politike MilanMandilovi} traìo je od svojihkolega da se ponovno izjasne oizboru direktora Fonda zaprofesionalnu rehabilitaciju izapo{ljavanje invalida. Novi jedirektor Fonda Ahmet Balji}imenovan potkraj marta, ali sunjegovi protukandidati bilinezadovoljni odlukom ~lanovaUpravnog odbora, pa su uzposredovanje ministra Mandilovi}ainzistirali da se o svemu ponovnoo~ituje i federalna Vlada.Podsjetimo da se protiv izboraAhmeta Balji}a najvi{e bunio HusoSari}, sada ve} biv{i savjetnikMilana Mandilovi}a, kojem ni te{kasaobra}ajna nesre}a (koju jenedavno skrivio kod Maglaja) nijezasmetala da odustane oddirektorskih ambicija. (S.M.)

MINI MARKET

[EMSUDINMEHMEDOVI]

Zastupnik uZastupni~kom domu

Parlamenta BiH

NENe podràvam jer je premijer Vu~i} u~inio sve da seRezolucija o genocidu nadBo{njacima ne usvoji i neosudi genocid. PremijerVu~i} u~esnik je agresije naBiH. Mi{ljenja sam da ga

treba ignorisati dok se neizvini.

EDIN FORTODelegat u Domu narodaParlamenta Federacije

BiH (NS)

DAMislim da dolazak premijeraSrbije treba posmatrati kaodolazak predstavnika institu-cija te zemlje, a ne kroz priz-mu li~nosti AleksandraVu~i}a, imaju}i u vidu nje-govu uklju~enost u {irenjuratne propagande, ali i nje-gove “aktivisti~ke” poduhvate

u bliskoj pro{losti. Vu~i} nijeWilly Brandt, te se nadam dane}e od ove posjete pravitipredstavu. To je du`nost iobaveza svih lidera u regiji, ane ~in kojim }e se manipuli-rati u dnevnopoliti~ke svrhe.

FADILAMEMI[EVI]

Predsjednica Dru{tva zaugroène narode

DAPodràvam dolazak Alek-sandra Vu~i}a u Srebrenicu11. jula jer je to prilika da se nalicu mjesta suo~i sa od srpskihtrupa po~injenim genocidomkoji on toliko negira.

AHMED @ILI]Advokat

DAPodràvam, jer to nalaèdràvni razlog: euroatlantski iregionalni integrativni proce-si. Podsje}am da su javnom itajnom diplomacijom, prije, a inakon genocida u Srebrenici,bili povezani najvi{i politi~kilideri iz Sarajeva i Beograda.Vu~i} je politi~ki zreo i svjes-

tan da ve} 20 godina krici

`rtava iz Srebrenice i danasglasnije i nepodno{ljivoodjekuju i podrivaju ne samou institucije BiH i susjednihdràva, nego i UN, EU,Vije}a Europe - mnogo vi{enego glasovi dana{njihprovincijalnih politika ipoliti~ara iz BiH.

MIRO LAZOVI]

^lan Predsjedni{tvaSDP-a BiH

DASamo u slu~aju da je premijer spreman iskoristiti historij-sku {ansu i da, poput njema-~kog kancelara Willy ja Brand-ta, klekne, prizna krivicusrpske politike, zatraì oprosti time spasi obraz i budu-}nost srpskog naroda.

ASIM MUJKI]Profesor na FPN-u

NENa komemoraciju dolaze onikoji èle odati po~ast `rtva-ma genocida. Ne vidimkakva posla tamo moèimati osoba koja taj genocidne samo da negira nego tunegaciju predstavlja kaovitalni nacionalni interes.

Podržavate li dolazak premijeraSrbije Aleksandra Vučića na

komemoraciju u Srebrenici 11. jula?

Priredila: Ma{a ]osi}

Milan Mandilovi}



Skulminacijom ekonomske krize u

Gr~koj izazvane zastra{uju}imrastom inostranog duga, koji jeodavno prema{io ukupan brutodoma}i proizvod te dràve, sve se

u~estalije u ovda{njim medijima pojavljuju prognoze kako }e „gr~ki scenarij“ uskorozakucati i na vrata ostalih balkanskihdràva. U tom kontekstu, naj~e{}e sespominju Hrvatska i Srbija, a u posljednjevrijeme i BiH kojoj se, tvrdi nekiekonomski analiti~ari, ne pi{e dobro nakon

propalih pregovora s MMF-om jer }emanjak novca u dràvnoj kasi namiriti

podizanjem komercijalnih kredita pod

nepovoljnim uvjetima. Neki su oti{li ikorak dalje - nije vi{e dilema ho}e li se uBiH desiti gr~ki scenarij nego je samo

pitanje dana kada }e i BiH bankrotirati,odnosno obavijestiti inostrane kreditore daim nije u stanju vra}ati pozajmljeni novac,kao {to je to uradila Gr~ka 25. juna.

NEOSNOVANE CRNE PROGNOZE

Ove crne prognoze, barem kada je rije~o BiH, sre}om, nisu utemeljene na~injenicama. Guverner Centralne bankeBiH K emal Kozari} kaè za SlobodnuBosnu da je krajnje neozbiljno porediti

Gr~ku i BiH, a s tim se slaè i F ikret

âu{evi}, profesor na sarajevskomEkonomskom fakultetu, kome je njema~ko-ameri~ki izdava~ Springer upravo objaviozapaènu knjigu „The Global Crisis of 2008 and Keynes’s General Theory“.

Dr. âu{evi} kaè za Slobodnu Bosnukako ekonomska situacija u BiH nije sjajna,

no nagla{ava da ne postoji niti jedanrelevantan element koji povezuje gr~ku i

bh. ekonomsku krizu. Upravo suprotno,guverner Kozari} i profesor âu{evi}navode pet klju~nih pokazatelja na temeljukoji se moè izvesti pouzdan zaklju~ak daBiH nije ni blizu grupi dràva kojima prijeti

bankrot, odnosno „gr~ki scenario“.

JAKI ARGUMENTI PROTIV

„GR^KOG SCENARIJA

“Prvi, a ujedno i najva`niji argument,

odnosi se na pore|enje inostranog dugaBiH i Gr~ke. Prema najnovijim podacima,ukupan ino dug BiH u ovom trenutku iznosioko 4,2 milijarde eura, {to je nepunih 40

posto doma}eg bruto proizvoda i {to BiHsvrstava u grupu najmanje zaduènievropskih dràva. Susjedna Hrvatskduguje 12 puta, a Srbija {est puta vi{e oBiH.

Gr~ka se nalazi na suprotnom polu odnosu na BiH: Gr~ka trenutno inostranim

povjeriocima duguje 323 milijarde eura

njen inostrani dug iznosi 175 postdoma}eg bruto proizvoda! To zna~i da jino dug Gr~ke 76 puta ve}i od ino dugBiH, odnosno 13 puta ve}i od ino dugSrbije i 7 puta ve}i od ino duga Hrvatske.

Drugi argument vezan je za strukturinostranog duga koja umnogome odre|ujdu`ni~ku poziciju svake dràve. Glavnin


PRAVA SLIKA INO DUGA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Učestale su najave „grčkog scenarija“ koji prijeti prezaduženim državamaBalkana, a na listu potencijalnih bankrot-država svrstava se i BiH: Naš novinar

analizira krvnu sliku ino duga BiH i navodi pet ključnih razloga zbog kojih je BiHdaleko od bankrota

GR^KI DUG JE 76 PUTAVE]I OD DUGA BiH!

Ino dug BiH deset puta je manji od ino dugaHrvatske, a {est puta manji od ino duga Srbije

NEOZBILJNA NAJAVA ”GR^KOG SCENARIJABiH je najmanje zaduèna dràva Balkan


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-974-972015 13/689.7.2015. I SLOBODN BOSN 1

PRIJETI LI BiH „GR^KI SCENARIO“

FINANSIJSKA STABILNOSTBiH uredno servisira vanjski dug



ino duga BiH, skoro 70 posto, ~inedugoro~ni, vrlo povoljni krediti koje sunam odobrile Svjetska banka, Evropskainvesticijska banka i Evropska banka zaobnovu i razvoj. Rije~ je o kreditima sniskom kamatom, u prosjeku 1,6 posto,koje }e BiH vra}ati tokom narednih 30godina.

Situacija u Gr~koj upravo je suprotna:skoro 80 posto inostranog duga Gr~ke

proizilazi iz dràvnih obveznica s visokomkamatama, u prosjeku 6 posto godi{nje, ivrlo kratkim rokom otplate, ne duljim od

pet godina. Dakle, kapital koji je pozajmilaGr~ka ~etiri puta je skuplji od kapitala koji

je pozajmila BiH, dok je ro~nost ino dugaBiH {est puta povoljnija od ro~nosti inoduga Gr~ke.

I Hrvatska, jednako kao i Srbija, imanepovoljnu strukturu ino duga: najve}i dionjihovog ino duga tako|er je nastaoemitiranjem dràvnih obveznica s kratkimrokom otplate (3-5 godina) i visokimkamatama (u prosjeku 5 odnosno 6 postogodi{nje).

Tre}i argument koji potvr|uje tezu daBiH ne prijeti „gr~ki scenario“ odnosi sena servisiranje inostranog duga. BiH ni

jedne godine nakon rata nije imala ve}ih problema s otplatom kreditnih rata. Ovegodine na naplatu dospijeva rekordnakreditna rata u iznosu od 760 milionaKM, odnosno 660 miliona glavnice i 101milion kamata. Polovina tog iznosaodlazi MMF-u, ~iji }e dug BiH likvidiratitokom tri godine, nakon ~ega bi godi{njarata trebala pasti na nekih 460 miliona

KM.Hrvatskoj }e u 2015. godini na naplatu pristi}i kreditna rata te{ka 2,6 milijardi euradok }e Srbija, samo za kamate, u ovojgodini platiti 1,1 milijardu eura!

Gr~ka u ovoj godini, po svemu sude}i,ne}e vratiti ni{ta jer je zvani~no

bankrotirala kada je 25. juna kreditoreobavijestila da nije u stanju vra}ati dug, tezatraìla reprogram i djelimi~ni otpis inoduga.

êtvrti argument u korist BiH vezan jeza namjenu kredita. Tokom posljednje ~etirigodine, ino dug BiH porastao je za oko 1,4

milijarde eura a najve}i dio pozajmljenognovca usmjeren je na finansiranjeinfrastrukturnih projekata, me|u kojim je iautocesta 5C. Taj dio duga ne}e vra}atidràva nego dva entitetska javna

preduze}a, Autoceste FBiH i Autoceste RS ,iz prihoda ostvarenih od putarine. Dug BiHza infrastrukturne projekte i dalje }e rasti,osobito tokom narednih 7-8 godina, novra}at }e se u dugom razdoblju od 30godina, nakon {to autocesta budeizgra|ena.

Gr~ka je pak prisiljena podizati novekredite (uglavnom emisijom dràvnih

obveznica) kako bi vra}ala postoje}e, a t je zapravo najbrì put kojim dràvdospijeva u du`ni~ku spiralu.

KIPARSKI UZROCI GR^KE KRIZE

I, napokon, peti argument koji su{tinsodvaja gr~ku i bh. ekonomsku krizu, veza

je za javne prihode i budètsku stabilnosU pozadini gr~ke ekonomske drame nalase Kipar, mala ostrvska zemlja podijeljenizme|u Turke i Gr~ke. Kiparski dio pokontrolom Grka izrastao je u jednu najve}ioff shore zona u Evropi. Desetine hiljadgr~kih poduzetnika posluje preko svojih oshore kompanija na Kipru izbjegavaju}i ntaj na~in platiti porez u Gr~koj koji je dostvisok. Gr~ka blagajna bila je hroni~n

prazna pa je gr~ka vlada novac namicastalnim {tampanjem dràvnih obveznicsve do juna ove godine kada je mora

priznati bankrot.I Srbija ima sli~an problem

Najmanje 800 poduze tnika iz Srbijeme|u njima i oni najve}i, popuMiroslava Mi{kovi}a, posluje preksvojih off shore kompanija na Kipru. T

problem dodatno je osvijetljen kada jMiroslav Mi{kovi} po~eo rasprodajsvoje poslovne imperije. Najprije j

prodao Delta banku , za 270 milioneura, a potom i trgovinski lanac Delmaksi za 930 miliona eura. Objtransakcije zaklju~ene su preko Mi{kovi}eve off shore kompanije na Kiprtako da srpska dràvna blagajna nijdobila ni prebijenog dinara.

BiH je u tom pogledu sasvim uzorndràva. Broj bh. poduzetnika koizbjegavaju}i porez posluju preko off shorkompanija gotovo je zanemarljiv i mogu s

probrojati na prste dvije ruke. U Gr~koj jupravo suprotno!


PRAVA SLIKA INO DUGA

Skoro 80 postoinostranog dugaGr~ke proizilazi iz

dràvnih obveznicas visokom kamata-

ma, u prosjeku6 posto godi{nje, i vrlo kratkim rokomotplate, ne duljim

od pet godina

GR^KA JE 76 PUTA ZADU@ENIJA OD BiH

Dr. Fikret au{evi}

POVOLJNA STRUKTURA BH. DUGA Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari}



Iako presuda koju je Op}inski sud uSarajevu nedavno donio odlu~uju}i potu`bi urednice Federalne televizije Du{ke Juri{i} protiv kolega izDnevnog avaza nije i pravosna`na,

najnovija je sudska odluka jo{ jednom potvrdila razli~ite principe sarajevskihsudija kada je posrijedi primjena Zakona oza{titi od klevete. Du{ka Juri{i} je tuìlaurednike i novinare Dnevnog avaza nakon{to je danima bila na meti njihovih

besprizornih napada, kojih nije ostala po{te|ena ni njena maloljetna k}erka. Zbogtvrdnji kojima je nedvosmisleno sugeriranoda je dugogodi{nja novinarka Federalnetelevizije korumpirana i da se bavisvakojakim politi~ko-financijskim mahi-nacijama, Juri{i} je od kompanije Avaztraìla nov~ano obe{te}enje u iznosu od pethiljada KM. Sud je zaklju~io da su Du{kiJuri{i} „povrije|eni ugled i ~ast“, presudioda je oklevetana, ali je finansijskasatisfakcija izostala, budu}i da visinaobe{te}enja nije ni izbliza srazmjernate{kim uvredama kojima su je „zasipali“novinari Dnevnog avaza.

Prema navodima iz sudske presude, azapravo kompromisnog rje{enja, Du{kiJuri{i} je na ime naknade nematerijalne{tete dosu|eno hiljadu maraka, s tim da }esama morati platiti sudske i tro{koveodbrane, koji prema{uju 1.200 KM?! Uobrazloènju iste odluke je nazna~ano ikako je Sud prilikom odmjeravanja visine{tete vodio ra~una o financijskimmogu}nostima Avaza, smatraju}i da imdosu|eni iznos ne}e proizvesti materijalne

pote{ko}e u radu. No, ostavimo li po strani da je Sud uovom slu~aju (pro)cijenio kako nema velikerazlike izme|u financijskih mogu}nostinovinarke Du{ke Juri{i} i najve}eg privatnenovinske-izdava~ke ku}e u BiH (?), razli~itisudski standardi koji se u Sarajevuevidentno primjenjuju prema razli~itimmedijima uistinu su zabrinjavaju}i. Ta~no

je, naime, da je prema Zakona o za{titi odklevete sud prilikom dono{enja svojihodluka duàn cijeniti sve okolnosti slu~aja,izme|u ostalog, i da li bi iznos dodijeljene{tete mogao dovesti do velikih materijalnih

pote{ko}a ili ste~aja medija, ali je i ~injenicada su brojne sudske presude u kojima je tazakonska odredba potpuno zanemarena.Za razliku od Avaza, o ~ijim su

poslovnim interesima sudije itekakovodile ra~una, Slobodnoj Bosni su u

pro{loj godini zbog izvr{nih sudskih presuda po tu`bama za klevetu ~ak tri puta bili blokirani ra~uni i onemogu}eno poslovanje. Dosada{nja iskustva „SB“(poslije desetina sudskih sporova),

potvr|uju tako|er kako sudije, izri~u}i

drakonske nov~ane kazne (u iznosimve}im od 10.000 KM) nisu uzimale obzir da se naknada {tete ne dosu|uje radsticanja imovinske koristi onih kotuàkaju novinare, niti zbog ka`njavanjmedija, nego da se uspostavi ravnoteìzme|u prava na slobodu izraàvanja

prava na za{titu ugleda. I jedno i drug pravo su jednako garant irani za svnovinare i gra|ane BiH i ne mogu sselektivno po{tivati, zavisno od toga ko je ulozi tuìtelja, a ko je tuèni.

9.7.2015. I SLOBODN BOSN 1

S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: EMIR HOD@I]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Ko drukčije kaže, kleveće i laže

Općinski sud u Sarajevu presudio da je Duška Jurišićoklevetana, ali će zbog teškog financijskog stanja

kompanije Avaz urednica FTV-a dobiti samo 1.000 KM

PO[TENO GOVORE]IUrednica FTV-a Du{ka Juri{i} nije dobila i finansijsku satisfakciju za te{ke uvrede novinaraDnevnog avaza



Nakon {to je [ejla Jugo-Turkovi}

prije dva mjeseca pred Osnovnimsudom u Pri{tini zavr{ila svjedo-~enje protiv Nasera Kelmendija,obrana optuènog kosovskog

narko-bossa bi se uskoro mogla suo~iti s jo{ jednom, jednako neugodnom svjedo-kinjom, Ivanom Tulovi}-Buha, suprugomnjegovog prijatelja i poslovnog partneraLjubi{e Buhe ûmeta. No, za razliku od

biv{e sarajevske novinarke, koja je ~ak i

pred me|unarodnim sucima i tuìteljima uPri{tini branila svog muà Zijada

Turkovi}a (osu|enog na 40 godina robije),Ivana Buha je odlu~ila razotkriti svemra~ne tajne ~ovjeka s kojim je bila u vezi

posljednjih deset godina. Tako je, ukona~nici, Naser Kelmendi postao „kola-teralna {teta“ u nemilosrdnom obra~unuzava|enih supru`nika, ~ije bra~ne

pikanterije ve} mjesecima pune stupcesrbijanskih tabloida.

ALBANSKO-SRPSKO PRIJATELJSTVO

Ivana Tulovi}-Buha, srbijanska pjeva~ica i supruga najpoznatijegza{ti}enog svjedoka u Srbiji, nekada{njegvo|e ozlogla{enog Sur~inskog klana,organizirala je pro{log tjedna u Beogradukonferenciju za novinare na kojoj jegovorila o likvidacijama unutar regional-

nog kriminalnog podzemlja. Optuùju}iLjubi{u Buhu ûmeta da je umije{an u vi{enerasvijetljenih ubojstava, Ivana Buha jeizjavila kako je njezin mu` imao va`nuulogu i u organizaciji smaknu}a R amiza

Delali}a ]ele, ~ime je izravno potvrdilanajteè inkriminacije iz kosovske optu`nice

protiv Nasera Kelmendija.„Sa Naserom Kelmendijem smo bili

dobri prijatelji, redovno smo zajedno

odlazili kod njega u Sarajevo, kao i jednom

u Tursku, gdje Kelmendi ima ku}u. Bila

sam prisutna u hotelu Casa Grande u

Sarajevu, ~iji je Kelmendi vlasnik, kada j

od Ljubi{e Buhe traìo da mu obezbed

neke momke iz Srbije koji su pouzdani, d

izvr{e neke likvidacije po Bosni. Buha j

rekao da }e mu poslati ljude koje traì“

kazala je Ivana Buha. Potom je novinarim pojasnila da je Ljubi{a Buha odmakontaktirao svoje provjerene ortake i Sarajevo poslao Milovana Jeremi}a, jednood vi|enijih pripadnika kriminalnog klaniz [apca. Jeremi} je, opet, povezao NaserKelmendija sa svojim prijateljem Milanom

Ostoji}em zvanim Sandokan, koji je bi


[OKANTNO SVJEDOÊNJE IVANE BUHA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Kada su u jesen 2012. istražitelji SIPA-e pretresli vilu odbjeglog narko-bossaNASERA KELMENDIJA u sarajevskom naselju Ilidža, među zaplijenjenim stvarim

našla se i kopija pasoša njegovog prijatelja, nekadašnjeg vođe zloglasnogSurčinskog klana iz Beograda LJUBIŠE BUHE ČUMETA; nepune tri godine kasnijesrbijanska pjevačica IVANA BUHA je otkrila kako je Kelmendi od njezinog bivšeg

supruga Čumeta tražio da u Srbiji nađe „pouzdane momke“, koji će ubiti RAMIZADELALIĆA ĆELU

POU^NE @ENSKE PRIÊ SUPRUGEKONTROVERZNOG BALKANSKOG MAFIJA[A

Tuìteljstvo BiH }e od srbijanskih kolegatraìti saslu{anje Ivane Buha, biv{e supruge

Ljubi{e Buhe ûmeta

O NASERU, ÛMETU, ]ELI...DOBRI DOMA]IN

Naser Kelmendi je ~esto u Sarajevuugo{}avao supru`nike Buha


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-974-972015 17/689.7.2015. I SLOBODN BOSN

NAZOVI ÛMETA RADI UBISTV

BRAKORAZVODNA PARNICA KOJA JE UZDRMALA REGIJU

Ivana Buha je pro{loga tjedna u Beograduorganizirala press konferenciju i javno

optuìla biv{eg muà Ljubi{u Buhuûmeta da je (ne)izravno umije{an u

najmanje tri ubojstva



glavni organizator likvidacije RamizaDelali}a ]ele, koncem juna 2007. godine,

povjeriv{i taj delikatni zadatak Strahinji

Ra{eti, Milanu Miti}u i Neboj{i Vukoma-

novi}u zvanom êtnik.„Ljubi{a je govorio da su ubistvo

po~inili neki mladi}i iz [apca“,napomenula je Ivana Buha, otkrivaju}i da

je njezin biv{i mu` poslije ]elinog ubojstva poklonio Ostoji}u skupocjeni automobilAudi A8 . Ona je dodala i kako je ûmetovdar poslije hap{enja Ostoji}a zaplijenila

policija, ali da se Ljubi{a Buha angaìraoda kriminalnom partneru iz [apca na|e i

plati odvjetnika. „Buha je u ~estim

kontaktima i sa Naserovim sinom

Besnikom Kelmendijem, koji ga informi{e

o razvoju situacije u vezi sa su|enjem“,izjavila je Ivana Buha. Kako je, me|utim,osim o Naseru Kelmendiju, Ivana Buha

javno posvjedo~ila i o ûmetovim sum-njivim vezama s visokopozicioniranim

srbijanskim policajcima, njegovoj ulozi u pregovorima oko predaje Darka [ari}a, jo{ jednog vo|e narko-kartela kojem se sudi uBeogradu, te optuìla biv{eg muà za dvaubojstva, njezin je {okantni istup odmahizazvao seriju reakcija. Srbijanski medijinavode da je Ivana Buha ve} u ponedjeljak

(6. jula) saslu{ana u Vi{em tuìteljstvu uBeogradu i da je iskaz davala duè od satvremena. Prema informacijama iz izvora

bliskih Tuìteljstvu BiH, srbijanskom bi pravosu|u zahtjev za saslu{anje Ivane Buheuskoro trebao biti upu}en i iz Sarajeva.Budu}i da je ûmetova supruga potvrdilainformacije sa kojima odranije raspolaù uTuìteljstvu BiH, o~ekuje se da }e, nakon{to iz Beograda stigne odobrenje, s IvanomBuha razgovarati istraìtelji Dràvneagencije za istrage i za{titu (SIPA) i dràvnituìtelj, a nakon {to je procijenjeno da biona mogla biti posve vjerodostojna

svjedokinja. Podsjetimo da je do radikalnozaokreta u istrazi o ubojstvu RamizDelali}a do{lo upravo zahvaljuju}svjedo~enju jednog od uhap{eni

pripadnika {aba~ke kriminalne organizacije, koji je prvi otkrio tajni pakt NaserKelmendija i Ljubi{e Buhe ûmeta.

[TA JE POLICIJA PRONA[LA U

KELMENDIJEVOJ VILI

Kada su, naime, u septembru 2012nakon {to je Naser Kelmendi ve} umakao Crnu Goru, pripadnici SIPA-e pretresnjegovu vilu u sarajevskom naselju Ilid`me|u zaplijenjenim stvarima prona|ena jekopija paso{a Ljubi{e Buhe ûmetIstraìtelji su tada na{li i formulare koje jKelmendijev beogradski prijatelj popunjavao, traè}i ulaznu vizu za Njema~ku, ~imsu i definitivno potvr|ene ranije policijskinformacije o ~estim umetovim posjetamSarajevu i njihovim jo{ ~e{}im telefonskimkontaktima. U tom smislu valja pojasniti distraga protiv Kelmendijevih kriminalnikompanjona u BiH nikada nije formalnzavr{ena, premda je glavnina dokaza,me|uvremenu, dostavljena Specijalnomtuìteljstvu EULEX-a. Podsjetimo, tako|e


[OKANTNO SVJEDOÊNJE IVANE BUHA

Iako se silno trudila da izgradiestradnu karijeru, Ivana Tulovi}-Buha je usrbijanskoj javnosti, ipak, puno poznatijapo svojim burnim ljubavnim vezama s„èstokim momcima“. Najprije je ìvjela unevjen~anom braku s beogradskimmafija{em Brankom Jeftovi}em Jorgom,dugogodi{njim bliskim suradnikom @eljka

Ra`natovi}a Arkana, kojeg je 2004. ubioSretko Kalini}, kako se pretpostavljalo,po nalogu Luke Bojovi}a. Nakon Jorginesmrti utjehu je brzo prona{la u ûmetu, sakojim se poslije vjen~ala i dobila dijete.Ivana Buha je prije dvije godine predbeogradskim Specijalnim sudomsvjedo~ila protiv Bojovi}a i trojicepripadnika Zemunskog klana, SretkaKalini}a, Vladimira Milisavljevi}a iMilo{a Simovi}a. (Bojovi} i Milisavljevi}su nedavno oslobo|eni krivnje, dok jeKalini} osu|en na 35 godina zatvora.)

Tada je Ivana tvrdila da je njezin biv{imladi} smaknut kako mu ne bi isplatili~etiri milijuna maraka novca od prodajenekada{njeg nogometa{a FK Obili} Nikole Lazeti}a, koji mu je dugovalaSvetlana Cece Ra`natovi}, nakon ~ega je izme|u njih dvije do{lo do èstokogsukoba. Ljubavna veza Ivane i Ljubi{e

Buhe trajala je desetak godina, za to suse vrijeme tukli, sva|ali i mirili, sve dokagresivni mu` nije proljetos osu|en nagodinu dana zatvora zbog fizi~kogzlostavljanja ène, ali i ~lanova njezinogosiguranja. ûme se branio da ga je Ivanapokrala, optuìvao je za prevaru i preljub,~ak i sa policajcem koji je bio zaduèn da je ~uva. Iako su jedno o drugome umedijima pri~ali sve najgore, neke suobiteljske tajne, ipak, oboje skrivali. Svedok Ivana Buha nije odlu~ila da u ratu sabiv{im suprugom ide do kraja...

FEMME FATALE

Ivana Buha je godinama ljubovala s„žestokim momcima“ i znala sve

tajne regionalnog podzemlja,družila se s Naserom Kelmendijem,svjedočila protiv Zemunskog klana

NOVI SVJEDOCI ZLOÎNA Nakon Ivane Buha o likvidaciji RamizaDelali}a ]ele vjerojatno }e biti saslu{an ijedan od njegovih egzekutora Milan Miti}

VELJANÎ]:„Darko Elez

i ja znamo dasu ]elu

Delali}a ubili

Milan Miti} iStrahinjaRa{eta“



da su u optu`nici koju je podigao ameri~kituìtelj Andrew Hughes kao ~lanovizlo~ina~ke organizacije Nasera Kelmendijanavedeni Ljubi{a Buha ûme, MilovanJeremi}, Milan Ostoji}, Neboj{aVukomanovi}, Milan Miti}, ali i Fahrudin

Radon~i}, Naser Ori}, Senad [ahinpa{i}

[aja, Ekrem Leki}, Muhamed Ali Ga{i.Dodajmo tome da su prikupljena saznanja

policijskih agencija u BiH upu}ivala da seKelmendi i Buha nisu samo druìli, nego suistodobno i uspje{no sura|ivali, ali dokazi ozajedni~kim kriminalnim poslovima nisu

prona|eni. Neo~ekivani splet sretnih okolnosti bi

istraìteljski tim SIPA-e i Tuìteljstva BiHvrlo brzo mogao dovesti do jo{ jednogsvjedoka ubojstva Ramiza Delali}a ]ele, ito pravog „kapitalca“. Prema informaci ja-ma Slobodne Bosne , nedavno je u[vedskoj, na temelju me|unarodne policij-ske potjernice iz Hrvatske, uhap{en MilanMiti} koji je, podsjetimo, bio sa StrahinjomRa{etom i Neboj{om Vukomanovi}emkada je ]elo mu~ki ubijen. Za Miti}em suhrvatske slu`be godinama tragale, zbog

plja~ke u sjedi{tu Hrvatskih po{ta u Splitu,koju je izveo u martu 2008. uz pomo}kriminalnih kompanjona iz Hrvatske i BiH,kada su se domogli plijena od blizu ~etirimilijuna maraka. No, kako je Milan Miti}na vrijeme pobjegao iz Hrvatske, kasnije jeu odsustvu osu|en na devet godina zatvora.Miti}ev „poslovni partner“ StrahinjaRa{eta, sa kojim je zajedno plja~kao i uSplitu, stradao je potkraj iste godine, dok jeu beogradskom naselju Banovo Brdo

postavljao eksploziv pod njegov automobil.MILAN MITI] U HRVATSKOM ZATVORU

I dok Milan Miti} u Hrvatskoj ~ekanovo su|enje za milijunsku plja~ku uSplitu, vjeruje se da }e pla}eni ubojica izSrbije biti saslu{an i oko ubojstva RamizaDelali}a ]ele, kojem je izravno svjedo~io.

Miti} se, ina~e, u srbijanskom kriminalnommiljeu jo{ ranije hvalio da je upravo o„odradio ubicu srpskog svata“, kao i da jza ]elinu likvidaciju pla}eno 100.000 euraPodsjetimo da je „SB“ prije godinu dan

objavila ispovijest An|elka Veljan~i}a

najva`nijeg svjedoka pokajnika protizlo~ina~ke organizacije Darka Eleza

Miti}evog starog znanca. „Darko Elez i j

znamo da su ]elu Delali}a ubili Mila

Miti} i Strahinja Ra{eta“, kazao je tadVeljan~i}, optuìv{i Nasera Kelmendija Fahrudina Radon~i}a da su platili ubojice iSrbije. No, pitanje je ho}e li Milan Miti

pritisnut ~vrstim dokazima koje je Dràvntuìteljstvo protiv njega prikupilo

predmetu „Lutka“, pristati na suradnju s bhistraìteljima i, kona~no, razotkriti svdetalje ]elinog ubojstva?!


NAZOVI ÛMETA RADI UBISTV

U sudskom procesu koji se protivNasera Kelmendija vodi pred Osnovnimsudom u Pri{tini prije dvadesetak dana jesvjedo~io i Zijad Turkovi}. Turkovi} jeiskaz dao video-linkom, iz sudnice SudaBiH, optuìv{i Kelmendija da je on njegasvojedobno traìo da oplja~ka jednoskladi{te kod Tuzle, u kojem je bilapohranjena ve}a koli~ina zaplijenjenoganhidrida sir}etne kiseline iz po{iljke ~iji je transport organizirao Naser Kelmendi.Nastavljaju}i obra~un svoje supruge [ejleJugo-Turkovi} s nekada{njim

poslodavcem, Zijad Turkovi} nije po{tedio

ni Fahrudina Radon~i}a. Za lidera SBB-a je kazao da mu je, navodno, nudio dalikvidira Nasera Kelmendija,obja{njavaju}i kako je nekada{njiposlovni partner i prijatelj Radon~i}upredstavljao „prevelik teret“, nakon {to jeodlu~io da osnuje politi~ku stranku.Turkovi} je svjedo~io i da je od supruge[ejle saznao da su Radon~i} i Kelmendidogovorili da se rije{e Ramiza Delali}a.Podsjetimo da je to bio njihov drugi susretu sudnici, budu}i da je Naser Kelmendiranije u Sarajevu svjedo~io protiv Zijada

Turkovi}a.

DO\E[ MI DO\EM TI

Zijad Turković svjedočio da jeFahrudin Radončić od njega tražioda ubije Nasera Kelmendija?!

VIDIMO SE U SUDNICIZijad Turkovi} i Naser Kelmendi razmijenili

su me|usobne optu`be na su|enjima uSarajevu i Pri{tini

CORPUS DELICTEU policijskom pretresu sarajevskevile Nasera Kelmendija prona|ene

su stvari njegovog prijatelja ûmeta



Zastupnica SNSD-aDu{anka Majki} nije

jedina dobila otpremni-nu za odlazak u

penziju, no ono po

~emu je Majki}eva izuzetak jeste~injenica da je u penziju oti{lasamo na jedan dan, s jasnimciljem da naplati otpremninu i

ponovo zasnuje radni odnos.Majki}kin manevar s

jednodnevnim odlaskom u penziju po razini moralne bijede usporediv je jo{ samo sonim {to je uradio biv{i sekretar Zajedni~kih slu`bi ParlamentaBiH Ferid Buljuba{i}, koji jetokom posljednjih deset godinadva puta odlazio u penziju!

Konkretno, biv{i sekretar Zajedni~kih slu`bi Parla-mentarne skup{tine BiH Ferid

Buljuba{i} odlaze}i sa tefunkcije u (ne)zasluènu

penziju naplatio je vi{e od 22hiljade maraka otpremnine,mada je na tu funkciju

imenovan kao penzioner.Vojnik po struci, Ferid Bubulja{i} je

vrijeme vladavine Alijanse obna{adu`nost zamjenika ministra odbranFederacije BiH. Dolaskom na tu pozicijBuljuba{i} je javno progovorio o na~inu nkoji je napustio Armiju RBiH. „U april

1996. godine demobilizirao sam se i

tada{nje Armije RBiH na li~ni zahtjev. Bi

je to prakti~no izlazak na ulicu i bez igdj

i~ega. Za prethodnih pet godina nisam

uspio regulirati penziju iako imam blizu 4

godina radnog staà“, izjavio je ratnkomandant Isto~nobosanske operativngrupe Armije RBiH Buljuba{i}. Onapu{tanja Armije RBiH do imenovanja nmjesto zamjenika ministra odbrane FBiHBuljuba{i} se nije pojavljivao u javnost

Nije se bavio vojskom niti vojnim pitanjima i politi~ki je apstinirao, odnosnnije bio uklju~en u rad politi~kih stranaka

periodu od okon~anja rata do 2001. godinIskoristiv{i poziciju zamjenika ministrodbrane FBiH, Buljuba{i} je navodnuspje{no rije{io i svoj status vojno

penzionera. Naime, ime brigadira FeridBuljuba{i}a na{lo se na spisku povla{tenivojnih penzionera, a prosje~na penzij

penzionisanog brigadira iznosila je prek1.400 KM mjese~no.

OD PENZIJE DO PENZIJE

Nema nikakve sumnje d je Ferid Buljuba{i} jedan oonih oficira nekada{nje ArmijRBiH koji su zaradili penzijuali veliko je pitanje da li j

Buljuba{i} nastavio prima penziju i nakon {to se profesionalno posvetio politici

poslu u Socijademokratsko partiji. Naime, Buljuba{i} jdugi niz godina obna{afunkciju izvr{nog direktorSDP-a, samo ostaje pitanje dli je taj posao radio za platu, i

po osnovu ugovora o djelu Navodno, Buljuba{i} jnastavio uredno prima

penziju, a rad u SDP-u pla}amu je honorarno po osnov

ugovora o djelu. Tako je bilsve do 2010. godine kada jBuljuba{i}ev SDP u{ao vlast. Kako to obi~no biva,SDP je, kao i sve stranke nvlasti, svoje najodanijkadrove rasporedio nfederalne i dràvne jasle. obzirom da je Buljuba{iobna{ao funkciju izvr{nodirektora SDP-a, bilo je savimlogi~no i o~ekivano d„zauzme“ fotelju sekretarZajedni~kih slu`bi Sekreta


OZAKONJENA PLJA^KA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Bivši sekretar Zajedničkih službi SekretarijataParlamentarne skupštine BiH FERID BULJUBAŠIĆ

odlazeći s te funkcije u (ne)zasluženu penziju naplatio je preko 22 hiljade maraka otpremnine. Ono što jezbunjujuće u slučaju Ferida Buljubašića jeste koliko

se puta on penzionisao, po kojem osnovui po kojoj „cijeni“

FERID BULJUBA[I]NADMA[IO

DU[ANKU MAJKI]

OTPREMNINA Kolegij SekretarijataParlamentarne skup{tine BiHFeridu Buljuba{i}u odobriootpremninu od 22.169,52 KM

DVA PUTA ODLAZIOU PENZIJU!



rijata Parlamentarne skup{tine BiH.Mjese~na pla}a penzionera Buljuba{i}a

prelazila je cifru od 3.500 KM.

OSTVARIMO NA[A PRAVA

S izlaskom SDP-a iz vlasti i istekommandata, Buljuba{i} se Kolegiju Sekreta-rijata Parlamentarne skup{tine BiH obratio

zahtjevom za prestanak radnog odnosa posili zakona. Uz navedeni zahtjev Buljuba{i}

je dostavio i izjavu u kojoj tvrdi da nijenikada ostvario pravo na otpremninu kojamu pripada prilikom odlaska u penziju.Konstatovano je da je Buljuba{i} ispuniozakonski uslov za odlazak u starosnu

penziju jer je navr{io 40 godina radnog

sta`a i da }e mu se isplatiti otpremnina visini {est njegovih ostvarenih neto plat{to iznosi 22.169 KM. Me|utim, da li }

brigadir Buljuba{i} nakon pedesetak godinradnog sta`a doista oti}i u penziju,

poslove, uklju~uju}i i one u stranc prepustiti mla|im generacijama, ostaje teda se vidi.


DUPLI PENZIONER FERID BULJUBA[I

Brigadir Ferid Buljuba{i} svojevremeno je ostvariopravo na povla{tenu vojnu penziju, {to ga nije

sprije~ilo da od Parlamentarne skup{tine BiH uzme22 hiljade KM za ponovni odlazak u penziju

NE OKRE]I SE, SINEPenzioner Ferid Buljuba{i}, biv{i

sekretar Zajedni~ke slu`beSekretrijata Parlamentarne

skup{tine BiH, oti{aouz otpremninu



Uoktobru pro{le godine u zajed-ni~koj akciji hrvatske policije iUSKOK-a uhap{eni su gradona-~elnik Zagreba Milan Bandi},

predsjednik Uprave Zagreba~kogholdinga Slobodan Ljubi~i} i predsjednik Uprave CIOS-a (C.I.O.S.), „kralj otpada“Petar Pripuz. Istra`ni organi osnovano

sumnjaju da su od oktobra 2013. do marta2014. godine gradona~elnik Bandi} i

Ljubi~i} “po dogovoru“ i na tra enje Pripuzanalagali i vr{ili radnje s ciljem dodjele poslova na zbrinjavanju otpada po ubrzanom postupku bez provo|enja javnog natje~aja, au korist ~lanica CIOS grupe.

KONDOR ZOVE LEOPARDA

Tokom istrage istra`ni organi snimali sui telefonske razgovore, a te su snimke

potvrdile da su Bandi} i Pripuz bili toliko


SUMNJIVI POSLOVNI ARAN@MAN „ALUMINIJA“

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Zagrebački „kralja otpada“ i predsjednik Uprave CIOS-a PETAR PRIPUZ, koji je jedan od optuženih u slučaju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, svojeposlovno carstvo proširio je i na BiH. A da je svoje veze i vezice Pripuz iskoristio

unovčio i u našoj zemlji, najbolje ilustruje primjer demontaže bivše Tvorniceglinice Mostar i njena prodaja u staro gvožđe

BERA^I @ELJEZAU LJETNOM PERIODU

22

PETARPRIPUZ I

MILAN BANDI]Dobitna

kombinacija



bliski da su se me|usobno oslovljavalinadimcima, Bandi} Pripuza zove K ondor, aPripuz Bandi}a oslovljava s Leopard. A dasu Kondor i Leopard svoje pozicije i vezeiskoristili i u BiH, najbolje ilustruje primjer demonta`e biv{e Tvornice glinice Mostar i

prodaja u staro gvo`|e.

Pripuzove firme zapo{ljavaju vi{e oddvije hiljade ljudi, a suvlasnici su munjema~ke i japanske multinacionalnekompanije. Reputaciju zagreba~kog „kraljaotpada“ stekao je kao jedan od vlasnika i

predsjednik uprave CIOS grupe, koja se bavi sakupljanjem i primarnom preradom

industrijskih otpadaka. Prve firme - CIOSC.I.O.M. - osnovao je 1991. godine, a injih je kasnije izrasla grupacija u kojoj je

bosanskohercegova~ka firma k}erkCIBOS (C.I.B.O.S.). Kao i u slu~aju grupCIOS i k}erka firma u BiH dijelom jnjema~ke grupacije Scholz AG grupe,


@ELJEZNI OTPAD VRIJEDAN MILION

ISTRAGA: Da li je gradona~elnik Zagreba, HercegovacMilan Bandi} intervenisao kod Uprave mostarskog“Aluminija” da njegovom prijatelju Petru Pripuzu

dodijeli posao u kojem je “Aluminij” o{te}enza 2,1 milion KM?

LJUDI, ZVIRI I BE[TIJEZagreba~ki Kralj otpada Petar Pripuzzvani Kondor i gradona~elnik Zagreba Milan Bandi} zvani Leopard



~ije je vlasni{tvo pro{le godine u{ao

japanski investitor Toyota Tsusho Corpo- ration iz Nagoye. Poslovni udio CIOSgrupe iz Hrvatske iznosi 80 posto ukupnogkapitala firme CIBOS dok ostatak od 20

posto pripada grupaciji Scholz AG iz Njema~ke. Ina~e, CIBOS je najve}akompanija u oblasti reciklaè metalnogotpada u BiH i zapo{ljava vi{e od 160

radnika. Firma posjeduje 10 lagera u BiH

kao i tri otkupne stanice u Sarajevu,Hrasnici i Vogo{}i. Upravo je kompanijaCIBOS 2011. godine dobila unosan posaodemontaè biv{e Tvornice glinice Mostar injene prodaje u staro gvo`|e. Da li jegradona~elnik Zagreba, HercegovacBandi} intervenisao kod Uprave mostar-skog Aluminija da se taj posao dodijeli

njegovom prijatelju i poslovnom saradnikPripuzu, te{ko je re}i. Ali, ~injenica je da sistra`ni organi provjeravaju}i poslovanj“Aluminija” utvrdili da je u poslu sCIBOS-om ta kompanija o{te}ena za bliz2,1 milion KM.

Pri~a po~inje u maju 2011. godine kad je Uprava „Aliminija“ donijela odluku imenovanju Povjerenstva za rezanje biv{Tvornice glinice Mostar i prodaju u starèljezo. Na ~elu Povjerenstva bio je Brun

âle, a ~lanovi su bili Ivan Grle, Ivan Mila

Ana Juri} i Marin [unji}. Dva dana nakoimenovanja Povjerenstvo je razmatral~etiri pristigle ponude firmi koje su se javilna raspisani javni natje~aj. Od pristigli

ponuda, CIBOS-a iz Ilija{a, Kairosa Osijeka, Aida Commercea iz SarajevGora-metala iz Zagreba, najpovoljnijom jocijenjena ponuda CIBOS-a. NaimCIBOS je ponudio najvi{u otkupnu cijenu260 KM po toni za opremu i postrojenja vi|enom stanju. Svi tro{kovi demonta`kasacije, odvoza i razbijanja betonskitemelja do 100 kubnih metara ura~unati su cijenu. A CIBOS je poloìo i depozit od 20hiljada KM kao garanciju za dobro izvr{enj

posla ~iji rok je bio 100 radnih dana o potpisa ugovora. Istoga dana kada jPovjerenstvo razmatralo pristigle ponudUprava „Aluminija“ donijela je odluku


SUMNJIVI POSLOVNI ARAN@MAN „ALUMINIJA“

FABRIKA U OTPADBiv{i direktor „Aluminija“ Mostar Ivan Bradvicapotpisivao je ugovore i anakse ugovora sa izvr{nimdirektorom za komecijalu CIBOS-a IvanomPripuzom



izboru CIBOS-a kao najpovoljnijeg ponu|a~a, a sa jednim danom zaka{njenjaCIBOS je obavije{ten da je pobijedio natenderu za rasturanje biv{e Tvornice gliniceu Mostaru.

Kona~no, 30. maja 2011. godine potpisan je ugovor izme|u „Aluminija“ iCIBOS-a.

CIBOS JE BOSS

Jozo Juka, rukovodilac nabave ukomercijalnom sektoru „Aluminija“, 17.maja poslao je mail dru{tvu Sik iz Mostaraza sa~injavanje ponude za sje~enje ~eli~nekonstrukcije i opreme na lokalitetu GlinicaMostar uz napomenu da je 24. majnajkasniji rok za dostavu ponude. Dan prijeisteka spomenutog roka firme „Sik“ Mostar i Interkomerc Mostar dostavile su dvijeidenti~ne ponude. Ove mostarske firme

ponudile su otkupnu cijenu za sje~enimetalni otpad od 360 KM po toni. Poredtoga, ove dvije firme bile su spremne„Aluminiju“ platiti 3.600 KM po toni

bakrenog otpada, 2.500 KM po toni inoksotpada i 2.400 KM po toni aluminijskogotpada. Iako su ponude kompanija „Sik“ i„Interkomerc“ bile povoljnije od ponudeCIBOS-a, one nisu ni bile razmatrane jer jeodluka ve} bila donesena, odnosnoPovjerenstvo je 18. maja zaklju~ilo da je

ponuda CIBOS-a najpovoljnija, {to je potvrdila i Uprava „Aluminija“.

Krajem oktobra 2011. godine CIBOS jeuputio molbu „Aluminiju“ za korekcijucijena po ugovoru o demontaì Tvorniceglinice u Mostaru uz obrazloènje da jecijena starog èljeza drasti~no pala, te da jeneophodno razmotriti sniènje otkupnecijene sa 260 KM po toni na 200 KM potoni. Smanjenja otkupne cijene nije bilo, alisu krajem marta 2012. godine direktor „Aluminija“ Ivo Bradvica i izvr{ni direktor za komecijalu CIBOS-a Ivan Pripuz

potpisali aneks ugovora u kojem jekonstatovano da prilikom odvoza starog

èljeza iz pogona „dekantacija postoznatan postotak prljav{tine na samimdekanterima i cjevovodima koja se ne moò~istiti“. Aneksom je utvr|eno da }e se sv

prljava roba posebno deponovati, a poslijutovara i vaganja teìna iste bit }umanjena za 10 posto zbog ne~isto}a. U2011. i 2012. godini CIBOS j„Aluminiju“ 23.833 tone èljeza platio 6miliona KM. Me|utim, da je Uprav„Aluminija“ prihvatila ponudu mostarskifirmi, za istu koli~inu starog èljeznaplatila bi 8,5 miliona KM, ~ime j

privrednom dru{tvu „Aluminij“ nanijet{teta u iznosu od 2,1 milion KM.


@ELJEZNI OTPAD VRIJEDAN MILION

Nadugo nakon sklapanja ugovora odemontaì biv{e Tvornice glinice Mostar injenoj prodaji u staro èljezo direktor„Aluminija“ Ivo Bradvica i direktor CIBOS-a

Sakib Huki} potpisali su dva ugovora ozajmu. Prvi ugovor potpisan je krajemavgusta, a drugi po~etkom novembra2011. godine. Prema potpisanimugovorima, „Aluminij“ je od CIBOS-a

pozajmio tri miliona maraka, apozajmljena sredstva nikada nije vratio ugotovini. Naime, „Aluminij“ je pozajmljenasredstva vratio tako {to CIBOS-u nije

napla}ivao odvoz starog èljeza izTvornice glinice Mostar do ugovorenog,odnosno pozajmljenog iznosa. Pitanje jesamo po kojoj cijeni je CIBOS dobivaostaro èljezo.

KUPI ME PRODAJ ME

Ugovor o zajmu



Pristojan je, kulturan i uljudanmladi gospodin Sven Mi{kovi},zamjenik ravnatelja hrvatskogUSKOK-a (“Ureda za suzbijanjekoru pcije i organiziranog krimi-

naliteta”). Za nas u BiH zanimljivo je da jeovaj uspje{ni pravnik ro|en u Vitezu prijetrideset i jednu godinu i da je sin federalnogtuìtelja Vlade Mi{kovi}a. Sven Mi{kovi}

bio je briljantan student na Zagreba~komsveu~ili{tu, student generacije na Pravnomfakultetu. Nakon poloènog pravosudnogispita, radio je na @upanijskom sudu uZagrebu, a 2013. je bio imenovan zazamjenika op}inske dràvne odvjetnice uOp}inskom dràvnom odvjetni{tvu uZagrebu. Najkompleksniji slu~aj na kojem

je Sven Mi{kovi} radio do sada ti~e segradona~elnika hrvatske prijestolniceMilana Bandi}a. Njegova apsolutna

predanost, posve}enost poslu i dosljednaangaòvanost bili su najbolja preporuka zaimenovanje na visoku poziciju, dakle na

poziciju doravnatelja USKOK-a. Prijenekoliko dana doznali smo da }e se upravoSven Mi{kovi} “obra~unati” sa bra}omMami}, izvr{nim dopredsjednikom Dinama Zdravkom i aktuelnim {efom stru~nog{taba tog kluba Zoranom, koji su uhap{eniu subotu, 4. jula, te sa Damirom

Vrbanovi}em, dugogodi{njim hrvatskimnogometnim du`nosnikom, kojem su lisicena ruke stavljene dan ranije.

Sven Mi{kovi} je 5. jula, ispred @upa-nijskog suda gdje je zavr{ilo ro~i{te na


NOGOMETNA AFERA U HRVATSKOJ

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV “SB”

Krajem prošle sedmice uhapšeni su izvršni dopredsjednik NK “Dinamo” izZagreba ZDRAVKO MAMIĆ, trener tog kluba ZORAN MAMIĆ i hrvatski

nogometni radnik DAMIR VRBANOVIĆ; istragu protiv ovog trojca vodi zamjenikravnatelja USKOK-a, SVEN MIŠKOVIĆ, rodom iz Viteza

SVEN MI[KOVI], DE^KO IZVITEZA KOJI JE ISU[IO

NOGOMETNU BARU[TINU

„SB“ OTKRIVA

MLAD, PAMETAN I PO[TENSven Mi{kovi}, zamjenik ravnatelja

hrvatskog USKOK-a



kojem sutkinja istrage odlu~ila o istra`nomzatvoru za bra}u Mami} od trideset dana i

pritom odbila “jam~evinu od 20 milijunakuna - vrijednosti obiteljske ku}e bra}eMami} - za obojicu”, izjavio da }e tokom

postupka “biti ispitano dvadeset svjedoka”, pet vi{e nego {to je prvobitno bilonajavljeno. Me|utim, istog dana jezagreba~ki Telegram objavio da USKOK

planira ispitati ~ak osamdeset svjedoka.LIHVARSKI UGOVOR SA DA SILVOM

“Me|u svjedocima su zasigurnonajzanimljivija imena nogometa{a Luke

Modri}a i Dejana Lovrena ~iji su ugovori potpisani s Mami}ima istraìteljima sporni. Njih je u ‘svoju igru’ po mi{ljenju USKOK-aMami} uvukao zbog duga od 24 milijunakuna {to ga je njegov brat Zoran imao

prema Dinamu . Radilo se o pozajmici klubas po~etka 2011. godine. Nakon {to ZoranMami} nije vratio pozajmicu ZdravkoMami} je u ime NK Dinama u banci podnio

zahtjev za kredit u iznosu od 4,4 milijunaeura. Kredit je odobren u svega nekolikosati, a 7. oùjka 2011. dozna~en na ra~unDinama . Nakon toga je, kako bi se prikrilastvarna namjena kredita, sa~injen aneksugovora o profesionalnom igranju {to ga je,

pak, potpisao Damir Vrbanovi}. Tim jeugovorom, po stavu USKOK-a, bez ikakvihosnova utvr|eno pravo Dejana Lovrena na

isplatu 50 posto budu}eg transfera”, pro~itali smo na portalu Telegrama . Da bi bilo jasnije {ta to USKOK, a posebno SvenMi{kovi} istra uju, donosimo i nastavak tog teksta, zbog ~ega se zahvaljujemozagreba~kim kolegama:

“Zdravko Mami} je jo{ istog dananaloìo pla}anje 25,89 milijuna kuna sra~una NK Dinamo na ra~un nogometa{a.Time je za klub nastala obveza pla}anja

predujma poreza i prireza u iznosu od 5,49milijuna kuna, {to je pla}eno iz tog kredita.

Nogometa{ je nakon toga, po Mami}evomnaputku, 25,89 milijuna kuna istog dana

proslijedio na ra~un njegovog brata Zorankoji je pak odmah iznos od 24 milijunkuna proslijedio na ra~un NK DinamTako je vra}ena ranija pozajmica, a ostatanovca Mami} je zadrào. Preko LukModri}a Mami} je pak, iz Dinama izvla~inovac od rujna 2009. do listopada 201godine. Naime, nalagao je da se na njegora~un, s Dinamovog ra~una isplati ukupn

81.136.427,30 kuna. Modri} je od toiznosa podigao ne{to vi{e od 52 milijuna predao ga Mami}u, a sve je to ‘pokrivenoAneksom ugovora o profesionalnomigranju , prema kojem je Modri} imao pravna isplatu 50 posto budu}eg transfera.”

Svjedoci u istrazi bi}e i bivnogometa{i Dinama Dino Drpi}, Bo{k

Balaban, Stjepan Deveri}, Zvonim

Boban, Vedran ]orluka, Eduardo d

Silva... Skromni, siroma{ni mladi}, koji jdo{ao u Zagreb iz Rio de Janeira, iz bogznkoje favele, kao petnaestogodi{njak, 1998

bio je “idealan lik” za Zdravka Mami}


HERCEGOVCI “U LISICAMA” BOSANC

Bra}a Mami} i Damir Vrbanovi} u pritvoru }e ostatinajmanje trideset dana, bi}e ispitano na desetine

svjedoka, a “{ef orkestra” }e biti Bosanac

NA PUTU ZA “REMETINEC”Zdravko (naprijed) i Zoran Mami} (nazad)

godi{nji }e odmor provesti u najpoznatijemhrvatskom zatvoru

NA PUTU ZA “REMETINEC”Zdravko (naprijed) i Zoran Mami} (nazad)

godi{nji }e odmor provesti u najpoznatijemhrvatskom zatvoru



“Nogometa{ Eduardo da Silva je, kad jedo{ao u Dinamo , potpisao lihvarski ugovor sa Zdravkom Mami}em“, zaklju~ila jesutkinja Op}inskog suda u Zagrebu usije~nju 2014. godine. Problemi u odnosuizme|u Eduarda i Mami}a po~eli su kad jeDa Silva oti{ao u Arsenal , a Mami} je idalje traìo da mu pla}a naknade. Sud jeustanovio da su ugovorene naknade bilelihvarske jer je Eduardo menadèrima „na

po~etku morao davati 50% zarade, zatim25% zarade i na kraju 20% zarade, koliko jeMami} nastavio traìti i nakon Eduardovatransfera u Arsenal ”, prenosimo i overe~enice, koje su samo potvrda kolikokompleksan zadatak ima Sven Mi{kovi}.

DOBAR [EF LO[ ÔVJEK

ôvjek zanimljive funkcije: “izvr{nidopredsjednik”, Zdravko Mami} rijetko jevi|en primitivac. On je u Dinamu ve} duginiz godina bog i batina , a taj je ~ovjek skratkim fitiljem uvijek spreman i na “noga,{aka, glava” obra~un. (Mada nam je jedanod biv{ih uposlenika u Nogometnom klubuDinamo rekao da “boljeg {efa na svijetunema”.) Skandal majstor, klasi~ni destru-ktivac, Zdravko Mami} glavni je akter

brojnih afera, tako da bi gotovo svake heftemogao gostovati u na{oj rubrici “Skandalnedjelje”. Da li }e i dalje uop{te imati prili-ku da pravi afere, dozna}emo nakon istragei, vrlo vjerovatno, su|enja i presude njemu,

ba{ kao i njegovom bratu Zoranu te DamiruVrbanovi}u. Ne èlimo prejudicirati, pogo-tovo nekoga braniti, ali Damir i Zoran u~itavoj toj pri~i nekako do|u kao - kola-

teral. Zdravko je, neosporno, faca broj 1, uonome {to se tek po~elo raspetljavati.Gostovao je on u na{im novinama, u

februaru 2006., i izjavio: “Moji korijeni su jedna od najva`nijih stvari u ivotu. ôvjek

koji ne zna otkud poti~e i otkud mu je loza,on nema nikakvu budu}nost. Ja sam ro|enu Bjelovaru, ìvim u Zagrebu, ali nikadnisam skrivao da je BiH moja dràva, mojadomovina. Tamo se rado vra}am, pomaèmi na to sam iznimno ponosan. Dapa~e, {to

me ljudi zbog toga vi{e osporavaju i oma-lovaàvaju, ja sam uporniji i prkosniji dadolje napravim {to vi{e. Zagreb je meninajljep{i grad na svijetu, moja djeca suro|ena tu, ali su najsretniji kada do|u u

Zidine i istr~e se igrati na guvno.” Augledni hrvatski sportski novinar Tomisla

@idak je, tako|e za Slobodnu Bosnu , pro{lgodine rekao: “Pri~e o mega Dinamu s~ekovi bez pokri}a, Dinamo }e jedvskrpati mom~ad za Hrvatsku ligu, dok j

pri~a o Ligi prvaka bez prave podlogfantazija Zdravka Mami}a. Zoran Mami}e ostati trener, bez obzira na rezultat, jer jDinamo obiteljski klub i familijarni biznbra}e Mami}. Iako je Zoran talentirantrener, tek je na po~etku.” Da, sada je n

po~etku istrage. Zajedno sa svojim starijim bratom. I Vrbanovi}em.

Te{ko }e biti na{em Svenu Mi{kovi}uali neka se bori. Bilo je ve} vrijem“uklizati” Zdravku Mami}u. Dovoljno jsamo podsjetiti {ta je izgovorio na{emkolegi iz Hrvatske, Borutu [ipsu, 2010godine. “Ti si jedan pokvareni laò

monstrum... Budalo jedna! Moj sin radit }{to ja ho}u i {to ja mislim da je u redu! Ka ja ne budem u Dinamu, prebit }u te kma~ku... Ne zna{ se ni oprati, zmazan s

prljav, smrdi{, ne{kolovan i laè{! Ti jedno sme}e podmuklo! Proklet bio nBoì} 2010.! \ubre! Mu~ko |ubrePrestani vi{e lagati ovaj napa}eni narodIako je Zdravko Mami} na @upanijskomsudu u Zagrebu ka`njen sa 15.000 kunzbog uvrede, {teta je da Borut nije bio malve}i mangup, koji }e mu pri}i i odalamimu kvalitetnu {amar~inu. No, Sven Mi{kovi} }e to, ipak, uraditi malo suptilnije.


NOGOMETNA AFERA U HRVATSKOJ

Izvrije|ao je, me|u mnogobrojnimostalim, Zdravko Mami} i biv{eg ministraznanosti, obrazovanja i sporta u VladiRepublike Hrvatske @eljka Jovanovi}a.

“On mrzi sve {to po~inje s hrvatskim,Hrvatski olimpijski odbor , Hrvatski nogometni savez , Hrvatski nogometni klubDinamo . On je najve}i hrvatomrzac nakonKhuena Héderváryja. On jednostavnoima krvna zrnca u sebi koja preteù naono {to mrzi sve hrvatsko. ôvjek koji jeSrbin ne moè biti na ~elu ovogministarstva”, izgovorio je Zdravko Mami}u jednoj radijskoj emisiji prije dvije i pogodine. Oslobo|en je optu`bi. Nisu ba{bezveze navija~i Dinama, Bad Blue Boysi ,palili baklje ispred zatvora u zagreba~komRemetincu , kada je Zdravko Mami}

postao “stanovnik” te ustanove. Upravozbog njega, manje gledalaca Dinamo imau Maksimiru kada igra utakmice Lige prvaka, nego Zvijezda na svom StadionuBanja Ilidà u Grada~cu, u utakmicamaPremijer lige BiH .

O KRVNIM ZRNCIMA

Vrijeđao, urlao i bivao oslobođen

Zdravko Mami}

TRE]I OPTU@ENIK Damir Vrbanovi}, primapodr{ku prijatelja



SPECIJALNE VEZE REPUBLIKE SRPSKE I SRBIJE

Premijer Srbije ALEKSANDAR VUČIĆ u posljednjih mjesec dana gotovosvakodnevno se poziva na Sporazum o specijalnim vezama Republike Srpske iSrbije, potpisan prije devet godina, patetično izjavljujući da RS može samo na

Srbiju da se osloni; naša novinarka istražila je koji su efekti ovog sporazuma zaRS, kakvi su rezultati zajedničkih sjednica dviju Vlada i koliko je zajedničkih

privrednih i investicionih projekata između RS-a i Srbije do sada realizovano

VU^I] SE POZIVA NASPECIJALNE VEZE SA RS-om SAMOKADA JE NJEMU TO U INTERESU

ZAJEDNI^KI INTERESII Milorad Dodik i Aleksandar

Vu~i} specijalne veze izme|uSrbije i RS-a koriste udnevnopoliti~ke svrhe



Premijer Srbije Aleksandar Vu~i}

pro{le nedjelje je izjavio da }e,ukoliko Rusija ne bude stavilaveto na britansku rezoluciju oSrebrenici u Vije}u sigurnosti

UN-a, Republika Srpska znati da u te{kimsituacijama moè da se osloni samo naSrbiju.

“Ako rezolucija bude izglasana, dobro

je {to }emo znati da Republika Srpska uvek

i jedino moè da se osloni na Srbiju”, kazao je Vu~i} za RTS.

Ve} godinama politi~ko rukovodstvoSrbije i Republike Srpske “aktivira” pri~u ospecijalnim vezama i obi~no to rade kako bi

pa`nju javnosti skrenuli sa drugih,“nepopularnijih” tema.

BRATIMLJENJE IZ INTERESA

Sporazum o uspostavljanju specijalnihodnosa izme|u RS-a i Srbije potpisan je

prije devet godina, a njegov fokus trebalo jeda bude privredna saradnja. Analiti~ari

tuma~e da je Sporazum ostao mrtvo slovo

na papiru, ali i da se redovno potezao kaodio politi~kog marketinga vladaju}ih struk-tura.

“Od specijalnih veza sa SrbijomRepublika Srpska nema nikakve koristi.

Narod aplaudira navodnim zajedni~kim projektima, a zapravo nikakvog efekta odtoga nema. [ta smo to mi dobili od Srbije?Kada ~ujem da je to prodaja Telekoma, zlomi bude. To je bila politi~ka pogodba. Jo{ jeVojislav Ko{tunica, tada{nji predsjednik Vlade Srbije, i na nas 2005. godine kadasam bila ministar, vr{io pritisak da Srbija to

nudi. Mi smo i{li na tender, me|utim,Dodik je Telekom prodao Srbiji, po mnogovi{oj cijeni, ali su zato fakture za zdravstvo

bile toliko enormno naduvane da jeMla|an Dinki}, tada{nji ministar finansija,dolazio u Banjaluku i traìo da se dugovitretiraju preko privatnih firmi. Hajde davidimo koje sve srbijanske investicijeimamo u Republici Srpskoj. ImamoHemofarm, tu se vr{i pakovanje lijekova. I{ta jo{? Ja ne znam za neku drugu investici-

ju. Prije nekoliko godina prodata je bijeljin-ska [e}erana i vidjeli smo {ta je s njom biloi ko je kupio. Neka mi neko objasni koje jo{

pogodnosti gra|ani RS-a imaju u Srbiji.

Ukoliko pri~amo o paso{ima, Hrvati iz BiHdobijaju hrvatski paso{ ve} godinamunazad bez ikakvih specijalnih veza. Dok jto u Srbiji sasvim druga~ije. Tako|e ne postoji reciprocitet tretiranja stru~nog kadrProfesori iz Srbije koji predaju na fakultetima po Republici Srpskoj ne moraju nostrfikovati svoje diplome, dok se od nas iRepublike Srpske u Srbiji to traì”, kaè zna{ list Svetlana Ceni}, ekonomski analti~ar.

Ona smatra da premijer AleksandaVu~i} poteè specijalne veze Srbije sa RS

om samo kada je njemu to u interesu.“Vu~i} je rekao da Republika Srpsknema nikog blièg od Srbije zato {to njemto treba zbog rezolucije. Kad njemu zatre

ba, on pozove Dodika, ili kad mu je potrebno, pozove Bakira Izetbegovi}a. SadSrbija pri~a — ‘Republika Srpska imSrbiju, mi }emo je za{tititi’. Srbija i kroovu rezoluciju o Srebrenici mlataraju}Republikom Srpskom {titi sebe. To je jasnkao dan. Legitimno pravo svake dràve jda {titi sebe, me|utim druga je stvar {to jRepublika Srpska razroka. Da smo pameni, mi bismo {titili sebe i gledali svoj

interese. Me|utim, na{i politi~ari sam paradiraju i bratime se. Dodiku je maj~icRusija, majka je Srbija, a Bosna Hercegovina ma}eha, koju psuje i vrije|a,maj~ica i majka se ne smiju dirati. On tradi da ne bi morao obja{njavati za{to sdestruktivni, {to ni{ta ne rade, {to nemajrezultata, {to su {teto~ine. RepublikSrpska je prazna lju{tura sa njima. Dodik

je bitno da je spomenik Gavrilu Princip poslao u Beograd. To je bio jedan {ou program. To se vi{e ne da gledati”, govoCeni}eva.

SRBIJANSKE KOMPANIJE BJE@E IZ RS-

Sporazum o specijalnim vezama RS-aSrbije za privredu RS-a je ostao sam„mrtvo slovo“ na papiru. Umjesto bolje

punjenja budèta, Republika Srpska jizdva jala novac da posti~e srbijanskekonomiju. Vlada RS-a je iz bud eta da

podsticaje za kupovinu kragujeva~koYuga, traktora iz Rakovice, prolongir

pla}anje poreza i doprinosa, daval povoljne kredite i gledala kroz prste zneispunjavanje privatizacionih obavezRodoljubu Dra{kovi}u u Fabrici alaTrebinje, firmi Zekstra Dragana \uri}a ko


PROPAGANDA IZ POLITI^KIH INTERES

Pi{e: MIRHA DEDI]

Milorad Dodik tek je pro{le godine dao da se izradidokument o unapre|enju saradnje sa Srbijom za~iji je nacrt Ekonomskom institutu RS-a platio ~ak

600 hiljada maraka

DAÎ] OGOLIO SARADNJU SRBIJE I RS-a“Specijalne veze svode se na srda~ne susrete zvani~nika gdje se vi{e grlilo i ljubilo, aponajmanje radilo”



je kupio Robnu ku}u Boska Banjaluka, kaoi Delti DMD Miroslova Mi{kovi}a koji jekupio Oslobo|enje .

No, bez obzira na Sporazum o specijal-nim vezama srbijanske firme masovno zao-

bilaze Republiku Srpsku i posluju sa firma-ma iz Federacije BiH. Vi{e od 20 velikihkompanija iz Srbije je svoja zastupni{tva izRS-a preselilo u Federaciju BiH ili ugovoreo zastupni{tvu i distribuciji proizvoda pot-

pisalo sa firmama ~ije je sjedi{te uFederaciji BiH.

Srbijanske kompanije se ne obaziru {to je RS nekima od njih dala povoljne milion-ske kredite iz IRB-a, napravila reprograme

poreskih obaveza i budètskim sredstvima podsticala kupovinu srbijanskih proizvoda poput IMT traktora i automobila izKragujevca.

Tako poznatom Jaffom iz Crvenketrì{te BiH snabdijeva MCI [iroki Brijeg ,{aba~ka Mlekara ima potpisan ugovor saBakalar komerc om iz âpljine, Uljare Viktorija Grupa sa MIK -om Mostar,Vinarija ôka sa AMKO-m Sarajevo,Rubin Kru{evac sa Dara Planetom izPosu{ja, a Alfa iz Vranje sa Tehnopromomiz Posu{je.

Firma Swislion Takovo , kojoj je Dodik prodao Fabriku alata Trebinje i dao brojne povlastice, umjesto firme iz RS-a, odlu~ila je da njene proizvode distribui{e Likas TP Naki} iz [irokog Brijega.

Soko [tark zastupa Ataco Mostar, aNectar-Fructal Ba~ka Palanka ima ugovor sa firmom Bili Brig Grude, Pionir izSubotica sa Karat Groupom Sarajevo,

Hello sokove iz Smedereva na trì{tuRepublike Srpske prodaje Dara Planet izPosu{ja.

Za razliku od poznatih hrvatskih kompanija koje svoja zastupni{tva za cijelu BiHimaju isklju~ivo u [irokom Brijegu iliVitezu, njihove srbijanske kolege serukovode drugim principima. Prema

podacima poreskih uprava, u RepubliciSrpskoj je trenutno 134, a u FBiH 228 firmi~iji su osniva~i ili vlasnici registrovani kaodràvljani Srbije.

Prije dvije godine je i Ivica Da~i},tada{nji predsjednik Vlade Srbije, kazao da

se specijalne i paralelne veze svode nasrda~ne susrete zvani~nika gdje se najvi{egrlilo i ljubilo, a ponajmanje radilo. Da~i}se u to uvjerio, prema sopstvenom priznanju,na brojnim sastancima posve}enim saradnjiSrbije i RS-a.

”Dnevni red je otprilike uvek bio isti, saistim pitanjima, {to zna~i da ona nisu bilare{avana”, kazao je Da~i}.

DOKUMENT O SARADNJI U IZRADI

Devet godina kasnije, od cijele pri~e o privrednoj saradnji i investicijama ostalo je tek prikupljanje politi~kih poena na

ra~un dokumenta koji, de facto, nijezaìvio u praksi. Na to ukazuje i novidokument o unapre|enju saradnje saSrbijom koji je Dodik dao da izradiEkonomski institut RS-a.

Naime, dokument se zove “Unapre-|enje saradnje Republike Srpske i Srbije” iza sada je u formi nacrta. Za njegovu izraduGeneralni sekretarijet Vlade RS-a Ekonom-skom institutu Banja Luka platio je ~ak 585hiljada maraka.

“Mada je tom analizom predvi|enomjerenje komplementarnosti privreda i

prekograni~na saradnja Republike Srpske i

Srbije, korist osim instituta nije osjetioniko”, naveo je u izvje{taju glavni revizor

javnog sektora RS-a Du{ko [njegota.Ipak, u posljednjih mjesec dana stekao

se utisak da Vlade RS-a i Srbije imajustrategiju o zajedni~koj saradnji privreda.

Premijerka @eljka Dragi~evi}, tokomzajedni~ke sjednice dvije vlade Beogradu, najavila je projekat Podrinje kanajve}i zajedni~ki projekat Srbije i RS-koji }e uklju~iti 30 op{tina sa obje stranDrine. Tako|er, premijer Vu~i} pro{le ned

jelje je rekao da RS moè da ra~una nfinansijsku pomo} od Srbije u ~etvrtomkvartalu ove godine, ukoliko joj ona bud

bila potrebna. Me|utim, Svetlana Cenkaè da se u oba slu~aja radi o “estradnimizjavama.

“Neka samo Vu~i} kaè odakle mnovac. Ho}e li opet smanjiti davanj

prosvetarima i penzionerima? Osim togne treba Vu~i} ni{ta da daje RepubliSrpskoj, ukoliko je za saradnju i ako smve} tolika bra}a, neka samo plati dug ooko sto miliona maraka za poplavljenzemlji{te op{tinama u RS-u, da imaju d


SPECIJALNE VEZE REPUBLIKE SRPSKE I SRBIJE

Predsjednik Udruènja poslodavaca

RS-a Predrag Zgonjanin kaè da jemasovno napu{tanje srbijanskih firmi RS-ai njihov odlazak u Federaciju BiH najboljidokaz da firme idu tamo gdje im je bolje ilak{e poslovati.

„Vlasnike i upravu preduze}a ne zani-ma politi~ka pri~a o boljim uslovima.Kapital ne poznaje granice. Srbijanskekompanije iz RS-a idu u Federaciju jer jetamo bolji privredni ambijent. Za razliku odRS-a, u Federaciji je ostao neoporezivi diodohotka, ako izvozite vi{e 30 odsto nepla}a se porez na dobit, a i doprinosi za

zaposlene su niì“, obja{njava Zgonjanin.

On dio odgovornosti za to pripisuje i vlastiRS-a jer je poslovni ambijent u RS izgubiokonkurentsku prednost u odnosu na FBiH.

I Svetlana Ceni} kaè da je uFederaciji bolja klima za poslovanje.“Zbog toga {to u Federaciji ima vi{e cen-tara mo}i. U Republici Srpskoj je jednaadresa, odnosno jedan reket i jedan malj.Ljudi bjeè od toga. Drugo, nikad se nezna na koji na~in }e im se obra~unatiporez. Za devet godina kako vladaSNSD do{lo je do potpunog davljenjaprivrede u RS-u”.

BIJEG OD REKETIRANJA

Srbijanske firme bježe u Federaciju jer imaju bolje uslove poslovanja

SVETLANA CENI]“Od specijalnih veza sa

Srbijom Republika Srpskenema nikakve koristi”



preìve, a ne da na teret op{tina idevra}anje kredita MMF-u. [to se ti~e projek-ta Podrinje, o njemu se govori ve} godina-ma. Me|utim, od realizacije nema ni{ta.Za{to premijerka Cvijanovi} nije kazala {takonkretno taj projekat obuhvata? To je uvi-

jek mla}enje prazne slame Drinom, odnos-no dodavanja ulja na vatru. Kada se kaèPodrinje, 16 hiljada ljudi odmah sko~i nanoge i zato se time manipuli{e”, kaèCeni}eva.

Ceni}eva podsje}a da nekoliko op{tinaiz Podrinja, Srebrenica, Zvornik, Vi{egrad,Rogatica, godinama bezuspje{no

poku{avaju naplatiti dugovanja odElektroprivrede Srbije za zemlji{te u timop{tinama potopljeno tokom izgradnje srbi-

janskih hidroelektrana na Drini.Koliko zapravo dràva Srbija i

Elektroprivreda Srbije duguju bh. op{tina-ma po osnovu naknade za potopljenozemlji{te, niko sa sigurno{}u ne moè re}i,

ali cifra koja se spominje prelazi iznos o100 miliona KM! Samo Srebrenici Srbij

po tom osnovu duguje preko 33 milionmaraka.

Premijer Srbije Aleksandar Vu~inedavno je rekao da treba poku{ati na}model da se po~ne pla}ati naknada, a da so dugu razgovara kasnije, a i o kompenzac

jama bi se moglo razgovarati kasnij Navodno, Vlada RS-a je dio duga ve} kom penzirala sa Vladom Srbije, za lije~enj boraca RS-a u zdravstvenim ustanovamSrbije.

Jedan od zajedni~kih projekata kodvije Vlade ve} {est godina zajedni~knajavljuju je i izgradnja mosta BratunacLjubovija. Premijer Vu~i} nedavno je priznao da su svi dosada{nji memorandumi

potpisi u vezi sa izgradnjom mostBratunac-Ljubovija bili la`ni i da su sluìu dnevnopoliti~ke svrhe.

Vu~i} je to rekao na konferenciji znovinare nakon zajedni~ke sjednice vladSrbije i RS-a u Beogradu. Sljede}u zajedni~ku sjednicu dvije vlade on je najavio zoktobar, nakon {to, po~nu “stvarni radovina mostu Bratunac-Ljubovija. Ina~

po~etak radova na izgradnji mostBratunac-Ljubovija najavljivan je svaki pukad bi dvije vlade odràle zajedni~ku sjednicu. I tako ve} godinama.


PROPAGANDA IZ POLITI^KIH INTERES

OTVARANJE ANDRI]GRADA Podizanje Andri}grada Vu~i} jepomogao sa samo 100 hiljada eura



“Ne mogu da shvatim da me je Srbijaotpisala. Ubi}e me u Hrvatskoj ako mi ne

pomognete. Visoki zvani~nici Srbije su meohrabrivali da izdrìm robiju, da }e mi

pomo}i. Zato i o~ekujem pomo} od minis-

tra Da~i}a, s kojim sam razgovarao, odVlade Srbije, od na{e ambasade, od srpskognaroda. Da me ne po{alju u Hrvatsku, gde}e me sigurno ubiti”, zavapio je Dragan

Vasiljkovi} poznatiji kao K apetan Dragan

prije nekoliko mjeseci u intervjuu beograd-skim Ve~ernjim novostima koje su ga pred-stavile kao kao politi~kog zatvorenika uAustraliji.

Ubrzo potom, Nikola Selakovi}, srbijanski ministar pravde, uputio je zvani~nidopis svom kolegi u Australiji, ministruMichaelu Keenanu, u kojem je zatraìo daAustralija ne izru~i svog dràvljanina

Hrvatskoj. U dopisu se navodi da Srbijastrahuje da krivi~ni postupak koji bi se pro-tiv Vasiljkovi}a poveo u Hrvatskoj “ne bi

bio potkrijepljen adekvatnim i odrìvimdokazima” te da se Vasiljkovi}u u toj zemljine bi pravi~no sudilo. Selakovi} je garanto-vao da }e Srbija preuzeti provo|enjekrivi~nog postupka protiv DraganaVasiljkovi}a. Me|utim, sva njegova uvjera-vanja i garancije nisu urodili plodom.

Optuènik za ratne zlo~ine u HrvatskojDragan Vasiljkovi} je kona~no, nakon desetgodina potraìvanja, u srijedu, 8. jula,izru~en @upanijskom sudu u Splitu. Pred

ovim sudom }e se u narednim mjesecima po~eti odmotavati klupko tajni kako jeDràvna bezbjednost Srbije angaòvalaKapetana Dragana, koji je u Golubi}u kodKnina u kampu obu~avao srpske dobro-voljce. Vasiljkovi} slovi i za jednog o osni-va~a zloglasnih “Crvenih beretki”, a u nje-govoj organizaciji obu~eno je preko 16 hil-

jada dobrovoljaca.

Prema navodima ha{ke optu`be protiv~elnika srbijanskog DB-a Jovice Stani{i}a iFranka Simatovi}a, koji su povjeriliVasiljkovi}u obuku dobrovoljaca iz Srbije,

prve “Crvene beretke” su formirane u ljeto1991. u logoru za obuku u Golubi}u koji jeformirao Kapetan Dragan.

“Ve} u julu 1991. ta formacija po~inila je zlo~ine nad Hrvatima u selu Lovinac -sprovode}i etni~ko ~i{}enje. U toj akciji, podokazima optu`be, ‘Crvene beretke’ je

predvodio Simatovi} koji je kasnije logoreza obuku formirao {irom Hrvatske i BiH,{to je i sam potvrdio u govoru na proslavi

godi{njice JSO u Kuli 1996. nakon operacija u Kninskoj krajini i Isto~noj Slavoniji, projekat etni~kog ~i{}enja nesrba nastavlj-en je u BiH s prolje}a 1992. i trajao je dozlo~ina u Trnovu i Sanskom Mostu 1995.godine”, iznijela je optu`ba.

DRAGANE MOJ KAD DO\E[ TI...

Vasiljkovi} u Hrvatsku dolazi klonulogduha i ljut na Srbiju (~iji je tako|er dràvljanin), za koju misli da je mogla vi{euraditi za njega.

Vlasti Hrvatske su po~etkom septembra 2005. najavile da }e od Australije

zatraìti njegovo izru~enje zbog sumnje d je po~inio ratne zlo~ine. U to vrijeme liThe Australian objavio je tekst u kojem jVasiljkovi}a povezao sa stravi~nimzlo~inima po~injenim u Hrvatskoj i BiHVasiljkovi}, odnosno Daniel Sendden, kakse predstavljao u Australiji, tuì ovaj autralijski list, dolazi u Beograd i sa predstavnicima srbijanskog rukovodstva dogovara da sve tro{kove su|enja snosi VladSrbije jer, kako je objasnio, nije rije~ samo njemu ve} o svakom Srbinu.

Isti list 2009. godine objavio je ispov jest Dèmile Suba{i}, koja je optuìlVasiljkovi}a da ju je jula 1992. godine hotelu Vidikovac u Zvorniku nekoliko putsilovao. Njena potresna ispovijest bila jrazlog da ekipa emisije ForeigeCorrespondent australijske dràvntelevizi je ABC , posjeti BiH i Hrvatsku,snime dokumentarac o Kapetanu DraganuPored ispovijesti hrvatskih zatvorenika koj

je Vasiljkovi} li~no tukao, u dokumentarcgovori i Dèmila Suba{i} iz Zvornika, koj

je prva Kapetana Dragana optuìla za siloSLOBODN BOSN I 9.7.20134

BO@E PRAVDE

Pi{e: MIRHA DEDI]

Suđenje DRAGANU VASILJKOVIĆU, poznatijem podimenom Kapetan Dragan, u Splitu uskoro bi se moglopretvoriti u veliku noćnu moru Srbije jer će se početiodmotavati klupko tajni koje sve zločine je počinila

paravojna jedinica “Crvene beretke” stvorena

u laboratoriji JOVICE STANIŠIĆA i FRENKIJASIMATOVIĆA, čelnih ljudi Državne bezbjednostiSrbije; naša novinarka piše o ratnom putu srpskog

Kapetana i donosi iskaze svjedoka zbog kojih bise bh. tužilaštvo trebalo pozabaviti ovim

srpskim ratnikom

KAPETAN DRAGANI MALE KNIND@E



vanje èna u isto~noj Bosni.Suba{i}eva je posvjedo~ila kako ju je

u julu 1992., nakon {to je zarobljena odstrane Vasiljkovi}evih vojnika, KapetanDragan silovao sedam puta tokom nekolikodana u hotelu Vidikovac u Divi~u kodZvornika. U polusatnoj emisiji Suba{i} je

prepri~ala vi{e scena uàsa kroz koje je pro{la. Govorila je i da je iz hotela vidjelale{eve ljudi pobijenih u podrumu kako plu-

taju Drinom. Ispri~ala je i kako je ~etvrtuno} od njezinog zarobljavanja vidjelaDragana Vasiljkovi}a kako sav u krvi i snoèm u ruci urla kako }e ih sve pobiti i daniko ne}e ostati ìv.

“Kazala sam mu, molim te, nemoj mesilovati. Ubij me, ali ne diraj me. Rekla sammu da sam ve} silovana u Liplju, ali kazaomi je da gdje moè jedan Srbin, mogu sviSrbi”, ispri~ala je Dèmila.

Postoje brojna svjedo~enja da su jedinice koje su na samom po~etku rata uzvorni~kom naselju Divi~ po~inile ratnezlo~ine bile pod komandom Dragana

Vasiljkovi}a. Kapetan Dragan sa svojimKnindàma iz Srbije pre{ao je u Zvornik

preko hidrocentrale na Drini. Njegovakomanda je bila smje{tena u moteluVidikovac.

ZLOÎNI KAPETANA DRAGANA U

ZVORNIKU

Optuèni Branko Gruji}, kome se uslu~aju “zvorni~ke {estorke” sudilo pred

Specijalnim sudom za ratne zlo~ine uBeogradu, kazao je kako su pripadnici jedinice Kapetana Dragana oplja~kali pri-gradsko naselje Divi~ i sva dobra prevezli uSrbiju. “Dragan Vasiljkovi} je u Divi~uimao svoj nastavni centar za obuku i vlastiZvornika su finansirale i logisti~ki obezbje-|ivale taj kamp”, svjedo~io je Gruji}, ratni

predsjednik Privremene vlade Zvornika.Dragan Slavkovi}, tako|er jedan od

optuènih, ispri~ao je kako su zatvoreniBo{njaci kori{teni kao radna snaga, ne pro-

pustiv{i da navede da su “teritorijalci izLoznice i pripadnici jedinice Kapetana

Dragana oplja~kali cijeli Divi~“. ZloglasnMilenko Prodanovi} Mungos, koji stako|er dovodi u vezu sa zlo~inim

po~injenim u Podrinju, u intervjuu datom jo{ 1995. potvrdio je da je odlazio Skelane “na obuku kod KapetanDragana”. Darko Mileti}, jo{ jedan pripadnik “zvorni~ke {estorke”, ~ak j

posvjedo~io da je aprila 1992. “KapetaDragan do{ao u Mali Zvornik po naredbZorana Sokolovi}a, tada{njeg ministrMUP-a Jugoslavije”.

Osu|eni ratni zlo~inac, pukovni

Zdravko Tolimir, kad je 28. jula 1992. podnio izvje{taj R adovanu Karadì}u

Mom~ilu Kraji{niku, spomenuo je Knind`Kapetana Dragana. “Kod mnogih formacijtog tipa izraèna je mr`nja prema nesrpskom narodu i slobodno se moè ocijenida su nosioci genocidnosti u srpskom narodu”, zapisao je tada Tolimir.

“Sa podru~ja Srebrenice i Skelana paravojne jedinice predvo|ene u po~etk@eljkom Ra`natovi}em Arkanom, zatimKapetanom Draganom, a u zadnje vrijemna ~elu sa izvjesnim Pekijem, ukrale srobu i materijalna dobra vrijednosti 30-4

miliona DM (npr. oko 10 tona srebra, 3-tone cinka, apoteku lijekova itd.) {to je sv preba~eno u Srbiju”, optuìvao je Tolimir

U intervjuu za “Slobodnu BosnuVasiljkovi} je prije nekoliko godina kazada je u Zvornik po~etkom rata do{ao iz dvrazloga.

“Jedan je bio da uspostavim kancelarijFonda Kapetan Dragan. Druga ideja je bilda osnujem kamp kroz koji bi novi regru

pro{li kroz obuku sa ciljem da sdisciplinu ju i dovedu u red. Imali smo razgovore oko toga, me|utim, ja nikad nisamdobio komandu i nikada nisam imao niko


IZRUÊNJE KAPETANA DRAGANA HRVATSKO

JEZIVOZdravko Tolimir, zlo~inac,

osu|en u Haagu zagenocid, pi{e 1992.godineKaradì}u i Mladi}u: “To

{to radi Kapetan Dragan uZvorniku je GENOCID!”

KAPETAN DRAGAN, UBICA I SILED@IJADèmilu Suba{i} iz Zvornika Kapetan Dragan je silovao sedam puta 1992. godine



ga u BiH pod svojom komandom, odnosnonisam imao svoju zonu odgovornosti. UBiH sam dolazio u dva navrata i zadrào se

po nekoliko dana. U to vreme razgovaraosam sa generalom Ratkom Mladi}em ouspostavljanju centra za obuku sa ciljem dase uvede red i disciplina. Jer kad sam jado{ao tamo je bio haos. I nije se znalo ko jeko. To je li~ilo na sve osim na vojsku.Ratko Mladi} bio je sujetan u tom periodu.Rekao mi je: “Hvala, Kapetane, ali to namane treba, mi }emo to sami.” Osim toga,kada me stavljate u vezu sa zlo~inima uBiH, ja sam pred Tribunalom svedo~io 18sati. Da ima i{ta sporno ili sumnjivo u vezisa mojim ratnim anga`manom u BiH iHrvatskoj, iz Haaga me ne bi pustili.”

“Nepobitno je da Dragan Vasiljkovi} bio je u Zvorniku, od samog pada Divi~a,26. aprila 1992. Dragan je sa jedinicama

bio smje{ten uz lijevu obalu Drine, ju`nood mosta Filipa Kljaji}a. Njegov je zadatak

bio spre~avanje prelaska izbjeglica prekoDrine koji su spas traìli u Srbiji jer je natom mjestu Drina jako plitka, pa je mogu}e

pre}i. Drugi zadatak mu je bila obukavojnika. Treba spomenuti da je za{ti}enisvjedok u procesu protiv SlobodanaMilo{evi}a govorio o tijelima koja plutajuDrinom, o ljudima koje su ubili pripadniciKnindì. Oni su imali za zadatak i sprije~iti

prelaz preko mosta u Mali Zvornik, uSrbiju”, izjavio je svojedobno za Dane [emsudin Muminovi}, biv{i {ef Obavje{tajne slu`be Drugog korpusa

ABiH, koji ve} godinama istraùjedoga|aje u Zvorniku.

I pored brojnih iskaza da je Vasiljkovi}u~estvovao i u zlo~inima u BiH, do sada

niti jedno tuìla{tvo iz BiH nije pokrenuloistragu protiv njega.Kapetan Dragan ili samo Kep, kako ga

zovu, na su|enju Slobodanu Milo{evi}u jetvrdio kako nije boravio u BiH tokom rata.Jo{ je kazao da su sve naoruàne osobe naokupiranim teritorijima Hrvatske bile podnadzorom vojske, policije ili Slu`bedràvne bezbjednosti Srbije, {to je bioudarac Milo{evi}evoj taktici da ve}inuzlo~ina pripi{e “dobrovoljcima”.

“Svi ljudi pod oru`jem u podru~ju rat-nih djelovanja morali su biti pod kontrolomslu`be (SDB Srbije), vojske ili policije”,

rekao je Vasiljkovi}. Kao primjer je naveo i

slu~aj kada je kod Korenice zaustavio auto- bus sa “[e{eljevim ~etnicima”, koje je“obrijao, oprao i rasporedio u razne postroj-

be”, a 20 posto vratio u Beograd.êtiri klju~ne osobe SDB-a Srbije koje

su se “cijelo vrijeme spominjale i pojavlji-vale u Krajini” bili su Frenki Simatovi},Dragan Filipovi}, Mile Radonji} i JovicaStani{i}, rekao je Vasiljkovi}, nazna~iv{i dasu u odnosu na njih kninske vo|e Milan

Babi} i Milan Marti} imali sporednu ulogu.Tuìtelj Geoffrey Nice predstavio ga je

kao vojnika-profesionalca, koji je {est god

na sluìo u vojsci Australije i u SAD- pro{ao pilotsku obuku. Vasiljkovi} je govorio o svom dolasku iz SAD-a u Beograd, maju 1990. i letu vlastitim jednomotornimavionom preko Atlantika. Umjesto Tanzaniju, kamo je namjeravao, navodnkao vojni savjetnik, na{ao se u Kninu uanga`man ministara iz vlade Srbije i SDB-

Napisao je priru~nik za obuku, pozvao pr jatelja pilota, Britanca Marka Lincha, i omaja ‘91. preuzeo komandu kampa zobuku u Golubi}u.


BO@E PRAVDE

Hrvatska ga tereti da je odgovoran zamu~enje, premla}ivanje i ubijanjezarobljenih pripadnika Hrvatske vojske ipolicije izme|u juna i jula 1991. godine uzatvoru na tvr|avi u Kninu, koja su po~inilivojnici pod njegovom komandom.

Ubijanje i mu~enje zarobljenika, palje-nje imovine, plja~ka i druga krivi~na djelaiz {iroke lepeze ratnih zlo~ina koje su1993. godine u pored Benkovca po~inili

“draganovci”, tako|e su u optu`nici protivVasiljkovi}a. Optuèn je za izradu planovaza napad i preuzimanje policijske staniceu Glini, te u blizini mjesta Jukinca i selaGornji i Donji Vidu{evac. O~ekuje da }eoptu`nica protiv Vasiljkovi}a bitipodignuta odmah nakon {to ga ispitajutuìtelji s obzirom da je bilo dovoljnovremena da se prikupi sav dokaznimaterijal.

ZLOÎNI KAPETANA DRAGANA U HRVATSKOJ

Optužnica protiv Vasiljkovića bićepodignuta odmah nakon što gaispitaju tužitelji u Splitu

@RTVA KAPETANA DRAGANA IZ ZVORNIKA “Kazala sam mu, molim te, nemoj me silovati. Ubij me,ali ne diraj me. Rekla sam mu da sam ve} silovana u

Liplju, ali kazao mi je da gdje moè jedan Srbin, mogusvi Srbi”, ispri~ala je Dèmila



Kao glavni popratni dokaz uz njegovosvjedo~enje prikazan je snimak s proslavegodi{njice Jedinice za specijalne operacijeSDB-a Srbije, odràne 1997. u sjedi{tu te

jedinice u Kuli. Na snimci poredMilo{evi}a se nalaze “svi pripadnici srbi-

janske tajne slu`be”. Tom prilikom FrenkiSimatovi} je rekao da su Crvene beretketokom -‘90-ih tajno ratovale na podru~juHrvatske i BiH.

U jednome od izvje{taja koje je pukovnik Milorad Bo{kovi} poslao mini-stru odbrane SFRJ, generalu Veljku

Kadijevi}u navodi se da je Vasiljkovi}dugogodi{nji saradnik DB-a Srbije te da je

posredstvom SDB-a, ali i posredstvomkruga oko Karadì}eve prijateljice, pred-sjednice Dru{tva srpsko-jevrejskog pri-

jateljstva K lare Mandi}, do{ao u zemlju,gdje je na vje{t na~in, uz dobru medijsku

promociju, od njega stvoren legendarni lik otpora srpskoga naroda.

No, kako se pojavio tako je brzo i skraj-nut. U takozvanoj RSK u{ao je u sukob sa

Milanom Marti}em i Milanom Babi}em, jer je ozbiljno shvatio svoju ulogu uKrajini. U Tribunalu je prepri~ao i svoj raz-govor sa Jovicom Stani{i}em kada mu jesaop{tio “da vi{e nije u igri” i da je takoodlu~io Milo{evi} jer se upetljao u politiku.

U Beogradu je zapo~eo kratku politi~kukarijeru. Na predsjedni~kim izborima 1992.godine, kada je Milo{evi} pobijedio Milana

Pani}a, Vasiljkovi} je kao kandidat za

predsjednika Srbije osvojio oko 88 hiljadaglasova.Sve vrijeme se bavio biznisom,

uglavnom netransparentnim. Od uvozaoru`ja i vojne opreme, preko ra~unara, pre-orijentisao se na golf. Vra}a se u Australiju,kako je objasnio, kada je shvatio da Srbi nevole golf i ne haju za heroja iz devedesetih.

Zapravo, kako tvrdi na{ izvor blizak bezbjednosnim strukturama Srbije,Vasiljkovi} napu{ta Srbiju nakon nizaubistva u kojima su likvidirani general

policije R adovan Stoj~i} Badà, na~elnik Slu`be javne bezbednost koji je zajedno

sa @eljkom Ra`natovi}em Arkanom

Erdutu formirao kamp za obuku TigrovaArkan je ubijen 2000. godine, a godinu kasnije ubijena je i spaljena Klara Mandièna koja je dovela Kapetana Dragana Srbiju i bila mu glavni sponzor. Vasiljkovizapravo bjeì iz Srbije iz straha da n

postane slijede}a meta nekog ko poku{avzatrti dokaze svoje zlo~ina~ke pro{losti.

JOVICA STANI[I] OTKRIO GDJE

SE KRIO KAPETAN DRAGAN

Vasiljkovi} je uhap{en 20. januara 2006u Sidneyju kao australijski dràvljanin poimenom Daniel Snedden, i to na temeljme|unarodne potjernice koju je za njimraspisala Hrvatska. U zatvoru je leào dseptembra 2009. godine. Odmah potomkupuje jahtu na kojoj krstari vodamIndijskog okeana uz obalu Novog Ju`noVelsa. No, 12. maja 2010. godine dvadesetak do zuba naoruànih policajaca upalo je

jedrili~arski klub i po~eli da se raspituju zKapetana Dragana. I{li su od broda do brodsve dok nisu stigli do palube broda Salem IVasiljkovi} je tada mirno iza{ao i predao s

Upu}eni izvori tvrde da je Vasiljkovi} policiji mapirao Jovica Stani{i} i to Sheveningena. Naime, samo nekoliko danranije izvjesni Dragan Simendi} pozvao jTribunal i kazao da èli da razgovara sJovicom Stani{i}em. Vasiljkovi} je od biv{e{efa srpske tajne policije traìo da potegnsve svoje veze, kako u Americi, u CIA-i, Haagu i da izdejstvuje da Tribunal prihvati dmu sudi, umjesto da mu se sudi u HrvatskoIstovremeno “Simendi}“ je poslao i svo

advokata u Haag, kako bi zamolio sudije d prebace njegov slu~aj u Ha{ki tribunal.Poziv Stani{i}u upu}en je bio ba{

jedrili~arskog kluba, a kako se svrazgovori u Tribunalu nadziru i snimajuholandska policija je obavijestila austral

jsku o neobi~nom dijalogu. Australijsk policiji nije trebalo puno da locirajVasiljkovi}a.

Ina~e, australijske vlasti ga u svojim policijskim dosjeima imaju jo{ s po~etk70-ih godina kada je bio hap{en i uslovnosu|en za posjedovanje i trgovinu kradenom robom. Uskoro biva optuèn z

vo|enje “prigradskih agencija za pratnjuodnosno lanaca prostitutki. Tada ga sudijstavlja pred izbor koji se ne odbija - zatvoili vojska. Vasiljkovi}, tada ve} DanijSnedden, stupa u Prvi kraljevski Viktoriji

puk u Melburnu i zavr{ava {kolu rezervnioficira. Rije~ je o elitnoj jedinici austral

jske vojske. Ubrzo potom vojno znanj po~eo je da primjenjuje po raznim afri~kimzemljama. Po~etkom 1990. godine ncrnogorskom primorju stupio u kontakt sDràvnom bezbedno{}u MUP-a Srbije

ponudio svoje usluge u ratovima koje }voditi Srbija.


IZRUÊNJE KAPETANA DRAGANA HRVATSKO

ZLOÎNAC NAPOKON IZRUÊN HRVATSKOJLobanja je bila za{titni znak Kapetana Dragana dok je

obu~avao srpske dobrovoljce u Hrvatskoj



„Snage bosanskih Srba dugo èle

eliminirati tri muslimanske enklave u isto-

~noj Bosni - @epu, Srebrenicu i Gora`de,

gdje ìvi oko 120.000 ljudi - jer ta podru~ja

predstavljaju prijetnju za kona~no preu-

zimanje pune kontrole nad tim prostorom

koji vide kao bazu akcija muslimanskih

gerilaca, za koje smatraju da mogu biti

potencijalna prijetnja ako podrè pobunu

muslimanske populacije na podru~ju

Srbije... Tri isto~ne enklave su ekstremno

ranjive na konkretnu ofanzivu snaga

bosanskih Srba: snage koje brane enklave

su efikasno odsje~ene od logisti~ke pomo}i

bosanskih vlasti ve} skoro dvije godine —

godinu dana u slu~aju Gora`da — i

nedostaje im te{ko naoruànje... Srebrenica

je vjerovatno najranjivija od tri enklave...“

Ovo su dijelovi izvje{taja ameri~kihobavje{tajnih slu`bi od 1. juna 1995.godine. Mjesecima prije ovog izvje{taja,obavje{tajne slu`be i vlade zapadnihzemalja, prije svega SAD-a, VelikeBritanije i Francuske, povremeno i drugihzemalja (naro~ito Rusije), te UN-a

poku{avali su na}i rje{enje koje }e dovestido mira, a pri tome spasiti ugled UN izapadnih sila u Bosni. Tri godine nijedan

poku{aj nije uspio. Godine 1995. postojalisu planovi o povla~enju UN-a trupa do

kraja godine, ukoliko sukobi ne prestanu.Povla~enje trupa trebalo se de{avati uz

podr{ku NATO snaga, prije svega SAD-a. Na ko zna koliko sastanaka raspravljalo seo raznim opcijama. Iz dostupnihdokumenata se vidi da se na tim sastancimanajmanje govorilo o spa{avanju ìvotaljudi, a vi{e o raspodjeli teritorija ispa{avanju obraza Zapadu.

ÊKAJU]I ZAPAD

Tokom 1995. godine desio se i nizsastanaka tokom kojih su zapadnediplomate poku{ale izdejstvovati mir. Srbi


JEDANAESTI JULI 1995.

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Neposredno prije 20. komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici, novinariFLORENCE HARTMANN i ED VULLIAMY objavili su tekst u kojem tvrde da

su „velike sile“ i UN mjesecima unaprijed bili svjesni da se zločin može desiti;Slobodna Bosna objavljuje dijelove teksta, ali i sadržaje dokumenata iz

1995. godine koji potvrđuju tvrdnje iznesene u ovom tekstu

VELIKE SILE SU @RTVOVALESREBRENICU ZA KRAJ RATA



ni u jednom trenutku ne pokazuju èlju daodustanu od enklava u isto~noj Bosni. U

jednom trenutku je nastala ideja o razmjeniteritorija, koja je uklju~ivala i masovnuevakuaciju stanovni{tva iz tri enklave.Odluku je morala donijeti bosanska vlada.

No, vlasti u Sarajevu, na ~elu sa Alijom

Izetbegovi}em, odlu~uju da ni{ta ne odlu~e,nego da puste stvari da se de{avaju i ~ekajuintervenciju Zapada. „Sarajevske vlasti kao

i Zapad, nisu imali hrabrosti podnijeti

politi~ku cijenu svoje odluke. Zapad je

razumio {ta se de{ava, ali ra~unali su da }e

Izetbegovi} ne{to uraditi. On pak ponavlja

da je sve do njih. U tome trenutku, tre}a

opcija je pustiti Mladi}a da zauzme

enklavu. To {to se de{avalo moè se opisati

kao hladna, efikasna politika“, kaèFlorence Hartmann, novinarka i autoricaknjige Krv realpolitike koja je objavljena7. jula ove godine.

Hartmann je, kako kaè, skoro 20 godi-na istraìvala {ta se de{avalo uo~i padaSrebrenice, odnosno reakcije zapadnihvlada, nadaju}i se da nikada ne}e moratinapisati knjigu koja je sada objavljena. “To

istraìvanje je bila moja obaveza, na neki

na~in. Istraìvala sam ulogu svoje vlade.

Ulogu vlade u Sarajevu trebaju istraìti

doma}i novinari”, kaè.Hartmann je rekonstruisala {ta se

de{avalo od maja 1995., kada po~inju pre-govori o eventualnom povla~enju UNPRO-FOR-a iz BiH i vojnoj intervenciji. Kako

kaè, godinama je skupljala informacijizvje{taje iz medija, dokumentsvjedo~enja sa su|enja u Tribunalu Haagu… Dio onoga {to je otkrila u ovimdokumentima objavila je u tekstu za londonski Guardian, koji potpisuje zajedno sEdom Vulliamyem. Dvoje autora tvrdkako je pad Srebrenice bio predvidiv, te dzapadne sile snose dio odgovornosti.

Pripadnici Holandskog bataljona sukaè Florence, tako|er bili napu{ten“Naravno, ima tu drugih stvari za koje i

moèmo smatrati odgovornim, prije sveg

ljudsko pona{anje pripadnika bataljona n

licu mjesta.” No, prema dostupnim dokumentima, jo{ u martu 1995. godine, holandski general Manfred Eisel, koji je bio n

~elu UN operacija, traìo je poja~anje zsvoje snage na terenu, ali je taj prijedloodbila Amerika uz tvrdnju da su enklav

neodrìve.“Britanska, ameri~ka i francuska vlad

prihvatile su — i nekada raspravljale — d

Srebrenica i druge dvije UN za{ti}ene zon

nisu odrìve mnogo prije nego ih je Mladi

zauzeo, i bile su spremne da ustup

Srebrenicu Srbima, a kako bi dobili map

koja bi bila prihvatljiva srbijanskom pred

sjedniku Slobodanu Milo{evi}u, u zamjen

za mir, po svaku cijenu”, pi{u HartmannVulliamy. Hartmann tvrdi da je nakon padSrebrenice i @epe, na terenu postignuto on{to je kasnije potvr|eno mirovnim sporazumom. “Amerikanci su rekli da }e posla

svoje vojnike na teren samo ako posto

mirovni plan jer im ne pada na pamet da i

{alju nasuprot neprijateljski raspoloèni

srpskih trupa... Tako da na kraju nije ostal

ni{ta za pregovore osim detalja ok

nadle`nosti entiteta, ustavnih stvari, neki

putnih komunikacija… I to se radilo

Daytonu”, tvrdi Hartmann u razgovoru zSlobodnu Bosnu.

IGNORISANJE UPOZORENJA

Hartmann danas kaè da su zapadne silmorale biti svjesne Mladi}evih prijetnji masakru ako u|e u enklave. Mladi} je ov


GENOCID KOJI JE MOGAO BITI SPRIJEÊN

“Britanska, ameri~kai francuska vlada

prihvatile su – i nekada

raspravljale – daSrebrenica i drugedvije UN za{ti}enezone nisu odrìve

mnogo prije nego ih je Mladi} zauzeo”

SREBRENICA 1995.Zlo~in u Srebrenici je mogao biti

sprije~en da je bilo hrabrih politi~ara



tvrdi Hartmann, od maja ponavljao svimstranim zvani~nicima s kojima je imaokontakte, a naro~ito je na tome insistiraotokom tala~ke krize u maju, kada su snage

pobunjenih bosanskih Srba dràle preko400 pripadnika UNPROFOR-a kao taoce.“Dok su razmatrali predavanje Srebrenice

Srbima, zapadne sile su bile svjesne, ili su

trebale biti, postojanja Direktive 7 koja

nare|uje ‘trajno uklanjanje’ bosanskih

muslimana iz sigurnih zona. Tako|er su

znali da se Mladi} obratio Skup{tini bosan-

skih Srba rije~ima: ‘Brine me da bi enklave

mogle nestati zauvijek’, i da se Karadì}

obavezao na ‘krv do koljena’ ako njegova

vojska zauzme Srebrenicu”, stoji u tekstukoji potpisuju Hartmann i Vulliamy.

Prema dokumentima do kojih je do{laHartmann, R obert Frasure, ameri~ki diplo-mata, izvijestio je Washington da Milo{evi}ne}e pristati na mirovnu mapu ukolikoza{ti}ene zone ne budu predate Srbima.Istovremeno, poziva se Hartmann na doku-mente, Anthony Lake, tada ameri~ki savjet-nik za nacionalnu sigurnost, preferirao jerevidiranu mapu prema kojoj je Srebrenica

predata, a UN trupe povu~ene iz sigurnihzona. Francuska i Britanija, navodeHartmann i Vulliamy, sloìle su se, a sir Malcolm Rifkind, britanski ministar odbrane, tvrdio je da sigurne zone nisuodrìve. “Dok su Mladi}eve snage napre-

dovale ka Srebrenici, Zapad nije ~uo upo-

zorenja o padu grada. Kada su ih napokon

~uli, rekao je general Van der Wind u

holandskom ministarstvu odbrane, UN je

osigurao 30.000 litara nafte koju su kasnije

Srbi koristili kako bi odvezli `rtve do mjes-

ta pogubljenja, a kasnije njihova tijela do

masovnih grobnica. Dok su se de{avala

ubistva, najvi{i pregovara~i sa Zapada sreli

su se sa Milo{evi}em, ali nisu spominjali

masovna ubistva, iako su tajni ameri~ki

dopisi pokazivali da je CIA posmatrala

mjesta na kojima su vr{ena pogubljenja

skoro pa uìvo putem satelita”, stoji u~lanku.

Diplomata koji se sastao sa Milo{evi}emneposredno nakon pada Srebrenice bio jeCarl Bildt, koji je krajem te godine imeno-van za prvog visokog predstavnika u BiH.

Bildt je bio glavni pregovara~ EU-a nakon{to su Amerikanci odlu~ili pregovore prepustiti Europljanima. Dostupni dokumenti pokazuju da se on sastao 14. jula - kada jeUN ve} imao podatke o masovnim ubistvi-ma u tom trenutku oko 4.000 mu{karaca idje~aka — s Mladi}em i Milo{evi}em. PremaBildtovim memoarima, traìo je od Mladi}ada oslobodi mladi}e i mu{karce koji su bilizato~eni u Bratuncu, te da Crveni kri`registru je zato~enike. Mladi} se, napisao jeBildt, sloìo sa ve}inom zahtjeva vezanih zaSrebrenicu. Ponovo su se sreli dan kasnijena ru~ku kojem su prisustvovali i Yasushi

Akashi, specijalni predstavnik generalnosekretara UN-a za Jugoslaviju, i britanskgeneral R uperth Smith. “Samo je Smit

spomenuo informacije o masovnim ubistv

ma i silovanjima, te je zaprijetio silom ak

UN snage budu napadnute”, pi{u Hartmani Vulliamy. Tokom tog ru~ka, koji sde{avao dok su Mladi}eve snage na terenubijale civile, strane diplomate su dobiobe}anje da se pripadnicima UN ni{ta ne}desiti. U razgovoru sa Hartmann i VulliamyBildt je rekao kako je u tom trenutku nij

bilo poznato {ta se ta~no de{ava Srebrenici. Nema dokaza da je Zapad znakoliki je obim ubistava u Srebrenici, adokazi pokazuju da im jeste bilo poznato {tse de{ava.

PRITISAK NA SARAJEVO

Hartmann otkriva i da je savjetniameri~kog predsjednika Billa Clinton

Alexander Vershbow u junu 1995. godin prognozirao ne tako svijetlu budu}noSrebrenici, te predloìo zamjenu teritorij


JEDANAESTI JULI 1995.

20 GODINA ISTRA@IVANJA Florence Hartmann„Knjiga o Srebrenici jeknjiga koju nisam mislilada }u morati napisati“

TAJNI DOKUMENTIHartmann se u istraìvanju oslonjala ina dokumente sa kojih je skinutaoznaka tajnosti



{to je ideja koju su podràle diplomate uFrancuskoj i Britaniji. U tom trenutku,Zapad poku{ava izvr{iti pritisak na

bosanske vlasti da pristanu na razmjenuteritorija, ali neuspje{no. Hartmann kaè dasu za pritisak bili zaduèni Britanci, a onda

su im se prudruìli i Amerikanci. U aprilu1995. godine, vlasti iz Sarajeva pozvale su

15 komandanata iz Srebrenice da do|u uTuzlu zabranjuju}i im povratak. Zadatak da

brane enklavu, smatrali su u Sarajevu, name|unarodnoj je zajednici.

U tom periodu, zapadne sile razmatrajuopcije povla~enja UNPROFOR-a i djelo-

vanje NATO snaga. Bernard Janvier, fran-cuski general koji je komandovao UN tru-

pama, 24. maja je rekao kako su enklavneodbranjive, te da se vojnici moraju i

povu}i ili da trebaju biti stvoreni uslovi znapade iz zraka. Dan kasnije, nakozarobljavanja preko 400 UNPROFOR-acodba~ena je svaka mogu}nost za zra~n

napade, te je odlu~eno da se o tome ne govo javno.Mladi} je naredio uni{tavanje vojni

snaga u enklavama 2. juna. Prema podacimdo kojih su do{li Hartmann i VulliamyAmerika i Britanija znali su za planove napadu na enklave najmanje mjesec i po prijnego {to su se desili. Dana 6. jula, Mladi} jnaredio tenkovima da krenu na enklave. Dvdana kasnije, UN-ovi vojni posmatra~i s

poslali izvje{taj u kojem stoji: “Vojsk

bosanskih Srba je u poziciji da zauzm

enklavu. Kako je UN odgovor gotovo nepos

toje}i, oni }e nastaviti dok ne postignu svo

cilj.” Istog dana u telegramu ameri~kih obav je{tajnih slu`bi poslanom generalu JanvieruZagrebu navodi se kako Srbi “nemaju intere

sa da okupiraju Srebrenicu s obzirom d

nemaju ideju {ta bi radili sa lokalnim bosan

skih muslimanima”. Dana 8. jula, AkashiSmith su oti{li na odmor, jedan na Kor~ulu,drugi u Dubrovnik. “U tom trenutku nikog

nije bilo u Zagrebu”, kaè Hartmann razgovoru za Slobodnu Bosnu. Vlasti Sarajevu su poslale upozorenje UN-u 8. juda bi se mogao desiti genocid u Srebrenicali nisu pozvali na evakuaciju civio~ekuju}i intervenciju.


GENOCID KOJI JE MOGAO BITI SPRIJEÊN

Prema dostupnim informacijama,

detalji ubistava u Srebrenici bili su poznatizapadu 13. jula. [tavi{e, CIA je “posma-trala” {ta se de{ava putem satelita. Ipak,niko nije uradio ni{ta da sprije~i zlo~in.

Hartmann se sje}a da je ve}ina stranihnovinara koji su u to vrijeme izvje{tavali izBosne predvi|ala da bi se ne{to stra{nomoglo desiti u Srebrenici. “Neposrednonakon 11. jula, novinari su postavljalipitanja o tome kako je mogu}e da jeSrebnica pala ako je bila za{ti}ena zona,kako se to nije predvi|alo? Punonovinara je ve} tih dana tvrdilo damu{karci u Srebrenici mogu biti ubijeni.Zbog svijesti o tome, me|unarodnazajednica se godinama osje}aneprijatno, ali ni{ta ne radi“, kaèHartmann koja tako|er podsje}a da sunakon 1995. povremeno u javnost curileinformacije o onom {to se de{avalo, ali je

zaklju~ak uvijek bio da niko nije mogao

predvidjeti {ta }e se zaista desiti. Ve}inadiplomata do danas tvrdi da je masakrdo{ao kao iznena|enje. John Shattack ,ameri~ki pomo}nik ministra za ljudskaprava, rekao je kako nisu o~ekivali da }e sedesiti masovni pokolj. “Pretpostavili smoda se moè desiti ne{to kao Omarska”,rekao je Shattack otkrivaju}i da je vjerovaokako }e Mladi} formirati logore i onda pre-govarati o zato~enicima i teritoriju.

U svojim presudama, MKSJ jezaklju~io da su napadi bili planirani unaprijed, kao i ubistva. U presudi generaluRadislavu Krsi}u se izri~ito navodi kakobez detaljnog plana ne bi bilo mogu}e ubititoliko ljudi u kratkom vremenskom periodu.Isto to stoji u presudi Me|unarodnogkrivi~nog suda BiH protiv Srbije.

Vulliamy i Hartmann u svom tekstukonstatuju kako nijedan strani diplomata

nije dao ostavku zbog Srebrenice. “Bit }einteresantno vidjeti da li }e bilo {ta ipribli`no izvinjenju – da ne kaèmokajanje – izre}i Britanci, Amerikanci iliFrancuzi sljede}eg vikenda”, pitaju seovo dvoje novinara konstatuju}i kako jeve}ina diplomata koji su bili uklju~eni uono {to se de{avalo 1995. godine, kasnijepromovisana. “Generalni sekretar UN-aBoutros Boutros Ghali je 11. jula 1995.godine izjavio za BBC: ’Ponièni smo iprevareni. Sada moramo ìvjeti s tim.Ali, za nekoliko dana to sve }e bitipro{lost’”, podsje}aju Vulliamy iHartmann nakon 20 godina. “Ono {to jestra{no jeste da je me|unarodna zajed-nica znala {ta radi u tim trenucima”,zaklju~uje Hartmann. Inicijative zadono{enje rezolucija, ili davanje novca zakomemoracije i izgradnju spomenobilje`ja, Hartmann opisuje kao “zamjenu

teza”. “Drago mi je {to to rade, ali neznam koja je logika iza toga. Nisudonijeli odluku kada je trebalo. Politikazna~i donositi odluke. Ali efikasneodluke. Biti politi~ar je teàk i komplek-san posao.”

IGNORISANJE REALNOSTI

CIA je genocid u Srebrenici posma-trala uživo putem satelita

ZAPAD JE ZNAO ZA MLADI]EVE PLANOVEBill Clinton je 1995. godine bio na ~elu SAD

i razmatrao je vojnu intervenciju u BiH



Kada osvoji{ evropsko prvenstvo ufudbalu, {ta ti drugo preostajenego da ode{ u Ba{ku Vodu.Upravo tamo, na Makarskoj rivijeri , sa porodicom se

privremeno smjestio i Bosanac Zlatan

Nali}, trener-konsultant u {tru~nom {tabuU-21 selekcije [vedske, koja je nedavno postala prvak Evrope, a koju predvodiselektor Hakan Ericson. Nali} je, pak,

profesionalno angaòvan u Fudbalskomsavezu [vedske . Razgovaramo s njim uutorak, 7. jula, nakon {to smo ga uspjelinagovoriti da s plaè trkne do hotela ukojem je odsjeo zajedno sa suprugom isvojim mla|im sinom.

SKANDINAVSKI OTPOR VELESILAMA

Zna~i, [vedska ima neke nove,ibrahimovi}e , broline , dahline ... “Pa, hajde

da to tako kaèmo. Mi smo reprezentacijakoja ima jako veliku kolektivnu mo}, a nereprezentacija koja ima vanzemaljskeindividualne profile. Ali su to dosta dobriigra~i, pogotovo za nivo na kojem se sadatakmi~e. U tu najve}u atrakcionu vrijednostove selekcije [vedske, mo`da, ulaze Isaac

Kiese Thelin, igra~ Bordeauxa i John

Guidetti iz Celtica , to su dva {pica, potomHiljemark iz PSV-a, Tibbling i Larsson izHeerenveena , Branimir Hrgota, kojinastupa za Borussiju iz Mönchengl-adbacha... Sve su to igra~i koji su ikvalitetni individualci, ali i kvalitetni

saigra~i, ~lanovi kolektiva. U U-21selekciji [vedske nastupaju dva igra~a kojisu porijeklom sa na{ih prostora: Hrgota,kojeg sam ve} spomenuo, je Bosanac, aAleksandar Milo{evi} je iz Srbije”,obja{njava Zlatan Nali}.

Pa bi [vedska, zna~i, na Svjetskom

prvenstvu 2018. mogla blistati kao 1994. uSAD-u? “Pa, to {to ste rekli je dostahipoteti~ki. Ko zna {ta }e se desiti za trigodine... Ali, reprezentacija [vedske uvijek

je imala izraèn kolektivni duh, {to sammaloprije i rekao za U-21 selekciju. I znamda je taj {vedski, ili da kaèm -skandinavski, kolektiv uvijek pruào jak otpor fudbalskim velesilama. Ukoliko seova U-21 selekcija etablira i napravi tajkorak prema A reprezentaciji, naravno da }eto biti veliki plus. Posebno zato {to }e ovimomci u tom slu~aju imati nekoliko godinazajedni~kih nastupa, tri godine su u istom

pogonu, poznaju se dobro i poznava}e se jo{ bolje, a ve} sada funkcioni{u kao jednahomogena cjelina. Ukoliko bi se desilo daigraju zajedno jo{ tri godine, na Svjetskom

prvenstvu u Rusiji bili bi dominantni”,isti~e Bosanac na klupi [vedske.

U finalu Evropskog prvenstva u ê{kojU-21 selekcija [vedske pobijedila jePortugal, nakon boljeg izvo|enja

jedanaesteraca: “Prvo smo u ê{koj pobijedili Italiju, 2:1, u jednoj jako ~udnojutakmici, u kojoj su Italijani poveli i igralisa igra~em vi{e skoro {ezdeset minuta.Potom smo izgubili od Engleza, 1:0, {estminuta prije kraja utakmice. A u tre}ojutakmici, u tom prvom krugu, odigrali smonerije{eno, 1:1, sa Portugalom, s kojimsmo, dakle, igrali i u finalu. U polufinalusmo dobili Dance 4:1. Ukupno petutakmica i ogroman uspjeh [vedske! A,do~ek u Stockholmu je bio fenomenalan,

jedna od najljep{ih stvari koja mi se uop{tedesila u ìvotu. Ne mogu procijeniti koliko

je bilo ljudi na na{em do~eku u

Kraljevskom parku ... Ukupno, svakako,ogroman broj, 40.000, 50.000, jo{ od na{evo`nje kroz Stockholm, u Trijumf autobusu .”

Na{ sagovornik veli da se pomalozasitio konsultantskog posla, pa ne zna da li}e mu u narednom periodu radna knjiìca

biti i dalje na poziciji u nekoj od ladica Fudbalskom savezu [vedske . U nekoliknavrata bio je na dobrom putu da preuzmkormilo nekog od {vedskih ili njema~kiklubova. Me|utim, stalno je prolongiraanga`man. I sada je u pregovorima snekim “bundesliga{ima”, ali ne èli re}koje su to ekipe. Mada, ako ostane Fudbalskom savezu [vedske , oti}i }e sigra~ima iz ove U-21 selekcije nOlimpijske igre u Rio de Janeiro, 2016godine. I to je golem izazov, u sportu nemve}eg. Bez obzira {to na Olimpijadi nsudjeluju najja~e fudbalske selekcijPodatak je gotovo nevjerovatan, ali za{to n

bismo povjerovali u njega: Zlatan Nali} jod 2006. do danas, kao trener-konsultanradio za trideset klubova i devereprezentacija!

I Zlatan 1969. i njegov brat Damir dvijgodine ranije ro|eni su u Banjoj Luci, iaksu njihovi roditelji od 1966. ìvjeli u TuzlAli su iz Banje Luke, pa su èljeli i da imdjeca budu ro|ena u tom gradu. “Moj otaMesud je jedna od najve}ih legendFudbalskog kluba Borac iz Banje Luk^lan fantasti~nog navalnog trija: Nali}Fazli} - Jusi} . Iz Borca je pre{ao u Slobodiz Tuzle, jo{ dok je ona bila drugoliga{. P

postao i legenda tog kluba. Dao jBudu}nosti u Titogradu dva gola, tako da jSloboda u{la u Prvu saveznu ligu . Igrao jeza A selekciju Jugoslavije, i za olimpijskuali ja ne znam ta~an broj, to znaju istori~arOd fudbala se oprostio 1974., kada je samza tu priliku i mom ocu u ~ast organizovan

prijateljska utakmica izme|u Slobode Borca u Tuzli. Kada je iza{ao iz igr

Mesud je svoj dres sa brojem 7 pokloniSeadu Sarajli}u, njegovom nasljedniku n

poziciji desnog krila u Slobodi ”, prisje}a sZlatan Nali}. Njegov otac Mesud je dvijgodine prije nego {to }e zavr{iti karijeruvelikom golmanu Partizana i reprezentacijJugoslavije, Mostarcu Ivanu ]urkovi}u da


AKADEMSKI OBRAZOVAN TRENER

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: PRIVATNI ARHIV

ZLATANA NALI]A

ZLATAN NALIĆ se sa U-21 selekcijom Švedske popeo na najviši evropskifudbalski vrh; ovaj Tuzlak, bivši igrač “Slobode”, “Čelika”, “Borca”,

“Panathinaikosa”..., je trenerski konsultant u Fudbalskom savezu Švedskei član stručnog štaba reprezentacije koja je oduševila Evropu

ZLATANOVO ZLATO

“Poseban doìvljaj bio je sedamdesetihi osamdesetih godina odlaziti na utakmice

Slobode , na stadion Tu{anj ”



^OVJEK KOJI VOLI FUDBAL I RADI ZA FUDBA

SA NAJDRA@IM PEHAROMZlatan Nali}, fotografisan neposredno

nakon {to je {vedska U-21 selekcijaosvojila naslov prvaka Evrope

SA NAJDRA@IM PEHAROMZlatan Nali}, fotografisan neposredno

nakon {to je {vedska U-21 selekcijaosvojila naslov prvaka Evrope



gol na stadionu JNA u Beogradu, nakon {to je ovaj odbranio svoju mreù u prethodnih737 minuta!

TATA I U KU]I I NA TERENU

Zlatan je odrastao pored stadiona Tu{anj u Tuzli, tako da nema ni smisla da ga pitamokada je po~eo trenirati fudbal. Lopte,

prakti~no, igra od kada je prohodao: “Moje jedvori{te bilo pomo}ni Slobodin teren, netrebam vam ni{ta dalje pri~ati. Iz ku}e seizlazilo na stadion, i obrnutim redoslijedomkoji sat kasnije. To su bile jako lijepe godine,kada je bilo jako lijepo navijati za Slobodu .Ma, mislim, uvijek je, ali su sedamdesetih iosamdesetih godina bili posebni doìvljaji.Kolone ljudi koje su prolazile pored na{eku}e, prepun stadion, prljavog sa ulice su meznali pro{vercovati na stadion, pa meekonomi, ~ika R ade i teta Ana, okupaju dame stari ne bi vidio onako prljavog,fudbalske ikone ispred mene na tribini,odli~na Sloboda u svakoj postavi, iskreneemocije, ljubav prema klubu... Sve su to slikekojih se ~esto sjetim. Sjetim se i svog treneraMome Radunovi}a, jer moj fudbalski razvojnije bio direktno vezan za mog oca, iako je i

Mesud radio kao trener. Ali, pri~ati oSlobodi , pogotovo o omladinskim selek-

cijama, a ne spomenuti Momu Radunovi}naprosto je nemogu}e. To je trener konikada nije konkurisao da bude trener prvotima. Legenda! Bio je specijalizovan zomladinski pogon i svi su ga voljeli. Ja samigrao lijevu polutku, nosio sam broj 10, a mostari je prema meni, kada me trenirao ka

juniora, imao distancu. Jako je te{ko kada je otac trener, ali taj osje}aj sigurnostnaravno, ako si dobar igra~, je nezamjenjiv.

buraz je bio izuzetno talentovan, ljevak, anije imao volje da trenira. Stari je prije rata

tri navrata trenirao prvi tim Slobode , dva pusamostalno, i jednom zajedno sa \or|em

Gerumom”, veli bosanskohercegova~kfudbalski stru~njak, koji se {kolovao [vedskoj, Njema~koj i u Bosni Hercegovini.

Prvu utakmicu za prvi tim SlobodZlatan Nali} je odigrao protiv Rijek1987., na gostovanju, kada je treneTuzlaka bio R ade Jovi~i}. “Sje}am se da sse svi igra~i koji su tada igrali na Kantridme|u njima i Cvijan Milo{evi} i Nedà

Verla{evi}, koncentrisali kako bi men pomogli u tih dvadesetak minuta kolik

sam igrao”, sje}a se i ovih detalja ZlatanJugoslavija je, uglavnom, jo{ uvijek biìva, a ba{ u toj dràvi on je igrao i za prvtim Borca , kao i za prvi tim êlika . Potomu martu 1992. odlazi u Panathinaikos , gdjostaje {est mjeseci, a onda se seli [vedsku, gdje i danas ìvi, u SölvesborguBio je ~lan fudbalskih klubova MjällbyMotala . Karijeru je zavr{io krajem pro{lovijeka, zbog problema s povredama.

Jo{ dok je bio aktivan igra~ znao je da }zavr{iti na klupi. Ali, trenerskoj. Kasnije. Venapisasmo koga je, odnosno broj ekipa u ~ijim

je stru~nim {tabovima bio. Kao “pozadinac


AKADEMSKI OBRAZOVAN TRENER

A, kako ne spomenuti ZlatanaIbrahimovi}a, imenjaka na{eg

sagovornika? Nikako! “Ne znam {ta bihrekao o Zlatanu, a da se jo{ uvijek nije~ulo. Najve}i profil, kako u sportu tako ivan njega. Li~nost za svaku pohvalu!Jednostavan, iskren, familijaran. Velika sepropaganda vodi u {vedskim medijima, ukojima se Zlatan spominje kao mogu}i~lan mlade reprezentacije [vedske, kojase plasirala na Olimpijske igre u Rio deJaneiru, koje }e biti odràne narednegodine. Imamo, dakle, pravo na tri starijaigra~a na Olimpijadi . A, da li }e Zlatan biti jedan od njih, te{ko je znati u ovomtrenutku.”

NAJVE]I PROFIL

“Zlatan Ibrahimović je ličnost zasvaku pohvalu!”

“Moj otac Mesud je jedna od najve}ihlegendi Fudbalskog kluba Borac iz BanjeLuke. ^lan fantasti~nog navalnog trija:

Nali} - Fazli} - Jusi}. Iz Borca je pre{ao uSlobodu iz Tuzle”

Zlatan Ibrahimovi}

UVIJEK U TOKUNa{ stru~njak u svla~ionici

{vedske fudbalskereprezentacije



U budu}nosti }e se to sigurno promijeniti. Nabolje, unaprijed. Mo`da nekada bude i na

nekoj od klupa bosanskohercegova~kihselekcija. @elja Sergeja Barbareza je, recimo,da vodi neku od na{ih selekcija zajedno saZlatanom Nali}em. Ipak, i do danas je puno

pomogao na{em Fudbalskom savezu kaoskaut, stru~njak za fudbalere na{eg porijeklakoji ìve i igraju u skandinavskim zemljama.Me|utim, nijedan od njegovih prijedloga nije

pro{ao, niko od tih momaka nije zaigrao zaneku od na{ih reprezentativnih selekcija. Aliih je devet obuklo dres [vedske, u raznimuzrastima. “Bio sam dosta specifi~an u poslukojim se bavim. Ve}inu fudbalskog znanjakoje posjedujem stekao sam na tzv. asimetriji

znanja. U smislu, ti zna{ materiju koja jeinteresantna najve}im stru~njacima, pa sisamim tim i ti interesantan i poèljan kaosaradnik. U ladicama svog oca, nakon njegovesmrti 2004., pro~itao sam puno toga {to danasznam. On je autor ‘asimetrije znanja’, samo

{to, naàlost, nije stigao objaviti knjigu na tutemu”, iskren je Zlatan Nali}. Oènjen je

Marijom, sa kojom ima dva sina, Sandra iAdija: Sandro ima dvadeset i tri godine, igra uDrugoj {vedskoj ligi za Kristianstad i podsje}ana Mesuda Nali}a vi{e nego Adi. A Adi jesedamnaestogodi{njak, junior, ~lan Mjällbyja ,koji je ove godine ispao iz prve lige, a bio jesudionik Milanovog kampa. Trebao je udecembru potpisati za slavni italijanski klub,ali njegovi roditelj nisu osjetili da je zreo zatakvu vrstu i na~in ìvota.

Tokom ovog mjeseca posjeti}e i Tuzlu.Gdje }e iznad mezara svog oca, kome je

posvetio zlatnu medalju osvojenu u ê{koj,izgovoriti sljede}e: “ûdna neka zemlja

ova Bosna i Hercegovina. Kada bi je kupovao, ni prebijenu paru za nju ne bi dao.A kada bi je prodavao nema tih para za koje bi je prodao.” Mo`da s njim tada bude i na{glumac Emir Hadìhafizbegovi}, koji seZlatana sje}a jo{ dok je bio sasma mali .


ÔVJEK KOJI VOLI FUDBAL I RADI ZA FUDBA

SRETNA PORODICA NALI]Zlatan, njegova supruga Marijai njihov najmla|i sin Adi

SRETNA PORODICA NALI]Zlatan, njegova supruga Marijai njihov najmla|i sin Adi

Regionalni evropski ìri za izbor najme-nadèra i kompanija, Evropsko udruènje

menadèra i ~asopis “Euromanager”, uGradskoj vije}nici u Sarajevu, proglasili sunajmenadère i kompanije jugoisto~ne isrednje Evrope.

U grupi dobitnika priznanja najme-nadèr i najkompanija za oblast banaka imenadèra u bankarstvu, presti`no priz-nanje “Najbanka i najmenadèr regiona”za 2015. godinu dobila je Nova banka a.d.Banja Luka i direktor Banke dr MilanRadovi}. Priznanje je ukazano zaizvanredne rezultate i kvalitet rada, te zadoprinos razvoju bankarskog sistema, a zaBanku je uru~eno gospodinu GoranuAvlija{u, zamjeniku direktora.

Unazad nekoliko godina posebno seisti~e porast ukupne poslovne aktive Novebanke, kao i porast kreditnih plasmana,zatim porast {tednje i depozita, {to je sigu-ran znak da je Banka zadobila povjerenjegra|ana i privrednika i da je njen rejting nabankarskom trì{tu zna~ajno porastao.

Nova banka i dr Milan Radovi}dobitnici priznanja “Najbanka i

najmenadèr regiona”



Sebastian Junger je u Sarajevo prvi

put do{ao 1994. i ostao {estmjeseci. To je bio prvi rat o kojem

je izvje{tavao. Nakon vi{e oddvadeset godina karijere ratnog

reportera, Junger ne zna odgovor na pitanjeo koliko ratova je izvje{tavao. “Nakon

Bosne, bio sam na Kosovu, u Afganistanu,

Nigeriji, Sijera Leoneu, Liberiji, Make-

doniji, isto~nom âdu... Nisu sve to ratovi

istog intenziteta, ali jesu oruàni sukobi u

kojima su ljudi ginuli”, kaè Junger,napominjuju}i da je odbio izvje{tavati oratu u Iraku, kojem se jako protivio.Prekinuo je odlaziti u ratove kada je 2011.

izgubio najboljeg prijatelja, tako|er novinara, Tima Hetheringtona, koji je poginuo na zadatku u Libiji. Posvetio mu jefilm: Na kojoj strani odavde je prva linija (“Which Way Is the Front Line FromHere”), koji je prikazan u okviru WARMfestivala u Sarajevu, uz Sebastianov

posljednji film Posljednja ophodnja (“TheLast Patrol”), dokumentarac o povratkuku}i nakon ratova. “Rat je jako dramati~an

i zna~ajan doga|aj”, veli Junger urazgovoru za Slobodnu Bosnu: “Kod ku}e

izvje{tavate o {kolskom odboru koji

poku{ava donijeti odluku o tome kada }e

po~eti nastava. A, onda do|ete u Sarajevo,

recimo, i izvje{tavate o najva`nijoj stvari

koju moète zamisliti. I, naravno, ljudi koji

to rade postaju ovisni. Mo`da ne ba{ ovisni,

ali vide sebe u nekom svjetlu heroja, jer

izvje{tavaju iz uslova u kojima postoje

heroji. Biti ratni reporter postane tvoj

identitet i tako se predstavlja{ drugim

ljudima. Drugim, koji ìve neke normalne,

dosadne ìvote, a ti ima{ ne{to {to te ~ini

druga~ijim. Ali mislim da to nije samo

ovisnost, nego je rije~ o mnogo bogatijoj i

kompleksnijoj dinamici.”

POSLIJE RATOVA

Junger i Hetherington su 2010.nominovani za Oscara za najbolji

dokumentarni film - Restrepo . Njih dvojicasu proveli godinu dana na izvi|a~kommjestu sa grupom ameri~kih vojnika uKorengal dolini na sjeverozapadu zemlje i

snimali ìvot vojnika. Film je dobinagradu za najbolji dokumentarac nSundance Film Festivalu , pored ostalog, t

je dobio brojne pohvale kritike i publike, progla{en je najboljim dokumentarcem2010. godine. Tim i Sebastian su, ustvargodinu dana ìvjeli sa vojnicima, snimali ikako spavaju, jedu, pi{u pisma svojim koku}e, ratuju... Junger govori i o tome dnije èlio zauzeti bilo kakav stav o tome {tti vojnici rade, nego samo prikazati ìvoljudi koji biraju da odu u rat.

Na pitanje da li se pla{io da }e opravda

njihovu ulogu ratnika u zemlji koja jdaleko od Amerike, iz koje su do{li, Jungeodre~no kaè da mu to nije bila namjera niu jednom trenutku, mada ima razumi jeva


ISKRENI JUNGER

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI], ARHIV “SB”

Tokom festivala WARM u Sarajevo se vratio i SEBASTIAN JUNGER, novinar, ratnreporter i autor nekoliko dokumentarnih filmova, među kojima i “RESREPO”, filmkoji mu je donio nominaciju za “Oscara”: za “Slobodnu Bosnu”, Junger govori o

ratovima u kojima je bio, o tome šta znači biti vojnik, o današnjoj Americi...

DRUŠTVO U KOJEMŽIVIMO JE UBITAČNO

“Istraìva~ko novinarstvo i neovisnost koja jeugra|ena u dobro izvje{tavanje nikada ne}e biti

zamijenjeni; ako budu, neka nam je Bogna pomo}i”

GUBITAK PRIJATELJA Nakon {to je njegov najboljiprijatelj Tim Hetheringtonpoginuo u Libiji 2011. godine,Sebastiana je odlu~io da mu je

dosta ratova



nje za rat u Afganistanu. “@elio sam sam

da shvatim kako se ti vojnici osje}aju. Nek

su bili traumtizirani ratom, ali svi su uìva

na neki na~in. Vjeruju da je lijepo i otmjen

biti vojnik. Ali, oni su i `rtve toga”

obja{njava Sebastian, koji sada pripremknjigu o posttraumatskom sindromu koljudi koji su preìvjeli ratove: “Ka

novinar, jedino {to sam mogao uradit

jedino {to novinar radi, jeste da ta~n

objasnim {ta se de{ava. Imam jak

osje}anja o tom ratu. Ali, moj posao nije d

to prenesem nekome, nego da prikaèm ra

vi|en o~ima vojnika. Jer, to je jedini na~i

da razumijem devetnaestogodi{njaka ko

ide u rat, da shvatim kako taj svije

funkcioni{e.”

Junger isti~e da razumije rat Afganistanu, “ali je politi~ki komplikovan

to re}i, jer je svaka moralna osoba proti

rata i onda biram na~in kako to re}i a da n

zvu~im kao jebeni republikanac, {t

nisam”. Irak je, kaè, druga pri~a“Izvje{tavao sam iz Afganistana, zato {t

sam mislio da tamo moèmo uraditi ne{t

dobro. Ne da podràvam, ali imam

obja{njenje. Nisam bio spreman da shvatim

kako lo{e }e biti vo|en taj rat. Irak sam

pak, odbio pokrivati. Shvatio sam, zapra

vo, da to ne}e pomo}i Iraku nego }e uni{ti

zemlju i rekao sam da ne èlim izvje{tava

o tom ratu.”

Danas kaè da je rat u Iraku, mogu}otkrio i stvorio brojne probleme sa kojimse sada suo~ava Amerika, po~ev{i orecesije, do rasnih sukoba i nasilja. “Stre

kroz koji prolazimo proizveo je sve t

podjele. Tako da, za mene, ako se èlim

vratiti na ‘prvi grijeh‘, onda je to ira~ki ra

Mo`da nisam fer kada to kaèm, ali tak

osje}am.”

MU[KI SVIJET

Tu “druga~iju” Ameriku, nastalu nakorecesije i ratova, Junger istraùje u filmThe Last Patrol . Road movie prati pri~~etvorice veterana rata - dva novinara dvojice vojnika - koji godinu dana hodajAmerikom. Sva ~etvorica nose u sebi ratntraume i poku{avaju ih, kako Junger ka`“ishodati iz sebe”. Junger pri~a i da je tfilm o mu{kosti i mu{kom prijateljstvugdje ène gotovo da ne postoje kao i ve}ini Jungerovih filmova. “Jednostavno

tamo gdje sam bio nije bilo ena. Njih nem

u borbenim jedinicama. Nije ih bilo u rovu

Kada je Tim umirao, uz njega je bi

mu{karac (f otograf Guillermo Cervera, op

a.). @ene se nekada bore, ali ako se ne mor

ostaju uz svoje mu{karce ~ekaju}i ih ku}i”

Na konstataciju da njegovi filmovi i stavovnisu ba{ feministi~ki, odgovara: “Mislim d

feministi nisu realni. Mu{karci brane svoj

ku}e, ène, sestre, familije. To je mu{k

svijet. Nekada vlade ubijede ljude da ak


ÔVJEK KOJI VJERUJE U NOVINARSTV

OVISNIK O NOVINARSTVUSebastian Junger, vi{e od 20 godina

izvje{tavanja o ratovima {irom svijeta



èle braniti svoje ku}e, moraju i}i u Irak ili

negdje, ali oni i tada odlaze i misle da brane

‘svoje mjesto’. To je tako.”

Posttraumatski stresni poreme}aj jetema koju trenutno istraùje i o kojoj pi{eknjigu. Junger tvrdi da onima koji su pro{li

kroz rat, naro~ito vojnicima, kada se vrate normalan ivot, rat nedostaje. “Mi ìvimo

modernom, bogatom dru{tvu i vojnici ko

su istraumatizirani vra}aju se iz ratova

nikada se ne oporave. Oni se vra}aju

dru{tva koja nisu tako kohezivna, u kojim

ljudi nisu povezani, i oni nemaju za {ta d

se veù”, poja{njava. Ne usu|uje se re}i disto osje}aju ljudi koji su proìvjeli rat svojoj zemlji, i koji nisu birali da postanvojnici: “ûo sam da se sli~no osje}aju

civili koji su proìvjeli rat u svojoj zemlj

ali ja nemam pravo to re}i jer sam bi

posmatra~ ratova.” Vlade su krive zvojnike i ratove, smatra: “Ako je bilo k

ubica, kada govorimo o ratovima u koje s

uklju~eni ameri~ki vojnici, onda je to vlada

Jer da je mir, vojnici bi i{li spa{avati `rtv

od zemljotresa negdje, ili sli~no. Vojnici n

donose odluke. Ubice su ustvari svi, cijel

ameri~ko dru{tvo koje pla}a rat i oru`je,

ne ti devetnaestogodi{njaci. Ja sam ubica

zato {to pla}am te ratove iz svog poreza, je

biram ljude koji vode zemlju u ratov

Dru{tvo u kojem ìvimo je ubita~no.”


ISKRENI JUNGER

Film The Last Patrol prati ~etirimu{karca koji nakon povratka iz ratovaodlu~e upoznati Ameriku, hodaju}i uz prugu.Godinu dana, sa pauzama, Junger hoda sa

ratnim fotografom Guillermom Cerverom idvojicom biv{ih vojnika - BrendanomO’Byrneom i Davom Roelsom (obojicu jeupoznao u Afganistanu tokom snimanjafilma Restrepo ). Junger opisuje ovaj film kaopri~u o prelazu iz vojnog u civilni ìvot, izrata u mir.

“Od Timove smrti odlu~io sam davi{e ne}u i}i u ratove. Izgubio samprijatelja, ali i mnoge druge stvari su sepromijenile u mom ìvotu zbog ratova.Pored ostalog, okon~ao mi se brak. Izzadnjeg rata sam se vratio ku}i sa punoli~ne boli i to mi je oduzelo zaista puno

energije. Za mene je bila li~na pobjedaostati ìvjeti s nekim, povezan s nekim,iako smo udaljeni. Tako da ja jo{ uvijek ne znam kako se neko osje}a kadaprestane izvje{tavati o ratovima, jerkada sam prestao imao sam li~nudramu. Ali, mogu re}i da za svaku pri~ukoju sam uradio, ljudi su umirali i to uuàsnim okolnostima. I nisam biosvjestan toga, ali kada je Tim umroshvatio sam da postoji odre|enamoralna odgovornost kada izvje{tava{o smrti drugih ljudi. Mislim da jedokumentovati te gubitke jako va`no.

Ta smrt me je promijenila. Onda sam

po~eo raditi film o njegovoj smrti idobio taj osje}aj susreta sa smr}udrugih ljudi. I to slama srce. Film The Last Patrol je prvi projekat u kojemniko nije umro. To je film o ljudima kojiobnavljaju svoj ìvot i nije takodramati~an kao recimo Restrepo .Osjetio sam lako}u s ovim filmom, jernapokon radim filmove o ìvotu i to mije dobro.”

I ovaj film, kao i drugi koje radi Junger,pri~a je o mu{kom svijetu:. “Ono {togledaoci ne mogu saznati iz filma, jeste

da smo nas trojica, koji smo u filmu,

prolazili privatne drame dok smohodali. Naime, sva trojica smo serazvodili. No, o tome ne pri~amo niti ujednom trenutku, jer mu{karci nepri~aju o tome. Da su ~etiri ène hodalezajedno vjerovatno bi samo o tomepri~ale. Me|utim, mu{karci... Znam dageneralizujem, ali mislim da mi, kadasmo u grupi, èlimo ne{to raditi, {tagod da je to, ili se samo èlimozabaviti. Ipak, nikada se ne sastajemoda pri~amo o problemima. Za mu{karceje to vrijeme rezervisano da ne pri~aju

o drugim stvarima.”

POVRATAK KU]I

“The Last Patrol”, film o životu

RAT TREBA ISHODATI IZ SEBEInsert iz filma The Last Patrol

POVRATAK U SARAJEVONakon vi{e od 20 godinaJunger se vratio u gradgdje je po~ela njegovakarijera ratnog reportera



Jedini na~in da se zaustave ratovi itraume, smatra Junger, jeste potpuna

promjena dru{tva. “Ne vidim promjenu do

neke nove velike krize, ekonomskog

kolapsa, prirodne katastrofe... Ljudi na

te{ke situacije odgovaraju jako dobro,

zajedno su, bore se i bliski su, i to ih ~ini

sretnima. Treba nam velika promjena, a to

ne}emo posti}i dobrovoljno. To je kao

alkoholi~ar, kojem treba da preìvi teàk

sudar da prestane piti. Na{e dru{tvo mora

preìvjeti taj sudar, kako bi po~eli

razmi{ljati {ta nas je dovelo do tog sudara.

I moramo biti jako iskreni prema sebi. Moj

zadatak jeste da otvorim diskusiju o tome

prije nego doìvimo nesre}u”, poja{njavaJunger.

SMISAO NOVINARSTVA

Danas kaè da nema nikakvu èlju da ponovo ide u rat i izvje{tava o tome. No,ipak ne bi obeshrabrio nekoga ko to èliuraditi: “Da me neko pita da li da ide u rat,

rekao bih da se sje}am kada sam isto to

èlio, da je to super osje}aj i da se ~uva. Ne

bih nikoga odgovarao. Meni je drago {to

sam ja to radio.” Ipak, siguran je da je sarazvojem tehnologije, i dru{tvenih mreà,sve manje va`no imati novinare, naro~itofoto novinare u zemljama pogo|enimratom. “Tokom opsade Sarajeva to je bilo

ekstremno va`no. Tako je, recimo, bilo

nakon masakra na Markalama. Zbog

kamera koje su bile tu, svijet je morao da se

suo~i sa onim {to se de{ava i da ne{to

urade. Tri godine prekasno, ali ipak, uradili

su ne{to. Ne znam da li je danas

novinarstvo tako neophodno? Foto, barem.

Ljudi slikaju, stavljaju to online i neke od

tih slika vrijede, neke su propaganda, i {ta

god, ali svijet odlu~i {ta da radi s tim. Prije

dvadeset godina to je bilo va`no. Danas,

skoro da je lak{e civilu sa iphonom ili

smartphonom

da uslika ne{to nego

profesionalnom fotografu.”

Ipak, dodaje, postoji ne{to nezamje-njivo - {tampano novinarstvo... “Istraìva-

~ko novinarstvo i neovisnost koja je

ugra|ena u dobro izvje{tavanje. To je ne{to

kao biti advokat, ili doktor. Ne moè nek

bez obuke u}i u sudnicu i raditi ka

advokat. Tako je i sa novinarima koji pi{u

To je profesija. Nikada ne znate da li d

vjerujete svim tim pri~ama na dru{tvenim

mreàma, ali ako reporter

London Times

ili

NY Timesa

ne{to napi{e, prili~no im

moète vjerovati. To nikada ne}e bi

zamijenjeno, a ako bude, neka nam je Bo

na pomo}i”, iskren je na{ sagovornik

Junger, zauvijek.

Sebastian Junger, po obrazovanjuantropolog, postao je slavan sa knjigomSavr{ena oluja (The Perfect Storm), koja

je objavljena 1997., i zbog koje su gamnogi kriti~ari nazvali novim ErnestomHemingwayjem. Godine 2000., premaovoj knjizi snimljen je istoimeni film, ukojem su glumili George Clooney i MarkiWahlberg. Iste godine dobio je nagraduNational Magazine za seriju ~lanakaForenzika rata, koju je objavio Vanity Fair .Veliki uticaj ima i njegov rad o “krvavojnafti” iz Nigerije, dok je za izvje{taje izAfganistana primio niz nagrada, uklju~uju}iDuPont-Columbia za radio pri~u Drugi rat: Afganistan .

Tako|er je nagra|en za knjigu Rat , u

kojoj pi{e o vremenu koje je proveo uzameri~ku vojsku u Afganistanu. @ivi i radi uNew Yorku, gdje ima i svoj bar The Half

King , u kojem redovno organizuje izlo`be iprojekcije filmova. Svi njegovi filmovi suustvari, kaè, istraìvanje Amerike za koju

je i jako zabrinut. Sebe zove patriotom,osje}aj koji mu omogu}ava, smatra, da

kritikuje zemlju koju voli. “Amerika jezemlja koja je prihvatila sve jezikesvijeta, sve rase, nacije, ljude... To jeprva funkcionalna demokratija nasvijetu, jedina supersila. Tu snagu smozloupotrijebili. Ali, mogli smo biti ipuno, puno gori. Nanijeli smo puno{tete, ali i u~inili dobro. I sve je tokomplikovano. Ja sam pun kritika za

Ameriku, ali moram re}i da mi barempoku{avamo da se mijenjamo.”


ÔVJEK KOJI VJERUJE U NOVINARSTV

ISTRA@IVANJE AMERIKE

Ernest Hemingway današnjice

SAVR[ENA OLUJA Knjiga zbog koje su ga nazvali novim

Ernestom Hemingwayem

SAVR[ENA OLUJA Knjiga zbog koje su ga nazvali novim

Ernestom Hemingwayem

PRES –SING d.o.o. Sarajevo, ul. êkalu{a ~ikma br. 6 objavljuje

O G L A Sza prodaju vozila

FORD FIESTA TERETNO VOZILO,registracija A17 E 440, godina proizvodnje 2008., motor 50 KW.

Po~etna cijena 6.000,00 KM. U navedenu cijenu nije ura~unat PDV.

Pismena ponuda treba da sadrì ponu|enu cijenu, puno ime i prezime ili nazivponu|a~a sa adresom i kontakt telefonom.Rok za dostavljanje ponuda je 16. juli.Ponude je potrebno dostaviti u zatvorenoj koverti, po{tom na adresu:“Pres-sing” d.o.o. Sarajevo, ul. êkalu{a ~ikma 6,sa naznakom “Ponuda za prodaju motornih vozila – ne otvarati” .

Predmetno vozilo se kupuje u vi|enom stanjui moè se pogledati svaki radni dan od 10.00h do 14.00hu ulici êkalu{a ~ikma.Ponu|a~ kupuje vozilo iz ovog oglasa.Sve tro{kove na ime prenosa vlasni{tva snosi kupac.

Sve ostale informacije mogu se dobiti natelefone 033/444 - 041 i 033/262 - 630ili putem mail adrese: [email protected]



KAKAV NAM JE ZDRAVSTVENI SISTEM

Neshvatljivo duge liste čekanja, prebukiranost domova zdravlja i bolnica, korupci ja i neusklađene esencijalne liste lijekova, neki su od najčešćih problema na kojese žale građani kada je riječ o zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini; krozprojekat „OTKUCAJI.NET“ imaju priliku da podijele svoja iskustva i na taj način

doprinesu poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga

OGOR^ENI PACIJENTI INEZADOVOLJNI LJEKARI

Platforma „Otkucaji.net” bilje`i svjedo~anstva

gra|ana iz bh. bolnica, domova zdravlja, apoteka...



„Meni je najteè, a osjetila sam navlastitoj koì to {to pojedini doktori ne}e nida vas pogledaju ako ne date kovertu.Zna~i, i moj i ìvot moje bebe je imaocijenu. A {ta je sa ljudima koji nemaju dati,a do|u u ruke tim osobama? Hvala svakojosobi koja ti pruì ruku kad ti treba

pomo}.“ (Ljeskove Vode)„Njemu je pre~e ako mu do|e rodica ili

neko. Onda znaju da se nasade na telefon, ja jednom ~ek’o dva sata. Rek’o sam joj:‘Ho}e{ li ti, ènska glavo?’ . Kaè mi:‘Iza|i, ako ti se ne ~eka. Razguli.’ (Gora`de)

„Pa treba sve promijeniti. îtav sustav je koncipiran tako da doktori, budimorealni, koji se {koluju {est-sedam godina,deset, specijalizacija i gluposti, da moraju

primati mito. Ja bih prvi primao mito da

sam doktor.“ ([iroki Brijeg)ONLINE APLIKACIJE

Ovo su samo neka od svjedo~anstavakoja su gra|ani Bosne i Hercegovine

proteklih mjeseci ostavili na web portaluOtkucaji.net . Projekat, koji je pokrenut

prije dvije godine, predstavlja platformuza gra|anski monitoring sistemazdravstvene za{tite u Bosni i Hercegovini,a zajedno ga realiziraju Fond Otvoreno dru{tvo BiH , Fondacija Dokukino , Centar za istraìva~ko novinarstvo (CIN) iInicijativa i civilna akcija (ICVA). Cilj

programa je ja~anje kapacitetaorganizacija civilnog dru{tva i gra|anaBosne i Hercegovine za razli~iteaktivnosti i inicijative usmjerene kauspostavljanju transparentnijeg,odgovornijeg i pravednijeg sistemazdravstvene za{tite u zemlji.

„Projekat je namijenjen analizi, ili ako

ho}ete ‘mjerenju’ zdravstvenog sistema u

BiH. Sastoji se od nekoliko komponenti, a

osnova je portal

Otkucaji.net

na kojem nam

gra|ani mogu pisati o svojim iskustvima iz

bolnica, domova zdravlja, apoteka... @eljeli

smo dati ljudima priliku da ostave svoja

svjedo~anstva i da kroz njihova

svjedo~anstva vidimo gdje su klju~ni

problemi zdravstvenog sistema u BiH“,obja{njava Asja êngi} Kasumovi},

programska koordinatorica Fondacije Dokukino .

Neuskla|ene esencijalne liste lijekova,kao i razli~ite cijene istih lijekova urazli~itim kantonima i enitetima (cijene

pojedinih lijekova u Republici Srpskoj,naprimjer, ~ak su do 70 puta niè nego uFederaciji), jedan su od glavnih problemana koje se gra|ani àle. Osim portala kojisluì za prikupljanje informacija,

svjedo~anstava i statisti~ke analize, pro{legodine je u okviru projekta organiziranotakmi~enje za najbolje aplikacije iz oblastizdravstva. „Izabrali smo tri zanimljive

Android

aplikacije, koje }e biti

promovisane u avgustu: prva je

Jedinstveni

registar lijekova koja }e se baviti listama

dostupnosti pojedinih lijekova, zatim e-

zdravlje

, koja }e prikupljati informacije o

uslugama u zdravstvenom sektoru, i

aplikacija

AB0 donor

putem koje }e se

online kreirati zajednica dobrovoljnih

darovalaca krvi i onih koji to èle postati.

Veoma nam je drago {to su sve tri

aplikacije osmislili i kreirali mladi ljudi

koji imaju ambiciju da unaprijede

zdravstveni sistem u na{oj zemlji, i nadam

se da }e gra|ani koristiti ove aplikacije“,nagla{ava êngi}.

Svjedo~anstva gra|ana na portaluOtkucaji.net su anonimna. Ljudi senerijetko ustru~avaju progovoriti onegativnim iskustvima koje su doìvjeli uzdravstvenim ustanovama, i to jerazumljivo. Na ovaj na~in lak{e im je da

podijele kako dobra, tako i lo{a iskustva.

Gra|ani se javljaju u sve ve}em broju, anije sve tako crno kako se mo`da na prvi

pogled ~ini - ima i onih koji ostavljaju pozitivne pri~e ili na ovaj na~in èlezahvaliti doktorima i sestrama koji su im

pomogli.„[to se ti~e lo{ih, odnosno negativnih

iskustava, moram re}i da su statisti~ki

gledano ona najvi{e vezana za djecu, {to je

posebno zabrinjavaju}e. Javljaju nam se

brojni roditelji koji nemaju kome da se

obrate, i koji nam kaù da zdravstvena

za{tita za djecu u njihovoj lokalnoj

zajednici nije dovoljno kvalitetna, ili su

ljekari preoptere}eni... Takvi problem

naj~e{}i su u malim zajednicama, ali evo

sada, naprimjer, imamo situaciju da s

renovira Dom zdravlja na Otoci u Sarajev

i cijelo naselje Saraj Polje je zbog tog

prebukirano“, govori Asja êngiKasumovi}.

Naravno, s obzirom na anonimnosvjedo~anstava, postavlja se pitanjkoliko su ona zaista kredibilna. Tim

projekta Otkucaji.net nastoji provjerione pri~e koje izdvoje kao posebn

zanimljive, a tako|er se prate i medijskizvje{taji o razli~itim temama iz oblaszdravstva. „Recimo, kada je nedavno bil

aktuelna pri~a o trovanju djece

sarajevskim vrti}ima, to nas je ponukal

da napravimo {iru temu o tome koliko s

na{e bolnice i klini~ki centri spremn

odnosno koliki imaju kapacitet za nek

vanredne, krizne situacije popu

epidemija, prirodnih katastrofa i sli~no

Ustanovili smo da Sarajevo ima ta

kapacitet, ali bolnice u Zenici, Biha}u

nekim drugim manjim bh. gradovima nis

dovoljno opremljene, tako da se pacijen

u takvim hitnim slu~ajevima naj~e{}

{alju u Sarajevo“, govori Asja êngiKasumovi}.

Jedan od klju~nih problema je i taj {tgra|ani ne poznaju dovoljno svoja pravkada je rije~ o sistemu zdravstvene za{tit„Napravili smo komparativnu analiz

zakona o zdravstvu u Federaciji BiH

Republici Srpskoj i planiramo gra|anim

kroz jednu seriju animacija da prikaèm

{ta su njihova realna prava. Zakoni

entitetima nisu do kraja jednoobrazni, ali s

uskla|eni, tako da su prava gra|ana ob

entiteta u tom smislu manje-vi{e jednaka


NOVI SLUÂJEVI STARE BOLJK

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

ASJA ÊNGI], PROGRAMSKA KOORDINATORICA

Negativna iskustva su naj~e{}e vezana za zdravstvenu za{titu djece, {to je posebnozabrinjavaju}e



Ina~e, {to se ti~e samih zakona iz oblasti

zdravstva, sistem je dobro koncipiran, ali

problem je {to se on velikim dijelom ne

provodi u praksi.“

Korupcija i duge liste ~ekanja neki suod naj~e{}ih pojmova koje ~ujemo kada segovori o zdrastvenom sistemu u Bosni iHercegovini. Me|utim, interesantno je da~lanovi tima platforme Otkucaji.net do sadanisu zabiljeìli ve}i broj prijavljenihslu~ajeva korupcije. „Bilo je nekoliko

takvih pri~a, ali problem je u tome {to ljudi

vrlo neodre|eno govore o takvim

slu~ajevima ne navode}i konkretna imena,

niti iznose“, kaè na{a sagovornica.

ISKORISTITI SVOJA PRAVA

„Do sada nismo zabiljeìli nijedno

svjedo~anstvo o korupciji koje bi nas

povelo tragom te pri~e. Tako|er, pitanje je

i koliko ljudi koji ostave svjedo~anstvo ele

eventualno dalje u~estvovati u toj pri~i,

odnosno imenom i prezimenom stati iza

svojih navoda. A mi moèmo detaljnije

istraìvati samo one slu~ajeve gdje su

gra|ani spremni na tu saradnju. Recimo,

imali smo slu~aj kada nam je jedna èna

napisala da se carski rez u bolnici u Biha}u

napla}uje 200 KM, ali nije èljela da je

intervjui{emo, niti da kaè koji je doktor u

pitanju. Ipak, smatramo uspjehom i to {to

smo pre{li barijeru tog nekakvog prvog

nivoa aktivizma i naveli ljude da barem

anonimno progovore o onome {to im se

de{ava, iako smo jo{ daleko od toga da

demokratske procese osvijestimo do kraja,

posebno u smislu toga kolika su na{a prava.

Kada bi bar 50 posto bh. gra|ana pro~italo

te zakone i reklo: moje pravo je da budem

primljen na vrijeme, moje pravo je da ne

~ekam, moje pravo je da imam prioritet u

hitnom slu~aju, to bi bio zna~ajan korektiv

za zdravstveni sistem“, isti~e Asja êngiKasumovi}.

Treba re}i da se i sami zdravstvenradnici u Bosni i Hercegovini suo~avajsvakodnevno sa mnogobrojnim problemim- od niskih pla}a, zbog ~ega brojni ljekarimedicinske sestre odlu~e da napuste BiH svoju karijeru nastave naj~e{}e u nekoj ozemalja Evropske unije, pa dneupla}ivanja mjese~nih doprinosa kao {t

je, recimo, prijavljen slu~aj u Livnu. N pitanje koliko inicijative poput platformOtkucaji.net zaista mogu doprinijeti

rje{avanju goru}ih problema bh. zdravstvAsja êngi} Kasumovi} odgovara: „Na

primarni cilj je da osvijestimo gra|ane d

postoji taj javni prostor gdje }e se njihov

rije~ ~uti, a svoje iskustvo }e mo}i podijeli

s drugima. Ovaj projekat je prili~n

zagovara~ki - zna~i, {to se vi{e ljudi uklju~

tim bolje. Nadamo se da }emo ljud

upoznati {ta su im prava i gdje se mog

obratiti ukoliko smatraju da su im ta prav

ugroèna. A {to vi{e govorimo o tome, ve}

}e biti pritisak i na zdravstvene ustanove

nadle`na ministarstva da pobolj{aju kvalite

zdravstvenih usluga.“


KAKAV NAM JE ZDRAVSTVENI SISTEM

Otpu{tena sam iz Kantonalne bolnice

Biha}, gdje sam bila - nigdje, {ta radila -ni{ta, a ni bolnica ne u~ini ni{ta pametno.Doktori vje~no nekud ùre, noge polomi{e,nezdravi me|uljudski odnosi unutar iste,valjda su i oni strana~ki podijeljeni. Zapregled specijaliste reumatologa ~ekamve} tri mjeseca, a ina~e mi se ~ini kao dasam na vrte{ci, ukrug, od vrata do vrata.

(Biha})Te{ko sam bolesna, ve} ~etiri godine

bolujem od raka. Tri operacije sam imala.Prije par dana moja krvna slika i èljezokatastrofa, oti{la sam na Onkologiju.Odnijeli me, ne mogu na noge. Jednomnogom nismo ni zakora~ili, medicinskasestra ljutito kaè: „Nema mjesta!“. Da je pitala ’èno u ~emu je problem’,zamolit’ doktora da mi bar daju protivbolova. Kad sam leàla na C8 odjelu uSarajevu sve sestre osim glavne i jo{ jedne katastrofa.

(Sarajevo)Na Paprikovcu sam doìvjela da sam

do{la èni u posjetu u sobu gdje leè imu{ki i ènski zajedno. Teàk pacijent jeobavio i veliku i malu nu`du, sav otkrivenpo{to je bio nemiran i pelena odmotana,on da izvinete usran i upi{an do za vrat, a

njoj odma‘ tu donijeli da jede, pored

kreveta istog tog ~ovjeka, da jede krajnjega tako golog, pa i da je naj~istiji jeravno dnu dna.

(Banjaluka)U na{oj bolnici u Zenici sve lo{iji

otkako potro{ni materijal nabavlja FFS.Prije toga, dok je bolnica samanabavljala, kroz ugovore za potro{nimaterijal dobivali smo gratis aparate!Sada pri~aju o nekom javno-privatnompartnerstvu?

(Zenica)Studirati medicinu i biti doktor je

najdublji stepen mazohizma: studira{ uprosjeku 8 godina i u tih 8 godina nema{ni privatnog ni dru{tvenog ìvota jer jematerija sloènija od bilo koje drugediscipline; narednih 5 godina traì{ neki jad od zdravstvene ustanove da bistaìrao i u narednih pet bilo kojuspecijalizaciju da bi radio za nekihmaksimalno 1.500 maraka (i da toliko) uodvratnim uslovima za prekomjeran brojpacijenata. Svako ko ti do|e, do|e ti sanekim fizi~kim ili mentalnim problemom.Svaki dan nosi{ ogromnu odgovornost zaspas ljudskih ìvota, dan i no}.

(Sarajevo)

SVJEDOÂNSTVA GRA\ANA

Višemjesečna čekanja, bahatostsestara, doktori-mazohisti...

I ZDRAVSTVENI RADNICI U PROBLEMIMA Zbog niskih pla}a i lo{ih uslova rada sve ve}i broj

ljekara i medicinskih sestara odlazi da radi u zemlje EU



D

ragan S. Stefanovi} vjerovatno jenajpoznatiji dizajner nekada{njeJugoslavije, a biti ovjekovje~en unekom od njegovih radova

predstavlja ~ast bez izuzetka, bezobzira na to o kome se radilo. PoznateSarajlije, njegovi prijatelji, me|u kojima suKornelije Kova~, Predrag Finci, Ismet

Nuno Arnautali} i Mladen Jeli~i} Troko,inspirisali su Stefanovi}a da uradi serijal

portreta koje je nedavno objavio nadru{tvenoj mreì Facebook - i izazvaolavinu odu{evljenja me|u svojom rajom...

NA[ NEKADA[NJI SVIJET

„Ne mogu se sjetiti je li Dragan ranije

radio portrete, ali se sje}am da je u svojim

slikarskim, a i dizajnerskim radovima

ljudsko lice i/ili tijelo uvijek bilo u centru

njegovog interesa. Najednom su se na

Facebooku, na Draganovom ‘zidu‘, po~eli

pojavljivati portreti, jedan za drugim:

Nuno, Troko, Kornelije, ja... Kao slike iz

razbijene ku}e, sru{enog dvora, slike po

svijetu raseljenih drugara, naslikane rukom

onoga tko je i sam ‘negdje u svijetu‘“, pri~a

za Slobodnu Bosnu filozof, pisac i esejistPredrag Finci.

S obzirom da Stefanovi} ba{ i ne voligovoriti o svojim radovima, za razgovor smo zamolili gospodina Fincija, jednog od

portretisanih. Draganova djela bude mnogeuspomene, neke od njih davno zakopane,kaè Finci: „Odjednom smo svi tu, imena

koja jo{ pamtim, lica koja malo kasnije

raspoznam, pa onda uspomene: Stari sat,

Skenderija, kafana Park, prve predstave i

koncerti, prvi

happening

na sarajevskoj

televiziji... Svako je na tim portretima sada

druk~iji, stariji, a svako opet ono {to je bio.

U njima raspoznajem one koji su bili,

sada su, voljom slikara, opet na okupu

Draganovi portreti nas ponovo dovode

zajedni~ki svijet. Na{ nekada{nji svijet j

postao slika svijeta.“

Jesu li na Draganovim slikama mo

drugari onakvi kakvi sada jesu? Jesam li nslici ja onakav kakav jesam ili sam paonakav kako me drugi vidi? - pita sPredrag Finci dok analizira Stefanovi}ev

portrete. Portret je fiksiranje karakteriziranje lika, a u stilskom pogleduDragan Stefanovi} slijedi na~elsuperrealizma, gotovo fotografskoregistriranja. Ponekad i radi po model

postoje}ih fotografija. U odno{enju prem postoje}oj fotografiji-modelu pokazuje sodmak i slikarova osobnost: u svom radslikar ne ponavlja, nego je onoliko slikakoliko u fotografiranom intervenir

mijenja, koliko se odmi~e i razlikuje ofotografiranog, pa fotografija postaj predloàk koji i{~ezava u slici, obja{njavFinci.

TUMAÊNJE LIKA

„Faktografija superrealizma nij

bukvalno ponavljanje i upravo to ‘~injen

~no stanje‘ slikanog objekta prelazi

nadrealno: to je potpuno portretirani,

nikada ga tako nisam vidio, ali sada vidim

da je ba{ takav kakav je na slici. U tom

‘nisam vidio‘ je pogled umjetnika, ono

koga nema na slici a potpuno je tu, jer je p

njemu slika, jer je ona takva kakva jest ba

zahvaljuju}i njemu.

Prvi problem je, dakle, problem

sli~nosti, a drugi, mnogo va`niji, tuma~enj

lika. U tuma~enju lika vi{e nije sam

vanjski oblik, podudarnost sa modelom

nego i ‘tretman‘ lika, koji se najprije vidi

konturi, ali jo{ jasnije pokazuje u upotreb

boje. U tome se istodobno vidi pogled-zo

le regard) slikara i njegov osobn

senzibilitet. U tome je iskazano duhovno

portretu. Ne u portretiranom, nego u slikar

i njegovoj slici. U naslikanom je i slika

sam“, zaklju~uje Predrag Finci.


Priredila: MAJA RADEVI]

Čuveni bosanskohercegovački dizajner DRAGAN S. STEFANOVIĆ autor je super-realističnih portreta znamenitih Sarajlija, među kojima su ISMET NUNO

ARNAUTALIĆ, KORNELIJE KOVAČ, PREDRAG FINCI, MLADEN JELIČIĆ TROKO;o Draganovim slikama koje oživljavaju sjećanja za „SB“ govori jedan od

portretisanih, filozof, pisac i esejist PREDRAG FINCI

IMENA, LICA, USPOMENE...

PORTRETI SARAJLIJA NA „FACEBOOKU

DRAGANOVO SARAJEVO

Dragan S. Stefanovi}

Portret Predraga FincijaPortret Mladena Jeli~I}a Troke



[EGA [ALA PO[ALICA

KO NAM JE UBIO HUMOR



BEOGRAD, 21. maj 2015. - „Premijer Srbije Aleksandar Vu~i} rehabilitovao jedanas u Beogradu sebe iz devedesetihgodina i oduzeo svima gra|anska prava dase se}aju njegovih izjava od pre dvadesetgodina. Na tu odluku, shodno Zakonu osamorehabilitaciji, ne postoji pravo àlbe,tako da je ona kona~na. Vu~i} je usvojiosopstveni zahtev za rehabilitaciju i poni{tioosudu koju je javnost imala prema njegovojizjavi o ‘odmazdi od sto muslimana za

jednog Srbina’. Premijer je izjavio da jese}anje jednog dela javnosti progla{enoni{tavnim, kao i da su ni{tavne sve njegoveizjave, dela, pa i misli iz tih godina,uklju~uju}i i one koje se odnose nanovinare, politi~ke protivnike, i narodedrugih veroispovesti, prenose doma}imediji.“

SATIRA KOJA BRI[E GRANICE

Premda nije sasvim nemogu}a,informacija iz Beograda koju prenosimo na

po~etku ovog teksta, naravno, nije stvarna.Objavljena je na srbijanskom portaluNjuz.net , trenutno najpopularnijem satiri-~nom web sajtu na prostoru biv{eJugoslavije.

„

Njuz.net

je nastao davne 2010. godine,

kada su u celoj Srbiji postojala svega ~etiri

sajta: fudbalskedojave.rcub.bg.ac.yu pejdzer-

i.net politikaekspres.com eroteka co.yu

, tako

da je na{ sajt posle ga{enja

politikaekspres.com

munjevito u{ ao me|u

top 3 sajta u zemlji“, ponosno navodi ekipaNjuza .

Izme|u fikcije i realnosti tanka jegranica, pa se tako, kada su se tek pojavili,nerijetko doga|alo da mnogi portali u regiji

vijesti Njuza prenose kao stvarne - poputone o bosanskom turisti koji je pijan sko~iosa vrha litice u more i nehotice ubio ajkuluu Sharm el-Sheikhu. Zbog svojih tekstovatrn su u oku brojnim srbijanskim

politi~arima koje svakodnevno i bez milosti„meze“, na radost mnogobrojnih ~italaca.Ista ekipa koja ure|uje Njuz.net „prodrmala“ je prije nekoliko mjeseci igeneralno u~male programske {emesrbijanskih televizija. Zajedno sa

beogradskim voditeljem Zoranom Kesi}em

na televiziji B92 po~eli su emitovatiemisiju 24 minuta sa Zoranom Kesi}em, ukojoj na lucidan i poprili~no i{~a{en na~inkritikuju aktuelnu vlast u Srbiji i donosesedmi~ni pregled najva`nijih politi~kih idru{tvenih doga|aja. Ljubiteljimakvalitetnog humora i satire, ne samo uSrbiji, nego i u Crnoj Gori, Bosni iHercegovini, Hrvatskoj, 24 minuta je zakratko vrijeme postala jedna od omiljenihemisija.

„Mislim da je jedan od glavnih razloga

u tome {to prema svakome imamo jednak

odnos, u smislu da ako neko zasluùje

kritiku, ne}emo ga po{tedeti, bez obzira da

li je u pitanju politi~ar iz vladaju}e

strukture ili opozicije, ili neki desni~ari,

navija~i, estradnjaci... Zanimljivo je da su

ljudi nakon prve emisije bili toliko {okirani

tematikom i kritikom vlasti da je na

dru{tvenim mreàma skoro 50 posto

komentara bilo o tome da li }e da zabrane

emisiju i ho}e li uop{te biti emitovanja

neke slede}e emisije. Mi mislimo da je ovo

{to radimo potpuno normalno i da nije

potrebna neka velika hrabrost. Ali,

o~igledno da ljudi, kad posmatraju dràvu u

kojoj ìvimo, smatraju da hrabrost jeste

potrebna”, kaè Marko Draì}, jedanurednika pomenute emisije i satiri~nog

portala Njuz.net .

Kesi}evih 24 minuta rijedak su primjetelevizijskog humora koji predstavlj

beskompromisnu kritiku dru{tva, aistovremeno po{tuje granice dobrog ukusZa mnoge sadràje koji se danas „prodaju

javnosti pod etiketom satiri~nih to snaàlost, ne moè re}i. Solidarnodemokratskog svijeta sa redakcijomfrancuskog lista Charlie Hebdo nakokrvavog teroristi~kog napada u januaru ovgodine bila je gotovo nepodijeljenMe|utim, nisu bili rijetki ni oni, posebnme|u kolegama novinarima, koji s~lanove redakcije magazina otvorenkritikovali smatraju}i da se njihova satir

ponekad pretvara u nekontrolisanvrije|anje. Tu je granicu ponekad te{k

povu}i, no kada je rije~ o prostorima biv{Jugoslavije, granice su, prije raspadzajedni~ke dràve ali i u poslijeratnimvremenima, ~ini se, uvijek bile prili~n

jasno definisane. U doba komunizmanaravno, to se ponajvi{e imalo „zahvalit

tada{njoj vlasti koja je kritiku prihvatala, asamo u odre|enoj mjeri. A jugoslovenskhumoristi, satiri~ari, karikaturistautocenzuru su prihvatali kao neizbje`nu

ponekad, prijeko potrebnu. Poznazagreba~ki ilustrator, karikaturista i tvoraanimiranih filmova Borivoj Dovnikovi

Bordo u intervjuu za beogradski NIN 2003godine prisjetio se svojih po~etaka.

„Ja sam se pojavio u

Kerempuhu

krajem

1949. i po~eo s profesionalnim radom

karikaturiste takore}i s Novom godinom

1950. Vodili smo rat s privrednim

kriminalom, s kulacima i neprijateljim

svake vrste, ali nam je prvi na meti bi

Informbiro, blok isto~noevropskih zemalj

sa staljinisti~kim SSSR-om na ~elu

Humoristi~ki vic bez politi~ke pozadine bi

je nezamisliv, takozvani vic radi vica. A

mete na{e satire imale su prili~no nisk


KAKO SMO „PREKUCALI“ ISMIJAVANJ

Pi{e: MAJA RADEVI]Ilustracije: MARIO ILIÎ], arhiv „SB“

Društvo u kojem živimo nikada nije išlo više „na ruku“ onima koji se bavekomedijom, satirom, karikaturom... Materijala ima napretek, ali oni koji uz dozu

zdravog humora promatraju poteze, recimo, domaćih političara, najčešće sezadovoljavaju anonimnim komentarima na internet-portalima ili se, u najboljem

slučaju, povremeno transformišu u kritičare sistema u okvirima društvenih

mreža; o humoru nekad i danas za „SB“ govore satiričari, pisci i komičari saprostora bivše Jugoslavije

Ismijavanje politi~ke afere u sre|enom dru{tvu jesmije{no. Ismijavanje politi~ke afere u

beskona~nom nizu politi~kih afera je besmisleno



limite - do direktora poduze}a. O

politi~arima, pogotovo ministrima, nije bilo

ni govora“, pri~a Dovnikovi}. „Sje}am se

nezaboravne anegdote iz tog doba. Sretnu

se ameri~ki i jugoslavenski novinar, i prvi

veli:

‘Mi u Americi moèmo o

predsjedniku Trumanu pisati {to god

ho}emo.’ A jugoslavenski novinar

odgovori:

‘I mi moèmo o predsjedniku

Trumanu pisati {to god ho}emo.’

“

Ipak, vremenom su se u Jugoslavijislobode primjetno otkravljivale, pogotovou umjetnosti, sje}a se Dovnikovi}. Do{lo jedo revitalizacije stripa, pojave modernelikovne umjetnosti, pokretanja crtanogfilma i prvih me|unarodnih uspjehaanimatora krajem pedesetih i {ezdesetihgodina... Kada je rije~ o radiju i televiziji,

jedan od prelomnih trenutaka za ovda{njekomi~are dogodio se polovinom ‘80-ihgodina pro{log stolje}a, nakon smrti Josipa

Broza Tita, kada je Indeksovo radio pozori{te na Beogradu 202 emitovaloimitaciju pokojnog Mar{ala. Negdje u isto

vrijeme na drugom programu RadiSarajeva grupa mladih glumaca po~injemitovati emisiju Primus , a potom nteleviziji kre}e i Top lista nadrealista , koj}e postati sinonim za (politi~ki) humor n

prostorima biv{e dràve. Nadrealisti sinterpretirali stvarnost na na~in koji jkasnije ~esto nazivan proro~anskim. Oni, sdruge strane, kaù da tu nije bilo nekvelike mudrosti - samo su pratili {ta s

doga|a oko njih. „Dolaskom

vi{estrana~kog sistema 1991. dru{tvo se n

biv{em jugoslavenskom teritoriju na{l

pred velikim zadatkom: da se vra

kapitalisti~kom na~inu privre|ivanja

ìvota i - razmi{ljanja. A to, kako vidimo

nije lako. Novonastale dràve suo~ile su se

prije svega, s negativnim stranam

nacionalizama, koji su utrostru~ile nevolj

tranzicije. Jer kod nas se umjesto ZA ne{to

vode konstantne borbe PROTIV nekoga

protiv druge nacije, druge vjere ili drug

partije. êsto se zaboravlja ZA[TO se bor

U takvim uslovima za karikaturistu im


[EGA [ALA PO[ALICA

„Treba razdvojiti dvije vrsteduhovitosti. Prva je ona koja je ’terenska’,neposredna, manje-vi{e zajedni~ka svimljudima od ku}e, preko posla, do kafane.Za takvu vrstu duhovitosti moè se re}ida je danas pomalo u krizi i da je imamanje nego ranije. Me|u ljudima jeprevladala svojevrsna rezignacija,razo~arenje u mnoge i u mnogo {ta, atakvo raspoloènje nije ba{ dobro ’gorivo’za humor. Drugo je pojavnost duhovitostikroz medije. U predratno vrijeme humorkoji se pojavljivao na radiju, televiziji, uprintanim izdanjima morao je zadovoljitimnogo vi{e kriterije nego danas. Sada seto uglavnom radi po nekom osvetni~komprincipu, kada èlite ismijati nekog da munapakostite, ili ~isto da se napravi ne{toreda radi, a da pri tome bude politi~kikorektno. A politi~ka korektnost i dobrakomedija ne idu zajedno“, kaè PredragPe|a Bajovi}, poznati regionalni stand-up komi~ar.

Problem je i pluralizam medija kojiimaju razli~ite backgrounde - bilo da suoni politi~ki, ili komercijalni, koji su, opet,povezani s politikom, isti~e Bajovi}: „Tikreativci koji rade u medijima mo`da nisuegzistencijalno ugroèni, ali niko nijespreman tek tako izgubiti neke finansijskeprivilegije koje ima a, drugo, ve}ina njihsu toliko razo~arani u cjelokupan sistem

da su postali pravi eskapisti. U momànru, recimo, postoje komi~ari koji jednostavno odbijaju da prave stand-up oaktuelnim doga|ajima i da se bavepolitikom. Ali, na{ status je jo{ uvijektakav da ne predstavljamo prijetnju.Nismo prijetnja ni vlastima, ni grupnomkapitalu, ni vjerskim zajednicama, pa nasmo`da zato pu{taju da radimo {taho}emo i kako ho}emo, a publika je toprepoznala.“

STAND-UP KOMIÂR PE\A BAJOVI] ZA „SB“

Politička korektnost i dobrakomedija ne idu zajedno

56

SVETISLAV BASARA:“Humor je kod nas uvelikoj krizi. To se vidi naprimeru televizijskihserija. One od pre dvade-set ili trideset godina jošsu smešne, ove danas nesamo da nisu smešne već

prenose probleme sa ulicena televiziju”

EKIPA BEOGRADSKOG NJUZ.NET-aMarko Draì}, Viktor Markovi}, Nenad Milosavljevi} i Miroslav Vujovi}

PE\A BAJOVI]Problem je ipluralizam medijakoji imajurazli~itebackgrounde



posla preko glave“, isti~e BorivojDovnikovi}.

Zaista, ~ini se vrijeme nikada nije i{lovi{e „na ruku“ onima koji se bavekomedijom, satirom, karikaturom...

Materijala ima napretek, ali oni koji uzdozu zdravog humora promatraju poteze,recimo, doma}ih politi~ara u Hrvatskoj,Bosni, Srbiji..., naj~e{}e se zadovoljavajuanonimnim komentarima na internet-

portalima ili se, u najboljem slu~aju, povremeno transformi{u u kriti~are sistemau okvirima dru{tvenih mreà. Srbijanski

pisac Svetislav Basara ve} godinamaustrajno zagovara tezu da je propast svijeta

po~ela onda kada smo se prestali smijati -odnosno putem medija otvoreno ismijavatisvakodnevne, ~esto bizarne, nelogi~ne,

blesave poteze politi~ara koji nam kroje

ìvote.“Pre dvadeset godina u na{oj sredini

bilo je zaista mnogo humora, ljudi su bili

mnogo duhovitiji, mnogo opu{teniji i

neposredniji. Sve se to izmenilo, najpre

zbog dugog, ko{marnog perioda u kojem

smo ìveli, a potom zbog naglog skoka u

nekakav kapitalizam, u sistem na koji

nismo navikli, i u kojem su ljudi opsednuti

pukim fizi~kim opstankom. U takvoj

stvarnosti nema mesta za duhovnost ili

duhovitost. To se vidi na jednostavnom

primeru televizijskih serija. One od pre

dvadeset ili trideset godina jo{ su sme{ne,

ove danas ne samo da nisu sme{ne ve}

prenose probleme sa ulice na televiziju.

Humor je kod nas u velikoj krizi”, kaèBasara.

Sli~no razmi{lja i Filip Andronik, mladi

bosanskohercegova~ki strip-autor i standup komi~ar. „Da bi humor ‘cvjetao’, mor

postojati ne{to na {ta se on odnosi. êst

parodiju doìvljavamo kao izvorni obli

humora, pa bi se tako moglo re}i da z

zdrav humor ne{to mora da se ismijava

Nadrealisti

su ismijavali stanje u dràv

Monty Pythonovci

su ismijavali u{togljen

dru{tvo i istorijske pri~e, a danas... Danas j

sve zapalo u toliki o~aj da smo ‘prekucal

ismijavanje i sada nemamo {ta da radimo“kaè Filip i dodaje: „Ismijavanje politi~k

afere u sre|enom dru{tvu je smije{no

Ismijavanje politi~ke afere u beskona~nom

nizu politi~kih afera je besmisleno.“

TRO[AK DIKTIRA SLOBODU

U poplavi „crnjaka“ koji nas okruùjusve je tako bijedno, pa i {aliti se, smatrAndronik. A kako ve}ina publike ne ~ita, nuzdiè se duhovno i kulturno, jediniskustvo koje ona ima, i sa kojim se mo`

poistovjetiti, ono je najbanalnije - mokom{ija papak, moja èna/mu` glu pa

~a/glupan, moj {ef kreten i sli~no. Takahumor je plitak i kratkog vijeka, isti~e nasagovornik: „Danas se sve posmatra kro

novac. Tro{ak diktira slobodu. Za{to ured

nici magazina ne objavljuju karikature - je

izrada istih ko{ta. Za{to se ne snimaj

humoristi~ne serije - jer izrada istih ko{t

Pa, naravno da ko{ta, ali te pare nis

ba~ene, to je investicija u kvalitet progra

ma. Sa druge strane, strah od odmazd

politi~kih istomi{ljenika uspje{no j

sahranio politi~ki humor u dràvi. Da se n

bismo zamjerili nikome, ne}emo n

objavljivati ni{ta.“


KAKO SMO „PREKUCALI“ ISMIJAVANJ

@ale mnogi ljubitelji satire na ovim

prostorima i dan-danas {to se ugasiosplitski nedjeljnik Feral Tribune , ~iji jeposljednji broj objavljen 20. juna 2008.godine, pa ipak, ~ini se da su Feral injegovi tvorci danas prisutniji u javnostinego {to su to bili dok je magazin izlazio.Premda su objavili brojne istraìva~ketekstove i razotkrili mnoge afere oprivatizaciji, korupciji, ratnim zlo~in(c)imau Hrvatskoj, feralovci su ostali najvi{eupam}eni upravo po satiri~nom dijelunovine i onoj legendarnoj naslovnici saTu|manom i Milo{evi}em koji zagrljenileè u krevetu.

„Stvari ne rastu uvijek sistemski.

Nije se ba{ osamdesetih na fakultetuizu~avao Monty Python i GrouchoMarx, ili neki satiri~ki autori. Nisu nisocijalisti~ke novine ba{ bile New York Times . No, zanat se tada mogao boljeizu~iti. Ali, nismo imali priliku vidjetigolog Tita pa da onda po tom uzoruradimo Milo{evi}a i Tu|mana ukrevetu. Moè se stoga re}i da smo biligre{ka u sistemu, jer nismo biliproizvod dru{tvene klime, tradicije,grada, dràve, fakulteta ili sistema.Naprosto se dogodilo“, kaè novinar ikolumnista Boris Deùlovi}.

NASLIJE\E „FERAL TRIBUNEA“

„Greška u sistemu“ koja nam jeprijeko potrebna

LEGENDARNI DVOJAC “VIVA LUDE@“Boris Deùlovi} i Predrag Luci}

FILIP ANDRONIK Strah od odmazde politi~kih istomi{ljenika



KULT MARKETBLACK COFEE

Yo YoJedan odnajzna~ajnijih

jazz bendova uregiji, splitskiBlack Cofee objavili su novialbum podnazivom Yo

Yo . Kroz jedanaest kompozicija isprepli-}u se jazz, soul, pop i R&B aran`mani,u kojima po dvanaesti put od kakobend postoji basist Renato [vorni} ibubnjar Jadran Du~i} ]i}o jo{ jednompodsje}aju koliki su virtuozi.

DRAGONFORCE

In The Land ofFire

Nije rije~ opropagan-dnom sloganunamijenjenompromocijiAzerbejdàna,ve} o naslovuprvog DVD

izdanja britanskog power metal

benda Dragonforce . Na DVD-u senalazi video zapis sa ukupno desetodabranih pjesama, snimljenih napro{logodi{njem nastupu na Loud Park festivalu, u Saitama Areni uglavnom gradu Japana.

DEATH ANGEL

A ThrashumentaryLegendarniameri~kithrash metalciDeath Angel objavit }euskoroluksuzni DVDA Thrashumen-

tary , na kojem }e se na}i 25pjesama. No, to nije sve, jer se uzstandardni video zapis svim fanovi-ma daruje i bonus album podnazivom The Bays Calls for Blood ,na koji su uvrstili deset pjesama.Ina~e, Death Angel snimaju i novi LP.

Kad vam mla|i uku}ani koji podrobnije prate nove kretnje na globalnoj glazbenojsceni ukaù na nekoga tko se bavi samo iisklju~ivo svojim poslom, izbjegavaju}i pritom skandale kao sredstvo popularnosti,znak je to da se na takve umjetnike obrative}a pozornost.

Upravo je takav slu~aj sa skladateljem,tekstopiscem, pjeva~em i plesa~em Jaso-

nom Joelom Desrouleauxom, umjetni~kogimena Jason Derulo, ro|enim 1989. godineu Miamiju. Jason je upravo objavio novi,

peti po redu, studijski album pod nazivomEverything Is 4 , na koji je uvrstio dvanaestnovih kompozicija, presvu~enih modernimR&B i dance-pop aran`manima. Derulo jena glazbenu pozornicu kro~io 2006.,strpljivo objavljuju}i singl za singlom,dosegav{i tako nevjerojatnu nakladu od

preko 50 milijuna prodanih singlova.Samozatajni mladi} obrazovanje je

stekao na Ameri~koj glazbenoj i dramskoj akademiji, isprva ple{u}i i pjevaju}i u

kazali{nim produkcijama, poput ~uvenogRagtimea . Nakon kratkog vremenauslijedile su i prve nagrade i potpis zaWarner Bros. Records prije to~no devetgodina, nakon ~ega je Derulo objavio i prvi,istoimeni album. To izdanje donijelo jeJasonu odmah broj jedan na ameri~kojBillboard top ljestvici s pjesmom Watcha Say . Danas, devet godina kasnije, Derulo jeobjavio peti album u trajanju od gotovo 39minuta, na kojem je radilo ~ak 14 razli~itih

producenata. Niti ovoga puta ni{ta nije prepu{teno

slu~aju, pa je tako s novog albuma odmah

“skinuto” nekoliko singlova, od kojih valja

izdvojiti uvodnu pjesmu Want To WanMe , za koju je snimljen vrhunskisproducirani videouradak. Tako|er, spotove su “dobile” i kompozicije CheyeeneGet Ugly . Jason je na novi album uvrstionekoliko dueta, od kojih su posebnzanimljive pjesme Broke , u kojoj gostujStevie Wonder i K eith Urban, i Try Me ,kojoj Derulou svesrdno “pomaù” Jennif

Lopez i norve{ki DJ Matoma.Derulo ponovno ima hit album, a barem

polovica od ukupno dvanaest kompozicive} sad imaju ambicije dugo se zadràti vrhu svjetskih top ljestvica. Modernaran`mani, vrhunska produkcija, pamtljivrefreni i ugodna boja glasa i ovoga puglavni su Derulovi aduti. Everything Iszavr{ava “skrivenom” pjesmom AngWings .

(M. Ili~i

MUZIKA

Album “Everything Is 4”, Jasona Deruloa

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. NENA: Lieder von früher 2. Beirut: NO NO NO 3. Tourist ft. Niia & Josef Salvat:

Holding on 4. Ella Eyre: Together 5. DJ Fresh & Adam F:

Believer (BBK edit)6. Blur: There are too many of us 7. Mark Ronson ft. Keyone Starr:

I can’t lose 8. Mika: Talk about you 9. John Newman: Come and get it 10. Solo 45: Feed ’em to the lions

Derulov novi hit album

HIT, ZA SVI(JE)TMuzi~ar iz Miamija, zasve uzraste i generacije



Stogodi{njak koji se spustio kroz prozor i nestao {vedski je igrani, suvremeni film iz2014., ~iji je autor Felix Herngren. On jereìser filma, a scenario je napisao skupa sHansom Ingemanssonom, prema romanu

Jonasa Jonassona.Allan Karlsson je glavni protagonist ove

drame. On slavi stoti ro|endan, a pozanimanju je stru~njak za dinamite.Odlu~uje se na bijeg. Nakon te odlukeslijedi ~itav niz iznimno dramskih ifilmi~nih situacija koje }e obradovatigledatelje. Allan Karlsson je luckast, po

pona{anju na razini dje~aka, a jedino {to mu je bitno u ìvotu su eksplozivi.

Njegov otac je bio borac za prava nakontracepciju, a majka mu je umrla dok je

bio dje~ak. Uskoro }e se njegov ìvot pretvoriti u ne{to poput forrestgumpologije ,

gdje }e ovaj {a{avi junak sudjelovati udoga|ajima koji su bili od presudneva`nosti za tijek 20. stolje}a. Urnebesnacrna komedija.

Film Stogodi{njak koji se spustio kroz prozor i nestao dobitnik je niza priznanja nainternacionalnim filmskim festivalima.

Naj~e{}e su to bile nagrade publike, poputonih u Chicagu, Durbanu, a tu je inominacija za istu tu nagradu od EurpeanFilm Awards .

Reìser, autor, Felix Herngren {vedski je redatelj, glumac i komi~ar, ro|en 1967.

godine. Proslavio se hit televizijskomserijom Smash, ~iji su likovi Papi Raul,Dan Bäckman i Tim Hibbins postaliikonama. Godine 2007. osnovao je svoju

produkcijsku ku}u, FLX 2.0. Drugi kriti~ari

su za film Stogodi{njak koji se spustio kroz prozor i nestao rekli da je miks Allenovog

Zeliga i Zemeckisova Forrest Gumpa .(D.Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film «Stogodišnjak koji se spustio kroz prozor i nestao»(Švedska, 2014.), Felixa Herngrena


KULT MARKET9 MJESECI STROGOGZATVORA

Albert DupontelDevet mjeseci strogog zatvoraigrani je

francuski suvremeni film iz 2013.godine. Autor koji potpisuje reìju jeAlbert Dupontel, koji je skupa saSandrine Kiberlain i NicolasomMarie napisao scenario za film, kojise bavi ~etrdesetogodi{njomsutkinjom. Ona je radoholi~ar,poznata po svojim moralnim stan-dardima. No, na novogodi{njemderneku zatrudni s kriminalcem...

Ocjena: 4

CACHIMBA

Silvio CaiozziCachimba

je filmSilviaCaiozzijaiz 2004.godine.Pri~a je to

o Marcosu, koji je ~inovnik u banci ikoji je veoma nezadovoljan svojimpostojanjem. Njegova èlja zapromjenom poja~ava se nakonspoznaje ~ileanskog slikara. @eliupoznati zemlju tog slikara.

Ocjena: 4

HLADNE SUZE

AzizollahHamidnezhad

Hladne suze suvremenisu iranskifilm iz2002.godine.

Sama dramska radnja filmasmje{tena je u period oko po~etkarevolucije u Iranu. Sukob je izme|uvlade i Kurda, koji èle da seotcijepe od Irana...

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Mad Max: Fury Road (George Miller)2. Tomorrowland (Brad Bird)

3. Avengers: Age of Ultron

(Joss Whedon)

4. Pitch Perfect 2 (Elizabeth Banks)

5. Poltergeist (Gil Kenan)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Home (Tim Johnson, FOX)

2. Furious 7 (James Wan, Universal)

3. Ex Machina (Alex Garland, A24)

4. She’s Funny That Way (PeterBogdanovich, Clarius Entertainment)

5. Shaun the Sheep Movie

(Mark Burton i Richard Starzak ,

StudioCanal)

Allan dinamitaš

“STOTKA” PA BIJEGStogodi{njak.. . je ostvarenje sa nizom iznimnih dramskih situacija



U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU petak, 3. jula, u udarnom terminuholandske TV ku}e NOS prikazana jereportaà o Kadiru Habibovi}u, koji jepreìvio srebreni~ki pakao i pobijediv{i

“put smrti” u julu 1995. zakora~io naslobodnu teritoriju. “Dosta su to dobro uradili, s obzirom koliko se Holan|ani boje Srebrenice” , saop{tavaju namna{i prijatelji koji ìve u Holandiji. Tekst

je napisao poznati holandski novinarTom Kleijn, snimatelj je bio JorisHentenaar, a urednik MoniqueWijnans.

Gradona~elnik Sarajeva Ivo Kom{i},kao pokrovitelj, otvorio je 6. julaizlo`bu fotografija Srebreni~ki put

pakla, fotoreportera iz Tuzle AhmetaBajri}a Blicka. Izlo`ba je postavljenau sarajevskoj Vije}nici .

Informaciju smo pro~itali natuzlarijama, 8. jula: “Vi{e od desethiljada u~esnika Mar{a mira 2015 je

jutros krenulo na put dug vi{e od 100kilometara od Nezuka do Poto~ara uznak sje}anja na `rtve genocida nadBo{njacima u Srebrenici 1995.godine.” Visoke su temperature ovih

dana u na{oj dràvi, pa svimu~esnicima èlimo da izdrè!

Povodom dvadesete godi{njicegenocida u Srebrenici, 11. jula }e bitiotvorena i izlo`ba: Srebrenica - genocid koji nije sprije~en , autora Izeta[aboti}a i E{efe Begovi}. Izlo`ba }e,pak, biti postavljena u prostorijamafabrike akumulatora u Memorijalnomcentru Poto~ari .Organizatori su Arhiv Tuzlanskog kantona i Dru{tvo arhivskih

zaposlenika tog kantona, u saradnji saUdruènjem @ene Srebrenice .

Aktivni su, i dalje, organizatori izlo`bi umostarskoj Galeriji Aluminij . Tako }e uponedjeljak, 13. jula, u 19 sati bitiotvorena izlo`ba slika HamdijeZahirovi}a, hercegova~kog umjetnikakoji danas ìvi i radi u Njema~koj.Zahirovi} je do sada svoja djelaizlagao u Evropi i u SjedinjenimAmeri~kim Dràvama.

Zagreba~ki bend Hladno pivo svojnovi sarajevski koncert odrà}e 21.augusta, tokom trajanja ovogodi{njegSFF-a. I, aktivno promovi{u njihov

posljednji album Dani zatvorenih vrata .

Novi spot, za pjesmu Firma sa togalbuma, reìrao je reditelj iz PuleAndrej Korovljev.

“Sviraju}i uzdu` i poprijeko

lijepe na{e regije, primijetili smo u

ba{ svakom gradu kombinaciju novih

crkvi i propalih tvornica, velikih

zastava i jo{ ve}e nezaposlenosti, pa

se tako dogodila pjesma

Firma

,

koja taj fenomen

poku{ava objasniti u manje od tri

minute”, obja{njava frontmenHladnog piva Mile Kekin, u

“cirkularnom mailu”: “Pjesma je

ubrzani te~aj za mla|e, kratki

podsjetnik za one malo starije, ali

i upozorenje za nadolaze}e da ne

padaju olako i bez ispaljenog

metka, na stare fore novog po~etka.”

Glavni junaci spota su biv{i radniciuni{tenih hrvatskih firmi Gredelj , Dioki i Kamensko . Mo`da, u bliòj perspek-tivi, za istu pjesmu bude snimljen i spot~iji }e akteri biti biv{i radnici uni{tenih

bosanskohercegova~kih firmi.

MILE KEKIN,frontmen zagrebačke grupe “Hladno pivo”

NEDŽAD BEGOVI , reditelj iz Sarajeva

Podsjetnik za malo mla|e i malo

starije generacije

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }

Mile Kekin (drugi slijeva)

NED@AD BEGOVI]“Prije nekoliko godinasam bio gost SSFF-asa ostvarenjemFilm mobitelom ”



Va{a nova knjiga

Ujed zmije sje}anja

,

u izdanju

Instituta za istraìvanje zlo~ina

protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava

,

objavljena je neposredno prije obiljeàvanja

dvadesete godi{njice genocida u Srebrenici.

Da, a ja poku{avam da odgovorim na politikantsku praksu negiranja i relativiziranjagenocida u Sreberenici. Za podsje}anje, uSrebrenici, od 6. do 19. jula 1995. ubijeno je8.372 nedu`nih ljudi. Od toga, premanalazima suda u Haagu, najmanje 48 èna,me|u kojima su i djevoj~ice od 8 i 9 godina.I ~ak 76 dje~aka ispod 16 godina, te 629starca preko 60 godina. Sve je ra|eno planski,ali tako zakamuflirano da se “izbjegne osudame|unarodne zajednice i me|unarodnog

javnog mnijenja”. Dokle se i{lo u koordinacijiskrivanja istine najbolje govori vojno-medijskiizreìran trenutak propagandnog TV prenosaMladi}evog davanja ~okoladica djeci Srebrenice. Svese odvija u trenutku dok dje~ije o~eve - autobusima

planski dopremljenim iz Srbije - ajhmanovski uredno,deportuju na ve} pripremljena strati{ta. Tako se crnaslika nemorala, bijede i vojnog be{~a{}a, poku{ava

prikriti licemjernom gestom tobo`nje dobrote. Koliko je la`na sva ta ideolo{ki osmi{ljena mimikrija,najbolje svjedo~i ~injenica da, i dan danas, na javnim

manifestacijama i velikim sportskim prired- bama, ogromni transaparenti “No`, ìca,

Srebrenica”, {irom Srbije i manjeg bh. entiteta,slove kao neupitni slogan krvave etno odanosti.Za {ta nikad niko i nigdje nije pozvan naodgovornost.

A ide se i jo{ dalje...

Neka`njenim javnim pjevanjem:“O j

Pazaru novi Vukovaru a Sjenice nova

Srebrenice”, {irom Srbije i manjeg bh. entiteta prijeti se novim zlo~inima i novim genocidom.Dakle, da paradoks bude kompletan, prijeti se

ponavljanjem upravo onoga {to se politi~kitako uporno pori~e i negira. înjeni~kineupitnu realnost genocida, koja se tvrdoglavonegira, poema Ujed zmije sje}anja izmje{ta sa

doga|ajne na doìvljajnu, psiholo{ku ravan. Ravan bola i neopisivog bezna|a majki koje tragaju zazemnim ostacima bezdu{no pobijenih sinova. Svedenana ta~ku tog nevi|eno potresnog roditeljskog bola,knjiga poku{ava da, izvan bilo kakvog polemi~kogdiskursa, svjedo~i o neizrecivoj i neizlje~ivoj ljudskoj

patnji. Patnji tugom raspame}enih majki u trenutkunjihovog suo~enja sa poùtjelim kostima nepotpunih,zlo~ina~kim skrivanjem i premje{tanjem zdrobljenih

skeleta vlastite nedu`ne djece.

Dr. ESAD BAJTAL, bosanskohercegovački filozof i sociolog

Od 14. do 18. jula na otokuBra~u }e biti odràn Supetar Super Film Festival . Sarajevski rediteljNedàd Begovi} je pozvan na ovajfestival i, naravno, da }e seodazvati.

“Ja sam prije nekoliko godina

bio gost

Festivala

sa ostvarenjem

Film mobitelom

. Nedavno su me

kontaktirali i pitali imam li vremena

da do|em na ovogodi{nji SSFF,

kako bi oni napravili retrospektivu

mojih dokumentarnih filmova.

Izabrali su filmove: Sasvim li~no, te

[irina nevi|ena, Zizi, Mir~e, Amra i

Nuno

. Dakle, izuzev filma

Sasvim

li~no

, ostali izabrani filmovi su moji radovi koje radim za moju

Redakciju dokumentarnog filma

na FTV-u. Traè mi i izlo`bu,

pa }u mo`da postaviti Cjepanice. A ako to zbog carine bude

isuvi{e komplikovano, mo`da ponesem ne{to iz ciklusa: Imate li

Begovi}a u prima}oj

”, najavljuje svoj odlazak trajektom uSupetar na{ reditelj.

A, kako, zapravo, izgleda SSFF, o ~emu se tu radi? “To je

lagani no srklet ljetni festival, koji

nastoji oplemeniti du{u, vrijeme i

prostor svim ljudima koji u

najljep{em mjesecu uìvaju na

najljep{em otoku Bra~u. Moja

supruga Amina i ja nismo na{li

nikakve racionalne prepreke da ne

idemo i veselimo se {to }emo biti dio

toga”, odgovara Begovi} na pitanje.Da li na{ sagovornik priprema

neko novo filmsko ostvarenje: dugo,kratko, dokumentarno, igrano,animirano, snimljeno mobitelom,“osmicom”, “{esn’es’kom”, “tride-set peticom”, i to nas je interesovalo:“

Hava produkcija

je producentska

ku}a sa kojom radim na velikoj dugometra`noj formi, po

strukturi komplikovanog, a po izvedbi jednostavnog filma kojeg

za sada zovem: Samo jo{ da o tk inem uho. Film radimo

kvalitetnom handy kamerom. Fondacija za kinematografiju

podràla nas je sa oko 97.000 KM i ve} ihihiii vremena ~ekamo

na sredstva, a konkretnu podr{ku imamo od

Bucomerca

za gorivo

i restorana

Mujani}

, koji je obezbijedio -

catering

.”

Sa doga|ajne na doìvljajnu, psiholo{ku ravan

Rado odlazim na “no srklet” ljetni festival

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

“SASVIM LI^NO”Mla|ahna obiteljBegovi} na okupu



1. Koja je razlika izme|u pisca i knjièvnika?

A izme|u ~itaoca i ~italaca?

19. Volite li vi{e

jagnjetinu

ili teletinu?

Teletinu. Kao {tore~e pokojniMilan Mladenovi}

pogledaj me o~ima

21. Poruka ~itaocima na{eg magazin

Ova ruka putuje da se s vama rukuje

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Poveo bih Goli otok.

io bih ono {to je trebalo a nisam.

K

a

k

o

s

e

o

s

j

e

}

a

t

e

u

S

a

r

a

j

e

v

u

?

sje}a m se k a k o to i Bog za po vi jeda

na }e va pe i l u k .

2

D

a

l

i

s

t

e

k

a

o

m

a

l

i

s

a

n

j

a

l

i

d

a

}

e

t

e

b

i

t

i

p

o

{

t

a

r

?

N isam. Slab sam na t u| u par u ine pi jem k ad sam na bicik lu.

4. [ta ne morate imati u friìderu?

Ono {to “osvjeàva a ne goji”. Kako molimvas, gdje to ima, osvjeàva a ne goji?

10. Koja je najsuptilnija od sljede}ih rije~i: hala,

}enifa, abort, toilette, zahod?

Zahod, mislim da to na slovena~kom zna~i - zapad.

18. [ta obla~ite kada èl

izgledati moderno?

Crnu ko{ulju, taj modnise definitivno vratio u m

20. A, begovu ili

{kembe ~orbu?

Begovu. Kao {tore~e pokojni Bora

\or|evi} - ne}u daispadnemìvotinja.

6. [ta obavezno nosite na plaù?

ârape, ako bude hladna voda kad zagazim.

8

[

t

a

s

t

e

b

i

l

i

u

p

r

o

{

l

o

m

`

i

v

o

t

u

?

Bio sam bol je bit i pi jan neg o st ar .

by DINO BAJRAMOVIC

‘est la vie. Onaj koji jereìvio “para na paru - k.... naukaru” i “ne da se sirotinjitno samljet”, onaj koji jezaklju~io da sja{i Kurta a da

zja{i Murta”, vjerojatno nikadae}i sti}i usran do potoka.

14. Da imate 15 minu

vlasti, {ta ne biste u~in

Ne bih dao ni{ta opoz

16. S kim biste voljeli otplesati ta

Sa Borgesom. Slijep ~ovjek ne bida nemam pojma.

11. Je li manje-vi{e ili je vi{e-manje?

To bi mogla biti neka ekonomska, bankarska, caka. Ima toliko va`nijih stvariod novca, re~e Groucho Marx, ali nam trebamnogo novaca da bi ih dobili.

15. Opi{ite M

Jergovi}a u tri

Miljenko i Jer

Kao Mirko i S

17. Osoba koja V

ide na ganglije?

Marcelo Bielsa, trMarseillea , inzisti3-3-3-1 a svi mu lkaèmo da bi ekiptrebala pre}i na 4-

12. Da li je bolje biti lijep i pametan

ili ruàn i glup? Mislim da je bolje biti lijep i pametan, i kad, i ako, mise to desi javit }u vam.

V

E

L

I

B

O

R

O

L

I

Ć

, bosanskohercego vački

pisac u f rancuskom jeziku i egzilu:

“Na pus to os tr vo bih po veo Goli o tok”

13. [ta uradite kada Vam

puta pre|e crna “Me

Pomislim gdje sam ono parkirao B



KLIN ÔRBA

U

nesno{ljivo te{kim vremenima, {to je namaovda{njim haman redovno stanje u posljednjih

~etvrt stolje}a, svaka je jedinka manje-vi{e prona{laneko crijevce kroz koje povremeno ispu{e vi{ak pritiska i

preusmjeri vlastite misli na koliko-toliko sno{ljivijufrekvenciju. Nije da su nas tim trikovima nau~ilisvakovrsni duhovnici, premda nas konstantno poku{avaju

podu~iti da se stvarnost oblikuje na{im mislima iemocijama koje su ne{to poput motora i goriva bez kojihsu na{a tijela samo le{ine. Ne bi nas, me|utim, za stotinuìvota uspjeli obu~iti vje{tom upravljanju kognitivnimalatima da nam Tvorac nije ugradio automatskog pilota,koji nas, na nemalo nam zaprepa{tenje, katkad ~udovi{noizvu~e iz naizgled bezizlaznih crnjaka. Tako, kadskontamo da u nama postoji ‘ne{to’ {to umije u hipureprogramirati na{e srljanje u propast, vremenom sevoljno identificiramo s tim ‘ne~im’ i napokon doku~imoda se sretna djeca ne prave nego smi{ljaju. [ta ho}u re}i?Kad god mi se pamet smuti od neprobavljive stvarnosti,latim se naizmjeni~nog ~itanja duhovne i znanstveneliterature.

U jeku ove nesno{ljive medijske buke kojom hiljadedèhenemskih ~uvara poku{ava iz kolektivnememorije izbrisati smi{ljeni i po~injeni genocid u

Srebrenici a zadràti krvavi plijen svojih zlodjela,automatski misaoni pilot me vje{to prebaci u budu}nostkakvu nam ovih dana najavljuje vlasnik Facebooka Mark

Zuckerberg. Uskoro svoje misli ne}emo drugimasaop}avati pisano ili glasovno, tvrdi Mark, jer je

budu}nost sektora komunikacija u telepatiji. Ovu izravnukonekciju na{ih mozgova, Zuckerberg pojednostavljenoopisuje rije~ima: “Mislim da }emo jednog dana bitisposobni da direktno {aljemo drugima ~itavu gomilumisli zahvaljuju}i tehnologiji, bit }e potrebno samo da

pomislite na ne{to i va{i prijatelji }e odmah sa tim bitiupoznati”. Iskreno, nisam ni sumnjala da }u jednoga dana~uti upravo ovakvu projekciju budu}nosti ~ovje~anstva,realno utemeljenu na nau~nim spoznajama o neraskidivojvezi fizi~kih i metafizi~kih dimenzija postoje}ih svjetova,kao {to vjerujem da je ovakav razvoj doga|aja o~ekivanza mnoge istinske znanstvenike i iste takve knjièvnike,umjetnike, vizionare, inovatore, vrhunske majstore svog

zanata. I, naravno, za istinske vjernike.

N

i{ta od toga nismo samim tim {to smatramo d jesmo ili smo od drugih prepoznati kao takv

Dostignuti nivo svijesti uvjet je za konekciju Vi{im Umom odakle stiù upute i nadahnu}a, a u vi{sfere kvalificiraju nas isklju~ivo visoka eti~ka na~elDrugim rije~ima, tehnologija }e i u budu}nosti jednakkao i do sada premostiti komunikacijske barijere me|ljudima do mjere izravne konekcije na istu misaonfrekvenciju, ali ne}e unaprijediti na{e vlastite alate koji snam ve} upakirani u najvredniji ìvi paket u ovom svijet- u ôvjeka. Ko je mogao razumjeti, razumio je Isusovu

“Ja sam vam vrata za Kraljevstvo Nebesko“ a ko nijostalo mu je da u rangu isprazne ovozemaljske fraz

ponavlja “Isus je Ljubav.” Da, istina je, Isus jeste Ljubai to u svoj svojoj puno}i, {to je zapravo cjelovit pakevrhunskih eti~kih na~ela. Zna to odli~no nedavni namdragi gost papa Franjo, koji je u Sarajevu vi{e put

ponovio: “Molite se za mene a ja }u moliti za vas.” To bu najkra}em bila ta duhovna dru{tvena mreà u koju sistovremeno ukop~avaju svi koji su na istoj emocionalnofrekvenciji. Na tu mreù koja moli za mir, a papa j

procijenio da nam je mir najpotrebniji, ne mogu sukop~ati oni koji misle da se s drugima ne moè ìvjeti miru.

Kao {to ne moète Boga moliti da zauvijek sakrijva{a zlodjela i da vas pritom jo{ i nagraddoìvotnim uìvanjem u krvavo ste~enom blagu. N

kaè se uzalud: oteto - prokleto. Ipak, razumom obdaren bi}a, koliko god na povr{ni pruàli otpor, {to bi se u nareklo, u dubini du{e prièljkuju da {to prije budrazotkrivena njihova zlodjela. Mo`da ~ak i ponajvi{e onkoji pruàju najsna`niji otpor. Zato, mo`da je krajnjvrijeme da sve istinske rtve, prije svega, uvide da nam snisu tek pukom slu~ajno{}u u zadnje vrijeme ovakzgusnuto na~i~kali znakovi pored puta. Nije nas ni papFranjo posjetio tek tako ba{ sad. U ime ne samo ovi8.372 srebreni~ke du{e, ve} u ime svih onih oko 100.00u ratu izgubljenih du{a, vrijeme je da se u Srebrenicisveudilj dokle dopire glas o njihovoj patnji, pomolimo zone koji su to stra{no zlo smisli i po~inili i posebno za onkoji ga jo{ uvijek pori~u unato~ tome {to im je istin

poznata. Molimo se iskreno za sve njih zbog svih nas budu}nosti na{e djece. Molimo se i za papu Franju i on }

moliti za nas.

Ne kaže se uzalud: oteto - prokleto. Ipak, razumom obdarena bića, kolikogod na površni pružali otpor, što bi se u nas reklo, u dubini duše priželjku-

ju da što prije budu razotkrivena njihova zlodjela. Možda čak i ponajvišeoni koji pružaju najsnažniji otpor. Zato, možda je krajnje vrijeme da sveistinske žrtve, prije svega, uvide da nam se nisu tek pukom slučajnošćuu zadnje vrijeme ovako zgusnuto načičkali znakovi pored puta

POMOLIMO SEPi{e: FADILA NURA HAVER




NOVI AUDI A 4: Veli~ina je va`na!

Od 1994. do danas proizvedene su~etiri generacije Audijeve “~etvorke”, jednog od najpopularnijih automobila

u klasi. Koncem pro{log mjesecapromoviran je novi Audi A 4, ~ije osnovnekarakteristike i prve fotografije ovoga puta idonosimo. Iz tvornice u Ingolstadtu najavili

su potpuno nove limuzinske i karavanskeizvedbe slavnog modela, koji, po staromdobrom njema~kom obi~aju, dizajnerskinisu puno eksperimentirali, prirodno senadovezuju}i na prethodne modele tetvrtke. Ono {to razlikuje novi model Audi A4 od prethodnog, u prvom redu sudimenzije novih modela. Ukupne duljine od4730 mm, {irine 1840 mm, visine 1430 mmi s 2820 milimetara me|uosovinskograzmaka, taj je Audijev model, ukupnogledaju}i, ve}i. Sve te brojke ukazuju na jo{ ve}u prostranost u unutra{njosti kabine,osobito stra`nje klupe, koja je do sada bila

poprili~no sku~ena za visoke putnike. Vrlova`na informacija vezana za novi A 4model svakako je smanjenje ukupne teìneautomobila kod nekih modela. Tako,primjerice, kod modela s 1.4 litarskim TFSi

motorom teìna je smanjena za 120kilograma u odnosu na prethodnika, te se iukupna potro{nja goriva kod tog modela,prema tvorni~kim podacima, smanjuje za21 posto. U Audijevom “newsletteru”tako|er stoji i podatak kako je model A 4Avant sada dobio jo{ ve}i prtlja`ni prostor,

koji u normalnoj varijanti dostiè zapreminuod 505 litara, dok se zapremina saoborenim stra`njim sjedalima penje naogromnih 1510 litara. Pored gomilenovotarija u novom modelu, tu su jo{ i LEDsvjetla s Matrix LED tehnologijom,digitalizirana instument plo~a, Head-Up Display , veliki, 12.3-in~ni LCD zaslon, MMIInfotainment sustav, adaptivni tempomat,kao i ve}i standardi u klasi: sustavi zaprepoznavanje prometnih znakova,upozorenja o napu{tanju kolovozne trake,park assist, ali i potpuno noviBang&Olufsen Sound System . Kao {to je to

tradicionalni obi~aj, novi Audi A 4 prvo }e uautosalone u Njema~koj pa tek onda uostatak svijeta, dok bi u po~etku bilodostupno sedam razli~itih modela motora.Paleta agregata je podijeljena na tri

benzinska i ~etiri dizelska motora srasponom snage od 150 do 272 konjskesnage. Dosada najpopularniji model tvrtkeiz Ingolstadta svakako je onaj s oznakom2.0 TDI, koji bi, potpuno obnovljen sada soznakom Ultra, prema tvorni~kimkarakteristikama u prosjeku trebao tro{iti

samo 3.7 litara dizela na 100 pre|enihkilometara, uz emisiju od svega 97 gramaCO2 po pre|enom kilometru. Za Audijeve fanove sklone ne{to ìvljoj i dinami~nijojvo`nji tu je top model, koji pod poklopcemmotora ima {estcilindarski agregat sa 272konja i obrtnim momentom od 600 Nm.Tako|er, zanimljiv je i osnovni benzinski 1litarski model, sa 150 konjskih snaga i 250Nm obrtnog momenta. Uz sve ne trebazaboraviti niti mogu}nost narud`be G-Tronmodela s pogonom na prirodni plin, uzmogu}nost kombiniranja sasedmostupanjskim S tronic mjenja~em. Pr

modeli novog Audija A 4 u njema~ke biautosalone trebali ve} na jesen, a spekulirse kako }e za najjeftiniji model biti potrebnizdvojiti oko 60 tisu}a konvertibilnihmaraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

slobodna bosna [broj 974, 9.7.2015]

Documents