specifičnosti računovodstvene evidencije plaća na primjeru
TRANSCRIPT
Specifičnosti računovodstvene evidencije plaća naprimjeru agencije za privremeno zapošljavanje
Horvat, Lucija
Master's thesis / Diplomski rad
2019
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Economics and Business / Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:540054
Rights / Prava: Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-28
Repository / Repozitorij:
REPEFZG - Digital Repository - Faculty of Economcs & Business Zagreb
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije, smjer Računovodstvo i revizija
SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE
PLAĆA NA PRIMJERU AGENCIJE ZA PRIVREMENO
ZAPOŠLJAVANJE
Diplomski rad
Lucija Horvat
Zagreb, rujan, 2019.
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije, smjer Računovodstvo i revizija
SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE
PLAĆA NA PRIMJERU AGENCIJE ZA PRIVREMENO
ZAPOŠLJAVANJE
SPECIFIC ASPECTS OF SALARY ACCOUNTING ON THE
EXAMPLE OF TEMPORARY EMPLOYMENT AGENCY
Diplomski rad
Lucija Horvat, 0067523698
Mentor: Doc. dr. sc. Nikolina Dečman
Zagreb, rujan, 2019.
SAŽETAK
Plaća kao dohodak od nesamostalnog rada od egzistencijalne je važnosti za pojedinca koji
poslodavcu pruža svoj rad i za njega prima ugovorenu plaću, uz moguće dodatke, stimulacije,
naknade troškova radnika te neoporezive nagrade i potpore. Na naknade plaća radnik
ostvaruje pravo zbog očuvanja zdravlja, u slučaju privremene spriječenosti za rad i ostale
zakonom određene slučajeve. Krovnim zakonom su uređeni radni odnosi u državi, dok su
ostalim zakonskim propisima određene granice bitnih odrednica plaća i naknada plaća te
materijalnih prava radnika u obliku najmanjih i najvećih oporezivih iznosa, postocima od
određene te detaljnim opisom situacija u kojima se određene pogodnosti, odnosno
oslobođenja mogu priznati.
Sama računovodstvena evidencija i način obračuna plaća i naknada plaća također je bitna
pretpostavka dobro uređenog tržišta rada, kao i suvremeni načini izvještavanja o strukturi
obračunate i isplaćene plaće prema internim i eksternim skupinama.
Razvojem tržišta rada dolazi do pojave novih oblika zapošljavanja od kojih se ističe nuđenje
usluga privremenog zapošljavanja. Ovaj alternativni oblik zapošljavanja brzinu rasta krije u
prilagođavanju potrebama poslodavaca, uz istovremenu pomoć nezaposlenim osobama da
makar privremeno povećaju dohodak kojim raspolažu. Agencije koje posreduju između
poslodavaca i potencijalnih radnika, način poslovanja podređuju zakonskim okvirima koji su
u stalnom porastu upravo zbog porasta složenosti navedenog sustava te potrebe za njegovom
regulacijom.
Ključne riječi: plaća, naknada plaće, zakonodavno uređenje, računovodstvena evidencija,
privremeno zapošljavanje
SUMMARY
Salary as income from dependent work is of existential importance for the individual who
provide his work to an employer and receives a contractual salary for him/her, with possible
allowances, incentives, workers' compensation benefits and non-taxable rewards and grants.
The worker is entitled to wage compensations for reasons of health, in the case of temporary
disability and other cases stipulated by law. The main law regulates labor relations in the
country, while other legal regulations define the limits of the essential determinants of salaries
and wages and the material rights of workers in the form of minimum and maximum taxable
amounts, percentages of certain and a detailed description of situations in which certain
benefits or exemptions may be approved.
Accounting and payroll accounting itself is also an essential prerequisite for a well-regulated
labor market, as well as modern ways of reporting on the structure of calculated and paid
salaries by internal and external groups.
With the development of the labor market, new forms of employment emerge, emphasizing
the provision of temporary employment services. This alternative form of employment hides
the growth rate in adapting to the needs of employers, while helping the unemployed to at
least increase their income temporarily. Agencies that interfere between employers and
potential workers are subordinated to the legal framework, which is constantly increasing due
to the increasing complexity of the temporaray employment system and the need for
regulation.
Key words: salary, salary compensation, legislation, salary accounting, temporary
employment agencies
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1. Predmet i cilj rada ........................................................................................................ 1
1.2. Izvori i metode prikupljanja podataka ......................................................................... 2
1.3. Sadržaj i struktura rada ................................................................................................ 2
2. NORMATIVNI OKVIR PLAĆA KAO DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA.... 4
2.1. Temeljne odredbe o plaći prema Zakonu o radu ......................................................... 4
2.2. Odredbe o plaći prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak ............................. 7
2.3. Ostali zakonski propisi koji uređuju termin plaća ..................................................... 13
3. SPECIFIČNOSTI EVIDENTIRANJA OBRAČUNA PLAĆA .......................................... 17
3.1. Struktura plaća i naknada plaća radnika .................................................................... 18
3.2. Evidentiranje obračuna plaća u poslovnim knjigama ................................................ 25
3.3. Izvještavanje o troškovima plaća i naknada plaća ..................................................... 28
4. SPECIFIČNOSTI PRIVREMENOG ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ31
4.1. Obilježja poslovanja agencija za privremeno zapošljavanje ..................................... 35
4.2. Ugovor o ustupanju radnika ...................................................................................... 37
4.3. Plaća i drugi uvjeti rada te prava i obaveze privremenog radnika ............................. 38
5. USPOREDNI PRIKAZI RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I OBRAČUNA PLAĆA
U AGENCIJI ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE ..................................................... 40
5.1. Obračun i knjiženje plaća zaposlenika bez i sa uzdržavanim članovima obitelji te
obrazac JOPPD ..................................................................................................................... 44
5.2. Obračun i knjiženje plaće u novcu i plaće u naravi ................................................... 48
5.3. Obračun i knjiženje bolovanja na teret poslodavca do 42 radna dana te bolovanja na
teret HZZO-a ........................................................................................................................ 52
5.4. Obračun i knjiženje plaća više zaposlenika s istim bruto plaćama, različitim osobnim
odbitkom i istom stopom prireza .......................................................................................... 58
6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 61
POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 62
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 65
POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................. 66
PRILOZI ................................................................................................................................... 67
ŽIVOTOPIS STUDENTA ....................................................................................................... 78
1
1. UVOD
Ostvarivanje dobiti primaran je cilj svakog poslovanja. Jedno od sredstava kojima se to
postiže svakako je i ljudski kapital iz čega proizlazi da je zadovoljstvo radnika bitan utjecajan
čimbenik na zaradu poduzeća. Također, naknada koju radnici primaju za svoj rad bitan je
faktor njihove egzistencije te stoga ne začuđuje činjenica da bi svi trebali znati stavke od kojih
im se sastoji plaća na mjesečnoj razini te na koji način se obračunava.
Upravo zbog njene velike važnosti za pojedince, temeljne odrednice plaća određene su
zakonima, pravilnicima te ostalim propisima koji garantiraju njene minimalne karakteristike
jednake za sve radnike koji svoj rad iznajmljuju poslodavcima. Računovodstvena praksa je
kroz vrijeme razvijala način obračuna i evidencije jedne od temeljne, ako ne i najbitnije, vrste
dohotka pojedinca, a nadležne institucije konstantno rade na poboljšanju principa
izvještavanja interesnih skupina u cilju što veće jednostavnosti i transparentnosti podataka.
Kao rezultat razvoja tržišta rada i radnih odnosa, početkom ovog stoljeća javljaju se
alternativni oblici zapošljavanja u okviru agencija za privremeno zapošljavanje. Novi oblik
zapošljavanja uređen je zakonskim propisima te se očekuje njegova sve veća važnost u
društvu. Poslodavci se, u cilju smanjenja troškova poslovanja, odlučuju na zapošljavanje
preko agencije, a posebice ako imaju potrebu za određenim profilom radnika, i ona je
privremena ili se unaprijed ne zna njeno trajanje. Navedeno je glavna prednost zbog koje je i
procvjetao alternativni oblik tržišta rada.
1.1. Predmet i cilj rada
Predmet ovoga rada je definiranje bitnih pojmova i procesa vezanih uz obračun plaća u svrhu
spoznavanja odrednica koje utječu na visinu plaća. Nadalje, kroz detaljnu analizu stanja na
tržištu privremenog zapošljavanja, kao i njegovih najvažnijih značajki, uvidjeti prednosti za
poduzeća koje ovo alternativno zapošljavanje nosi sa sobom.
Cilj rada je kroz stvarne primjere jedne od agencija za privremeno zapošljavanje, analizirati
različite obračune plaća, uz računovodstvenu evidenciju, kako bi se utvrdile uzročno-
posljedične veze na temelju kojih će se donositi zaključci o utjecaju pojedinih varijabli na
konačan iznos naknade koju radnici dobe za svoj rad, odnosno na plaću.
2
1.2. Izvori i metode prikupljanja podataka
Prilikom izrade diplomskog rada korišteni su sekundarni izvori u obliku znanstvenih i
stručnih knjiga i časopisa na zadanu temu, zakona i pravilnika koji uređuju željeno ponašanje
te razjašnjavaju nedoumice oko istog, internet stranice financijske institucije kao jednog od
regulatora na tom dijelu tržišta. Također je korišteno izvješće nadležnog ministarstva o radu
agencija za privremeno zapošljavanje za potrebe analize tržišta privremenog zapošljavanja u
Republici Hrvatskoj. Usporedni prikaz različitih primjera obračuna plaća pogodan za
iznošenje zaključaka, kao praktičan dio rada, odrađen je na stvarnim podacima jedne od
agencija za privremeno zapošljavanje koja posluje na području Republike Hrvatske.
1.3. Sadržaj i struktura rada
Sadržaj ovog rada podijeljen je u šest međusobno povezanih tematskih cjelina kojima se
istražuju okviri obračuna plaća.
U uvodnom dijelu rada navode se predmet istraživanja i cilj rada. Nadalje, navedeni su izvori
i metode prikupljanja podataka te je obrazložena struktura rada.
Drugi dio rada predstavlja početak razrade teme te pokriva normativan okvir obračuna plaća,
odnosno najvažnije zakonske propise kojima se uređuje termin plaća. Počinje definiranjem pojma
dohotka te uvođenjem dohotka od nesamostalnog rada, a nastavlja sa bitnim pojmovima kao što
su radnik i evidencija rada te opće odredbe o pravima i obvezama radnika i poslodavca. Zatim se
detaljnije pojašnjavaju individualni radni odnosi nakon čega slijedi propis koji uređuje obvezu i
način izračuna, ali i oslobođenja od plaćanja poreza. Na samom kraju drugog dijela ukratko su
spomenute odredbe ostalih zakonskih propisa koji se referiraju na, te sa različitih aspekata
uređuju, bitne odrednice plaća.
Slijedi treća cjelina koja je potpuno posvećena računovodstvenom tretmanu obračuna i
evidencije plaća, prvotno prikazanom kroz objašnjenje strukture plaća i naknada plaća
radnika. U tom dijelu detaljno su prikazane razne moguće stavke plaća, način određivanja te
približni postoci dodataka na plaću, kao i uvođenje stimulacija. Zatim su pojašnjene najčešće
naknade plaća, uz vremenske i financijske odrednice te druga materijalna prava radnika
objašnjena po istom principu. Knjiženje i detaljan obračun plaća prikazani su tekstualno i
grafički te cjelina završava pojašnjavanjem glavnih načina izvještavanja interesnih skupina o
troškovima plaća.
3
Pojam privremenog zapošljavanja, analiza stanja na tržištu u prethodnoj kalendarskoj godini,
specifičnosti i obilježja poslovanja nalaze se u četvrtom dijelu rada. Javljanje potrebe za
alternativnim oblikom zapošljavanja, kao i određivanje sastavnica dvaju ugovora u trostranom
odnosu uz detaljno određenje prava i obaveza uključenih strana, nastavni je dio na prethodno.
Peti dio rada rezerviran je za prikaze računovodstvene evidencije i obračuna plaća na
različitim primjerima koji pokrivaju teoretski dio rada. Počinje određivanjem pretpostavaka te
šifrarnika koji su usko vezani za obračun i evidenciju u spomenutom programu. Nastavlja se
donošenjem zaključaka na temelju prikaza obračuna, kao i detaljnim pojašnjenjem svih
njegovih stavaka te postupaka izračuna.
Rad završava šestom cjelinom u kojoj se iznose doneseni zaključci tijekom obrade teme, na što se
nastavljaju popisi literature, slika i tablica te životopis studenta.
4
2. NORMATIVNI OKVIR PLAĆA KAO DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG
RADA
Svako opsežnije gospodarsko područje potrebno je jedinstveno definirati na državnoj razini,
odnosno željeno ponašanje urediti zakonima kako bi, od strane svih interesnih skupina, mogli
biti primjenjivani na isti način. Sva pojedina prava i obveze radnika1 pod utjecajem su nekog
od državnih zakona ili posebno kreiranih propisa i ugovora.
Prema Zakonu o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: ZakDOH), dohodak se definira kao
„razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom
poreznom razdoblju“.2 dok se dohodak prema vrstama dijeli na: dohodak od nesamostalnog
rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od
kapitala te na drugi dohodak.
Vrsta dohotka koja će biti razmatrana u ovom radu jesu plaće, koje uz mirovine, pripadaju u
dohodak od nesamostalnog rada. U nastavku će biti spomenuti i pojašnjeni samo dijelovi
relevantnih zakonskih propisa koji su usko vezani uz plaće.
2.1. Temeljne odredbe o plaći prema Zakonu o radu
U nastavku će se iznositi najvažnije odredbe o plaći i s njome povezanih odrednica sukladno
aktualnom Zakonu o radu3 (u daljnjem tekstu: ZOR). ZOR uređuje radne odnose u Republici
Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji su u skladu s Ustavom,
nije drugačije određeno. Definicija radnika ZOR-a glasi sljedeće: „radnik je (...) fizička osoba
koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca“ dok se poslodavca definira
kao „fizičku i pravnu osobu koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu
obavlja određene poslove“.4
Poslodavac ima obvezu voditi evidenciju radnika koji su kod njega zaposleni. Evidencija
mora sadržavati podatke o radniku te o radnom vremenu, a njeni obvezni elementi kao i način
vođenja, propisani su pravilnikom donesenim od strane Ministarstva rada i mirovinskog
sustava (MRMS-a). Nadalje, poslodavac je dužan tijelu nadležnom za vođenje podataka o
osiguranicima (to bi bio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje- HZMO), dostaviti podatke
1 Izrazi koji se koriste u ovom radu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i
ženski rod. 2 Narodne novine (2018) Zakon o porezu na dohodak [online]. Zagreb: NN d.d., 115/16, 106/18, čl. 12, st. 1
3 Narodne novine (2014) Zakon o radu [online]. Zagreb: NN d.d., 93/14 4 Ibid, čl. 4, st. 1 i 2
5
o osiguranicima (radnicima) koji su to postali po osnovi radnog odnosa, ali i sve promjene tih
podataka unutar trajanja radnog odnosa.5
Sklapanjem ugovora o radu, u pismenom obliku, zasniva se radni odnos. Temeljne obveze i
prava koja nastupaju iz radnog odnosa su sljedeće: „Poslodavac je obvezan u radnom odnosu
radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama
koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.“6
Nakon općih odredbi ZOR-a, slijedi uređenje individualnih radnih odnosa.
Važna pitanja za radnike (kao što su to na primjer plaće, organizacija rada, razne mjere za
zaštitu radnika na radnom mjestu), osim ugovorom o radu, uređuju se kolektivnim ugovorom
(ugovor između stranaka koji sadržava pravna pitanja o radnom odnosu, pitanja socijalnog
osiguranja te druga pitanja s radnim odnosom u vezi), te pravilnikom o radu, ukoliko
poslodavac ima najmanje dvadeset zaposlenih.7
Osim prava na plaću, jedna od temeljnih prava radnika je pravo na plaćeni godišnji odmor čija
se naknada određuje u visini koja je određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu. Najmanja naknada na koju radnik ima pravo računa se u visini njegove
prosječne mjesečne plaće gledajući prethodna tri mjeseca rada prije nastupanja godišnjeg
odmora. Tada se u obračun ubrajaju sva primanja u novcu, ali i u naravi koja su u svrsi
naknade za rad. Ukoliko radnik prije isteka ugovora o radu ne iskoristi godišnji odmor na koji
ima pravo, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor,
razmjerno broju dana godišnjeg odmora koje radnik nije iskoristio.8
Radnik ima pravo i na plaćeni dopust, odnosno naknadu plaće za dane na koje, zbog važnih
osobnih potreba, nije radio. Radi se o maksimalno sedam radnih dana godišnje, ako nije
drugačije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu, koje radnik može
iskoristiti u slučaju sklapanja braka, rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana uže obitelji.9
Prema ZOR-u određivanje plaće glasi: „Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti
plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno
5 Ibid, čl. 5 i 6 6 Ibid, čl. 7, st. 1 7 Ibid, čl. 26 8 Ibid, čl. 81 i 82 9 Ibid, čl. 86
6
ugovorom o radu.“ Osnove i mjerila za isplatu plaće trebali bi biti uređeni kolektivnim
ugovorom, ali ako nisu, poslodavac je, u slučaju da zapošljava više od dvadeset radnika,
obavezan utvrditi ih pravilnikom o radu. Ukoliko ni toga nema, a ugovor o radu ne sadržava
dovoljno podataka za određivanje plaće, tada se isplaćuje primjerena plaća (to je plaća koja se
redovito isplaćuje za jednaki rad) ili plaću određuje sud ovisno o okolnostima pojedinog
slučaja.10
Poslodavac je obvezan isplatiti jednaku plaću za jednak rad (osobe obavljaju isti posao i
mogle bi zamijeniti jedna drugu, rad je iste ili slične naravi) i rad jednake vrijednosti (isti
kriteriji obavljanja, npr. stručna sprema, vještine, odgovornost) neovisno na spol radnika/ice
te tako poštivati jednakost žena i muškaraca. ZOR definira bruto iznos plaće koji je
poslodavac dužan isplatiti radniku, i propisuje da je plaća: „osnovna ili minimalna plaća i sva
dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na
temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje
radnici ili radniku za obavljeni rad.“11
Plaća i naknada plaće isplaćuju se u novcu nakon obavljenog rada, najkasnije do petnaestog
dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec rada, ako nije drugačije ugovoreno. Poslodavac je
obvezan radniku predati obračun iz kojeg je vidljivi način utvrđivanja iznosa, najkasnije
petnaest dana od isplate plaće, odnosno naknade. Ukoliko radnik radi prekovremeno, noću,
blagdanom ili nekim drugim neradnim danom te ima otežane uvjete rada na svom radnom
mjestu, ostvaruje pravo na povećanu plaću.12
Radnik ima pravo i na naknadu plaće za vrijeme kada ne radi zbog opravdanih razloga koji su
određeni zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o
radu. U slučaju da je došlo do prekida rada zbog kojeg radnik nije odgovoran, i tada ostvaruje
pravo na naknadu plaće. Ako nije ugovoreno drugačije, naknada se obračunava u visini
prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.13
ZOR uređuje zabranu prijeboja, što bi značilo da poslodavac svoje potraživanje od radnika ne
smije naplatiti uskratom isplate plaće ili naknade plaće ili njihovog dijela, bez prethodne
10 Ibid, čl. 90 11 Ibid, čl. 91 12 Ibid, čl. 93- čl. 95 13 Ibid, čl. 95
7
suglasnosti radnika. Međutim, dozvoljeno je prisilno ustegnuće plaće ili naknade plaće koje je
u skladu s posebnim zakonom koji to uređuje.14
2.2. Odredbe o plaći prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak
Kao što je u uvodnom dijelu ovog poglavlja već i istaknuto, fizičke osobe koje ostvaruju
dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina) obveznici su plaćanja poreza na dohodak.
ZakDOH definira na koji način se utvrđuje i plaća porez na dohodak kojemu se pridodaje
prirez uveden od strane jedinica lokalne samouprave prema posebno donesenim zakonima.
Sukladno aktualnom ZakDOH-u, čije će se odredbe analizirati u nastavku, porezni obveznik
je: „fizička osoba koja ostvaruje dohodak“.15 Porezno razdoblje za koje se utvrđuje i plaća
porez na dohodak jest kalendarska godina, ako zakonom nije drugačije uređeno.16
Porez na dohodak se, između ostalog, ne plaća na naknadu plaće zbog privremene
spriječenosti za rad koja je isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
državnog proračuna i centara za socijalnu skrb kao ni na primitke radnika do propisanih
iznosa, a koje im po osnovi naknada, potpora i nagrada isplaćuje poslodavac. Isto vrijedi i za
bivše radnike ako su ti primici dospjeli na isplatu za vrijeme kada su još bili u radnom odnosu
dok visinu spomenutih neoporezivih iznosa pravilnikom propisuje ministar financija.17
Krećući s općim odredbama o utvrđivanju dohotka, te uz napomenu da je definicija dohotka
navedena na samom početku ovog poglavlja, potrebno je definirati primitke kao: „sva dobra
(novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u
poreznom razdoblju“ kao i izdatke: „svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi
ostvarivanja ili osiguranja primitaka“; dok se za njihovo utvrđivanje primjenjuje načelo
blagajne.18
Za utvrđivanje dohotka bitno je znati koliki je osobni odbitak pojedinca, odnosno njegov
neoporezivi dio dohotka. Osnovica osobnog odbitka, bio on rezident ili nerezident Republike
Hrvatske, iznosi 2.500,00 kn koja se dalje množi sa koeficijentom 1,5 te se zaokruživanjem
broja na stoticu dobiva iznos osnovnog osobnog odbitka od 3.800,00 kn. To je iznos za koji se
poreznom obvezniku svaki mjesec (za koji se utvrđuje porez na dohodak) umanjuje ostvareni
14 Ibid, čl. 96 i 97 15 Narodne novine (2018) Zakon o porezu na dohodak, Op. cit., čl. 2, st. 1 16 Ibid, čl. 7, st. 1 17 Ibid, čl. 9 18 Ibid, čl. 11, st. 1- st. 3
8
dohodak. Osobni odbitak poreznog obveznika sačinjava osnovni osobni odbitak koji se
uvećava za osobne odbitke po osnovi uzdržavane djece, članova uže obitelji ili invalidnine.19
Samo je bitno da uzdržavanim osobama njihovi oporezivi primici, primici na koje se ne plaća
porez te drugi primici ne prelaze granicu od 15.000,00 kn godišnje.20
U nastavku su u tablici prikazani propisani iznosi i koeficijenti pojedinih odbitaka; osnovnog
osobnog odbitka, ali i osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidno,
odnosno tjelesno oštećenje.
Slika 1. Tablica vrsta, koeficijenata i iznosa osobnog odbitka
Izvor: Narodne novine (2018) Zakon o porezu na dohodak [online]. Zagreb: NN d.d., 115/16, 106/18
Uzdržavanim članovima smatraju se bračni drugovi, roditelji, djeca nakon prvog zaposlenja,
te punoljetne osobe za koje porezni obveznik skrbi. Potrebno je napomenuti kako je i za
uzdržavanu djecu nakon završetka redovnog školovanja pa do prvog zapošljavanja, moguće
koristiti odbitak. Osobama s invaliditetom smatraju se porezni obveznik ili uzdržavani članovi
uže obitelji i djeca kojima je utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.21 Također, poreznom
obvezniku se uvećava osobni odbitak za iznos plaćenog obveznog zdravstvenog osiguranja
19 Ibid, čl. 14, st. 1 – st. 3, st. 8 20 Ibid, čl. 17, st. 1 21 Ibid, čl. 14, st. 5 – st. 7
9
(ako nije drugačije osiguran) do visine propisanog iznosa. Osobni odbitak može se uvećati i
za darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu uplaćenim na žiroračun, do 2% utvrđenih
primitaka, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i
vjerske svrhe.22
Ukoliko dođe do promjena tijekom mjeseca korištenja osobnog odbitka, on se zaokružuje na
pune mjesece u korist poreznom obvezniku. Moguća je situacija da više osoba uzdržava
člana/ove te se tada osobni odbitak raspoređuje ravnomjerno, ukoliko se porezni obveznici ne
dogovore drugačije.23 Ukoliko porezni obveznik koristi uvećanje osobnog odbitka navedenog
u tablici pod točkom 13., isključuje se mogućnost korištenja osobnog odbitka pod točkom
12.24 Godišnje porezne stope iznose 24% i 36% dok je granica iznos od 360.000,00 kn25 čime
se dobiva mjesečni iznos od 30.000,00 kn.
Dohodak od nesamostalnog rada definira se kao „razlika između primitaka priteklih u
poreznom razdoblju (...) i izdataka nastalih u istom razdoblju (...)“.26 Primicima po osnovi
nesamostalnog rada smatraju se svi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku po
osnovi radnog odnosa, bilo to u novcu (to su plaće, naknade, potpore i nagrade iznad
propisanih iznosa, premije osiguranja te svi drugi primici vezani uz radni odnos) ili u naravi
(korištenje zgrada, prometnih sredstva, odobrene povoljnije kamate po kreditima i druge
pogodnosti). Izdacima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se uplaćeni doprinosi za
obvezna osiguranja iz primitaka.27
Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava, obustavlja i uplaćuje
poslodavac i isplatitelj plaće. Obračunava se od iznosa svih primitaka umanjenog za
doprinose iz plaće i iznos mjesečnog osobnog odbitka, po stopi od 24% do 30.000,00 kn te
36% iznad tog iznosa.28 Dobiveni iznos još se umanjuje ukoliko radnici imaju prebivalište na
22 Ibid, čl. 15 23 Ibid, čl. 17, st. 4 i 5
24 Porezna uprava: Osobni odbitak [online]. Zagreb: Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Dostupno na:
https://www.porezna-uprava.hr/baza_znanja/Stranice/OsobniOdbitak.aspx [10. kolovoz 2019.] 25 Narodne novine (2018) Zakon o porezu na dohodak, Op. cit., čl. 19 26 Ibid, čl. 20 27 Ibid. 28 Ibid, čl. 24
10
području jedinica lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu po stupnju razvijenosti29
(umanjuje se za 50%) i na području Grada Vukovara (oslobođeni plaćanja poreza).30
Porezna kartica je dokument na temelju kojeg se utvrđuje osobni odbitak pojedinca te
pripadnost općini/gradu, podaci koji su bitni za utvrđivanje poreza na dohodak od
nesamostalnog rada. Poreznu karticu radnika kod sebe drže poslodavci odnosno isplatitelji
primitaka/plaće cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa, a dostavlja je Porezna uprava putem
sustava ePorezna ili je izdaje u papirnatom obliku. Porezni obveznik dužan je Poreznoj upravi
javiti svaku promjenu koja utječe na obračun neoporezivog dijela dohotka (npr. promjena
prebivališta, uzdržavanih članova) i to u roku od 30 dana od nastanka te promjene dok su
evidentirane promjene poslodavci dužni primijeniti pri sljedećim isplatama plaće.31
Poslodavci, odnosno isplatitelji obvezni su voditi evidencije (čiji su obvezni elementi
propisani pravilnikom od strane Ministarstva financija) o isplaćenim primicima po osnovi
nesamostalnog rada te o obustavljenom i uplaćenom predujmu porezu na dohodak, kao i
dostavljati ih Poreznoj upravi u obliku izvješća na propisani način.32
Za obveznike poreza na dohodak po samostalnoj djelatnosti postoje određene olakšice i
oslobođenja od plaćanja te poticaji zapošljavanja, ukoliko radnike zaposle na neodređeno
vrijeme. Naime, poslodavci radnicima umanjuju plaćanje poreza na dohodak za 50% ako
radnik prebiva na području potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave
razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara.33
Također, poslodavcima se umanjuje iznos ukupno isplaćenog troška plaće u smislu
oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću osobama koje se prvi put zapošljavaju. To pravo
na umanjenje troškova plaće, poslodavac može koristiti godinu dana od novog zaposlenja, a
iznimno tri godine ako se radi o osobi s invaliditetom.34
29 Navedena podjela jedinica lokalne samouprave vidljiva je u Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN br. 132/17) 30 Narodne novine (2018) Zakon o porezu na dohodak, Op. cit., čl. 43 31 Ibid, čl. 26 32 Ibid, čl. 27 33 Ibid, čl. 43 34 Ibid, čl. 44
11
Pravilnik o porezu na dohodak35 (u daljnjem tekstu: PravDOH) detaljnije uređuje i objašnjava
provedbu ZakDOH-a te način izvještavanja o doprinosima za obvezna osiguranja Zakona o
doprinosima. U nastavku će biti iznesene temeljne odredbe o plaći sukladno PravDOH-u.
Neoporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se iznosi što ih poslodavac
isplaćuje svojim radnicima, i to36:
▪ potpore u slučaju smrti radnika do 7.500,00 kn
▪ jednokratne potpore u slučaju smrti uže obitelji radnika do 3.000,00 kn
▪ potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kn/god.
▪ prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn/god.37
▪ dar djetetu do 15 godina starosti do 600,00 kn/god.
▪ naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini
stvarnih izdataka
▪ naknade za korištenje privatnog automobile u službene svrhe do 2,00 kn/km
▪ i druge naknade (nagrade radnicima za navršene godine staža, otpremnine, …)
Osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, dostavljaju
izjavu o omjeru, odnosno postotku raspodjele odbitka te podatke o imenima, prezimenima i
osobnom identifikacijskom broju osoba s kojima dijele odbitak.38 Osobni odbitak koristi se
samo kod onog poslodavca kod kojeg se nalazi porezna kartica radnika. Ukoliko radnik u
istom razdoblju ostvaruje primitke kod drugih poslodavaca, oni prilikom obračuna poreza ne
uzimaju u obzir osobni odbitak.39
Ako se radi o primicima u naravi, vrijednost tih primitaka određuje se prema njihovoj tržišnoj
vrijednosti u mjestu davanja te uključuje i porez na dodanu vrijednost.40
Prema PravDOH-u „(...) podatke o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za
obvezna osiguranja putem Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima
za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD (dalje u tekstu: Obrazac JOPPD) dostavljaju
35 Narodne novine (2017) Pravilnik o porezu na dohodak [online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 10/17
36 Ibid, čl. 7, st. 2 (u skladu s odredbama čl. 9. st. 1. točke 9. ZakDOH-a)
37 Ukoliko se prigodna nagrada isplaćuje radniku koji u godini dana radi kod dva ili više poslodavaca, radnik je
dužan poslodavcu/ima dostaviti pisanu izjavu u kojem iznosu je ostvario neoporezivu nagradu za tu godinu te se
tada neoporezivo isplaćuje samo razlika do maksimalno propisanog iznosa. 38 Narodne novine (2017) Pravilnik o porezu na dohodak, Op. cit., čl. 16, st. 1 39 Ibid, čl. 28 40 Ibid, čl. 22
12
isplatitelji primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili ostali obveznici sukladno posebnim
propisima (...)“ postoji obveza dostavljanja podataka, između ostalog, za primitke po dohotku
od nesamostalnog rada te za obračun doprinosa41. Navedeni podaci dostavljaju se za potrebe
registra poreznih obveznika Porezne uprave te za potrebe Središnjeg registra osiguranika.42
Obrazac JOPPD podnosi se elektroničkim putem preko sustava ePorezna kada se dostavlja
izvješće za više od 3 porezna obveznika/radnika43 na dan isplate primitka/dospijeća obveze
uplate poreza na dohodak/obračuna i uplate doprinosa ili najkasnije sljedeći radni dan.
Iznimno za oporezive primitke i/ili primitke s obvezom doprinosa u naravi rok za dostavu
Obrasca JOPPD je 15. dan u mjesecu za prethodni mjesec.44 Ovlaštena osoba podnositelja
izvješća potpisuje Obrazac JOPPD te ujedno svojim potpisom (vrijedi i za elektronički potpis)
jamči za točnost podataka.45
Obrazac JOPPD sadrži podatke o svim fizičkim osobama i visini njihovih primitka te
obračunanom i uplaćenom porezu i prirezu poreza na dohodak i doprinosima za obvezna
osiguranja za jedno izvještajno razdoblje46; a sastoji se od stranice A (oznaka, vrsta i
podnositelj izvješća, obveznik plaćanja, broj fizičkih osoba za koje se podnosi izvješće,
ukupan iznos obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ukupan
iznos obračunanog doprinosa i drugo) i stranice B (OIB podnositelja, oznaka i vrsta izvješća,
redni broj stranice i retka, šifra općine/grada prebivališta/ uobičajenog boravišta i rada; OIB,
ime i prezime i oznaka stjecatelja primitka, oznaka vrste radnoga vremena, ukupan broj
odraženih i neodrađenih sati rada, razdoblje obračuna, ukupan iznos oporezivog primitka te
osnovica za obračun, iznosi obračunati doprinosa, izdatak, dohodak, osobni odbitak, porezna
osnovica, predujam poreza na dohodak, oznaka i iznos neoporezivog primitka, iznos za
isplatu te ukupan iznos i drugo).47
Ukoliko se nakon slanja Obrasca JOPPD utvrdi da su neki podaci netočni, isti je moguće
ispraviti ili nadopuniti na način da se podnosi novi Obrazac JOPPD s oznakom izvješća 2 za
41 Radi se o podacima o vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici za obračun doprinosa, razdoblju obveze,
osiguranicima koji koriste određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima i o drugim podacima. 42 Narodne novine (2017) Pravilnik o porezu na dohodak, Op. cit., čl. 77, st. 1 i 9
43 Ibid, čl. 77, st. 5 44 Ibid, čl. 79, st. 1 i 5 45 Ibid, čl. 77, st. 7 46 Ibid, čl. 80 47 Ibid, čl. 81., st. 1 i čl. 82., st. 1
13
ispravak ili 3 za dopunu – ali isti dan je moguće podnijeti samo 1 ispravak i 1 dopunu.48
Ukoliko Obrazac JOPPD nije zaprimljen zbog logičkih, matematičkih ili formalnih
nedostataka, sustav ePorezne javlja grešku te tada nije potrebno podnositi ispravak već se
ponovno dostavlja izvorno izvješće.49
2.3. Ostali zakonski propisi koji uređuju termin plaća
Zakon o doprinosima (u daljnjem tekstu: ZODO)50 propisuje obvezu obračunavanja i plaćanja
doprinosa kako bi se iz njih financirala obvezna osiguranja, zatim definira vrste doprinosa,
osnovice i stope za obračun, razlikuje obveznika obračunavanja i obveznika plaćanja
doprinosa, utvrđuje rokove izvještavanja i drugo.
Prema ZODO-u, obveznim osiguranjima smatraju se obvezno mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti (15%), zatim obvezno mirovinsko osiguranje za starost na
temelju individualne kapitalizirane štednje (5%) te obvezno zdravstveno osiguranje (16,5%).51
Doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti te obvezno
zdravstveno osiguranje plaćaju se u korist računa državnog proračuna, dok se doprinosi za
obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje uplaćuju na
osobni račun člana obveznog mirovinskog fonda, što se odvija putem uplatnog računa
Središnjeg registra osiguranika.52
Sve odrednice doprinosa ovise o radnom i/ili socijalnom statusu osiguranika. Za osiguranika
po osnovi radnog odnosa, obveznik doprinosa iz osnovice (doprinos za MIO) je sam
osiguranik, dok je obveznik doprinosa na osnovicu (doprinos za ZO) poslodavac ili druga
osoba koja osiguraniku isplaćuje plaću.53 Osoba zadužena za obračunavanje i isplaćivanje
svih doprinosa jest poslodavac, odnosno druga osoba koja isplaćuje plaću.
48 Navedene oznake izvješća su generalne, dok čl. 81, st. 3 Pravilnika obavještava o svim oznakama koje je
moguće unijeti prilikom ispravka, odnosno dopune Obrasca JOPPD.
49 Narodne novine (2017) Pravilnik o porezu na dohodak, Op. cit., čl. 83, st. 1 i 2
50 Narodne novine (2018) Zakon o doprinosima [online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 84/08, 152/08, 94/09,
18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41714, 143/14, 115/16, 106/18 51 Osiguranici mogu biti osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja, odnosno plaćati doprinos za obvezno
mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, po stopi od 20%. Stope doprinosa su uzete iz čl. 13 i
14 Zakona – čl. 2., st. 1 ZODO-a. 52 Narodne novine (2018) Zakon o doprinosima, Op. cit., čl. 13 i 14, čl. 17 53 Ibid, čl. 18 – čl. 20
14
Mjesečna osnovica po kojoj se obračunavaju doprinosi jest sam iznos plaće (misli se na bruto
plaću).54 Istovremeno s obračunom i isplatom plaće, obračunavaju se i dospijevaju doprinosi
iz i na plaću.55 Ministar financija objavljuje iznose osnovica koje onda vrijede za obračun
doprinosa za naredno obračunsko razdoblje. One su propisane kao umnožak iznosa prosječne
plaće i određenog koeficijenta - za najnižu mjesečnu osnovicu koeficijent je 0,35 dok za
najvišu iznosi 6,0.56 Navedeno je definirano Naredbom o iznosima osnovica za obračun
doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu57 pa tako najniža mjesečna osnovica iznosi
3.210,24 kn dok je najviša osnovica 50.688,00 kn. Valja dodatno napomenuti kako osnovica
ostaje bruto plaća, ali se za izračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, za bruto plaće veće
od iznosa najviše osnovice, primjenjuje iznos od 50.688,00 kn. Za doprinose za zdravstveno
osiguranje ne postoji ograničenje na najvišu osnovicu.58
Zakon o minimalnoj plaći propisuje način utvrđivanja najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće
isplaćene radniku za jednu kalendarsku godinu (svakom godinom utvrđeni iznos raste), za rad
u punom radnom vremenu, dok se za rad u nepunom radnom vremenu minimalna plaća
utvrđuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Iznos utvrđene minimalne plaće ne sadrži
povećanja plaće zbog prekovremenog, noćnog i rada nedjeljom, blagdanom ili drugim,
zakonom utvrđenim, neradnim danom.59 Uredba o visini minimalne plaće za 2019. godinu
glasi: „Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2019.
godine utvrđuje se u bruto iznosu od 3.750,00 kuna.“60
Još jedan pravilnik koji uređuje potreban sadržaj obračuna isplaćene i neisplaćene plaće
(ukoliko plaća nije isplaćena na dan dospjelosti) i naknade plaća, a donosi ga ministar rada i
mirovinskoga sustava jest Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili
otpremnine.61
Prema spomenutom Pravilniku, obračun plaće treba sadržavati podatke o poslodavcu
(tvrtku/ime i prezime, sjedište/adresu – ovisno je li poslodavac pravna, odnosno fizička osoba,
54 Ibid, čl. 21 55 Ibid, čl. 24 56 Ibid, čl. 200, 205 i 254 57 Narodne novine (2019) Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019.
godinu [online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 1/19 58 Dražić Lutilsky, I. et al. (2015) Računovodstvo poreza. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 65
59 Narodne novine (2018) Zakon o minimalnoj plaći [online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 118/2018, čl. 3 i 6 60 Narodne novine (2018) Uredba o visini minimalne plaće [online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 109/18
61 Narodne novine (2017) Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine [online]. Zagreb:
Narodne novine d.d., 32 /15, 102/15, 35/17
15
OIB i IBAN broj računa), zatim podatke o radniku (ime i prezime, adresu, OIB i IBAN),
razdoblje na koje se plaća ili naknada plaće odnosi i isplaćuje, kao i podatke o ostvarenim
satima o kojima ovisi iznos plaće/naknade plaće koji radnik dobiva. Ti podaci odnose se na
ostvarene sate rade (koji trebaju biti raspoređeni po vrstama kao npr. redovan rad, rad
blagdanom, rad noću, prekovremeni rad), sate pripravnosti te sate po kojima radnik ostvaruje
naknadu plaće (iskazani sati za godišnji odmor, neradni dan, plaćeni dopust, privremene
nesposobnosti za rad zbog bolesti, neopravdani izostanak radnika) i druge. Obračun plaće
sadržava i ostale ugovorene dodatke i primitke, podatak o osnovici za obračun doprinosa, kao
i vrste i iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće (za I. i II. stup mirovinskog
osiguranja) i na plaću (doprinos za zdravstveno osiguranje), podatke o dohotku, iznosu poreza
i prireza (uz iskazan osnovni odbitak te poreznu osnovicu i stope), zatim utvrđeni iznos
plaće/naknade plaće, iznos i vrstu obustave, konačan iznos za isplatu i datum isplate. Ukoliko
neke od navedenih vrsta sati pojedini radnik nema taj mjesec za koji se sastavlja obračun,
poslodavac ih nije dužan navoditi na obrascu. Obračunske isprave uređene ovim Pravilnikom,
poslodavac je dužan čuvati najmanje šest godina.62
Zakon o mirovinskom osiguranju uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti (tzv. I. stup), koji uz obvezno mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane štednje (tzv. II. stup) i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na
temelju individualizirane kapitalizirane štednje čine sustav mirovinskog osiguranja u
Republici Hrvatskoj.63 HZMO brine o ostvarivanju prava osiguranika I. stupa, između ostalog
zbog smanjene radne sposobnosti ili njenog djelomičnog gubitka.64 „Sredstva za mirovinsko
osiguranje osiguravaju osiguranici, poslodavci, drugi obveznici doprinosa određeni zakonom
i Republika Hrvatska.“65 dok su obvezno osigurani svi radnici zaposleni u Republici
Hrvatskoj.66
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) provodi obvezno zdravstveno osiguranje,
na koje su se, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu:
ZOZO), obvezne osigurati sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a to su, između
62 Ibid, čl. 2 i 3, čl. 8 63 Narodne novine (2018) Zakon o mirovinskom osiguranju [online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 157/13,
151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18, čl. 1 64 Ibid, čl. 2 i 5 65 Ibid, čl. 6, st. 1 66 Ibid, čl. 9
16
ostalog, i osobe u radnom odnosu.67 Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju
pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade.68 Pravo na novčane naknade odnosi
se na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad69 koju je do prva 42 dana
privremene nesposobnosti/bolovanja dužan isplaćivati poslodavac, dok za bolovanje od 43.
dana ostvaruje pravo povrata obračunate i isplaćene naknade od HZZO-a ili državnog
proračuna (i dalje je poslodavac obavezan obračunavati), i to u roku od 45 dana od primitka
zahtjeva za povrat.70
Prema ZOZO-u slijedi: „Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini
prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u
kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, neovisno o tome
na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano.“ Pod
navedenim se podrazumijeva redovita mjesečna plaća te naknada plaće za vrijeme odsutnosti
s radnog mjesta osigurane osobe.71
Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće. Uvjet za ostvarivanje
propisane naknade na koju se odnose prethodni navodi, jest ostvaren staž na temelju radnog
odnosa od najmanje 9 mjeseci neprekidno (gledano unutar jedne godine) ili 12 mjeseci s
prekidima u posljednje dvije godine.72
67 Narodne novine (2018) Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju [online]. Zagreb: Narodne novine d.d.,
80/13, 137/13, 15/18, čl. 3, 4 i 7 68 Ibid, čl. 17 69 Ibid, čl. 36 70 Ibid, čl. 40 i 41 71 Ibid, čl. 54, st. 1 i 2 72 Ibid, čl. 55 i 56
17
3. SPECIFIČNOSTI EVIDENTIRANJA OBRAČUNA PLAĆA
Plaća, kao glavni izvor materijalne sigurnosti zaposlenika, ima veliku ulogu u ekonomskoj i
društvenoj dobrobiti pojedinca. Naknadu za posao koji obavljaju, zaposlenici mogu smatrati
prihodom proizašlim iz razmjene između sebe i poslodavca (oni ulažu svoje vrijeme i energiju
na radnom mjestu, ali i u obrazovanje i usavršavanje), pravom koje proizlazi iz pripadnosti
tom poduzeću ili nagradom za obavljeni posao.73 Svaki zaposlenik na to gleda drugačije, ali
svaki od njih opravdano očekuje prigodnu kompenzaciju za svoj trud i rad.
Različiti autori različito definiraju termin plaća, pa tako je Mlinarić i Obradović (2006)
definiraju kao „iznos novca koji radniku na temelju radnoga odnosa, pripada za obavljeni
rad najmanje jednom na mjesec“74 dok Božina et. al (2015) kažu da je plaća „naknada
radniku za njegov rad u radnom odnosu kod poslodavca koji se zasniva dvostranim ugovorom
o radu sklopljenim između radnika i poslodavca, a u skladu s propisima iz područja radnog
prava.“75 i „osobni primitak koji osigurava radniku ne samo podmirenje svakodnevnih
potreba nego i pravo na naknadu i kada ne radi, kao što je spriječenost za rad zbog bolesti,
rodiljnog i roditeljskog dopusta, kada ne radi za vrijeme blagdana, godišnjeg odmora i, na
kraju, primitak kada koristi zasluženu mirovinu.“76 iako Zakonom o radu, sam pojam plaće
nije eksplicitno definiran te se većina autora priklanja tome.
Plaća se prvenstveno uređuje ugovorom o radu, i predstavlja jednu od njegovih temeljnih
odrednica. Ako ugovor o radu ne predviđa definiranje samog iznosa plaće, mora upućivati na
druge propise kojima se plaća određuje, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu (ukoliko nije
sklopljen kolektivni ugovor, a poslodavac zapošljava više od 20 radnika). Kolektivni ugovor
obvezuje poslodavca da radniku ne smije obračunati i isplatiti plaću koja je manja od iznosa
ugovorenog tim ugovorom. Pravilnikom o radu plaće se uređuju samo u slučaju ako
prethodno nisu uređene kolektivnim ugovorom, a moguć je i sporazum između radničkog
vijeća i poslodavca (iako to rijetko postoji u praksi). U slučaju da je plaća istovremeno
73 Milkovich, G. T. i Newman, J. M. u suradnji s Milkovich, C. (2006) Plaće i modeli nagrađivanja. Zagreb:
Mashmedia,
str. 29-30 74 Mlinarić, V. i Obradović Ž. (2006) Plaće. Zagreb: TIM press, str. 14 75 Božina, A. et al. (2015) Obračun plaća, nadoknada, drugog dohotka uz prikaz u JOPPD-u : primjena u praksi.
Zagreb: RRiF plus, str. 1 76 Ibid.
18
različito uređena u više od jednog navedenih ugovora/pravilnika, radnik ima pravo na onu
plaću koja je za njega najpovoljnija.77
Određenja plaće Zakonom o radu odnose se na bruto iznos. Isto je i kod sklapanja ugovora,
ako nije drugačije navedeno. Ugovorom se može odrediti plaća i u neto iznosu, no tada bi
promjene poreznih olakšica ili opterećenja zaobišle radnika i radnik te promjene ne bi osjetio
s obzirom da bi mu se uvijek isplaćivao isti iznos plaće. Međutim, zabranjena je isplata samo
neto plaće radniku. Posebnim je propisima uređen obračun i isplata doprinosa iz i na plaću te
poreza (i prireza) na dohodak, a poslodavac je obavezan k uvijeisplatiti bruto iznos plaće.78
Prihodi radnika različiti su te se dijele na ukupnu plaću i relacijske dobitke. Ukupna plaća
sastoji se od osnovne plaće (iznos u gotovini dobiven za obavljeni rad), dodatka za postignuće
ili tzv. povišice (znak priznanja s obzirom na radni učinak), poticaja (postoji razlika od
prethodnih s obzirom da se za svako razdoblje obračuna plaće moraju iznova zaraditi te je
moguć iznos unaprijed poznat, i prije nego se zavrijedi) te raznih pogodnosti (mirovina,
zdravstveno osiguranje i sl.) dok su relacijski dobici na psihološkoj bazi kao npr. mogućnost
usavršavanja, status, izazovan posao.79
Posebno je važno napomenuti kako za neki određeni posao na tržištu nema jedinstvene tržišne
cijene s obzirom da različiti poslodavci postavljaju različite razine plaća, namjerno plaćajući
nekog više ili manje u odnosu na druge. Isto tako plaća je jedan od ključnih čimbenika u
odluci o ostanku ili odlasku iz poduzeća.80
3.1. Struktura plaća i naknada plaća radnika
Kao što je već i spomenuto (iako se kod različitih autora javljaju slični, ali ne isti nazivi),
plaća se sastoji od osnovne plaće, dodataka na plaću te stimulativnog dijela plaće. Osnovna
plaća predstavlja plaću za redovan rad koju radnik prima za svoju stručnost na radnom mjestu
proizašlu iz prethodnog radnog iskustva i obrazovanja te svoje požrtvovnosti i zalaganja, a
koja je prethodno ugovorena između poslodavca i radnika. U nekim poduzećima, osnovna
plaća određuje se kao umnožak unaprijed određenog koeficijenta radnog mjesta i osnovice na
razini cijelog poduzeća. Dodatke na plaću radnik ostvaruje ako radi u posebnim i otežanim
uvjetima rada. To mogu biti uvjeti koji utječu na njegovo zdravlje i sposobnost za rad ili pak
77 Rožman, K. (2009) Plaće - izvori prava i sustavi plaća. Radno pravo, 4, str. 4-5 78 Ibid., str. 6 79 Milkovich, G. T. i Newman, J. M. u suradnji s Milkovich, C., Op. cit., str. 31-33 80 Milkovich, G. T. i Newman, J. M. u suradnji s Milkovich, C., Op. cit., str. 220 i 321-322
19
uvjeti koji umanjuju kvalitetu života samog radnika ili njegove obitelji. Radnik sam, svojim
predanim radom i postizanjem ciljeva, zacrtanih od strane njegova poslodavca, ostvaruje
stimulacije na plaću kao novčanu nagradu, odnosno kompenzaciju.81
Dodaci na plaću očituju se u isplaćivanju povećane plaće u slučaju otežanih uvjeta rada,
prekovremnog i noćnog rada, rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim, Zakonom
određenim, neradnim danom.82 Iako Zakonom nije točno određeno koliko bi to povećanje
trebalo iznositi, i ono se ugovara između poslodavca i radnika, u praksi su se ipak uvriježili
postoci koji se u većini slučajeva primjenjuju, i to povećanje satnice za prekovremeni rad za
50%, noćni rad za 30-35%, rad nedjeljom 35%, blagdanom i neradnim danom 50%. Javljaju
se i dodaci na plaću za smjenski rad (kada se u jednakim ritmovima izmjenjuje raspored rada
radnika npr. dnevno ili tjedno; za 10%), na radni staž (0,5% za svaku godinu radnog staža,
bilo cjelokupan ili ostvaren kod pojedinog poslodavca) te za troškove prehrane tijekom
radnog vremena.83
Dodatak za topli obrok te dodatak na radni staž sve više se zamjenjuju različitim varijabilnim
oblicima plaće, odnosno stimulacijama koje su postale sve poželjnije zbog razvijanja sustava
nagrađivanja te zbog svog pozitivnog doprinosa na rezultate poslovanja. Stimulativni dio
plaće veže se uz postignute iznadprosječne rezultate rada, preuzete dodatne radne zadatke u
obliku vođenja aktivnosti, sudjelovanja u projektima i sl. Kako bi se što više suzbio
subjektivan pristup ocjenjivanju doprinosa radnika, potrebno je jednoznačno odrediti kriterije
za dobivanje stimulacija, te radnike upoznati s njima, ali ih i uključiti u samo određivanje.84
Naknada plaće je zapravo korištenje prava kojima se „osiguraniku privremeno nesposobnom
za rad uzrokovanim zdravstvenim stanjem, odnosno spriječenim za rad iz drugih okolnosti
(...) osigurava određena novčana sigurnost zbog izgubljene zarade s osnova svog rada.“85 U
nastavku slijedi način priznavanja i obračunavanja najčešćih oblika naknada plaća.
81 Sirovica, K. et al. (2004) Obračun plaća i porez na dohodak. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika, str. 103 82 Mlinarić, V. i Obradović Ž. (2006) Plaće. Zagreb: TIM press, str. 26 83 Sirovica, K. et al., Op.cit., str. 104-105 84 Mlinarić, V. i Obradović Ž., Op.cit., str. 26-27 85 Pap, J. i Mirković, N. (2015) Utvrđivanje osnovice za obračun naknade plaće. Računovodstvo i financije, 61,
2, str. 153
20
Naknada plaće za godišnji odmor
Godišnji odmor postoji zbog očuvanja zdravlja radnika i obnove njegovih psihofizičkih
sposobnosti. Svaki radnik ima pravo na godišnji odmor koji ne može biti kraći od 4 tjedna86,
dok poslodavac ima obvezu to mu omogućiti. Prema Zuber (2017) „za vrijeme provedeno na
godišnjem odmoru, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini prosječne plaće
prethodna tri mjeseca.“ Isti uvjeti godišnjeg odmora moraju se omogućiti svim radnicima,
bez obzira jesu li zaposleni na puno ili nepuno radno vrijeme, na određeno ili neodređeno te
neovisno o tome koliko je godišnjeg odmora radnik iskoristio kod prethodnog poslodavca.
Jedino je razlika u opsegu godišnjeg odmora kojeg će pojedini radnici ostvariti, hoće li to biti
puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora. Onaj radnik kojemu je to prvo zaposlenje te radnik
koji je imao prekid duži od osam dana, između dva radna odnosa, pravo na puni godišnji
ostvaruju tek nakon šest mjeseci trajanja radnog odnosa kod trenutnog poslodavca. 87
U godišnji odmor se ne uračunavaju blagdani i neradni dani, dani kada radnik koristi pravo na
bolovanje zbog privremene nesposobnosti za rad, dani plaćenog dopusta kao i razdoblje
rodiljnog i roditeljskog dopusta. Specifičnost je da se dani tjednog odmora (to je za većinu
poslova - nedjelja) ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora, dok se razdoblje otkaznog
roka ubraja. Poslodavci imaju obvezu do 30. lipnja tekuće godine odrediti raspored korištenja
godišnjih odmora radnika za tu godinu te o tome obavijestiti radnika najmanje 15 dana
unaprijed.88 Radnik se, prema zakonu, ne može odreći prava na godišnji odmor te mu
poslodavac ne smije isplatiti naknadu plaće umjesto korištenja tog prava. 89
Za dane godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće za sve one dane, odnosno sate,
koje bi prema tjednom rasporedu rada trebao raditi. To je tako s obzirom da je naknada plaće
zapravo zamjena za pravo na plaću, pa radnik ne može primati naknadu plaće za dane koje, da
nije na godišnjem odmoru, ne bi ni radio. Kao što je već spomenuto, radnik ima pravo na
86 Godišnji odmor može trajati i duže od najkraće predviđenog te se to računa na način da se na početni broj dana
dodaju dani prema unaprijed utvrđenim kriterijima (npr. starost radnika, godine radnog staža, složenost poslova i
otežani radni uvjeti, socijalni kriteriji). Iako u propisima stoji stavka o godišnjem odmoru izraženom u tjednima,
njegovo trajanje se iz jednostavnosti obračuna utvrđuje brojem radnih dana. 87 Zuber, M. (2019) Pravo radnika na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora za 2019. godinu. Računovodstvo i
financije, 65, 6, str. 72 i 75 88Zuber, M. (2017) Pravo na godišnji odmor i naknada za neiskorišteni godišnji odmor. Računovodstvo i
financije, 63, 6, str. 96 89 Božina, A. (2015) Naknada za neiskorišteni godišnji odmor i JOPPD. Računovodstvo, revizija i financije, 4,
str. 53
21
naknadu plaće u visini prosječne plaće koju je ostvario u posljednja tri mjeseca prije
korištenja godišnjeg odmora. U slučaju da radnik ta tri mjeseca nije primao plaću, gleda se
prosječna plaća koju bi ostvario da je u ta tri mjeseca radio. Ukoliko se iznos naknade plaće
određuje u visini plaće koju bi radnik ostvario da radi, poslodavac je obavezan izračunati po
oba pravila (zadnja tri mjeseca i kao da radi) te obračunati naknadu za godišnji odmor po
principu koji je povoljniji za radnika.90
Radnik ima pravo i na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor za sve situacije prestanka
radnog odnosa, uz pretpostavku da nije iskoristio pravo na godišnji odmor. Ta naknada može
se isplatiti zajedno s plaćom u idućem mjesecu za prethodni mjesec rada ili na dan prestanka
radnog odnosa. Naknada se uređuje u visini naknade plaće koja bi bila isplaćena radniku da je
iskoristio godišnji odmor. Specifično je da je u poreznom smislu to bruto plaća, ali bez
mogućnosti ostvarivanja oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću (za prvo zapošljavanje i
osobe mlađe od 30 godina). U obrascu JOPPD iskazuje se kao primitak koji se odnosi na
cijelu godinu te se ne prikazuje broj sati.91
Naknada plaće za vrijeme bolovanja
U slučaju privremene nesposobnosti za rad koje su navedene u ZOZO-u, osiguranik ostvaruje
pravo na naknadu za bolovanje, koja se obračunava i u dane blagdana i neradnih dana (s
obzirom da bi tada radnik, da radi, primao naknadu plaće za blagdane i neradne dane). Prema
odredbama ZOZO-a, za prva 42 dana bolovanja, odnosno 7 dana (za invalida rada) naknadu
obračunava i isplaćuje poslodavac, odnosno pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba sa invaliditetom, dok od 43. dana, odnosno 8. dana, ima pravo na povrat
od HZZO-a. Potrebno je dodatno istaknuti da naknade koje su na teret poslodavca, podliježu
plaćanju doprinosa i poreza, isto kao i plaća za redovan rad. Iznimka su bolovanje zbog njege
djeteta ili supružnika, pratnja osiguranika u drugo mjesto radi liječenja te bolovanje zbog
ozljede ili profesionalne bolesti koje od prvog dana terete HZZO.92
Naknada plaće utvrđuje se na temelju isplaćene plaće za prethodnih šest mjeseci rada, u koju
uz osnovnu plaću, mogu biti uključeni i određeni dodaci, čak i isplaćena naknada za
bolovanje na teret poslodavca, međutim povremene isplate kao npr. božićnice, uskrsnice,
90 Zuber, M. (2019) Op. cit., str. 75-76 91 Zuber, M. (2017) Op.cit., str. 99-100 92 Božina, A. et al. (2015) Obračun plaća, nadoknada, drugog dohotka uz prikaz u JOPPD-u : primjena u praksi.
Zagreb: RRiF plus, str. 320-322
22
regres, nagrade za radne rezultate moraju se izbaciti prilikom obračuna. Kako bi se naknada
mogla utvrditi, potrebno je da su isplaćene makar dvije plaće, ili čak samo dvije isplate koje
se mogu odnositi samo na dio mjeseca. Ukoliko je isplaćena samo jedna ili nijedna plaća, ne
postoji osnovica za utvrđivanje naknade i uzima se plaća isplaćena do dana nastanka
osiguranog slučaja.93
U slučaju da je osiguranik u posljednjih 6 mjeseci bio zaposlen i primao plaću od dva ili više
poslodavaca, osnovica za naknadu plaće izračunava se na temelju svih isplaćenih plaća
tijekom 6 mjeseci koji prethode nastupanju osiguranog slučaja. Svaki poslodavac radniku daje
tiskanicu potvrde o plaći (tzv. obrazac ER-1) koja, uz podatke o obvezniku uplate doprinosa i
samom osiguraniku, sadrži podatke o isplaćenim plaćama (razdoblje isplate, bruto i neto iznos
plaće, broj sati rada ili sati odsutnosti te na temelju toga izračunatu bruto i neto satnicu
prosječne plaće) u referentnom razdoblju.94
U slučaju tzv. neprekidnog bolovanja, kojim se smatra neprekidno bolovanje zbog istog
uzroka bolovanja, bolovanje bez ijednog dana prekida te nastavno bolovanje (kada postoji
prekid od jednog do 30 dana, ali se radi o istoj šifri bolesti) primjenjuje se jednom utvrđena
osnovica za obračun naknade plaće za cijelo vrijeme trajanja neprekidnog bolovanja.95
Najniži iznos naknade plaće ne smije biti ispod 70% izračunate osnovice za naknadu,
istovremeno uvažavajući odredbu da mjesečni iznos naknade za puno radno vrijeme ne smije
biti niži od 25% proračunske osnovice96 što iznosi 831,50 kn. Postotak od 70% primjenjuje se
za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja, nakon čega je propisana naknada od 80%.
Međutim, nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagnoze, naknada pada na
50% zadnje isplaćene naknade plaće na osnovu tog bolovanja.97 Ukoliko naknada plaće ide na
teret HZZO-a, propisan mjesečni iznos naknade plaće je maksimalno iznos proračunske
osnovice uvećan za 28%, odnosno 4.257,28 kn. I ovdje postoji iznimka na korištenje rodiljnog
dopusta i prava na rad na pola radnog vremena, dopusta zbog smrti djeteta te za vrijeme
93 Ibid, str. 323-325 94 Pap, J. i Mirković, N. (2017) Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog korištenja
zdravstvene zaštite. Računovodstvo i financije, 63, 4, str. 118 95 Đukanović, LJ. (2009) Novčane naknade za vrijeme bolovanja. Zagreb: TEB - Poslovno savjetovanje, str. 25-
26 96 Proračunska osnovica za 2019. godinu iznosi 3.326,00 kn, a utvrđena je čl. 23, st. 2 Zakona o izvršavanju
Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, NN 113/2018. 97 Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika (2019) RIF-ove obavijesti 2019, dodatak uz RIF br.
1/2019.; Računovodstvo i financije, 65, 1
23
bolovanja zbog ozljede na radu (u iznosu 100% od osnovice), na koje se ne odnosi navedeni
limit.98
Kada se naknada plaće isplaćuje na teret HZZO-a, osiguraniku se gleda ima li ostvareni uvjet
prethodnog osiguranja, odnosno ima li staž osiguranja u HZZO-u od 9 mjeseci neprekidno ili
12 mjeseci s prekidima unutar 2 godine. Onim osiguranicima koji ne ispunjavaju taj uvjet,
pripada mjesečna naknada u visini od 25% proračunske osnovice, za puno radno vrijeme.99
Radnik ima pravo podnijeti prigovor HZZO-u ukoliko smatra da se poslodavac nije vodio
odredbama ZOZO-a i ostalih propisa prilikom utvrđivanja visine naknade plaće.100
Ostale naknade plaće
Uz naknadu za godišnji odmor (i neiskorišteni godišnji odmor) te privremenu nesposobnost za
rad, češće se javljaju i naknada za plaćeni dopust, za blagdane i neradne dane, zatim naknada
za roditeljski dopust te za rad u skraćenom radnom vremenu, naknada za dobrovoljno
darivanje krvi, naknada plaće u slučaju kada nisu provedene mjere zaštite na radu i druge.
Druga materijalna prava radnika
Materijalna prava radnika očituju se u izdacima za dnevnice (naknada za pokriće troškova
prehrane, pića i prijevoza za službena putovanja), terenskim dodacima (naknada za povećane
dnevne troškove zbog rada na terenu), troškovima prijevoza i smještaja na službenom putu, ali
i na posao i s posla (u visini stvarnih izdataka), troškovima stručnog usavršavanja radnika,
prigodnim nagradama (u koje se ubrajaju jubilarne nagrade za navršeni radni staž i prigodne
nagrade za Božić i Uskrs ili prije odlaska na godišnji odmor - regres), potporama i darovima
radnicima, otpremninama, i drugo.101
Materijalna prava radnik ostvaruje nevezano radi li na puno ili nepuno radno vrijeme, na
određeno ili neodređeno, ukoliko su prava kao takva određena ugovorom ili pravilnikom o
radu, kolektivnim ugovorom ili drugim propisima. U slučaju da neko pravo nije utvrđeno
spomenutim aktima, poslodavac nije obavezan isto isplatiti radniku te nije u prekršaju ukoliko
radnik zahtjeva isplatu. Suprotno tome, ako poslodavac želi isplatiti radniku neko od
98 Pap, J. i Mirković, N. (2015) Op. cit., str. 154 99 Ibid, str. 155 100 Đukanović, LJ., Op. cit., str. 5 101 Žager, K. et al. (2008 ) Osnove računovodstva: računovodstvo za neračunovođe. 2. izd. Zagreb: Hrvatska
zajednica računovođa i financijskih djelatnika, str. 219-220
24
materijalnih prava, na temelju odluke o isplati može postupiti i za radnika povoljnije od
ugovorenog. Na isti način je potrebno postupiti ukoliko je visina iznosa različito ugovorena u
svim spomenutim aktima.102
Prigodne nagrade su neoporezive godišnje nagrade ograničene na 2.500,00 kn po radniku,
nevezano koliko poslodavaca isplati koji dio tog iznosa. Ukoliko radnik radi kod dva ili više
poslodavca, ili je promijenio poslodavca unutar poreznog razdoblja za koje se isplaćuje
nagrada, obavezan je poslodavcu/ima prije isplate dostaviti pisanu izjavu u kojoj će biti
navedeno je li već u tekućoj godini primio neoporezivu prigodnu nagradu i u kojem iznosu
kako bi se iz navedenog moglo iščitati razlika koja se još uvijek može isplatiti u tekućoj
godini. Isti je slučaj i sa neoporezivom nagradom za radne rezultate koja je propisana, i
primjenjuje se od 01. prosinca 2018. godine, u iznosu od 5.000,00 kn godišnje po radniku. Na
poslodavcima se ostavlja određivanje kriterija po kojima će se nagrada isplaćivati, a
dozvoljena je i mjesečna isplata nagrade, ali isključivo kao dodatak na ugovorenu mjesečnu
plaću.103
Kao dodatnu nagradu koja je vezana uz rezultat poslovanja, poslodavac može s radnikom
dogovoriti i isplatu tzv. 13. plaće, odnosno bonusa vezanu uz razdoblje u kojem se rezultat
može utvrditi. Isplatu redovne plaće za prethodni mjesec rada te bonusa ovog tipa, tretira se
kao jedna isplata, te se kao takva, uz obračun i plaćanje obveznih doprinosa, i oporezuje
(oporezivanje se veže uz isti mjesec isplate).104
Plaća u naravi
Plaća u naravi dio je ukupne plaće zaposlenika te samim tim i dohodak od nesamostalnog
rada, a Spajić (2004) je definira kao „primici određeni u naravi, a ne u novcu i ostvaruju se u
obliku u kojemu su određeni, a ne u novcu.“105 Plaća u naravi ima isti porezni tretman kao i
plaća u novcu, stoga poslodavac mora obračunati i isplatiti doprinose na i iz plaće te porez i
prirez. Kako bi to bilo moguće, plaća u naravi mora se novčano izraziti te se njen novčani
102 Božina, A. (2014) Darivanje za blagdane u 2014. Računovodstvo, revizija i financije, 24, 12, str. 132 103 Zuber, M. (2018) Isplata nagrada i darova radnicima u 2018. godini. Računovodstvo i financije, 64, 12, str.
188-189 104 Bocak, V. (2018) Obračun i isplata bonusa (13. plaće) zaposlenicima. Računovodstvo i porezi u praksi, 11,
str. 157-162 105 Spajić, F. (2004) Plaće u naravi. Računovodstvo i financije, 50, 3 , str. 35
25
iznos utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti primitka s uključenim porezom na dodanu
vrijednost, a u mjestu davanja.106
Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstva, povoljnije kamate pri
odobravanju kredita te razne druge pogodnosti dane radnicima. Postoje načini utvrđivanja
visine primitaka za plaću u naravi te je tako za korištenje poslovnih i stambenih zgrada, kuća
za odmor i sl. iznos zakupnine ili najamnine dok se za povoljniju kamatu za kredite smatra
ona niža od 3% godišnje. Za korištenje cestovnih motornih vozila u privatne svrhe postoji više
načina utvrđivanja te se visina primitka može odrediti u visini 1% nabavne vrijednosti
prijevoznog sredstva mjesečno, u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili
prema opsegu stvarnog korištenja na način da se prijeđeni kilometri pomnože s naknadom od
2,00 kn/km.107
Plaća u naravi može se ugovoriti kao dio redovnog mjesečnog primanja ili kao povremeno
primanje. Kako god da se ugovori, oporezuje se kumulativno i na mjesečnoj razini zajedno s
plaćom u novcu što znači da se mjesečni osobni odbitak može primijeniti samo na jednoj
isplati, te se primjenjuju porezne stope za obračun poreza, i prireza ukoliko ga ima. Obveza
isplate doprinosa i poreza i predavanje obrasca JOPPD je do 15-og u mjesecu za prethodni
mjesec.108
3.2. Evidentiranje obračuna plaća u poslovnim knjigama
Kako bi se prikazalo računovodstveno evidentiranje plaća, potrebno je razumijeti način
utvrđivanja iznosa. Za poduzeće je bitno da raspolaže s ukupnim iznosom bruto plaća i
naknada plaća te doprinosa na plaće koji se odnose na sve radnike zajedno. Za radnika je
važno znati od kojih konkretno stavaka se sastoji njegova plaća te naknade plaće.109
Plaća osiguranika u radnom odnosu ugovara se u bruto iznosu te sadrži doprinose za
mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez te neto plaću. Bruto plaća je osnovica za
plaćanje doprinosa za socijalna osiguranja, koji se obračunavaju iz i na plaću. Radnik je
106 Spajić, F. (2005) Plaće u naravi : porezni i računovodstveni aspekti. Računovodstvo i financije, 51, 9, str. 26 107 Roška, V. i Slunjski, M. (2018) Plaća u naravi. Obrazovanje za poduzetništvo - E4E: znanstveno stručni
časopis o obrazovanju za poduzetništvo, Vol. 8 No. Special issue/Posebn, str. 173 108 Ibid, str. 171-173 109 Žager, K. et al., Op.cit., str. 219
26
Slika 2. Shema obračuna plaće
obveznik doprinosa za mirovinsko osiguranje I.
(15%) i II. stupa (5%), dok je obveznik
obračuna i uplate poslodavac.110 Uplate iz I.
stupa mirovinskog osiguranja koriste se za
isplatu mirovina postojećih umirovljenika. U II.
stup osiguranici štede za svoju mirovinu. 111
Dakle, iz bruto plaće izdvaja se ukupan iznos
od 20% te se dobiva iznos dohotka koji se
zatim umanjuje za osobni odbitak radnika.
Izvor: samostalna izrada autora, prilagođeno prema Gulin, D. et al. (2018) Računovodstvo II: evidentiranje
poslovnih procesa. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, str. 216
Osobni odbitak je neoporezivi dio plaće koji se priznaje na temelju posjedovanja PK kartice
(kartica mora biti kod poslodavca koji obračunava i isplaćuje plaću).112 Porezna osnovica, na
temelju koje se obračunavaju porez i prirez, dobiva se kada se od dohotka oduzme osobni
odbitak radnika. Neto plaća je dio dohotka koji ostaje nakon što se izdvoji obračunati porez i
prirez. Radniku se sa plaće mogu skidati razni izdaci (npr. otplata kredita, alimentacija, ovrha
na računu) te umanjuju neto plaću koja ostaje za isplatu.113 Potrebno je još obračunati
doprinose na plaću koji se po izmjenama ZODO-a odnosi samo na doprinos za zdravstveno
osiguranje s obzirom da su doprinos za zapošljavanje i doprinos za zaštitu zdravlja na radu
ukinuti. Prava po osnovi zaštite zdravlja na radu i dalje se ostvaruju u sustavu obveznog
zdravstvenog osiguranja, dok se izdaci za ozljede na radu po novom financiraju iz doprinosa
za zdravstveno koji je povećan sa 15% na trenutnih 16,5%.114 Međutim, ukoliko se osoba prvi
puta zapošljava, poslodavac je jednu godinu, gledano od dana zaposlenja, oslobođen plaćanja
doprinosa za zdravstveno osiguranje. Potrebna je potvrda HZMO-a da osoba nema
110 Turković-Jarža, L. (2018) Plaće i doprinosi u 2018. godini. Računovodstvo, revizija i financije, 28, 1, str.
246-248 111 Dražić Lutilsky, I. et al., Op.cit., str. 67 112 Turković-Jarža, L. (2018) Op.cit. 113 Gulin, D. et al. (2018) Računovodstvo II: evidentiranje poslovnih procesa. Zagreb: Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, str. 257-259 114 Zuber, M. (2018) Izmjene i dopune Zakona o doprinosima od 1. siječnja 2019. godine. Računovodstvo i
financije, 64, 12, str. 184-185
27
evidentiran staž u mirovinskom osiguranju.115 Također, ukoliko poslodavac s osobom
mlađom od 30 godina sklopi ugovor na neodređeno, ne mora obračunavati ni plaćati
doprinose na plaću u trajanju od pet godina.116
Iznos ukupnih troškova plaća i naknada plaća za neko određeno razdoblje (u većini poduzeća
radi se o mjesečnoj razini) može se utvrditi na temelju obračuna plaća i naknada plaća. Takav
obračun predstavlja dokument za knjiženje u računovodstvenoj evidenciji gdje se ukupni
troškovi raščlanjuju na troškove plaća za rad, troškove naknada plaća i troškove doprinosa na
plaće i naknade. Navedeno čini osnovnu podjelu (sintetička konta) koja se po potrebi može
dalje raščlaniti na analitička konta, no moguće su i druge stavke na koje je potrebno raščlaniti
ukupne troškove kao npr. plaće u naravi te plaće po osnovi potpora, nagrada iznad propisanih
iznosa, kao i na doprinose na te stavke (u slučaju da naknade troškova radnika te izdaci za
ostala materijalna prava prelaze neoporezivi iznos te se smatraju plaćom, pa se tako
obračunavaju i evidentiraju).117
Plaće i naknade plaća knjiže se u glavnoj knjizi na temelju skupnih podataka iz platne liste
(prikaz dobiven nakon obračuna) te u analitičkom knjigovodstvu plaća gdje se za svakog
radnika vodi zaseban analitički konto sa podacima koji su važni za utvrđivanje prava iz rada i
mjesečnog iznosa plaće. 118 Na kontu 470- Troškovi plaća za rad evidentira se ukupan bruto
iznos plaća radnika sa svim uvećanjima i dodacima na plaću te obračunatim doprinosima,
porezima i prirezom. Konto 471- Troškovi naknada plaća namijenjen je za bruto iznose
naknada plaća kada radnik iz opravdanih razloga ne radi. Na kontu 472- Troškovi doprinosa
na plaće evidentira se doprinos na plaće, odnosno doprinos za zdravstveno osiguranje. 119
Navedena konta su generalna konta za knjiženje, te se šifre konta mogu razlikovati, ovisno
koji kontni plan se primjenjuje u poduzeću. U nastavku slijedi shema knjiženja
računovodstvenog evidentiranja obračuna plaće u glavnoj knjizi.
115 Turković-Jarža, L. (2014) Poticanje zapošljavanja i JOPPD. Računovodstvo, revizija i financije, 24, 10, str.
74-75 116 Prepeljanić, J. i Opalić, D. (2016) Oslobođenje od obveze doprinosa poslodavaca. Porezni vjesnik 9, str. 97-
98 117 Gulin, D. et al., Op. cit., str. 252 118 Žager, K. et al., Op.cit., str. 217 119 Gulin, D. et al., Op.cit., str. 253
28
Slika 3. Računovodstveno evidentiranje obračuna plaća
Izvor: Gulin, D. et al. (2018) Računovodstvo II: evidentiranje poslovnih procesa. Zagreb: Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, str. 218
Prilikom obračuna, isplate te evidencije naknada troškova radnika (dnevnice, trošak prijevoza,
potpore, prigodne nagrade i dr.) u poslovnim knjigama i računovodstvenim evidencijama,
treba voditi računa o poreznim propisima koji određuju porezno priznate rashode i
neoporezive primitke. Važeći porezni propisi (ZakDOH te PravDOH) uređuju koje su vrste
naknada te do kojih iznosa oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.120
3.3. Izvještavanje o troškovima plaća i naknada plaća
Po isplati plaće ili naknade plaće poslodavac je obavezan radniku predati obračun iz kojeg je
vidljivo na koji način je utvrđen iznos plaće, odnosno naknade plaće. Svaki obračun trebao bi
sadržavati sve elemente određene pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o
radu. Finalni rezultat obračuna plaće jest platna lista. U platnoj listi koja se predaje radniku
potrebno je prikazati svaku stavku obračuna, uz osnovice i faktore odnosno postotke
120 Žager, K. et al., Op.cit., str. 217
29
obračuna.121 Isplatna lista, kao što je već i spomenuto, trebala bi imati sve podatke propisane
Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN br. 32 /15, 102/15,
35/17).
Isplatitelji primitaka, odnosno obveznici obračunavanja doprinosa (poslodavci) dužni su
Poreznoj upravi dostavljati podatke o isplatama primitaka. JOPPD obrazac podnosi se u
elektroničkom obliku putem ePorezne za sve isplate/obračune izvršene u jednom danu.122
Obrazac sadrži oznaku od 5 znamenaka; prve dvije znamenke su zadnje dvije znamenke
godine, dok su ostale tri znamenke broj dana u godini od 001 do 365 (npr. za 22.07.2019.
oznaka JOPPD obrasca je 19203). Po zaprimanju obrasca JOPPD, Porezna uprava zadužuje
poslodavca za doprinose, porez i prirez prema dospijeću.123
U slučaju da nakon podnošenja obrasca, i njegova zaprimanja na Poreznoj, poslodavac utvrdi
da su iskazani podaci pogrešni iz nekog razloga, potrebno ih je ispraviti. Tri su temeljna
oblika JOPPD obrasca izvorni obrazac (vrsta izvješća 1), ispravak izvornog obrasca (vrsta
izvješća 2) te njegova dopuna (vrsta izvješća 3). Uz temeljne vrste, posljednjim izmjenama
uvedene su nove vrste izvješća, i to od 4 do 10.124
Ispravak izvornog obrasca podnosi se u slučaju pronađenih grešaka u popunjavanju ili ako su
nastale nove okolnosti koje prije poslodavcu nisu bile poznate (najbolji primjer je naknadno
priznavanje ozljede na radu koje utječe na promjenu poreznog određenja naknade). Dopuna
obrasca koristi se u slučaju kada se istoga dana isplaćuje primitak, ali nakon predaje izvornog
obrasca. U jednom danu moguće je Poreznoj upravi dostaviti samo jedan izvoran obrazac,
jedan ispravak i jednu dopunu (moguće je raditi i ispravak ispravka obrasca, no ne u istom
radnom danu).125
121 Mlinarić, V. i Obradović Ž., Op.cit., str 105-107 122 Porezna uprava: Općenita pitanja i odgovori [online]. Zagreb: Ministarstvo financija Republike Hrvatske.
Dostupno na: https://www.porezna-uprava.hr/obrazac_joppd/Stranice/Najčešća-pitanja-i-odgovori.aspx
[pristupano dana 14. kolovoza 2019.] 123 Turković-Jarža, L. (2018), Op.cit., str. 250-252 124 Opalić, D. I Uljanić Škreblin, I. (2017) Ispravci i dopune Obrasca JOPPD. Računovodstvo i financije, 63, 7,
str. 99 125 Cipek, K. i Opalić, D. (2015) Ispravci i dopune Obrasca JOPPD. Financije, pravo i porezi, 5, str. 129
30
Ukoliko se radi ispravak ili dopuna prethodno predanog obrasca, redni broj retka nikada se ne
smije mijenjati, kao ni izmjena OIB-a primatelja, kako bi se moglo pratiti koji je obračun
pogrešan.126
126 Opalić, D. I Uljanić Škreblin, I., Op.cit., str. 99
31
4. SPECIFIČNOSTI PRIVREMENOG ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Fleksibilne oblike zapošljavanja, među koje, između ostalog, pripada i privremeno
zapošljavanje preko za to specijaliziranih agencija, u Republici Hrvatskoj uređuje Zakon o
radu. Rad preko agencija za privremeno zapošljavanje također je u skladu sa Direktivom
2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. Navedenim je omogućeno da „agencija kao
poslodavac ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova.“127
Djelovanje agencija za privremeno zapošljavanje uređeno je 2003. godine – donošenjem
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN, br. 114/03) iako je interes za
registraciju takve agencije postojao i ranije zbog razvoja tržišta rada i fleksibilizacije radnih
odnosa. Javljaju se mišljenja kako bi privremeno zapošljavanje, kao što to ima posredovanje
(razlika je u nesklapanju ugovora s korisnikom, već nastojanje da se pronađe osoba koja bi s
poslodavcem sklopila ugovor o radu), trebalo imati zasebnu zakonsku regulaciju zbog svoje
specifičnosti i važnosti.128
Zakonska odredba o dostavljanju statističkih podataka o agencijama za privremeno
zapošljavanje propisana je od 2013. godine, no tek je 2018. godine po donošenju Pravilnika o
sadržaju, načinu i roku dostave statističkih podataka o privremenom obavljanju poslova (NN
br. 98/18), omogućeno efikasno praćenje tržišta privremenog zapošljavanja. Na temelju
podataka agencija dostavljenih u elektorničkom obliku administratori nadležnog ministarstva,
Ministarstva rada i mirovinskog sustava, provode analizu te objavljuju dobivene informacije u
godišnjem Izvješću o agencijskom radu. Na taj način omogućeno je praćenje učinaka koje
zakonski propisi imaju na agencijski rad, te također praćenje postižu li se željeni ciljevi
upravljanja tržišta, kao i transparentnost informacija te njihovo jednostavno pregledavanje
svih zainteresiranih strana.129
U nastavku će biti izneseni rezultati o tržištu privremenog zapošljavanja na temelju prvog
takvog izvješća, odnosno Izvješća o agencijskom radu za 2018. godinu izdanog od strane
Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
127 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2019) Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu [online].
Zagreb: MRMS 128 Čujko, K. (2004) Agencije za privremeno zapošljavanje. Pravnik, 38, 2 (79), str. 39
129 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Op. cit., str. 2
32
Analiza Izvješća o agencijskom radu za 2018. godinu
U evidenciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava na dan 31.12.2018. godine registrirano je
187 agencija za privremeno zapošljavanje. Do ožujka ove godine podatke je dostavilo njih 114, u
čemu se uočava lagano rastući trend dostavljenih podataka u odnosu na prethodnu godinu (vjeruje
se da je to zbog osuvremenja cijelog procesa dostave podataka novim tehnologijama).
Slika 4. Ukupan broj radnika i ukupan broj ustupanja
U 2018. godini, broj ustupanja iznosio je
27.196, dok je ukupan broj ustupljenih radnika
bio 18.159 radnika.130
Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2019) Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu [online]. Zagreb: MRMS
Slika 5. Broj radnika prema spolu i dobi
Što se tiče strukture
radnika po spolu, ne
postoji veliko odstupanje
između muškaraca i žena,
ali je ipak malo više
ustupljenih muških osoba.
Najviše je ustupljenih
radnika u dobi od 24 do
34 godine, a popriličan je
broj i onih do 44 godine
života. Iako ima i radnika
starijih od 65 godina i
umirovljenika koji rade
preko agencija za privremeno zapošljavanje, njih je, očekivano, najmanji broj.
Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2019) Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu [online]. Zagreb: MRMS
130 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2019) Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu [online].
Zagreb: MRMS, str. 2
33
Analizirajući obrazovnu strukturu ustupljenih radnika dolazi se do podatka da najveći broj
radnika ima završenu četverogodišnju srednju školu u gimnazijama, strukovnim ili
umjetničkim školama u trajanju od četiri godine. Slijede ih radnici sa završenim trogodišnjim
strukovnim školama, dok je najmanje ustupano doktora znanosti. Zanimljiv je podatak da
agencijama nije poznata razina obrazovanja velikog broja radnika koje ustupaju svojim
klijentima (nešto više od 27%).131
Gledano prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NKZ-u), najviše je ustupljenih radnika u
jednostavnim zanimanjima u rudarstvu, građevinarstvu, proizvodnji i prometu (14%) dok su
im za petama jednostavna uslužna zanimanjima, kao što su čistači, perači, kućne pomoćnice i
srodna zanimanja (10%). Slijede sektori telekomunikacija, suradnici za komunikacije i
upravljanje te podršku korisnicima te jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska
zanimanja.132
Ako se gleda prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD-u), najveći broj ustupanja bio
je u sektore informacija i komunikacija (24,7%), prerađivačku industriju (19,5%) te u uslužne
djelatnosti (15,6%), a slijede ih poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (9,2%). Najmanji broj
radnika ustupljeno je u djelatnosti kućanstva kao poslodavca te u djelatnosti izvanteritorijalnih
organizacija i tijela (jedan, odnosno dva ustupljena radnika).133
Ustupanje radnika pretežno se odvija na području Republike Hrvatske (97%) te se samo neznatan
broj radnika ustupa korisnicima u inozemstvo.134
Slika 6. Mjesto ustupanja radnika
Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2019) Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu [online]. Zagreb: MRMS
131 Ibid, str. 4 132 Ibid, str. 5 i 6 133 Ibid, str. 11 i 12 134 Ibid, str. 7
34
Sljedeći podaci ukazuju na činjenicu da agencije radnike pretežno zapošljavaju na određeno
vrijeme. Naime, u promatranom razdoblju je s ukupno 18.159 ustupljenih radnika, sklopljeno
27.095 ugovora o radu, od čega čak 97,6% čine ugovori sklopljeni na određeno vrijeme. Ako
se gleda po radnicima, brojke su sljedeće: 17.598 radnika bili su zaposleni na određeno, dok
je samo 654 radnika sklopilo ugovore na neodređeno (uz objašnjenje da su 93 radnika u
promatranom razdoblju imala sklopljene ugovore na određeno i na neodređeno vrijeme te je
zbog toga ukupan zbroj ugovora veći od broja ustupljenih radnika). Također, vrijeme
zapošljavanja ujedno je i vrijeme ustupanja, samo 2% ugovora za privremeno zapošljavanje
trajala su duže od vremena odstupanja.135
Slika 7. Vrsta ugovora o radu
Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2019) Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu [online]. Zagreb: MRMS
Što se tiče trajanja ugovora o radu, najveći broj radnika zapošljavao se na period od 3 mjeseca
(38%), dok je 21% radnika sklopilo ugovore o radu koji su trajali duže od 12 mjeseci. Kada se
gleda prosječno vrijeme, ono iznosi 6 mjeseci i 1 dan. Nadalje, samo samo 5% radnika bilo je
zaposleno na nepuno radno vrijeme, dok je većinski ostatak radio puno radno vrijeme od 8
sati dnevno.136
135 Ibid, str. 8 i 9 136 Ibid, str. 9 i 10
35
Slika 8. Trajanje ugovora o radu
Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2019) Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu [online]. Zagreb: MRMS
U 2018. godini se od materijalnih prava, daleko najviše isplaćivala naknada troškova
prijevoza, slijedi je božićnica dok se jubilarna nagrada isplatila najmanjem broju radnika.
Slika 9. Materijalna prava radnika
Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2019) Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu [online]. Zagreb: MRMS
4.1. Obilježja poslovanja agencija za privremeno zapošljavanje
Kao što je već spomenuto, privremeno zapošljavanje uređeno je Zakonom o radu. Kako bi
agencija mogla ustupati radnike korisnicima, mora biti registrirana prema posebnom propisu
(Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o obrtu) te upisana u evidenciju Ministarstva
rada i mirovinskog sustava137 nakon čega ministarstvo izdaje potvrdu o broju pod kojim je
agencija upisana te datumu upisa u evidenciju. Agencija za privremeno zapošljavanje (u
137 Narodne novine (2014) Zakon o radu, Op. cit., čl. 44, st. 3
36
daljnjem tekstu: Agencija) je zatim dužna na svim javnim ispravama navesti broj pod kojim je
evidentirana.138
Ukoliko ima odgovarajuću dozvolu, agencija može obavljati i djelatnosti u vezi sa
zapošljavanjem. Naknadu za svoje poslove ustupanja radnika korisniku nikako ne smije
naplatiti od samog radnika,139 te korisnik ne smije, za obavljanje istih poslova, imati na
raspolaganju istog ustupljenog radnika duže od tri godine (iako postoje iznimke).140
Dva osnovna razloga zašto poslodavci surađuju s agencijama koje im ustupaju radnike jesu
privremena potreba za radnicima određenih karakteristika te obrazovnih i tehničkih
sposobnosti (sezonsko povećanje opsega poslovanja, probni rokovi, zamjena odsutnih
radnika) i nepoznavanje vremena trajanja te potrebe (unaprijed). Nadalje, neki korisnici
agencijskih usluga nemaju organizacijske niti ljudske kapacitete za traženje i selekciju
kandidata, kao ni za administrativno vođenje dodatnih radnika te su im ukupni troškovi manji
nego da su si to sami radili. Također, privremeni zaposlenici se ne ubrajaju u stalni broj
zaposlenika pa se na taj način zapošljava u sektorima i/ili odjelima kojima daljnje
zapošljavanje radnika nije dozvoljeno (primjer su državne službe). Međutim, i dalje je u
javnosti uvriježeno razmišljanje da većina ljudi takav princip zaposlenja prihvaćaju jer
nemaju drugog izbora dok samo nekolicini tako više odgovara.141
Agencijama za privremeno zapošljavanje standardni dvostrani radni odnos (kod kojeg su
osobe radnik i poslodavac) zamjenjuje se novim trostranim oblikom (radnik, agencija- tzv.
prvi poslodavac i korisnik- tzv. drugi poslodavac). Naime, agencija zapošljava radnika čime je
ona poslodavac. Međutim, radnik ne radi za agenciju već ga ona ustupa korisniku, te radnik
tada obavlja posao za korisnika u njegovim prostorima.142
Primarni cilj osnivanja agencija jest ustupanje radnika, a zadnjim izmjenama Zakona o radu
omogućeno im je ustupiti radnika za privremeno obavljanje poslova i izvan granica Republike
Hrvatske.143 Predviđeno trajanje takvog posla ne smije biti duže od 24 mjeseca, mora biti
138 Ibid, čl. 52, st. 3 i 4 139 Ibid, čl. 44, st. 4 i 6 140 Ibid, čl. 48, st. 1 141 Bejaković, P. (2015) Agencije za privremeno zapošljavanje u Hrvatskoj. Računovodstvo i financije, 61, 4, str.
141-142 142 Laleta, S. i Križanović, A. (2015) Rad putem agencija za privremeno zapošljavanje u hrvatskom, europskom i
usporednom pravu. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991) v. 36, br. 1, str. 306 143Zlabnik, T. (2015) Pravni aspekti zapošljavanja radnika putem agencija za privremeno zapošljavanje.
Računovodstvo i financije, 61, 4, str. 143
37
sklopljen radni odnos između zaposlenika i poslodavca, te osoba ne smije biti izaslana kako bi
zamijenila drugu izaslanu osobu. Nakon što je prošlo ugovoreno razdoblje izaslanja, tek se
nakon isteka dva mjeseca od prestanka može odobriti novo razdoblje izaslanja za istog
radnika, isto poduzeće i istu državu.144
Prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima propisuje se da
evidencija koju vodi poslodavac mora sadržavati evidenciju o radniku te o radnom
vremenu.145 Navedene evidencije o radniku poslodavac mora voditi od datuma početka do
kraja radnog odnosa146, u pisanom ili elektroničkom obliku te ima obvezu čuvanja šest
godina.147 Evidencija o radnom vremenu vodi se za razdoblje koje je utvrđeno za isplatu
plaće.148
4.2. Ugovor o ustupanju radnika
Ugovor o ustupanju radnika koji potpisuju agencija i korisnik mora biti u pisanom obliku te,
uz opće uvjete poslovanja agencije, sadržavati broj ustupljenih radnika, razdoblje i mjesto
rada, vrsti poslova, način i razdoblje dostavljanja obračuna za isplatu plaće te propise koji se
kod korisnika primjenjuju te osobi ovlaštenoj za zastupanje korisnika dok su za ustupanje
radnika u inozemstvo potrebni dodatni podaci. 149
Doduše, ugovor se ne smije sklopiti za zamjenu radnika koji štrajkaju, za poslove za koje su
prijašnji radnici proglašeni kolektivnim viškom ili dobili poslovno uvjetovan otkaz (unazad 6
mjeseci), ukoliko ustupljeni radnik ne ispunjava posebne uvjete potrebne za obavljanje
poslova te za ustupanje radnika drugoj agenciji.150
Ugovor o ustupanju radnika sklapa se između dva poslodavca, odnosno između agencije i
korisnika kojim se agencija obvezuje korisniku ustupiti radnika za privremeno obavljanje
poslova. Protučinidba korisnika nije određena zakonom, ali se spominju opći uvjeti
poslovanja agencije iz čega se iščitava da je korisnik dužan platiti ugovorenu naknadu za
agencijske usluge. Ugovor o ustupanju radnika također je ugovor u korist trećega (radnika).
144 Kurti Vuković, R. (2017) Izaslanje zaposlenih osoba u Europskoj uniji. Računovodstvo i financije, 63, 5, str.
68-69 145 Narodne novine (2010) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima [online]. Zagreb:
Narodne novine d.d., 73/17, čl. 2 146 Ibid, čl. 5 147 Ibid, čl. 14, st. 1 i 2 148 Ibid, čl. 10, st. 1 149 Narodne novine (2014) Zakon o radu, Op. cit., čl. 45 150 Ibid.
38
Pretpostavka je ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova s obzirom da se svrha
ugovora sklopljenog između agencije i radnika ne može ostvariti bez prethodno sklopljenog
navedenog ugovora o ustupanju radnika, iako se radi o posebnim pravnim poslovima s
vlastitim pravnim uređenjem.151
4.3. Plaća i drugi uvjeti rada te prava i obaveze privremenog radnika
Agencija s radnikom sklapa ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova na određeno ili
neodređeno vrijeme, uz vremensko ograničenje od 3 godine (prilikom čega je odgovornost na
agenciji). Na taj način se pokušava zaštiti svrha privremenog zapošljavanja, s obzirom da bi
nakon tog vremena, ukoliko i dalje postoji potreba za dodatnim radnikom, korisnik trebao
radniku ponuditi stalan posao. Međutim, izuzetak od navedenog pravila te mogućnost
korištenja privremenog zapošljavanja na duže razdoblje jest u slučaju zamjene privremeno
nenazočnog radnika ili ako je to dopušteno kolektivnim ugovorom, za što moraju postojati
objektivni razlozi. 152
Bitne odrednice svih ugovora o privremenom obavljanju poslova su napomena da se ugovor
sklapa radi privremenog ustupanja radnika korisniku, naznaka poslova koje će radnik
obavljati te obveze agencije prema radniku za vrijeme razdoblja ustupanja.153 Ugovor o radu
za privremeno obavljanje poslova u tuzemstvu mora sadržavati podatke o strankama te
njihovom prebivalištu/sjedištu, danu početka rada, očekivanom trajanju ugovora (u slučaju
ugovora na određeno), trajanju ili načinu određivanja plaćenog godišnjeg odmora, otkaznim
rokovima ili načinu njihova određivanja.154 U slučaju da se sklapa ugovor za privremeno
obavljanje poslova van granice države, mora sadržavati trajanje rada i raspored radnog
vremena, informaciju o neradnim danima i blagdanima (kada radnik ne treba raditi, a ima
pravo na naknadu plaće), novčanoj jedinici isplaćene plaće, druga primanja u novcu i naravi
te uvjetima vraćanja u zemlju.155
Prije upućivanja na rad kod korisnika, agencija je obavezna radnika upoznati sa
profesionalnim znanjima i vještinama koja će mu trebati za obavljanje posla te ga osposobiti
za zaštitu na radu zbog sigurnosti na radnom mjestu, kao i za zaštitu od požara (iako se i
korisnik može ugovorom o ustupanju obvezati da će on to napraviti). Agencija radniku daje
151 Borić, Ž. (2014) Privremeno zapošljavanje. Hrvatska pravna revija, 14, 11, str. 36-37 152 Laleta, S. i Križanović, A., Op.cit, str. 320-321 153 Narodne novine (2014) Zakon o radu, Op. cit., čl. 46 154 Ibid, čl. 15, st. 1, t. 1 i 4-7 155 Ibid, čl. 18, st. 1
39
uputnicu koja sadrži podatke o poslu na koji se upućuje. S uputnicom radnik odlazi do
korisnika. S obzirom da je agencija zapravo poslodavac ustupljenom radniku, ona je obveznik
obračuna i isplate plaće, i u situaciji ako ne dobije obračun za isplatu od korisnika. Također,
agencija ne smije od radnika potraživati naknadu za svoje usluge posredovanja.156
Prava ustupljenog radnika nastoje se zaštititi načelom jednakosti po kojemu ugovorena plaća i
drugi uvjeti rada ne smiju biti utvrđeni u manjem, odnosno nepovoljnijem iznosu nego su to
za ostale radnike koji su kod korisnika stalno zaposleni na istim poslovima, odnosno uvjeta
koje bi i ustupljeni radnik ostvario da je izravno s drugim poslodavcem/ korisnikom sklopio
ugovor o radu. Visinu plaće određuje korisnik te u ugovor o ustupanju može navesti da se ona
određuje prema kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu koji se primjenjuje kod korisnika te
je korisnik tada obavezan agenciji spomenuto dostaviti na uvid.157 Međutim, s obzirom da se
trajanje ugovora o radu ne mora nužno poklapati s razdobljem ustupanja radnika korisniku,
agencija je obavezna radniku isplatiti naknadu plaće za ono vrijeme za koje nije ustupljen
korisniku.158
Nadalje, drugi uvjeti rada podrazumijevaju trajanje radnog vremena, pravo na godišnji odmor,
plaćeni dopust, prekovremeni rad i neradni dani, pravo na stanku i sl te se stavka o jednakosti
ne odnosi na materijalna prava radnika kao npr. naknada troškova prijevoza na posao i s
posla, regres, božićnica, dar za dijete i drugo s obzirom da materijalna prava ustupljeni
radnici ugovaraju sa svojim poslodavce s kojim imaju sklopljen ugovor o radu.159
Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova može otkazati agencija ako kod korisnika
nastanu razlozi propisani ZOR-om, ili korisnik ako u roku od 15 dana od saznanja pisano
obavijesti agenciju o nastanku činjenica za otkaz ugovora.160
156 Zlabnik, T., Op.cit., str. 144 157 Laleta, S. i Križanović, A., Op.cit, str. 327-328 158 Čujko, K.., Op.cit., str. 49-50 159 Zlabnik, T., Op.cit., str. 144-145 160 Borić, Ž., Op.cit., str. 38-39
40
5. USPOREDNI PRIKAZI RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I OBRAČUNA
PLAĆA U AGENCIJI ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE
U prikazima računovodstvene evidencije i obračuna plaća korišteni su stvarni podaci jedne od
agencija za privremeno zapošljavanje koja posluje na području Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: Agencija XY).
U svakom programu potrebno je podesiti šifrarnike kako bi se omogućilo lakše i jednostavnije
obavljanje posla, odnosno automatizirali radni zadaci. Za evidentiranje i obračun plaća,
javljaju se sljedeći šifrarnici koji su jako bitni za pravilno odrađivanje zadatka.
Početni korak kod obračuna plaće u Agenciji XY, zasigurno je upis novih radnika za koje će
se plaća obračunavati. Upis radnika odvija se preko šifrarnika Radnici, za svakog radnika
zasebno. Na kartici Osnovni podaci upisuju se osnovni podaci radnika (u Agenciji XY ti
podaci se povlače iz Matične knjige gdje administrator, iz ugovora o radu, upisuje potrebne
podatke) te šifra općine stanovanja (kako bi program povlačio stope prireza) koja se iščitava
iz PK kartice radnika, kao i općina rada.
Slika 10. Šifrarnik Radnici – kartica Osnovni podaci
Izvor: prikaz podataka u programu Agencije XY
41
Slika 11. Šifrarnik Općine
Izvor: program Agencije XY
Dopuna osobnih podataka i podataka vezanih uz radni odnos, nalaze se na kartici Podaci o
radu gdje je jako bitno upisati podatak o stažu do prijave (u godinama, mjesecima i danima)
ukoliko se radniku obračunava dodatak na minuli rad (stopa dodatka ovisi o kolektivnom
ugovoru ili drugom propisu klijenta kod kojeg su radnici ustupljeni).
Slika 12. Šifrarnik Radnici – kartica Podaci o radu
Izvor: prikaz podataka u programu Agencije XY
U kartici Alternativna adresa upisuje se adresa na koju radnik želi dobivati platne liste
(ukoliko se razlikuje od prijavljene adrese upisane sa PK kartice).
Slika 13. Šifrarnik Radnici – kartica Alternativna adresa
Izvor: prikaz podataka u programu Agencije XY
42
Na kartici Podaci za obračun određuju se stupovi mirovinskog osiguranja radnika (podaci o
osiguranju osoba u I. stupu ili I. i II. stupu zatraže se mailom od Središnjeg registra
osiguranika – REGOS- a pri samom početku radnog odnosa) te se odabirom dodatne oznake
odabire šifra ukoliko je radnik prvo zapošljavanje ili osoba zaposlena na neodređeno mlađa do
30. godina ili živi na području posebne državne skrbi. Na ovoj kartici određuje se i indeks
osobnog odbitka radnika koji se iščitava iz PK kartice (na prednjoj strani iščitava se osnovni
osobni odbitak, dok su na poleđini navedeni uzdržavani članovi obitelji i/ili uzdržavana
djeca).
Slika 14. Šifrarnik Radnici – kartica Podaci za obračun
Izvor: prikaz podataka u programu Agencije XY
Sljedeća kartica su Podaci za obrasce gdje se, između ostalog, određuje radno vrijeme radnika
važno za pravilno slanje JOPPD obrasca, kao i vrsta staža.
Slika 15. Šifrarnik Radnici – kartica Podaci za obrasce
Izvor: prikaz podataka u programu Agencije XY
43
Kartica Banke i računi nudi mogućnost unosa osnovnog računa radnika (radi se o tekućem
računu), ali i zaštićenog računa ukoliko mu je osnovni račun blokiran iz nekog razloga (ako
nema, prostor se ostavlja praznim).
Slika 16. Šifrarnik Radnici – kartica Banke i računi
Izvor: prikaz podataka u programu Agencije XY
Na samom početku obračuna plaće, potrebno je kreirati zaglavlje s podacima o broju
obračuna (automatsko generiranje u sustavu, na trenutnom primjeru br. 329), opisom (naziv
klijenta i razdoblje za koje se obračun radi npr. Poduzeće A – 07/2019), godinom i mjesecom
za koji se obračun radi (2019, 7), te koji je to broj obračuna i isplate u mjesecu (misli se za
navedenog klijenta; 1,1). Također, potrebno je staviti datum obračuna (dan na koji se radi
unutar mjeseca za koji se radi obračun ili zadnji dan u mjesecu za taj mjesec – 31.07.2019.) te
predviđeni datum isplate koji je isti kao i datum obračuna (02.08.2019.), odrediti razdoblje za
koje se obračun plaće radi (od 01.07.2019. do 31.07.2019.) te unijeti podatak o fondu sati tog
mjeseca (184 radna sata u mjesecu srpnju). Podaci o osnovnom odbitku (2.500,00 kn) te
najnižoj (3.210,24 kn) i najvišoj osnovici (50.688,00 kn) za obračun doprinosa uneseni su
automatizmom te se samo potvrde.
44
Slika 17. Kreiranje zaglavlja obračuna plaće
Izvor: prikaz podataka u programu Agencije XY
Nakon što su objašnjeni koraci koje je potrebno napraviti prije samog obračuna plaća te
prikazan način kreiranja zaglavlja obračuna, prelazimo na stvarne primjere obračuna plaća u
Agenciji XY, prema specifičnim vrstama, uz napomenu da su svi radnici osigurani u I. i II.
stupu mirovinskog osiguranja.
5.1. Obračun i knjiženje plaća zaposlenika bez i sa uzdržavanim članovima obitelji te
obrazac JOPPD
PRIMJER 1: Mjesečna bruto plaća radnika A. A. koji nema uzdržavanih članova i živi u
mjestu gdje je uveden prirez od 15% iznosi 5.958,58 kn. Mjesečna bruto plaća radnika B. B.
iznosi 6.250,00 kn, živi u mjestu gdje je prirez 18% te uzdržava svoju suprugu. Mjesečna
bruto plaća radnika C. C. koji uzdržava dvoje djece i živi u mjestu s prirezom od 12% iznosi
6.750,00 kn.
Prvi korak je obračun doprinosa iz plaće na način da se bruto iznos plaće pomnoži sa 20% te
se taj iznos odvaja na način da 15% bruto plaće čini doprinos za I. stup mirovinskog
osiguranja, dok se preostalih 5% uplaćuje za II. stup. Zatim se bruto plaća pojedinog radnika
umanjuje za obračunate doprinose te se dobiva iznos dohotka od nesamostalnog rada. Kako bi
se dobila porezna osnovica, potrebno je od iznosa dohotka oduzeti osobne odbitke radnika.
Radnik A. A. koristi samo osnovni osobni odbitak u iznosu od 3.800,00 kn, faktor 1; njegov
dohodak iznosi 4.766,86 kn te se nakon oduzimanja osobnog odbitka dobiva iznos od 966,86
kn koji je raspoloživ za obračun poreza po stopi od 24% (232,05 kn), na koji se dalje
45
obračunava prirez od 15% (34,81 kn). Radnik B. B. uz osnovni osobni odbitak, faktor 1, ima i
odbitak 0,7 za uzdržavanje supruge što čini ukupan faktor od 1,7 te daje ukupan odbitak u
iznosu od 5.550,00 kn. Njegov dohodak iznosi 5.000,00 kn te mu se ne obračunava porez niti
prirez, s obzirom da je njegov osobni odbitak veći od dohotka. Slično je i kod radnika C. C.;
on uzdržava dvoje djece, prvo dijete ima faktor 0,7 dok drugo dijete 1,0 - to zbojeno sa
njegovim faktorom, daje ukupan faktor od 2,7 u iznosu od 8.050,00 kn te ni on nije obavezan
plaćati porez ni prirez. Iznos neto plaće dobiva se oduzimanjem zbrojnog iznosa poreza i
prireza od dohotka. Iznos za isplatu jednak je neto plaći, s obzirom da radnici nemaju
nikakvih obustava iz plaće, niti neoporezivih dodataka. Doprinos na plaću (doprinos za
zdravstveno osiguranje) dobiva se množenjem stope doprinosa od 16,5% s iznosom bruto
plaće. Trošak poslodavca čini trošak bruto plaće (tzv. bruto 1 iznos) uvećan za doprinos na
plaću (tzv. bruto 2 iznos). Prvo se obračunava plaća za svakog pojedinog radnika, a zatim se ti
iznosi zbrajaju da se dobe ukupni mjesečni iznosi za doprinose, porez na dohodak, prirez na
porez na dohodak te doprinosi na plaću na razini poduzeća. U nastavku slijedi prikaz
obračuna u programu te pojedinačan i ukupan obračun prikazan u obliku tablice.
46
Slika 18. Obračun plaće br. 1
Izvor: podaci u vlasništvu Agencije XY
Tablica 1. Rekapitulacija plaća - primjer 1
Prezime i ime Doprinos na plaću
Bruto MIO I. stup MIO II. stup MIO Porez Prirez Porez i prirez
Neto Za isplatu Trošak
poslodavca
Radnik A. A. 983,17 5.958,58 893,79 297,93 1.191,72 232,05 34,81 266,86 4.500,00 4.500,00 6.941,75
Radnik B. B. 1.031,25 6.250,00 937,50 312,50 1.250,00 0,00 0,00 0,00 5.000,00 5.000,00 7.281,25
Radnik C. C. 1.113,75 6.750,00 1.012,50 337,50 1.350,00 0,00 0,00 0,00 5.400,00 5.400,00 7.863,75
UKUPNO 3.128,17 18.958,58 2.843,79 947,93 3.791,72 232,05 34,81 266,86 14.900,00 14.900,00 22.086,75
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
47
Knjiženje obračuna plaća u programu se provodi automatizmom te je moguć prikaz
temeljnice koji se navodi u nastavku. Ipak, za bolje iščitavanje knjiženja, napravljen je prikaz
u obliku tablice s dodanom kolonom naziva konta (sljedeća knjiženja bit će prikazana samo u
obliku tablice, isključivo zbog lakšeg analiziranja).
Slika 19. Temeljnica za knjiženje – primjer 1
Izvor: podaci u vlasništvu Agencije XY
Tablica 2. Knjiženje obračuna plaće – primjer 1161
OPIS Konto Iznos
DUGUJE POTRAŽUJE
Obveze za neto-plaće 2300 14.900,00
Obveze za porez na dohodak iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćom 2410 232,05
Obveze za prirez iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćama 2411 34,81
Doprinos za MO iz plaća (I. stup) 2420 2.843,79
Doprinos za MO iz plaća (II. stup) 2421 947,93
Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaće 2423 3.128,17
Troškovi neto plaća uprave i prodaje 4200 14.900,00
Porez i prirez na dohodak (uprava i prodaja) 4210 266,86
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – I. stup 42110 2.843,79
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – II. stup 42120 947,93
Doprinosi na plaću – HZZ0 16,5% 42200 3.128,17
UKUPNO 22.086,75 22.086,75
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
Obrazac JOPPD šalje se na dan isplate primitka, odnosno 07.08.2019. te sadrži podatke o
radnicima A. A., B. B. i C. C. kao i o visini njihovih primitaka te porezu i prirezu na dohodak
i obveznim doprinosima za mjesec srpanj (detaljnije pogledati u prilogu br. 1).
161 Agencija XY u svom poslovanju koristi RRiF-ov računski plan za poduzetnike, XVII. izmijenjeno izdanje,
Zagreb, 2013. biblioteka računovodstvo, nakladnik: RRiF Plus. Vlado Brkanić, Tamara Cirkveni, Mladen Habek
48
5.2. Obračun i knjiženje plaće u novcu i plaće u naravi
PRIMJER 2: Radnica D. D. prima plaću u novcu te plaću u naravi. Mjesečna bruto plaća
iznosi 39.298,86 kn, osoba je mlađa od 30 godina, zaposlena na neodređeno. Koristi samo
osnovni osobni odbitak te živi u mjestu gdje je prirez 18%. Radnica koristi automobil na
leasing i za svoje privatne potrebe te se vrijednost primitka u naravi, prema ugovoru o radu,
utvrđuje u visini 20% mjesečnog troška leasinga.
Princip obračuna plaće u novcu je kao i iz prethodnog primjera. Specifičnost je ta što
poslodavac za radnicu ne obračunava niti isplaćuje doprinose na plaću, s obzirom da je
radnica zaposlena na neodređeno te mlađa od 30 godina. Trošak poslodavca bit će samo bruto
plaća radnice.
Naknada za godišnji odmor obračunava se na način da se računa prosjek plaće posljednja 3
mjeseca, prije nastupanja godišnjeg odmora. Ukupna isplaćena plaća u navedenom razdoblju
(121.186,00 kn) dijeli se s brojem odrađenih sati (520h) te se dobiva satnica za obračun
naknade za godišnji odmor u iznosu od 233,05 kn (121.186,00 kn / 520 h).
Dohodak, nakon obračuna i odbitka doprinosa za mirovinsko osiguranje, iznosi 31.439,09 kn
koji se zatim umanjuje za osobni odbitak radnice te se dobiva porezna osnovica u iznosu od
27.639,09 kn. Dohodak se oporezuje po stopi od 24% te obračunati porez iznosi 6.633,38 kn,
na koji se obračunava prirez u iznosu od 1.194,01 kn. Neto iznos plaće u novcu dobiva se
oduzimanjem doprinosa za mirovinsko te poreza i prireza od bruto plaće, i iznosi 23.611,70
kn. S obzirom da radnica ima obustavu na plaći (korištenje službene Visa kartice poslodavca)
u iznosu od 118,88 kn, za isplatu ostaje 23.492,82 kn.
49
Slika 20. Obračun plaće br. 2
Izvor: podaci u vlasništvu Agencije XY
Tablica 3. Rekapitulacija plaće u novcu – primjer 2
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
Vrsta plaće Doprinos na plaću
Bruto MIO I. stup MIO II.
stup MIO Porez Prirez
Porez i prirez
Neto Obustave Za isplatu Trošak
poslodavca
Plaća u novcu 0,00 39.298,86 5.894,83 1.964,94 7.859,77 6.633,38 1.194,01 7.827,39 23.611,70 (118,88) 23.492,82 39.298,86
UKUPNO 0,00 39.298,86 5.894,83 1.964,94 7.859,77 6.633,38 1.194,01 7.827,39 23.611,70 (118,88) 23.492,82 39.298,86
50
Plaća u naravi očituje se u korištenju automobila. 20% mjesečne leasing rate uvećane za PDV (821,50 kn) čini neto iznos na koji se obračunavaju
doprinosi, porez na dohodak te prirez. Radnica je iskoristila svoj osobni odbitak kod plaće u novcu te ga ne može koristiti kod plaće u naravi.
Slika 21. Obračun plaće br. 2a
Izvor: podaci u vlasništvu Agencije XY
Tablica 4. Rekapitulacija plaće u naravi – primjer 2a
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
Vrsta plaće Doprinos na plaću
Bruto MIO I. stup
MIO II. stup
MIO Porez Prirez Porez i prirez
Neto Obustave Za isplatu Trošak
poslodavca
Plaća u naravi 236,38 1.432,59 214,89 71,63 286,52 275,06 49,51 324,57 821,50 (821,50) 0,00 1.668,97
UKUPNO 236,38 1.432,59 214,89 71,63 286,52 275,06 49,51 324,57 821,50 (821,50) 0,00 1.668,97
51
Tablica 5. Knjiženje obračuna plaće – primjer 2 (plaća u novcu)
OPIS Konto Iznos
DUGUJE POTRAŽUJE
Obveze za neto-plaće 2300 23.611,70
Obveze za obustave iz neto-plaća i naknada 2306 (118,88) (118,88)
Obveze za porez na dohodak iz plaća i primitaka izjednačenih s
plaćom 2410 6.633,38
Obveze za prirez iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćama 2411 1.194,01
Doprinos za MO iz plaća (I. stup) 2420 5.894,83
Doprinos za MO iz plaća (II. stup) 2421 1.964,94
Troškovi neto plaća uprave i prodaje 4200 23.611,70
Porez i prirez na dohodak (uprava i prodaja) 4210 7.827,39
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – I. stup 42110 5.894,83
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – II. stup 42120 1.964,94
UKUPNO 39.298,86 39.298,86
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
Podaci o obračunu plaće u novcu (podaci o poslodavcu i samoj radnici, mjesecu srpnju kao
razdoblju obračuna, te za radnicu osobno najvažnije informacije - podaci o ostvarenim satima,
o vrstama i iznosima obveznih doprinosa, dohotku, porezu i prirezu, utvrđenom iznosu plaće,
iznosu obustave te konačnom iznosu za isplatu) vidljivi su na isplatnoj listi koja se daje
radnici D. D. (detaljnije pogledati u prilogu br. 2).
Tablica 6. Knjiženje obračuna plaće – primjer 2a (plaća u naravi)
OPIS Konto Iznos
DUGUJE POTRAŽUJE
Ostala potraživanja od zaposlenih 1309 821,50
Obveze za neto-plaće 2300 (821,50) (821,50)
Obveze za porez na dohodak iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćom 2410 275,06
Obveze za prirez iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćama 2411 49,51
Doprinos za MO iz plaća (I. stup) 2420 214,89
Doprinos za MO iz plaća (II. stup) 2421 71,63
Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaće 2423 236,38
Troškovi neto plaća uprave i prodaje 4200 821,50
Porez i prirez na dohodak (uprava i prodaja) 4210 324,57
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – I. stup 42110 214,89
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – II. stup 42120 71,63
Doprinosi na plaću – HZZ0 16,5% 42200 236,38
UKUPNO 1.668,97 1.668,97
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
Za obračun plaće u naravi, također se kreira i radnici D. D. daje isplatna lista (detaljnije
pogledati u prilogu br. 3).
52
5.3. Obračun i knjiženje bolovanja na teret poslodavca do 42 radna dana te
bolovanja na teret HZZO-a
PRIMJER 3: Radnica E. E. ima prebivalište u Zagrebu (stopa prireza 18%) te nema
uzdržavanih članova, a bila je na bolovanju u razdoblju od 11.07.2019. do 12.07.2019. što
čini 2 radna dana, odnosno 16 sati. U poduzeću u kojemu radnica E. E. radi na snazi je
Pravilnik o radu kojim je propisano da se bolovanje do 42 radna dana računa u visini 80%
prosječne bruto plaće isplaćene u razdoblju od šest mjeseci od mjeseca u kojemu je otvoreno
bolovanje. Radnici E. E. u razdoblju od 01.01.2019. do 30.06.2019. isplaćene su tri plaće u
ukupnom bruto iznosu od 10.944,28 kn koje se odnose na 480 odrađenih radnih sati. Radnica
je, zbog dobrih radnih rezultata, ostvarila pravo na neoporezivu nagradu te joj se isplaćuje
naknada za troškove prijevoza.
Prema podacima o isplaćenim plaćama u zadnjih 6 mjeseci (pogledati detaljnije u obrascu
ER-1 u prilogu br. 4) koje prethode slučaju na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće
(datum početka bolovanja) dobiva se osnovica za obračun satnice bolovanja na način da se
ukupna bruto plaća dijeli s brojem odrađenih sati (10.944,28 kn/ 480h = 22,80 kn po satu –
bruto). Iz isplaćenih plaća izbijaju se povremene naknade kao npr. naknada za neiskorišteni
godišnji odmor, bruto stimulacija i bruto bonus. Prosječna bruto satnica zatim se pomnoži s
brojem sati provedenih na bolovanju te se dobiveni iznos množi sa 80% kako bi se dobio
iznos naknade plaće koja će se isplatiti radniku [(22,80 kn/h x 16h) x 80% =364,80 kn x 80%
= 291,84 kn]. Redovna mjesečna plaća radnika računa se na način da se prvo bruto plaća
podijeli s fondom sati (4.075,00 kn/184h= 22,1467 kn/h), zatim se izračunata cijena rada po
satu množi s brojem radnih sati (22,1467 kn/h x 168h=3.720,65 kn) gdje se vodi računa da
radni sati više nisu jednaki ukupnom fondu sati za mjesec srpanj (184h) već su umanjeni za
broj sati provedenih na bolovanju (16h).
Plaća radnice E. E. za mjesec srpanj sastoji se od bruto naknada; i to redovne plaće (3.720,65
kn) i naknade plaće za privremenu nesposobnost za rad/bolovanje (291,84 kn), koje iznose
3.210,00 kn izražene u neto iznosu. Ostatak su neto naknade; naknada troškova prijevoza na
posao i s posla (360,00 kn) te nagrade za radne rezultate (970,00 kn) što pribrojeno
obračunatoj neto plaći od 3.210,00 kn daje ukupan iznos za isplatu od 4.540,00 kn.
53
Slika 22. Obračun plaće br. 3
Izvor: podaci u vlasništvu Agencije XY
Tablica 7. Rekapitulacija plaća – primjer 3
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
Prezime i ime Doprinos na
plaću Bruto
MIO I. stup
MIO II. stup
MIO Porez Prirez Porez i prirez
Neto Dodaci Za isplatu Trošak
poslodavca
Radnica E. E. 662,06 4.012,49 601,87 200,62 802,49 0,00 0,00 0,00 3.210,00 1.330,00 4.540,00 6.004,55
UKUPNO 662,06 4.012,49 601,87 200,62 802,49 0,00 0,00 0,00 3.210,00 1.330,00 4.540,00 6.004,55
54
Tablica 8. Knjiženje obračuna plaće – primjer 3
OPIS Konto Iznos
DUGUJE POTRAŽUJE
Obveze za neto-plaće 2300 3.210,00
Obveze za porez na dohodak iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćom 2410 0,00
Obveze za prirez iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćama 2411 0,00
Doprinos za MO iz plaća (I. stup) 2420 601,87
Doprinos za MO iz plaća (II. stup) 2421 200,62
Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaće 2423 662,06
Troškovi neto plaća uprave i prodaje 4200 3.210,00
Porez i prirez na dohodak (uprava i prodaja) 4210 0,00
Troškovi prijevoza na posao i s posla 4610 360,00
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – I. stup 42110 601,87
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – II. stup 42120 200,62
Doprinos na plaću – HZZO 16,5% 42200 662,06
Obveza za naknadu troškova prijevoza na posao i s posla 23021 360,00
Nagrade za radne rezultate (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću) 23051 970,00
Nagrade za radne rezultate (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću) 46161 970,00
UKUPNO 6.004,55 6.004,55
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
PRIMJER 3.A: Radnik F. F. bio je na bolovanju od 28.06.2019. do 05.07.2019. (šifra
spriječenosti za rad: F5–njega supružnika). Radi se o nastavnom bolovanju, s obzirom da je
počelo u 6 mjesecu i nastavlja se u 7 mjesecu. Za obračun plaće za 7 mjesec, gledaju se samo
dani/sati bolovanja u 7 mjesecu te iznose 5 dana, odnosno 40 radnih sati. Radnik F.F. ponovo
je otvorio bolovanje za 19.07.2019. (šifra E0- pratnja) te za 26.07.2019. zbog istog razloga
(veže se na dan 19.07.2019.). S obzirom da se radi o bolovanju zbog njege supružnika,
odnosno pratnji osiguranika u drugo mjesto radi liječenja, od prvog dana tereti HZZO.
Osobni odbitak radnika F.F. je 5.550,00 kn (faktor 1,70) te živi u mjestu gdje se ne plaća
prirez na porez na dohodak. Radnik ima pravo na bruto dodatak na plaću te mu se isplaćuje
naknada za troškove prijevoza.
Pravo na bolovanje utvrđuje liječnik primarne zdravstvene zaštite te radniku daje Izvješće o
privremenoj nesposobnosti za rad. To izvješće je zapravo potvrda, odnosno tzv. doznaka o
bolovanju koju radnik zatim, u ugovorenom roku, predaje poslodavcu, kako bi mu poslodavac
mogao pravilno obračunati naknadu plaće.
S obzirom da se za razdoblje od 01.07.2019. do 05.07.2019. radi o nastavnom bolovanju od 6-
og mjeseca, uzima se satnica koja je obračunata na plaći za 6 mjesec. Prema ER-1 obrascu za
55
razdoblje od 01.12.2019. do 31.05.2019., izračunata je prosječna neto satnica od 27,87 kn od
koje se obračunalo 70% te je satnica za obračun naknade plaće zbog bolovanja iznosila 19,51
kn/h. Naknada plaće računa se na način da se dobivena satnica množi s brojem sati
provedenih na bolovanju (19,51 kn/h x 40h = 780,40 kn).
Za obračun naknade plaće za bolovanje otvoreno za dan 19.07.2019., potreban je ER-1
obrazac za razdoblje 01.01.2019. do 30.06.2019. s podacima o isplaćenim plaćama u zadnjih
6 mjeseci od mjeseca otvaranja bolovanja. S obzirom da je radnik u tom razdoblju radio kod
dva različita poslodavca, sadašnji poslodavac uz svoj ER-1 obrazac (detaljnije pogledati u
prilogu br. 8), treba zatražiti i ER-1 obrazac od bivšeg poslodavca (detaljnije pogledati u
prilogu br. 9) kako bi imao podatke o svim isplaćenim plaćama u referentnom razdoblju.
Radniku su u tom razdoblju isplaćene plaće u ukupnom neto iznosu od 29.053,56 kn za 1.058
radnih sati te se iz navedenog računa satnica za obračun bolovanja na način da se ukupna neto
plaća dijeli s brojem odrađenih sati (29.053,56 kn / 1.058 h = 27,46 kn/h). Nadalje, provjerom
je utvrđeno da radnik ima uvjet prethodnog osiguranja (zaposlen je 16 mjeseci s prekidima
unutar 2 godine) te postotak refundacije iznosi 70%, odnosno bolovanje se obračunava po
satnici od 19,22 kn/h.
Potrebno je dobivenu satnicu usporediti sa maksimalnom satnicom za koju se može računati
bolovanje na teret HZZO-a koju dobijemo na način da maksimalan iznos refundacije
podijelimo sa fondom sati trenutnog mjeseca (4.257,28 kn/184h = 23,14 kn/h). Satnica od
19,22 kn/h manja je od maksimalne satnice te je se može koristiti kod obračuna.
Za obračun naknade za bolovanje za dan 26.07.2019. (nastavno bolovanje vezano za 19.07. s
istom šifrom bolesti, a s prekidom od 7 kalendarskih dana) koristi se već dobivena satnica od
19,22 kn/h s obzirom da se za njezin izračun uzimaju jednaki podaci kao i za bolovanje na
dan 19.07. Iznos naknade plaće na teret HZZO-a na osnovu bolovanja u 7 mjesecu (datumi
19.07. i 26.07. ) iznosi 307,55 kn.
Kako bi dobio refunadaciju od HZZO-a za isplaćenu naknadu plaće radniku F. F., poslodavac,
podacima dobivenim prilikom obračuna plaće, popunjava Izvješće o privremenoj
nesposobnosti za rad (navodi razdoblje spriječenosti za rad, broj dana/sati, satnicu za obračun,
postotak i satnicu za isplatu te ukupnu naknadu plaće za bolovanje). Izvješća korištena
prilikom ovog obračuna mogu se detaljnije pogledati u prilozima br. 5, 6 i 7.
56
Redovna mjesečna plaća radnika računa se na način da se prvo bruto plaća podijeli s fondom
sati (4.832,00 kn/184h= 26,2609 kn/h), zatim se izračunata cijena rada po satu množi s brojem
radnih sati (26,2609 kn/h x 128h=3.361,39 kn) gdje se vodi računa da radni sati više nisu
jednaki ukupnom fondu sati za mjesec srpanj (184h) već su umanjeni za broj sati provedenih
na bolovanju (56h).
Plaća radnika F. F. za mjesec srpanj sastoji se od bruto naknada; i to redovne plaće (3.361,39
kn) i bruto dodatka na plaću (742,95 kn) što izraženo u neto iznosu iznosi 3.283,47 kn. Ostalo
su neto naknade; naknada plaće za privremenu nesposobnost za rad/bolovanje za koju se
očekuje refundacija od HZZO-a (1.087,95 kn) te naknada troškova prijevoza na posao i s
posla (1.001,00 kn) što pribrojeno obračunatoj neto plaći od 3.283,47 kn daje ukupan iznos za
isplatu od 5.372,42 kn.
Tablica 9. Knjiženje obračuna plaće – primjer 3a
OPIS Konto Iznos
DUGUJE POTRAŽUJE
Obveze za neto-plaće 2300 3.283,47
Naknade plaća koje se refundiraju (od državnih institucija, od HZZO-a) 2301 1.087,95
Obveze za porez na dohodak iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćom 2410 0,00
Obveze za prirez iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćama 2411 0,00
Doprinos za MO iz plaća (I. stup) 2420 615,65
Doprinos za MO iz plaća (II. stup) 2421 205,22
Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaće 2423 677,22
Troškovi neto plaća uprave i prodaje 4200 3.283,47
Porez i prirez na dohodak (uprava i prodaja) 4210 0,00
Troškovi prijevoza na posao i s posla 4610 1.001,00
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – I. stup 42110 615,65
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – II. stup 42120 205,22
Doprinos na plaću – HZZO 16,5% 42200 677,22
Potraživanja od države – refundacije HZZO 1500 1.087,95
Obveza za naknadu troškova prijevoza na posao i s posla 23021 1.001,00
UKUPNO 6.870,51 6.870,51
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
57
Slika 23. Obračun plaće br. 3a
Izvor: podaci u vlasništvu Agencije XY
Tablica 10. Rekapitulacija plaća – primjer 3a
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
Prezime i ime Doprinos na plaću
Bruto MIO I. stup
MIO II. stup
MIO Porez Prirez Porez i prirez
Neto Prijevoz Bolovanje na teret HZZO-a
Za isplatu Trošak
poslodavca
Radnik F. F. 677,22 4.104,34 615,65 205,22 820,87 0,00 0,00 0,00 3.283,47 1.001,00 1.087,95 5.372,42 6.870,51
UKUPNO 677,22 4.104,34 615,65 205,22 820,87 0,00 0,00 0,00 3.283,47 1.001,00 1.087,95 5.372,42 6.870,51
58
5.4. Obračun i knjiženje plaća više zaposlenika s istim bruto plaćama, različitim
osobnim odbitkom i istom stopom prireza
PRIMJER 4: Mjesečna bruto plaća radnik G.G., radnice H.H. i radnika I.I. iznosi 7.500,00
kn. Svi imaju prebivalište u Zagrebu (stopa prireza 18%). Radnik G.G. uzdržava svoju
suprugu, radnica H.H. uzdržava dvoje djece dok radnik I.I. nema uzdržavanih članova uže
obitelji te koristi samo osnovni osobni odbitak.
Svi radnici imaju ugovorene jednake bruto plaće te plaćaju jednak prirez na porez na
dohodak, međutim razlikuju im se faktori osobnog odbitka. Radnik G.G. za sebe i svoju
suprugu koristi osobni odbitak u ukupnom iznosu od 5.550,00 kn (3.800,00 kn + 1.750,00 kn
– faktor 1,70) dok radnica H.H. uzdržava dvoje djece te joj ukupan osobni odbitak iznosi
8.050,00 kn (3.800,00 kn + 1.750,00 kn + 2.500,00 kn – faktor 2,70). Radnik I.I. koristi
osnovni osobni odbitak od 3.800,00 kn (faktor 1,00). S obzirom da navedeni radnici imaju
različite osobne odbitke, razlikuju im se i porezne osnovice. Najveći porez plaća radnik I.I. s
obzirom da ima najveću poreznu osnovicu od 2.200,00 kn (2.200,00 kn x 0,24 = 528,00 kn x
0,18 =95,04 kn). Najmanji porez plaća radnica H.H. kojoj je dohodak od 6.000,00 kn manji
od ukupnog osobnog odbitka (8.050,00 kn) te se porez i prirez porezu na dohodak niti ne
obračunavaju. Radniku G.G. oporeziva osnovica iznosi samo 450,00 kn (450,00 kn x 0,24 =
108,00 kn x 0,18 = 19,44 kn).
Najmanju neto plaću dobit će radnik I.I. koji je imao najmanji osobni odbitak, dok radnica
H.H. prima najveću neto plaću s obzirom da je od svo troje imala najveći ukupni osobni
odbitak. Ukupan trošak plaće dobiva se zbrajanjem bruto plaće i doprinosa na plaću (bruto x
16,5%) te je on isti za svakog radnika/icu s obzirom da je osnovica za obračunavanje
doprinosa za zdravstveno osiguranje jednaka. Poslodavac ima trošak plaće za svakog radnika
u iznosu od 8.737,50 kn s obzirom da je raspored poreza i prireza bitan samo za radnike, u
smislu dobivanja neto plaće ovisno o osobnim odbicima koje imaju.
59
Slika 24. Obračun plaće br. 4
Tablica 11. Rekapitulacija plaća – primjer 4
Prezime i ime Doprinos na
plaću Bruto MIO I. stup MIO II. stup MIO Porez Prirez
Porez i prirez
Neto Za isplatu Trošak
poslodavca
Radnik G.G. 1.237,50 7.500,00 1.125,00 375,00 1.500,00 108,00 19,44 127,44 5.872,56 5.872,56 8.737,50
Radnica H.H. 1.237,50 7.500,00 1.125,00 375,00 1.500,00 0,00 0,00 0,00 6.000,00 6.000,00 8.737,50
Radnik I.I. 1.237,50 7.500,00 1.125,00 375,00 1.500,00 528,00 95,04 623,04 5.376,96 5.376,96 8.737,50
UKUPNO 3.712,50 22.500,00 3.375,00 1.125,00 4.500,00 636,00 114,48 750,48 17.249,52 17.249,52 26.212,50
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
60
U nastavku slijedi prikaz knjiženja u zbrojnim iznosima stavaka izrađenog obračuna plaća. Na
temelju obračuna plaće moguće je kreirati izvještaj pod nazivom Rekapitulacija plaće s
naknadama koji sadrži sve podatke kao i isplatna lista (osim podataka o radnicima), samo su ti
podaci iskazani u zbrojnom iznosu pojedinih stavaka plaće (navedeni izvještaj se može
detaljnije pogledati u prilogu br. 10).
Tablica 12. Knjiženje obračuna plaće – primjer 4
OPIS Konto Iznos
DUGUJE POTRAŽUJE
Obveze za neto-plaće 2300 17.249,52
Obveze za porez na dohodak iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćom 2410 636,00
Obveze za prirez iz plaća i primitaka izjednačenih s plaćama 2411 114,48
Doprinos za MO iz plaća (I. stup) 2420 3.375,00
Doprinos za MO iz plaća (II. stup) 2421 1.125,00
Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaće 2423 3.712,50
Troškovi neto plaća uprave i prodaje 4200 17.249,52
Porez i prirez na dohodak (uprava i prodaja) 4210 750,48
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – I. stup 42110 3.375,00
Doprinosi za mirovinsko osiguranje – II. stup 42120 1.125,00
Doprinosi na plaću – HZZ0 16,5% 42200 3.712,50
UKUPNO 26.212,50 26.212,50
Izvor: samostalna izrada studenta prema podacima u vlasništvu Agencije XY
61
6. ZAKLJUČAK
S obzirom na veliku važnost plaća za život pojedinca, one su uređene mnogobrojnim
zakonskim propisima i pravilnicima na razini države, ali i kolektivnim ugovorima,
pravilnicima i ugovorima o radu na razini poduzeća. Tako ugovoreni uvjeti odnose se na sve
radnike poduzeća, kako one redovno zaposlene, tako i na radnike ustupljene od strane
agencija za privremeno zapošljavanje.
Ovim radom pokazano je kako postoji puno različitih vrsta plaća, s obzirom na sve
specifičnosti radnih odnosa koje postoje (a u radu su i generalno objašnjene), ali i osobnih
podataka pojedinaca, odnosno njihovih odrednica naspram obitelji (uzdržavani članovi),
mjesta gdje žive (postotak prireza) te načina života koji vode (moguće obustave na plaći).
Međutim, uvijek je dobro znati osnovne odrednice plaća i naknada plaća, kao i princip
njihova obračuna koji je u radu, prikazan detaljnom analizom različitih vrsta plaća, odnosno
naknada plaća. Mijenjanjem varijabli te praćenjem razvijanja situacije, doneseni su zaključci
o veličini i smjeru utjecaja tih varijabli na krajnji iznos plaće i naknade plaće koju radnik
zasluženo dobije za svoj rad.
Agencije za privremeno zapošljavanje prisutne su kod nas već više od desetljeća, kada je
takav trostrani radni odnos reguliran na hrvatskom tržištu. Od tada dobivaju na važnosti s
obzirom da poslodavci sve više uviđaju prednosti angažmana ustupljenih radnika u svojim
poduzećima. Prednosti se prvenstveno očituju u postojanju privremene potrebe za radnicima
određenog profila te smanjenju troškova selekcije i administrativnog vođenja radnika.
Iako su statistički podaci koji se tiču agencijskog rada, sve bolji te navještaju još veći razvoj
ovog fleksibilnog oblika zapošljavanja, i dalje ima onih koji nisu svjesni svih mogućnosti koje
privremeno zapošljavanje nudi. Nasuprot tome, umjesto njegova pozitivna utjecaja na
poslovanje, razlike naspram redovnog zapošljavanja ističu kao negativnosti. Privremeno
zapošljavanje zasigurno je bolje od nezaposlenosti te ga treba gledati kao stepenicu do
redovnog zaposlenja i stalnog radnog mjesta, što je nerijetko i slučaj.
62
POPIS LITERATURE
1. Bejaković, P. (2015) Agencije za privremeno zapošljavanje u Hrvatskoj. Računovodstvo i
financije, 61, 4, str. 141-142
2. Bocak, V. (2018) Obračun i isplata bonusa (13. plaće) zaposlenicima. Računovodstvo i porezi
u praksi, 11, str. 157-162
3. Borić, Ž. (2014) Privremeno zapošljavanje. Hrvatska pravna revija, 14, 11, str. 36-41
4. Božina, A. (2014) Darivanje za blagdane u 2014. Računovodstvo, revizija i financije, 24,
12, str. 132-140
5. Božina, A. (2015) Naknada za neiskorišteni godišnji odmor i JOPPD. Računovodstvo, revizija
i financije, 4, str. 53-58
6. Božina, A. et al. (2015) Obračun plaća, nadoknada, drugog dohotka uz prikaz u JOPPD-u :
primjena u praksi. Zagreb: RRiF plus
7. Cipek, K. i Opalić, D. (2015) Ispravci i dopune Obrasca JOPPD. Financije, pravo i porezi, 5,
str. 129-137
8. Čujko, K. (2004) Agencije za privremeno zapošljavanje. Pravnik, 38, 2 (79), str. 39-54
9. Dražić Lutilsky, I. et al. (2015) Računovodstvo poreza. Zagreb: Ekonomski fakultet
10. Đukanović, LJ. (2009) Novčane naknade za vrijeme bolovanja. Zagreb: TEB - Poslovno
savjetovanje
11. Gulin, D. et al. (2018) Računovodstvo II: evidentiranje poslovnih procesa. Zagreb: Hrvatska
zajednica računovođa i financijskih djelatnika
12. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika (2019) RIF-ove obavijesti 2019,
dodatak uz RIF br. 1/2019., Računovodstvo i financije, 65, 1
13. Kurti Vuković, R. (2017) Izaslanje zaposlenih osoba u Europskoj uniji. Računovodstvo i
financije, 63, 5, str. 68-69
14. Laleta, S. i Križanović, A. (2015) Rad putem agencija za privremeno zapošljavanje u
hrvatskom, europskom i usporednom pravu. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
(1991) v. 36, br. 1, str. 305-340
15. Milkovich, G. T. i Newman, J. M. u suradnji s Milkovich, C. (2006) Plaće i modeli
nagrađivanja. Zagreb: Mashmedia
16. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2019) Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu
[online]. Zagreb: MRMS
17. Mlinarić, V. i Obradović Ž. (2006) Plaće. Zagreb: TIM press
63
18. Narodne novine (2019) Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna
osiguranja za 2019. godinu [online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 1/19
19. Narodne novine (2017) Pravilnik o porezu na dohodak [online]. Zagreb: Narodne novine d.d.,
10/17
20. Narodne novine (2010) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima [online].
Zagreb: Narodne novine d.d., 73/17
21. Narodne novine (2017) Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine
[online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 32 /15, 102/15, 35/17
22. Narodne novine (2018) Uredba o visini minimalne plaće [online]. Zagreb: Narodne novine
d.d., 109/18
23. Narodne novine (2008) Zakon o doprinosima [online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 84/08,
152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41714, 143/14, 115/16, 106/18
24. Narodne novine (2018) Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019.
godinu [online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 113/18
25. Narodne novine (2018) Zakon o minimalnoj plaći [online]. Zagreb: Narodne novine d.d.,
118/2018
26. Narodne novine (2018) Zakon o mirovinskom osiguranju [online]. Zagreb: Narodne novine
d.d., 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 62/18, 115/18
27. Narodne novine (2018) Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju [online]. Zagreb:
Narodne novine d.d., 80/13, 137/13, 15/18
28. Narodne novine (2014) Zakon o radu [online]. Zagreb: Narodne novine d.d., 149/09, 93/14
29. Narodne novine (2018) Zakon o porezu na dohodak [online]. Zagreb: Narodne novine d.d.,
115/16, 106/18
30. Opalić, D. I Uljanić Škreblin, I. (2017) Ispravci i dopune Obrasca JOPPD. Računovodstvo i
financije, 63, 7, str. 99-102
31. Pap, J. i Mirković, N. (2015) Utvrđivanje osnovice za obračun naknade plaće. Računovodstvo i
financije, 61, 2, str. 153-160
32. Pap, J. i Mirković, N. (2017) Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog
korištenja zdravstvene zaštite. Računovodstvo i financije, 63, 4, str. 116-121
33. Porezna uprava: Općenita pitanja i odgovori [online]. Zagreb: Ministarstvo financija
Republike Hrvatske. Dostupno na: https://www.porezna-
uprava.hr/obrazac_joppd/Stranice/Najčešća-pitanja-i-odgovori.aspx [pristupano dana 14.
kolovoza 2019.]
64
34. Porezna uprava: Osobni odbitak [online]. Zagreb: Ministarstvo financija Republike Hrvatske.
Dostupno na: https://www.porezna-uprava.hr/baza_znanja/Stranice/OsobniOdbitak.aspx
[pristupano dana 10. kolovoza 2019.]
35. Prepeljanić, J. i Opalić, D. (2016) Oslobođenje od obveze doprinosa poslodavaca. Porezni
vjesnik 9, str. 96-119
36. Roška, V. i Slunjski, M. (2018) Plaća u naravi. Obrazovanje za poduzetništvo - E4E:
znanstveno stručni časopis o obrazovanju za poduzetništvo, Vol. 8 No. Special issue/Posebn,
str. 171-183
37. Rožman, K. (2009) Plaće - izvori prava i sustavi plaća. Radno pravo, 4, str. 3-10
38. Sirovica, K. et al. (2004) Obračun plaća i porez na dohodak. Zagreb: Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika
39. Spajić, F. (2004) Plaće u naravi. Računovodstvo i financije, 50, 3 , str. 35-48
40. Spajić, F. (2005) Plaće u naravi : porezni i računovodstveni aspekti. Računovodstvo i financije,
51, 9, str. 25-37
41. Turković-Jarža, L. (2014) Poticanje zapošljavanja i JOPPD. Računovodstvo, revizija i
financije, 24, 10, str. 74-83
42. Turković-Jarža, L. (2018) Plaće i doprinosi u 2018. godini. Računovodstvo, revizija i
financije, 28, 1, str. 246-261
43. Zlabnik, T. (2015) Pravni aspekti zapošljavanja radnika putem agencija za privremeno
zapošljavanje. Računovodstvo i financije, 61, 4, str. 143-145
44. Zuber, M. (2017) Pravo na godišnji odmor i naknada za neiskorišteni godišnji odmor.
Računovodstvo i financije, 63, 6, str. 94-100
45. Zuber, M. (2018) Izmjene i dopune Zakona o doprinosima od 1. siječnja 2019. godine.
Računovodstvo i financije, 64, 12, str. 184-187
46. Zuber, M. (2018) Isplata nagrada i darova radnicima u 2018. godini. Računovodstvo i
financije, 64, 12, str. 188-191
47. Zuber, M. (2019) Pravo radnika na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora za 2019. godinu.
Računovodstvo i financije, 65, 6, str. 72-76
48. Žager, K. et al. (2008) Osnove računovodstva: računovodstvo za neračunovođe. 2. izd. Zagreb:
Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika
65
POPIS TABLICA
Tablica 1. Rekapitulacija plaća - primjer 1 .............................................................................. 46
Tablica 2. Knjiženje obračuna plaće – primjer 1 ..................................................................... 47
Tablica 3. Rekapitulacija plaće u novcu – primjer 2 ................................................................ 49
Tablica 4. Rekapitulacija plaće u naravi – primjer 2a .............................................................. 50
Tablica 5. Knjiženje obračuna plaće – primjer 2 (plaća u novcu) ............................................ 51
Tablica 6. Knjiženje obračuna plaće – primjer 2a (plaća u naravi) .......................................... 51
Tablica 7. Rekapitulacija plaća – primjer 3 .............................................................................. 53
Tablica 8. Knjiženje obračuna plaće – primjer 3 ..................................................................... 54
Tablica 9. Knjiženje obračuna plaće – primjer 3a .................................................................... 56
Tablica 10. Rekapitulacija plaća – primjer 3a .......................................................................... 57
Tablica 11. Rekapitulacija plaća – primjer 4 ............................................................................ 59
Tablica 12. Knjiženje obračuna plaće – primjer 4 ................................................................... 60
66
POPIS ILUSTRACIJA
Slika 1. Tablica vrsta, koeficijenata i iznosa osobnog odbitka .................................................. 8
Slika 2. Shema obračuna plaće ................................................................................................. 26
Slika 3. Računovodstveno evidentiranje obračuna plaća ......................................................... 28
Slika 4. Ukupan broj radnika i ukupan broj ustupanja ............................................................. 32
Slika 5. Broj radnika prema spolu i dobi .................................................................................. 32
Slika 6. Mjesto ustupanja radnika ............................................................................................ 33
Slika 7. Vrsta ugovora o radu ................................................................................................... 34
Slika 8. Trajanje ugovora o radu .............................................................................................. 35
Slika 9. Materijalna prava radnika ........................................................................................... 35
Slika 10. Šifrarnik Radnici – kartica Osnovni podaci .............................................................. 40
Slika 11. Šifrarnik Općine ........................................................................................................ 41
Slika 12. Šifrarnik Radnici – kartica Podaci o radu ................................................................. 41
Slika 13. Šifrarnik Radnici – kartica Alternativna adresa ........................................................ 41
Slika 14. Šifrarnik Radnici – kartica Podaci za obračun .......................................................... 42
Slika 15. Šifrarnik Radnici – kartica Podaci za obrasce .......................................................... 42
Slika 16. Šifrarnik Radnici – kartica Banke i računi ................................................................ 43
Slika 17. Kreiranje zaglavlja obračuna plaće ........................................................................... 44
Slika 18. Obračun plaće br. 1 ................................................................................................... 46
Slika 19. Temeljnica za knjiženje – primjer 1 .......................................................................... 47
Slika 20. Obračun plaće br. 2 ................................................................................................... 49
Slika 21. Obračun plaće br. 2a ................................................................................................. 50
Slika 22. Obračun plaće br. 3 ................................................................................................... 53
Slika 23. Obračun plaće br. 3a ................................................................................................. 57
Slika 24. Obračun plaće br. 4 ................................................................................................... 59
67
PRILOZI
PRILOG br. 1: Obrazac JOPPD (primjer 1)
68
69
PRILOG br. 2: Platna lista plaće u novcu ( primjer 2)
70
PRILOG br. 3: Platna lista plaće u naravi (primjer 2)
71
PRILOG br. 4: Obrazac ER-1 (primjer 3)
72
PRILOG br. 5: Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad – 28.06. do 05.07. (primjer 3.a)
73
PRILOG br. 6: Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad – 19.07. (primjer 3.a)
74
PRILOG br. 7: Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad – 26.07. (primjer 3.a)
75
PRILOG br. 8: Obrazac ER-1 od sadašnjeg poslodavca (primjer 3.a)
76
PRILOG br. 9: Obrazac ER-1 od bivšeg poslodavca (primjer 3.a)
77
PRILOG br. 10: Rekapitulacija plaće s naknadama (primjer 4)
78
ŽIVOTOPIS STUDENTA
LUCIJA HORVAT
13. studenog 1995.
OBRAZOVANJE 2018. – Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije; smjer: Računovodstvo i revizija 2014. – 2018. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – sveučilišna prvostupnica ekonomije (univ.bacc.oec.) 2010. - 2014. Srednja škola Zabok, Zabok - stečena strukovna kvalifikacija: ekonomist
STRANI JEZICI Engleski jezik B2 Njemački jezik A1 Talijanski jezik A1
ZNANJA I VJEŠTINE Komunikativnost Proaktivnost Odgovornost i preciznost
Poznavanje rada u programskom paketu Microsoft Office Vozačka dozvola B kategorije
RADNO ISKUSTVO
veljača 2019. AGENCIJA XY ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE d.o.o. Računovodstvo i financije - fakturiranje/izdavanje računa i eračuna (preko servisa Moj-eRačun), ažuriranje informacija potrebnih za fakturiranje, obračun plaća, obračun putnih naloga, komunikacija s klijentima i zaposlenima u javnim institucijama (REGOS, HZZO, HZMO) listopad 2018. – siječanj 2019. A1 HRVATSKA d.o.o. Upravljanje naplatom potraživanja i kreditnim rizikom - knjiženje uplata korisnika u billing sustavu Geneva, iščitavanje i knjiženje podataka iz SAP-a, prijava stanja žiro računa, izrada i provođenje te kontiranje financijskih odobrenja, slanje financijskih (konto) kartica te izvoda otvorenih stavaka korisnika, usklađivanje stanja s korisnicima, unos podataka u CRM sustav, odgovaranje na mailove, ostali administrativni poslovi lipanj 2018. – rujan 2018. METRONET TELKOMUNIKACIJE d.o.o. Odjel obračuna i naplate - usklada salda konti, knjiženje uplata korisnika (billing sustav Geneva), izrada i provođenje te kontiranje financijskih odobrenja (programi Geneva i Imperios), provođenje otpisa, izdavanje računa, unos podataka u CRM sustav, slanje prijepisa računa i financijskih kartica te IOS-a korisnicima, komunikacija s korisnicima listopad 2016. – travanj 2018. MC PODUKE J.D.O.O - predavanje/instrukcije iz kolegija računovodstvo, poslovne financije, statistika
prosinac 2016. – veljača 2018. ZUZ EXEO D.O.O. - samostalan rad s djecom, asistentica kod učenja, vođenje radionica ljeto 2017. i 2016. MATIJEVIĆ EKSPORT-IMPORT D.O.O. , KARLA OUTLET - samostalna prodaja u prodavaonici, rad na blagajni i POS uređajima, prezentacije proizvoda i rad s kupcima
ljeto 2015. VM2 D.O.O. - deklariranje i slaganje robe, ostali pomoćni poslovi u skladištu
kolovoz 2014. KONZUM D.D. - punjenje polica, slaganje robe u dućanu i skladištu
prosinac 2013. Croatia osiguranje d.d. - pomoćni poslovi u odjelu računovodstva
DODATNE AKTIVNOSTI
ožujak - svibanj 2018. Case Study Competition, 1. mjesto
slučaj Hrvatskog telekoma - TV4YOU: Kako će izgledati televizija budućnosti
listopad 2017. – lipanj 2018. eSTUDENT , članica tima Računovodstvo i financije
akad. god. 2015./2016. Katedra za statistiku, demonstratorica
šk. god. 2014. Državno natjecanje u Knjigovodstvu s bilanciranjem - 4. mjesto