službe i karizme u ostvarenju evangelizacijskog poslanja crkve

8/2/2019 Slube i karizme u ostvarenju evangelizacijskog poslanja Crkve

1/18

Ti si Krist za nas i za sve ljude

Izjave i odluke Druge biskupijske sinode akovake i srijemske

77

SLUBE I KARIZME U OSTVARENJUEVANGELIZACIJSKOG POSLANJA CRKVE

Vjernici laici

248Koncilski dokument o Crkvi Lumen gentium definirao je Crkvu kao zajednitvo Bojegnaroda na putu. Definiranje Crkve kao Bojeg naroda omoguilo je, da se ustvrdi jednakost

svih krtenika s obzirom na temeljno krsno dostojanstvo i svima zajedniko poslanje, a da se uisto vrijeme ustvrdi i nejednakost s obzirom na razliitost slubi unutar istog poslanja.Vjernici laici, obdareni krsnim sveenitvom, i ministerijalni sveenici, koji su osim krsnog

sveenitva primili i sveti sveeniki red, sudjeluju u istom stupnju na sveenikom,prorokom i kraljevskom dostojanstvu Isusa Krista, no to se sudjelovanje ostvaruje na razliitnain. Dok zareeni prezbiter sudjeluje na trostrukoj Kristovoj slubi suoblien Kristu Glavi,dotle vjernici laici na tom istom Kristovom dostojanstvu sudjeluju kao udovi njegova Tijela.

Isti stupanj sudjelovanja na Kristovu trostrukom dostojanstvu upuuje na isti stupanjsudjelovanja svih krtenika na zajednikom poslanju, ali u razliitim oblicima, na razliitenaine, tj. kroz razliite slube i karizme, gdje je svaka od njih dragocjena, nezamjenjiva inesvediva na drugu.

249 Poslanje svih krtenika, pa i onih koje nazivamo laicima, jest crkveno, tovieapostolsko.

1Njihov apostolat predstavlja sudjelovanje u samoj spasiteljskoj misiji Crkve i

ini sastavni dio njezina poslanja te ima oznaku crkvenog dostojanstva.2 Proizlazi iz odnosavjernika laika prema Kristu, i u jednakoj mjeri pripada crkvenom spasenjskom poslanju kao i

apostolat zareenih krtenika. To znai da vjernici laici svoje mjesto u Crkvi i svoje poslanjene primaju od zareenih sluitelja, nego od Krista.

Apostolat vjernika laika nije ogranien samo na svjetovno podruje, nego je potreban i usamoj Crkvi. Crkva akovaka isrijemska smatra da istinske obnove Crkve u nae vrijemenema bez usvajanja navedene koncilske ekleziologije. Ona svoje poslanje eli ostvarivati pomnotvu razliitih oblika suodgovornog sluenja svih krtenika te vjernicima laicima eliotvoriti prostore suodgovornosti u svom krilu.

250 Prezbiteri u akovakoj i Srijemskoj biskupiji su pozvani, stoga, otvarati prostoreaktivnijeg sudjelovanja vjernika laika u ivotu upnih zajednica, iriti i izgraivati strukture

njihove suodgovornosti, duhovnom i strunom pomou pratiti ih i pomagati u njihovomvjernikom rastu i u preuzetoj slubi, usmjeravati ih na ona podruja na kojima mogu pruitisvoj doprinos te tako pridonositi stvaranju radosne klime crkvenog zajednitva.

251 Projekt volonterskih i honoriranih suradnikih slubi vjernika laika u biskupijskojzajednici.Potrebno je izraditi biskupijski sustav volonterskih i honoriranih suradnikih slubivjernika laika, odrediti razinu poetne i trajne teoloke formacije te donijeti biskupijskepropise za obavljanje tih slubi, za slubeno postavljanje u neku od slubi za koje je

predvien liturgijski obred, odnosno za podjeljivanje kanonskog mandata za odreenu slubu.upne zajednice na elu sa svojim pastirima neka potiu pojedine vjernike da se ukljue i u

1 Drugi vatikanski sabor je tome posvetio poseban dekret:Apostolicam actuositatem.2 Usp. LG, br. 33; CL, br. 23-44.


2/18



78

takvu vrstu formacije te prihvaaju takve slube, kako bi njihova zauzetost u upi mogla bitivrednovana i utvrena i kroz slubeno postavljanje, imenovanje ili podjeljivanje kanonskogmandata.

Potrebno je isto tako donijeti i biskupijske kriterije za honoriranje i zapoljavanje vjernikalaika u crkvenim ustanovama te doraditi biskupijski financijski sustav u vidu utvrivanjajedinstvenih kriterija za odreivanje pravedne nagrade za razliite slube vjernika laikaunutar biskupijske zajednice.

252 Volonterski doprinos upnih suradnika vjernika laika.upna zajednica je pozvana jena trud okupljanja to je mogue veeg broja upnih suradnika, koji e biti nositeljievangelizacijskog djelovanja na razliitim podrujima ivota upne zajednice. Sve slubevjernika laika i njihov doprinos u upnoj zajednici naelno su volonterskog karaktera. Naime,upravo volonterski pristup najbolje garantira i uva toplinu i ar vjernikog pristupa ne samosuradnika, nego i svih pastoralnih djelatnika. Volonterski pristup mogue je sauvati ako

zareeni i zavjetovani te drugi zaposleni pastoralni djelatnici svojoj slubi pristupaju sentuzijazmom i ljubavlju, te ako znaju potovati realne granice u svojim oekivanjima odvolonterskih suradnika.

253 Teolozi laici u crkvenoj slubi.Kvalitetan volonterski doprinos veeg broja suradnika izredova vjernika laika zahtijeva da na odreeni broj volonterskih suradnika bude i kojazaposlena ili honorirana osoba. Svaka upna zajednica ve ima barem jednogzaposlenog djelatnika upnika. Tek toliko povean broj volonterskih suradnika kojizahtijevaju trajnu teoloko-pastoralnu i duhovnu formaciju, koji nadilazi mogunosti upnika(i upnog vikara) u jednoj upnoj zajednici, moe opravdati zaposlenje drugih pastoralnihdjelatnika iz redova teologa laika. Sredstva za zaposlenje takvih osoba moraju biti osigurana

na onoj razini na kojoj se oekuje njihov rad (upe iz dekanata trebaju osigurati sredstva zadolino uzdravanje pastoralnog djelatnika angairanog u pastoralnom radu na dekanatskojrazini, a sve upe biskupije za zaposlenje pastoralnih djelatnika u pastoralnom djelovanju na

biskupijskoj razini). To isto vrijedi i za upnu razinu.

Radi unapreenja volonterskog doprinosa upnih pastoralnih suradnika i osiguranja njihovetrajne duhovne i teoloko-pastoralne formacije u upi te radi unapreenja pojedinih podruja

pastoralnog djelovanja na upnoj, meuupnoj i biskupijskoj razini mogu se u skladu sfinancijskim mogunostima, potujui predvienu proceduru na razini biskupije, u crkvenuslubu uzimati i prokuani teolozi laici te druge osobe potrebne za ostvarenje

evangelizacijskog poslanja Crkve u nae vrijeme. Prihvaanje neke osobe u trajni radniodnos na puno radno vrijeme pretpostavlja njezin prethodni rast kroz volontersko djelovanjete sklapanje ugovora na odreeno vrijeme.

kolske vjerouitelje i upne katehete potrebno je usmjeravati (u suradnji s njihovimupnicima) tako da svoju slubu u evangelizacijskom poslanju Crkve trajno teoloki ieklezioloki produbljuju te dabudu otvoreni za njezino osnaenje kroz postavljanje u slubulektora i slubu akolita te u konanici kroz reenje za trajnog akona.

254 Suradnike slube u animiranju pojedinih upnih skupina: animator i suradnik.Kvalitetno i razgranato pastoralno djelovanje u jednoj upnoj zajednici pretpostavlja vei broj

upnih suradnika iz redova vjernika laika koji se suodgovorno ukljuuju u pastoralnodjelovanje te preuzimaju razliite suradnike i animatorske slube u upi. Preuzimanje


3/18



79

suradnike ili animatorske slube u upi pretpostavlja ispunjenje preduvjeta iz Zakonikakanonskog prava. Naelno ukljuuje jedan sat tjednog volonterskog suradnikog doprinosa uanimiranju jedne katehetske ili neke druge upne skupine, te redovito aktivno sudjelovanje nanedjeljnom euharistijskom slavlju.

Meu suradnicima razlikujemo suradnike i animatore. Pod izrazom animatorpodrazumijevamo osobu koja ima dostatnu temeljnu formaciju za odreenu pastoralnu slubute joj se moe povjeriti samostalno animiranje odreene skupine vjernika u upi pod uvjetomda redovito sudjeluje u permanentnoj formaciji za takvu vrstu suradnika na upnoj,meuupnoj i biskupijskoj razini te da animatorsku slubu obavlja u trajnoj povezanosti saupnikom. Suradnik je osoba koja ima odreenu formaciju, ali ne dostatnu da moesamostalno voditi ili animirati neku skupinu vjernika. No ta osoba, zbog formacije koju je

prola, ipak moe biti veoma kvalitetan suradnik na nekom podruju pastoralnog djelovanja.Suradnik moe ak i animirati pojedine susrete neke skupine vjernika, ali ne samostalno,nego iskljuivo pod trajnim vodstvom i nadzorom prezbitera ili druge osobe koja je dostatno

osposobljena da upniku pomae u animiranju upnog pastoralnog rada.

255 Povjeravanje suradnike slube u upi. Da bi netko dobio animatorsku ili suradnikuslubu u upnoj katehezi ili u radu neke upne skupine naelno se pretpostavlja zavrena

predviena poetna formacija te redovito sudjelovanje u trajnoj formaciji. Slubu animatorapodjeljuje biskup na temelju upnikove molbe, koju on upuuje nakon to je sasluaomiljenje upnog pastoralnog vijea. Preuzimanje bilo koje slube ukljuuje i pretpostavljatijesnu suradnju sa upnikom, upnim pastoralnim vijeem i drugim upnim suradnicima.Pretpostavlja upnikovu koordinaciju, struno vodstvo prezbitera i drugih pastoralno-teolokiobrazovanih osoba (odgovornih osoba za katehezu) te sudjelovanje u redovitim oblicimatrajne formacije na upnoj i nadupnoj razini. Suradnika sluba u upi ne trpi samodostatnostili zatvaranje za timski rad. U izvrenju slubi uvijek se potuje kompetencija osoba koje suzavrile redoviti teoloki studij te zahtijeva njihovo aktivno sudjelovanje na susretima nakojima se obrauju pitanja koja pretpostavljaju dobro poznavanje teologije i uenja Crkve.

256 Predstavljanje pastoralnih suradnika upnoj zajednici i uvoenje u slubu. lanovetijela upne suodgovornosti i druge pastoralne suradnike treba u upnoj zajednici u pravilupredstaviti na nedjeljnom euharistijskom slavlju ili ih, kad je to predvieno ili prikladno, na

predvieni nain uvesti u slubu i u suodgovornost u upnoj zajednici, potujui u potpunostiduh liturgije Crkve i sve pozitivne crkvene smjernice i upute. U pravilu je potrebno

posavjetovati se s Biskupijskim liturgijskim uredom o uputnosti i doputenosti svakogpojedinog obreda ili ina koji ve nije predvien u slubenim liturgijskim knjigama.

Mandat za pouavanje vjeronauka u koli vjerouiteljima prikladno je dijeliti unutarprigodnog molitveno-liturgijskog slavlja jer je rije o istinskoj crkvenoj slubi u punomsmislu te rijei. On treba biti obznanjen u upi prebivanja i rada.

257 Vrednovanje i promicanje suradnikih slubi vjernika laika. Vjernicima laicima kojiprihvaaju suodgovornost i suradnike slube u crkvenoj zajednici potrebno je pokazivatiosobitu pastirsku ljubav i bratsko zajednitvo. Potrebno je imati vremena za njih te osiguratiozraje otvorenosti, iskrenosti, uzajamnog uvaavanja i vrednovanja i s potovanjem sluatinjihova kritika zapaanja, razmiljanja, primjedbe i prijedloge, hrabriti ih u njihovu rastu u

ljubavi prema Crkvi i u nesebinom sluenju. Prilikom pastoralnih dekanskih, a osobitokanonskih, vizitacija neka se redovito uprilii i susret s lanovima upnih vijea,


4/18



80

vjerouiteljima, katehetama i drugim suradnicima u upi, kako bi se i na taj nain vrednovaonjihov doprinos, snaila njihova crkvenost te kransko svjedoko sluenje u Crkvi i u svijetu.

258upna zajednica neka se trudi okupiti to je mogue vei broj upnih suradnika, koji e se

ukljuiti u evangelizacijsko djelovanje na razliitim podrujima upne zajednice.

259 Neka se priprave detaljni biskupijski propisi o potrebnoj formaciji upnih suradnika injihovu postavljanju u slubu.

260 Potrebno je to prije donijeti i kriterije za honoriranje i zapoljavanje vjernika laika ucrkvenim ustanovama te utvrditi jedinstvena pravila za odreivanje pravedne nagrade zarazliite slube vjernika laika unutar biskupijske zajednice.

261 upne zajednice i crkvene ustanove mogu primiti u radni odnos neku osobu samo ukolikoimaju pismeno biskupovo doputenje.

262 Da bi netko dobio animatorsku ili suradniku slubu u upnoj katehezi ili u radu nekeupne skupine trai se zavrena predviena poetna teoloko-katehetska i pastoralnaformacija te redovito sudjelovanje u trajnoj duhovnoj i strunoj formaciji.

263 Slubu animatora ili suradnika u upnoj katehezi povjerava biskup na temelju pismeneupnikove preporuke i molbe.

264 Preuzimanje bilo koje suradnike slube i pastoralni angaman u upi ukljuuje ipretpostavlja tijesnu suradnju sa upnikom, upnim pastoralnim vijeem i drugim upnimsuradnicima.

265 Predstavljanje upnih pastoralnih suradnika i uvoenje u slubu neka bude javno, unaelu za vrijeme nedjeljne svete mise.

266 Hvale je vrijedno da mandat za pouavanje vjeronauka u koli i za upnu katehezuvjerouiteljima i katehetama bude podijeljen unutar prigodnog molitveno -liturgijskog slavlja.On treba biti obznanjen u upi prebivanja i rada.

Prezbiteri

267 Kao uprisutnitelj Krista Pastira i Glave Crkve, prezbiter skuplja Boju obitelj kaoskupinu brae koju proimlje jedan Duh3. Bitna je oznaka njegova prezbiterskog identitetada objedinjava crkvenu zajednicu te da bude promicatelj i sluga zajednitva kranske

zajednice. U toj slubi zajednitva i izgradnje kranske zajednice on djeluje in personaChristi capitis4, uprisutnjuje Krista i u njegovo ime je pozvan prepoznavati karizme koje

postoje u kranskoj zajednici, stvarati prostor da one budu upotrijebljene za izgradnju idobro cijele zajednice te za ostvarenje njezina spasenjskog poslanja. Prezbiter je u slubiotkrivanja, objedinjavanja i promicanja karizmi, u slubi zajednitva karizmi u Bojem

3

Usp. LG, br. 28.4 Usp. Ivan Pavao II., Pastores dabo vobis, apostolska postsinodalna pobudnica kleru i vjernicima o sveenikojizgradnji u sadanjim prilikama, GK, Zagreb 1992., br. 15-17 (ubudue PDV).


5/18



81

narodu i njihova zajednikog nastupa koji omoguuje unutarnjiivot Crkve kao jednogorganizma te ostvarenje njezina spasenjskog poslanja u svijetu.

268Prezbiter za nae vrijeme, u oima vjernika akovake i Srijemske biskupije je:

a. prije svega vjernik, autentian kranin, proet evaneljem i pozivom na svetost, duhovnivoa koji posjeduje zdravu i duboku duhovnost, molitelj i svjedok;b. kao osoba odmjeren, uravnoteen, razborit, tolerantan, jednostavan, optimistian, ali ne

euforian, moderan, ali ne pomodaran, solidaran, pristupaan spremne rijei iotvorenog uha;

c. u slubi toan, taktian, s puno pastoralnih inicijativa.269 Temeljna teoloko-pastoralna i duhovna formacija te odgoj buduih prezbitera.Prezbiter je uitelj i odgojitelj u vjeri. Vjernost prema Bogu i vjernost prema ovjekuzahtijevaju od njega da bude dobar poznavatelj Svetog pisma i teologije, ovjek koji dobropoznaje duhovna, idejna i vrijednosna strujanja, te dobar kateheta, pedagog, propovjednik,

ispovjednik i savjetnik. Temeljnu filozofsko-teoloku formaciju kandidatima za prezbiterat uakovakoj i Srijemskoj biskupiji, ve kroz vie od dvjesto godina, prua studij nabiskupijskom filozofsko-teolokom uilitu, utemeljenom zajedno s Bogoslovnimsjemenitem 1806. godine. To je uilite danas preraslo u Katoliki bogoslovni fakultet uakovu, usastavu Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku. Ono je pozvano svoju temeljnu, aza biskupiju dragocjenu i nezamjenjivu zadau, ostvarivati i dalje, vodei rauna o potrebamaformacije prezbitera za nadolazea vremena. Zbog osamostaljenog djelovanja navedenihinstitucija, Bogoslovno sjemenite u novim okolnostima ima jo veu odgovornost za odgoj tespecifinu ljudsku i duhovnu izgradnju buduih prezbitera te za cjelokupnu pastirsku ivodstvenu slubu koja e im biti povjerena u upnoj zajednici.

Vijee Katolikog bogoslovnog fakulteta u akovu neka sustavno i studijski vodi rauna odovoljnom broju specijaliziranih prezbitera (i vjernika laika) iz razliitih teolokih i

pastoralnih disciplina, imajui u vidu ne samo svoje vlastite potrebe, nego i pastoralne potrebeu biskupiji. Ono neka u tom smislu biskupu predlae potrebne specijalizacije te kandidate zaposlijediplomski studij.

270 Trajna teoloko-pastoralna i katehetska formacija prezbitera. Trajna formacijaprezbitera poiva na osobnoj potrebi i nastojanju, kako oko svoga vlastitog molitvenog iduhovnog ivota, tako i oko redovite temeljite priprave za propovjedniku i pastoralno -katehetsku slubu. Pretpostavlja osobnu samodisciplinu te ljubav prema teolokoj literaturi i

ozbiljnoj knjizi. Svaki je prezbiter duan voditi rauna da u okviru svoga dnevnog reda iredovitih obveza za sebe odvoji i osigura vrijeme za molitvu, za svoj osobni duhovni ivot iza pripravu propovijedi, kateheza i drugih susreta.

Biskupijsko povjerenstvo za trajnu sveeniku izgradnju, u suradnji s profesorima naKatolikom bogoslovnom fakultetu te drugim strunim osobama, potujui smjernicecrkvenih dokumenata i vodei rauna o dosadanjim iskustvima trajne izgradnje sveenika ubiskupiji, neka izradi plan i program sustavne permanentne duhovne, teoloko-pastoralne,socijalne i katehetske formacije prezbitera. Briga za izradu konkretnih programa i ostvarenje

biskupijskoga plana trajne izgradnje povjerava se biskupijskom povjerenstvu na elu spovjerenikom za trajnu izgradnju prezbitera. Sustavom e biti odreene strukture, podruja i

oblici trajne formacije prezbitera koji nisu odreeni ovdje. U sustavu permanentne formacije


6/18



82

neka se predvide i kriteriji za dobivanje i koritenje tzv. subotnjeg semestra te njegovimogui sadraji.

271 Trajna duhovna formacija prezbitera kroz svakodnevni ivot i rad. Prezbitersko je

sluenje pothvat zanosan i pun radosti, koji izranja iz Isusove velikosveenike molitve injegova predanja Ocu do kraja. Zbog brojnih pastoralnih obveza i razliitih izazova, prezbiterisu danas vie nego ikada izloeni nizu napasti koje ih s jedne strane uvode u sve veiizvanjski aktivizam, nameui im ponekad razoran ritam, a s druge su strane preputenitrajnom suoavanju sa sekulariziranim mentalitetom, s rastuim subjektivizmom,hedonizmom i utilitarizmom kao jedinim mjerilima i kriterijima istine te s religioznom

ravnodunou. Zbog toga je prezbitersko sluenje danas i teak pothvat, izloen naporu iumoru, brojnim tekoama, kritikama punim nerazumijevanja, pristranosti i predrasuda,obeshrabrenju i razoaranju te izolaciji i osamljenosti. Upravo zbog toga, da bi mogaoradosno i plodonosno vriti svoju trostruku slubu, vano je da svaki prezbiter ivi u dubokojosobnoj molitvenoj povezanosti s Kristom, Dobrim pastirom, koji sam ostaje prvi nositelj

svake pastoralne djelatnosti. Sveenika duhovnost zahtijeva udisanje ozraja bliskosti sGospodinom Isusom, prijateljstva i osobnoga susreta, 'podijeljenog' ministerijalnog poslanja,

ljubavi i sluenja njegovoj Osobi u 'osobi' Crkve.5

Duhovni ivot prezbitera utjelovljen je u svakodnevnoj euharistiji, u liturgiji i slavljenjusakramenata, u molitvi asoslova naroda Bojega i drugim trenucima osobne sabranosti imolitve, u redovitom pristupanju sakramentu pomirenja, u jednostavnosti ivota i nastojanjuoko rasta u ljudskim i kranskim krepostima koje pridonose plodonosnosti njegova rada.Skrb za vlastiti duhovni ivot treba osjeati kao radosnu dunost, ali takoer i kao pravovjernika koji u prezbiteru, svjesno ili nesvjesno, trae Bojeg ovjeka, savjetnika, posrednikamira, vjernog i razboritog prijatelja i sigurnog vou da bi mu se povjerili u najteim ivotnimtrenucima te kod njega nali okrepu i sigurnost.

Zreli i duboki duhovni ivot, ukorijenjen u pastoralnoj ljubavi koja za svakog prezbiterapredstavlja poseban put svetosti, predstavlja istinsko i plodonosno sluenje vjernicima upastoralnoj slubi.6

272Dekanatske rekolekcije prezbitera.Osim svakodnevnog duhovnog ivota, svi su upnici,upni vikari te drugi prezbiteri koji imaju biskupov dekret za obavljanje pastoralne slube u

biskupiji duni sudjelovati na mjesenim dekanatskim rekolekcijama i dvjema rekolekcijamaitavog biskupijskog prezbiterija.

Dekan je odgovoran za redovito organiziranje i odravanje redovitih mjesenih dekanatskihrekolekcija prezbitera u svom dekanatu. Dobro je, ukoliko je mogue, ponekad pozvativoditelja rekolekcije i izvan dekanata. No, obveza je svakog prezbitera u dekanatu da se i

osobno ukljui te, u dogovoru s dekanom, povremeno priredi cjelokupni sadraj rekolekcijeza ostale prezbitere dekanata. Manji dekanati mogu se udruiti te rekolekcije organiziratizajedno. No, obveza je dekana da na vrijeme pismeno obavijesti ostale prezbitere u dekanatu

te Biskupski ordinarijat o mjestu i vremenu svake rekolekcije.

5

PPV, br. 13.6 Usp. Kongregacija za kler,Direktorij za slubu i ivot prezbitera, IKA (Dokumenti, knjiga 2), Zagreb 1994., br.39.


7/18



83

U ustanovama u kojima je trajno nastanjeno vie sveenika (kao to su Bogoslovnosjemenite, Sveeniki dom i sl.) treba njegovati neki oblik mjesenog molitveno-duhovnogsusreta.

273Duhovne vjebe. Iako crkveni dokumenti zahtijevaju da svaki prezbiter barem jednom utri godine obavi duhovne vjebe, pozivamo i na srce stavljamo da to bude i svake godine.Povjerenstvo za trajnu formaciju prezbitera neka organizira nekoliko duhovnih vjebigodinje. Prezbiteri mogu, ukoliko postoji opravdan razlog, otii na duhovne vjebe zasveenike koje organiziraju i druge crkvene ustanove. Potvrdnicu o sudjelovanju na duhovnimvjebama pozvani su dostaviti Biskupskom ordinarijatu.

274Dekanatske korone i drugi susreti prezbitera.Sveeniko bratstvo i iskustvo zajednitvau pripadnosti istom prezbiteriju svakodnevno se ivi preko kvalitete meuljudskih odnosa,suradnje i uzajamne podrke meu prezbiterima jednog dekanata.

Osim mjesenih rekolekcija, dekan neka godinje organizira dvije sveenike korone te drugepastoralne susrete u skladu s potrebama unapreenja pastoralnog rada i zajednitva meuprezbiterima u dekanatu. Obveza je svih prezbitera sudjelovati na prezbiterskim susretima na

koje ih je pismeno pozvao dekan. Dekan je duan unaprijed pismeno dostaviti svimprezbiterima dekanata i Biskupskom ordinarijatu predvieni dnevni red svake sveenikekorone te zamoliti za odobrenje dnevnog reda i eventualne prijedloge i sugestije. Poslije

korone neka prezbiterima i Biskupskom ordinarijatu dostavi zapisnik s korone.

Ukoliko je netko od prezbitera sprijeen, neka unaprijed o tome obavijesti dekana. Prezbiterisu isto tako duni prihvatiti dekanovu zamolbu da za koronu ili neki drugi susret priredepismeno i usmeno izlaganje na odreenu temu.

Poeljno je da se prezbiteri organiziraju i okupljaju u manjim skupinama na zajednikupripravu za nedjeljnu homiliju, posebno ukoliko u svojoj upi ne sudjeluju u okupljanjimabiblijske skupine koja se usredotouje na liturgijskim itanjima.

U duhu sveenikog zajednitva i solidarnosti neka njeguju sastajanje u odreenim prigodama(crkveni god, imendan, krizma, pohod biskupa...), organiziraju zajednike molitvene,studijske, rekreativne i sline susrete, meusobnu pastoralnu pomo (ispovijedi, predvoenjeeuharistijskog slavlja u odreenim sveanostima, meusobne zamjene, itd.).

275 Zajednitvo u biskupijskom prezbiteriju na elu s biskupom. Iskustvo bratskogzajednitva u istom prezbiteriju i suodgovornosti u poslanju mjesne Crkve najsnanije sedoivljava u liturgijskim i drugim okupljanjima itavog prezbiterija oko biskupa. Svakisveenik neka rado i redovito sudjeluje u takvim okupljanjima biskupijskog prezbiterija.

Neka se povremeno organiziraju jednodnevna ili viednevna hodoaa te izleti prezbitera.Prezbitere se potie da u zajednitvu s prezbiterijem te biskupom prikladno obiljee i svojesveenike jubileje.

Neka se isto tako povremeno organiziraju tematski okrugli stolovi vjernika laika, prezbitera i

biskupa o aktualnim temama, bitnima za ivot Crkve.


8/18



84

276 Formacija mladih sveenika kroz prvih deset godina sveenitva. Osobita pozornostposvetit e se, u skladu sa smjernicama sveope Crkve, trajnoj formaciji sveenika kroz prvihdeset godina njihova sveenitva. U tom smislu nastavit e se s praksom redovitog okupljanjamlaih sveenika na duhovne i teoloko-pastoralne formacijske susrete. Sveenici su duni u

prvih deset godina svoje sveenike slube cjelovito sudjelovati u za njih predvienojformaciji. Sudjelovanje na tim formativnim programima je i preduvjet za pristupanjeupnikom ispitu. K tome mlai prezbiteri trebaju redovito sudjelovati na formaciji vezanojuz ispovjedniku jurisdikciju, te zajedno sa svim ostalim sveenicima na Teoloko-pastoralnom seminaru, na studijskim danima i na rekolekcijama za sve sveenike te nadekanatskim susretima prezbitera.

Neka se takoer vodi rauna i o potrebi prikladnoga usavravanja prezbitera u pojedinimpastoralnim podrujima, kako bi osim rada u svojim upnim zajednicama mogli biti animatorii koordinatori pojedinih podruja pastoralnoga djelovanja i na razini svojih dekanata.

277 Obveza polaganja upnikog ispita. Prezbiteri, koji su sudjelovali na redovitimformativnim susretima za sveenike kroz tri godine sveenitva te koji su, ukoliko je bila

potreba i prilika, poloili i dravni ispit za kolske vjerouitelje, mogu pristupiti i upnikomispitu.

Sadraj i oblik upnikih ispita odreuje se sustavom permanentne formacije prezbitera.

278 Dolian smjetaj za svakog prezbitera. Biskupijska e zajednica u pruanju pomoipojedinim upama u gradnji i obnovi crkvenih objekata kao svoj prioritet shvatiti pomo da seosigura dolian stan i smjetaj za svakog upnika i upnog vikara te za prezbitere u drugimcrkvenim slubama.

upnik i upni vikar su obvezni prebivati u upnoj kui. Ako ima opravdanog razloga, biskupe dopustiti da borave drugdje, osobito u zajednikoj kui za vie prezbitera.7

279 Odgovornost prezbitera za vlastiti dolian ivot i zdravlje. Solidarnost mnogih vjernika smaterijalnim potrebama vlastite upne zajednice, podignuta kroz postojei ekonomski sustav ina razinu meuupne solidarnosti, prua prezbiterima materijalne preduvjete za organiziranjedolinog osobnog ivota i domainstva. Svaki je prezbiter pozvan u odgovornosti pred sobomi crkvenom zajednicom, potujui vaei biskupijski financijski sustav8, pobrinuti se za svojuredovitu i zdravu prehranu te uspostaviti uvjete za normalan ivot i nesmetano sveeniko

sluenje.

Na biskupijskoj razini svake se godine organizira sistematski lijeniki pregled za sveprezbitere. Svi prezbiteri iznad 40 godina duni su odazvati se pozivu na taj pregled svakegodine, a mlai svake druge godine.

280 Bolest i smanjene radne sposobnosti.Kad prezbiter stupi u tzv. stariju dob ili se zbog

kronine bolesti smanje njegove radne sposobnosti, njegova e se sluba i zaduenja trebati u

7Usp. ZKP, kan 533, 1; kan 550, 1-2.8

Usp. Biskupi HBK, Financijski sustav Katolike Crkve u Hrvatskoj, VSB 129 (2001) 1, 65-68; Pismo

biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine vjernicima od 11. svibnja 2004. ; Pravilnik za provedbufinancijskog sustava iBodovni saldo u financijskom sustavu, VSB 132 (2004) 6, 488-494; MARIN, BISKUP,Okrunica br. 1011/2004. od 9. lipnja 2004., VSB 132 (2004) 6, 490.


9/18



85

prikladnoj mjeri prilagoditi njegovoj dobi i fizikim mogunostima kako bi se u dostatnomomjeru mogao posvetiti pastoralnom radu na manje zahtjevnoj slubi, te lijeenju i odmoru.Ukoliko vie ne moe ostati u upnikoj ili drugoj ranijoj slubi, sa zahvalnou e se

prihvatiti njegova spremnost da u skladu s vlastitim zdravstvenim mogunostima preuzme

drugu manje zahtjevnu slubu (npr. upnika na manjoj upi, misnika ili duhovnika u nekojustanovi, u domu umirovljenika, ispovjednika, stalnog pastoralnog suradnika, ili sl.).

281 Umirovljenje prezbitera. Poto navri sedamdeset i pet godina ivota, upnik se pozivada biskupu preda pismeno odreknue od slube.9

Svaki umirovljeni prezbiter inkardiniran u Biskupiju akovaku i srijemsku ima pravo nadoivotni smjetaj u Sveenikom domu u akovu i na novanu nagradu u skladu s vaeimbiskupijskim propisima. Pritom je potrebno potovati odredbe statuta Sveenikog doma.

Prezbiteri u aktivnoj slubi pozvani su njegovati znakove povezanosti i zahvalnosti prema

umirovljenim sveenicima (tako to e ih pohaati, pozvati u goste, poslati estitku i sl.).

282 Biskupijski duhovno-pastoralni centar.Neka se, to je prije mogue, sagradi ili kupi iprikladno uredi biskupijski duhovno-pastoralni centar u kojemu e se, meu ostalim, moivie puta godinje organizirati i duhovne vjebe te razliiti dvodnevni i dui formativni susretiza prezbitere.

283 Praenje rada i obveza pojedinih prezbitera. Potrebno je osigurati sustavno pozitivnopraenje rada i obveza pojedinih prezbitera, kako bi ih se moglo podravati, pomagati im,trajno unapreivati njihov osobni rast i dozrijevanje te vrednovati evangelizacijska nastojanjasvakoga od njih. Pritom treba voditi rauna i o ravnomjernom optereenju svih sveenikaunutar prezbiterija, uzimajui u obzir njihove osobne mogunosti i afinitete koje ima svaki odnjih.

284 Slobodno vrijeme. Prezbiter je osoba kojoj je takoer potrebno vrijeme oputanja iodmora. Neka zato svaki prezbiter tako organizira svoj tjedan da u njemu po mogunosti

ponedjeljak ostane dan za odmor i rekreaciju, za sveenike susrete, za studij i itanjeliterature, za bratsko druenje te za posjet rodbini i prijateljima. No, neka to ne bude dan bezeuharistije za prezbitera

10i bez nekog oblika liturgijsko-molitvenog susreta za upnu

zajednicu.

O slobodnim danima, bilo redovitim (tjednim) ili izvanrednim, potrebno je obavijestitidekana.

285 Godinji odmor. Sveenici pojedinih dekanata neka unaprijed solidarno dogovoremeusobne zamjene radi godinjeg odmora. Neka svaki sveenik ide na godinji odmor donajvie mjesec dana, neprekidno ili uz prekide.11 Obveza je svakog dekana da na vrijeme

potakne planiranje i dogovor o godinjim odmorima i meusobnim zamjenama prezbitera udekanatu. Prezbiter je duan pismeno unaprijed obavijestiti biskupa o svom odlasku nagodinji odmor, traei istodobno i potrebne ovlasti za svoga zamjenika. Za vrijeme trajanjaupnikova godinjeg odmora mogu pastoralne aktivnosti, ukljuujui i one liturgijske, biti

9

Usp. ZKP, kan 538, 3.10 Usp. isto, kann. 276, 2, br. 2; 906.11 Usp. isto, kan. 533, 2.


10/18



86

prikladno, pa i znatno, smanjene. Ukoliko se dogovor ne uspije ostvariti na dekanatskoj razini

dekan je duan zamoliti biskupovu pomo. Neka vrijeme godinjeg odmora, uz rekreaciju,fiziki odmor, turizam, kulturno uzdizanje i lijeenje, svakako bude i vrijeme svakodnevneintenzivnije molitve, prijateljevanja s teolokom literaturom te osobne sabranosti.

286 Sveeniko odijelo. Odijelo ne ini ovjeka, ali je ono odraz pojedine osobe. Ono jeistodobno vrlo esto i znak njezine slube. Prezbiteri neka, zato, nose dolinu odjeu. U naimkrajevima to je u svakodnevnom ivotu odijelo i kolar.12 U molitvenim slavljima i u liturgijitreba imati od Crkve propisano liturgijsko odijelo. Prezbiteri su pozvani i svojim vanjskim

izgledom uvati dostojanstvo svoga poziva te potivati uljudbene obiaje i tradiciju katolikogklera na naim prostorima.

287 Svaki je prezbiter pozvan na osobit nain na svetost. Osim onoga to je propisano opimpravom (kan. 276) od prezbitera se oekuje i sljedee:a. U okviru svoga dnevnog reda prezbiter je obvezan odvojiti vrijeme za molitvu, za svoj

osobni duhovni ivot te za pripravu homilija, kateheza i drugih susreta.b. Osim svakodnevnog molitveno-duhovnog ivota, svaki prezbiter koji ima pastoralni

dekret izdan od biskupa, treba sudjelovati i na mjesenim dekanatskim rekolekcijama(koje organizira dekan) te na rekolekcijama itavog biskupijskog prezbiterija.

c. Svaki prezbiter neka barem jednom u tri godine obavi duhovne vjebe, a preporuuje seda to uini i svake godine.

d. Povjerenstvo za trajnu formaciju prezbitera ima obvezu organizirati nekoliko duhovnihvjebi godinje. Ukoliko postoji opravdan razlog, prezbiteri mogu otii na duhovne vjebekoje organiziraju i druge crkvene ustanove za sveenike. Biskupskom ordinarijatu nekadostave potvrdnicu o svom sudjelovanju na takvim duhovnim vjebama.

288 upnik se treba pobrinuti za domainstvo te je pozvan osigurati sebi i upnom vi karu(vikarima) uvjete za normalan ivot i nesmetano sveeniko sluenje u skladu s odredbamabiskupijskog ekonomskog sustava.

289 upnik i upni vikar su obvezni prebivati u upnoj kui. Ako ima opravdanog razloga,biskup e dopustiti da borave drugdje,osobito u zajednikoj kui za vie prezbitera.

290 upnik treba voditi rauna o potovanju pravednosti te o zdravstvenom i mirovinskomosiguranju domaice i drugih osoba na slubi u upi. Na slubu u upi neka ne uzima nikogabez prethodnog biskupovog pismenog doputenja.

291 Prezbiter treba voditi rauna da uvijek bude dolino odjeven, vodei rauna ookolnostima i prostoru u kojemu se nalazi. To ukljuuje noenje klerike odjee. U naimkrajevima to su u svakodnevnom ivotu odijelo i kolar. U molitven im slavljima i u liturgijitreba imati od Crkve propisano liturgijsko odijelo.

292 Prezbiter je obvezan cjelovito sudjelovati u teoloko-pastoralnoj i katehetskoj formacijiza prezbitere kroz prvih deset godina sveenitva. Prezbiteri koji imaju pastoralni dekret dunisu i kasnije sudjelovati na trajnoj formaciji predvienoj za njih, a prezbiteri u drugimslubama i u posebnoj formaciji predvienoj za njih.

12 Usp. HBK, Dopunske odredbe uz Zakonik kanonskoga prava, u: Slubene vijesti Hrvatske biskupskekonferencije 1 (2) 1994., str. 7.


11/18



87

293 Osim mjesenih rekolekcija, dekan neka godinje organizira i dvije sveenike korone tedruge pastoralne susrete u skladu s potrebama unapreenja pastoralnog rada i zajednitvameu prezbiterima u dekanatu.

294 Obveza je prezbitera sudjelovati na prezbiterskim susretima na koje ih je pismeno pozvaodekan.

295 Neka se u prikladnom obliku obnovi praksa tzv. upnikih ispita. Sadraj i oblikupnikih ispita treba odrediti sustavom permanentne formacije prezbitera.

296 upnikom ispitu mogu pristupiti prezbiteri koji su kroz najmanje tri godine uspjenosudjelovali na redovitoj teoloko-pastoralnoj i katehetskoj formaciji za prezbitere te koji su,ukoliko je bila potreba i prilika, poloili i dravni ispit za kolske vjerouitelje.13

297 upnik ima stalnost u slubi i zato se imenuje na neodreeno vrijeme.14 Radi osobnog

dobra upnika i pastoralne dobrobiti upe preporuuje se da upnik ne ostane preveliki brojgodina u istoj upi. Svaki je upnik zato pozvan nakon deset godina slube u istoj upi izraziti

biskupu svoju spremnost za premjetaj u drugu upu. Istodobno je pozvan biti spremanprihvatiti premjetaj u drugu upu i prije, te ostati u istoj upi i due ukoliko biskup takoodredi.

298 Prezbiter je osoba kojoj je potrebno i vrijeme odmora. Prezbiter neka nastoji organizirati

svoj tjedan tako da u njemu ponedjeljak ostane dan za odmor i rekreaciju, za sveenikesusrete, za studij i itanje literature, za bratsko druenje te za posjet rodbini i prijateljima. No,ipak se zduno poziva da i toga dana slavi svetu misu.15

299 Sveenici pojedinih dekanata neka unaprijed solidarno dogovore meusobne zamjeneradi godinjeg odmora. Obveza je dekana da na vrijeme potakne planiranje i dogovor ogodinjim odmorima prezbitera u dekanatu. Svaki sveenik ima pravo na godinji odmor donajvie mjesec dana, neprekidno ili uz prekide.16

300 Za vrijeme godinjih odmora mogue je, a ponekad i potrebno, smanjiti pastoralneaktivnosti i euharistijska slavlja u upi.

301 Toplo se preporuuje da vrijeme godinjeg odmora svakako bude i vrijeme intenzivnijesvakodnevne molitve, prijateljevanja s teolokom literaturom te osobne sabranosti.

302 Poto navri sedamdeset i pet godina ivota, svaki se prezbiter poziva da biskupu predapismeno odreknue od slube.

303 Svaki umirovljeni prezbiter inkardiniran u akovaku i Srijemsku biskupiju ima pravo nadoivotni smjetaj u Sveenikom domu u akovu i na mirovinu u skladu s vaeimbiskupijskim propisima.

13Usp. ZKP, kan. 521, 3.

14

Usp. isto, kan. 522.15 Usp. isto, kann. 276, 2, br. 2; 906.16 Usp. isto, kan. 533, 2.


12/18



88

Ustanove posveenog ivota i drube apostolskog ivota

304 Crkva akovaka i srijemska eli nastaviti razvoj pozitivnog ozraja u svojoj srediniprema osobama posveenoga ivota, vrednovanje njihova velikodunog nasljedovanja IsusaKrista i sa zahvalnou podravati njihovo uprisutnjenje i oivotvorenje evaneoskih savjeta ivrednotakako kroz aktivni apostolat, tako i kroz apostolat tihog i diskretnog svjedoanstva,

skrovite molitve i trpljenja. Osobe posveenog ivota eli prihvaati i vrednovati prije svegapo onome to jesu, a ne samo po onome to i koliko ine, te po specifinosti njihova poziva iposlanja. Na svim razinama biskupijskog ivota eli vrednovati bogatstvo karizmi vepostojeih zajednica posveenog i apostolskog ivota te snaiti otvorenost za razliitostkarizmi u Bojemu narodu, to e biti izazov i za nastajanje novih.

305 Osigurati zastupljenost osoba posveenoga ivota u svim biskupijskim strukturama. Priustrojavanju razliitih tijela crkvene suodgovornosti i u svim crkvenim i pastoralnim

strukturama na razliitim razinama osobama posveenoga ivota treba osigurati odgovarajuuzastupljenost njihovih predstavnika, kako mukih tako i enskih.

306 Biskupijsko vijee za posveeni ivot.Na razini biskupije je ve osnovano Biskupijskovijee za posveeni ivot, sastavljeno od predstavnika/ca zajednica posveenog ivota te

biskup redovito imenuje svoga asistenta/asistenticu za posveeni ivot. Zadaa jeBiskupijskog vijea za posveeni ivot pratiti potrebe ustanova posveenoga ivota,

podupirati zajednike regionalne i biskupijske formativne susrete te promicati kvalitetuposveenog ivota.

307 Susreti osoba posveenoga ivota. Neka se nastavi s organiziranjem redovitih susreta

osoba posveenoga ivota na regionalnoj razini te jednoga godinjeg susreta osobaposveenog ivota i drubi apostolskoga ivota s dijecezanskim biskupom.

308 Suradnja izmeu upe i ustanova posveenoga ivota na teritoriju upe. Zajedniceposveenog ivota neka, prema vlastitoj karizmi i mogunostima, budu otvorene za potrebeljudi i za suradnju sa upom na ijem teritoriju ive. upno pastoralno vijee neka se upozna skarizmom, nainom ivota i radom redovnike zajednice prisutne na teritoriju upe, te

promie to bolju integraciju redovnike zajednice u ivot upe i u pastoralni rad.

upa na ijem se teritoriju nalazi samostan i samostan na podruju upe neka ostvarujuplodnu suradnju i trajnu koordinaciju pastoralnog rada. Rektori redovnikih crkava na

podruju upe trebaju dogovarati i usklaivati nedjeljna bogosluja zajedno sa upnikom.upniku trebaju redovito i na vrijeme dostavljati podatke za upne obavijesti ili listi te nanedjeljnim euharistijskim slavljima dijeliti upni listi, odnosno itati upne obavijesti.Pastoralni rad redovnika/ca u samostanu neka bude dogovoren i koordiniran s pastoralnim

radom u upi.

Pri izradi planova i programa za duhovne obnove vjernika na podruju upa, dekanata iliregija treba ukljuivati i redovnike/ce te koristiti iskustvo i potencijal redovnikih zajednica.

Pastoralni plan upe treba obuhvaati i pastoralne aktivnosti koje se odvijaju u samostanu nateritoriju upe, a u upne obavijesti treba redovito uvrtavati i pastoralne aktivnosti koje seodvijaju u samostanu. Neka se u samostanskim crkvama u kojima se okupljaju vjernici

redovito oglaavaju i upne obavijesti. upnikova je zadaa dostaviti ih na vrijeme


13/18


14/18



90

314 Neka se potpiu konvencije izmeu biskupa i nadlenih redovnikih poglavara opovjeravanju i voenju upa pojedinim mukim redovnikim zajednicama i ustanovamaapostolskog ivota te ugovori s redovnikim poglavaricama o preuzimanju slubi u crkvenimustanovama i institucijama.

315 Svi lanovi biskupijske zajednice duni su potovati i podravati slobodu ostvarivanjaspecifinih karizmi ustanova posveenoga i apostolskoga ivota. Pastoralno djelovanje uskladu s karizmom pojedine zajednice na podruju biskupije potrebno je prethodno dogovoritis biskupom te uskladiti s pastoralnim nastojanjima na upnoj, dekanatskoj i biskupijskojrazini.

316 lanovi ustanova posveenog i apostolskog ivota koji imaju biskupov dekret za nekupastoralnu slubu u biskupiji duni su sudjelovati na svim pastoralnim susretima prezbitera nadekanatskoj i biskupijskoj razini. Takoer su duni usklaivati pastoralni rad u svojoj upi s

biskupijskim i dekanatskim pastoralnim programima te lanove svoje upne zajednice

ukljuivati u sva pastoralna nastojanja u dekanatu i u biskupijskoj zajednici.

Pastoral sveenikih i redovnikih zvanja

317 Crkva je zajednica pozvanih.Nastaje Bojim pozivom u Isusu Kristu da bi postala majkai odgojiteljica zvanja, koja se raaju u njezinu krilu, za njezin rast. 20 Tako se i svako

sveeniko te redovniko zvanje uvijek raa u Crkvi i po Crkvi, svoje ishodite i uporite imau otajstvu Crkve i njoj se stavlja u slubu.21 Stoga i cjelokupno pastoralno djelovanje mora

zadobiti obiljeje otkrivanja Bojeg poziva upuenog svakom ovjeku.

318 U Crkvi akovakoj i srijemskoj potreban je kvalitativni pomak u pastoralu sveenikih iredovnikih zvanja:a. pomak pastorala zvanja od rubnog na sredinje mjesto u redovitom pastoralnom

djelovanju i prema sve veem osvjeivanju i vitalnom ukljuivanju cjelokupne zajednice;b. pomak od izoliranih pothvata za pronalaenje zvanja prema novom vrednovanju upne

zajednice kao pravog mjesta za rast zvanja unutar redovitog pastorala, koji u sebi treba

sadravati navjetaj, poticaj, razluivanje i pratnju svih zvanja, a posebno onih koji seposveuju sluenju zajednici;

c. pomak od mnotva nepovezanih inicijativa premaorganiziranom pastoralu, voenom odstrunog i pripremljenog osoblja, koje e uspjeti prepoznati odluujua razdoblja i

pomoi u pronalaenju jasnoe i sazrijevanja zvanja;d. pomak u obiteljima, od kojih se ne oekuje da predlau ili potiu izbor duhovnog zvanja,

nego da stvaraju ozraje vjere u kojemu djeca u slobodi mogu izabrati ivotni poziv iprimiti potreban poticaj, podrku i pomo;

e. pomak od straha zbog nedostatnog broja sveenikih i redovnikih kandidata prema nadi,kao nezaobilaznom elementu, osobito u enskim redovnikim zajednicama te meu

prezbiterima, a potom i u upnim zajednicama, obiteljima i meu svima onima koji imajuf. poslanje izravno pratiti mlade u njihovom usmjeravanju kroz ivot.22 Nada je tajna

kranskog ivota i nuni predah u naporuposlanja Crkve, posebno pastorala zvanja.23

20Usp. PDV, br. 34.

21

Usp.Razvoj pastorala zvanja u mjesnim Crkvama, KS (Dokumenti 65), Zagreb 1983.22 Usp. Papinsko djelo za crkvena zvanja,Nova zvanja za novu Europu, KS (Dokumenti 124), Zagreb 2000., br.

26 b.


15/18



91

319Molitva.Molite Gospodara etve... (Mt 9,37). Bez osobne i zajednike molitve nemapastorala zvanja.

a. Osobna i zajednika. Sve obitelji, lanovi ustanova posveenoga ivota i drubiapostolskog ivota, lanovi vjernikih drutava i pokreta, te upne zajednice neka u svojuzajedniku molitvu, a vjernici u svoju osobnu molitvu, to ee ukljuuju i molitvu zasveenika i redovnika zvanja. upna zajednica koja ima sveenikog ili redovnikogkandidata, odnosno kandidaticu, neka ih molitvom i podrkom prati na putu njihoveformacije.

b. Prve subote.U upnoj zajednici neka se redovito njeguje i pobonost prvih subota, kojesu ve tradicionalno na poseban nain posveene molitvi za sveenika i redovnikazvanja.

c. Klanjanje. upna zajednica neka svoje redovito mjeseno euharistijsko klanjanjenajmanje jednom godinje posveti molitvi za sveenika i redovnika zvanja.

d. upni dan sveenikog i redovnikog poziva. upne zajednice neka jednom godinjeorganizirajuupni dan sveenikog i redovnikog poziva u svojoj sredini. Osim nedjeljeDobroga Pastira i svetkovine Gospodinova prikazanja u hramu (Dan posveenog ivota),to moe biti i svaka druga nedjelja ili drugi prikladan dan. Neka se tom prigodomprogovori osobito o sveenikom i redovnikom pozivu u Crkvi, o sjemenitu kaospecifinoj i vanoj ustanovi u ivotu biskupije, neka se promie molitva za sveenika iredovnika zvanja te organizira sabirna akcija za Bogoslovno sjemenite u akovu.Prikladno je da se, kad je to mogue, upni dan sveenikog i redovnikog poziva obiljeiu prisutnosti predstavnika Bogoslovnog sjemenita, lanova odreene redovnikezajednice i sl. Materijalnu pomo koja se toga dana prikupi pored redovite milostinje i/ilionaj dio novca koji se prikupi u milostinji a nadilazi redovitu prosjenu milostinju neka seobraunskim listom i/ili na drugi nain dostavi Ekonomatu ili Bogoslovnom sjemenitu. Uupama povjerenim redovnicima i u drugim upama kad u upi tom prigodom gostujulanovi neke redovnike zajednice, spomenuta materijalna pomo moe umjesto zaBogoslovno sjemenite u akovu biti usmjerena za odgojne ustanove dotine redovnikezajednice.

320 Skupine molitelja za sveenika i redovnika zvanja. U suradnji s dekanatskimpovjerenicima i upnicima, biskupijski povjerenik za pastoral sveenikih i redovnikihzvanja neka nastoji to prije uspostaviti mreu molitelja za sveenika i redovnika zvanja. Tamrea molitelja neka ima svoju podrunicu po mogunosti u svakoj upi. Uz pomo i usuradnji s dekanatskim povjerenicima te upnika i upnih promicatelja molitve za sveenika

i redovnika zvanja neka trajno promie, prati, snai i iri mreu molitelja. U tu mreumolitelja treba ukljuiti i ve postojee skupine molitelja u upnim zajednicama ne dirajui uspecifinosti pojedinih postojeih skupina.

Neka se u tu mreu nastoji ukljuiti to vie obitelji te pojedinanih molitelja. Molitelje jepotrebno i kao takve evidentirati te je potrebno njih meusobno povezivati i s njimapodravati i osobni kontakt.

U upnoj zajednici neka se pronae jednu prikladnu osobu koja e biti upnikov suradnik naplanu promicanja molitve za sveenika i redovnika zvanja i kontakt osoba u ime biskupijskemree molitelja u upnoj zajednici.

23Radni dokument Drugog meunarodnog kongresa o duhovnim zvanjima: La pastorale del le vocazioni nellechiese particolari d'Europa, Libreria Editrice Vaticana 1997., br. 88.


16/18



92

321 Svjedoanstvo ve zareenih i zavjetovanih.Najvei doprinos pastoralu zvanja dajusvojim osobnim stilom ivota i svjedoenjem biskupi, prezbiteri, redovnici i redovnice,

bogoslovi i redovniki kandidati/kandidatice, a potom i ozraje u upnim zajednicama u

kojima se osjea vrednovanje postojeih sveenikih i redovnikih zvanja. Ukoliko ivot onihkoji su ve izabrali sveenitvo ili redovnitvo zrai dosljednou, radou i vedrinom tesvjedoanstvom ostvarene i zadovoljne osobe, on postaje izazov za mlade da se odvae

prihvatiti sveeniki ili redovniki poziv.

322upna kateheza. U upnoj katehezi treba ee progovoriti i o duhovnom pozivu. O tojtemi treba govoriti i na upnim susretima roditelja i branih parova, te u drugim oblicimaupne kateheze odraslih kao i na susretima s djecom i mladima.

Osobito e biti hvale vrijedno ukoliko se kao zasebna ustroji jedna upna skupina kojapromie i molitveno podrava sveeniki i redovniki poziv. Takva e skupina u redovitom

pastoralnom djelovanju u upi na osobit nain davati pozivsko obiljeje i svojim djelovanjemu upi pomagati da pastoral sveenikih i redovnikih zvanja postane bitna sastavnadimenzija cjelokupnog upnog pastoralnog rada.

323Biskupijsko djelo za zvanja. Potrebno je oivjeti rad Biskupijskog djela za zvanja. U toDjelo treba ukljuiti sve slojeve Bojega naroda kako bi se i na tom podruju ostvarilozajednitvo karizmi i slubi u naoj Crkvi. Zadae Biskupijskog djela za zvanja su sljedee:a. promicati redovitu molitvu za zvanja u obiteljskom i osobnom molitvenom ivotu, te u

upnim zajednicama;b. izraivati detaljan plan pastorala sveenikih i redovnikih zvanja za cijelu biskupiju,

ugraen u redovita evangelizacijska nastojanja na razliitim razinama;c. koordinirati i unapreivati promicanje zvanja u biskupiji i po upama, ne preuzimajui

nego snaei ulogu upne zajednice i pojedinih tijela u biskupijskoj zajednici u pastoraluzvanja;

d. suraivati s biskupijskim povjerenstvima za pastoral ministranata, mladih i obitelji te sBiskupijskim katehetskim vijeem u vidu obogaenja njihovih pastoralnih programa isadraja pastoralnoga rada pozivskim obiljejem;

e. organizirati razliite susrete sa skupinama ministranata te mladia i djevojaka na kojimae se snanije promiljati o Bojem pozivu upuenom svakom ovjeku i sudionicima

pomagati u otkrivanju Bojeg poziva upuenog njima osobno;f. nastaviti s izdavanjem evangelizacijskog i molitvenog materijala potrebnog za pastoral

sveenikih i redovnikih zvanja te materijala u vidu animiranja biskupijske mreemolitelja za sveenika i redovnika zvanja;g. koristiti sredstva drutvenog priopavanja u promicanju zvanja, njegujui osobito osoban

pristup u povezivanju molitelja za zvanja i mladih koji pokazuju znakove klice

sveenikog ili redovnikog zvanja.

324 Biskupijski povjerenik za pastoral sveenikih i redovnikih zvanja. Na eloBiskupijskog djela za zvanja postavlja se sveenik. Tom sveeniku treba omoguiti da semoe u prikladnoj mjeri tome posvetiti, a u njegovim zadaama trebaju mu pomagatiredovnici, redovnice i vjernici laici. No, to prije treba barem jednog sveenika osloboditi dase u potpunosti posveti animiranju pastorala sveenikih i redovnikih zvanja.


17/18



93

I svaki dekanat u biskupiji neka ima animatora za duhovna zvanja. Neka to bude mlaisveenik, redovnik, redovnica ili vjernik laik koji za tu slubu ima sklonost.

325 Snanije povezivanje pastorala sveenikih zvanja s Bogoslovnim sjemenitem u

akovu. Razliita okupljanja izabranih skupina ministranata i mladia u okviru pastoralasveenikih zvanja treba snanije povezivati s Bogoslovnim sjemenitem u akovu. Slinaokupljanja djevojaka u okviru pastorala redovnikih zvanja treba nastojati, ukoliko je mogue,

povezivati s redovnikim zajednicama na podruju biskupije. Bogoslovno sjemenite neka utom smislu nastoji maksimalno izlaziti u susret prijedlozima biskupijskog povjerenika za

pastoral sveenikih i redovnikih zvanja i redovito mu, kad god je to mogue, pronai meubogoslovima suradnike i pomo u organiziranju razliitih susreta za izabrane skupineministranata i mladih.

326 Pastoral redovnikih zvanja. Prve subote, trodnevnice za duhovna zvanja, nedjeljaDobrog Pastira i Dan posveenog ivota prigode su u kojima treba istaknuti vrijednost i

ljepotu posveenog ivota i redovnikog poziva, za nj zahvaliti i moliti za nova zvanja.

U pastoral braka i obitelji treba ukljuivati i osobe posveenog ivota koje e i na taj nainsvjedoiti vrijednost redovnikog ivota te roditeljima pomoi da odgajajui djecu istodobnoih usmjeravaju i prema evaneoskim idealima.

327 Razliita okupljanja vjernika u vidu promicanja pastorala sveenikih i redovnikihzvanja. Potrebno je koristiti postojee prostorne mogunosti za razliita okupljanjaministranata i skupina mladia te djevojaka i istodobno voditi rauna da se to prije za

biskupijske potrebe izgradi ili kupi odgovarajui prostor za duhovne vjebe i obnove te zatrajnu formaciju sveenika i razliitih skupina upnih suradnika, ministranata, branih parovai drugih skupina mladih i odraslih vjernika.

Uz okupljanja na biskupijskoj razini neka dekanatski povjerenici za pastoral duhovnih zvanja

organiziraju i regionalne susrete s ministrantima i mladima koji e biti nadgradnja upnihsusreta i priprema za biskupijske susrete.

upne zajednice neka svoje lanove redovito alju na susrete kao to su Otvorena vratasjemenita, duhovne vjebe i obnove te dekanatski i biskupijski susreti za izabraneministrante i slini susreti djevojaka te mladia u organizaciji Biskupijskog djela za zvanja ilirazliitih enskih i mukih ustanova posveenoga i apostolskoga ivota koje djeluju u

biskupijskoj zajednici.

328Susreti roditelja sveenika i bogoslova. Susreti roditelja bogoslova ve postoje i treba ihnastaviti. Potrebno je obnoviti i povremene susrete svih roditelja sveenika koji djeluju ubiskupijskoj zajednici.

329 Da bi pastoralno djelovanje moglo zadobiti obiljeje otkrivanja Bojeg poziva upuenogsvakom ovjeku zduno se preporuuje da sve obitelji, upne zajednice, lanovi ustanova

posveenoga ivota i drubi apostolskog ivota, te lanovi vjernikih drutava i pokreta, usvoju zajedniku molitvu, a vjernici u svoju osobnu molitvu, to ee ukljuuju i molitvu zasveenika, redovnika i misijska zvanja u akovakoj i Srijemskoj biskupiji.

330 upna zajednica se poziva:


18/18



a. da svoje redovito mjeseno euharistijsko klanjanje najmanje jednom godinje posvetimolitvi za sveenika i redovnika zvanja;

b. da redovito njeguje pobonost prvih subota;c. da jednom godinje organiziraju upni dan sveenikog i redovnikog poziva u svojoj

sredini.

331 Pastoralni djelatnici su pozvani u redovitoj katehezi i drugim oblicima pastoralnoga rada

ee obraivati temu poziva, govoriti o sveenikoj i redovnikoj slubi u Crkvi te vjernikepoticati na molitvu za postojea i nova sveenika i redovnika zvanja.

332 Pastoralno djelovanje u vidu buenja novih sveenikih zvanja treba biti povezano sBogoslovnim sjemenitem u akovu, a u buenju redovnikih zvanja s postojeimustanovama posveenog ivota i drubama apostolskog ivota na podruju biskupije.

333 Biskupijski povjerenik za pastoral sveenikih i redovnikih zvanja neka nastoji to prije

organizirati to iru mreu molitelja za sveenika i redovnika zvanja, koja e svoje uporitepo mogunosti imati u svakoj upi. Obiteljima, postojeim skupinama molitelja u upnimzajednicama i pojedinim vjernicima se toplo preporuuje da se ukljue u biskupijsku mreumolitelja za zvanja.

službe i karizme u ostvarenju evangelizacijskog poslanja crkve

Documents