sportska dvorana u mavrincima od ideje do realizacije · • beti zaharija: stara kuća mojga barbe...

1Gmajna, broj 9., oujak 2008.

ISSN

184

6 - 1

956

Gla

silo

Op

ine

av

le

God

ina

III,

Bro

j 9.,

ouj

ak 2

008.

Bes

plat

an p

rimje

rak

Kamen temeljac u znaku mladosti i sporta Zbor Korezin: Deset godina na okupu Beti Zaharija: Stara kua mojga barbe

Sportska dvorana u Mavrincima

Od ideje do realizacije

Uloga, ustroj i djelokrug rada opinske uprave

Razgovor: Hedviga Sinko

Grobniki dondolai - grobniko juer, danas i

sutra


irenje plinske mree ovisi o investicijskim planovi-ma za odreenu godinu, kao i interesu graana i drugih potroaa na odreenom podruju. U cilju prikupljanja podataka sa terena, Energo, provodi anke-tiranje potencijalnih korisnika plina. Na taj nain priku-pljeni podatci se stavljaju u odnos sa investicijskim pla-novima, te se donosi konana odluka o plinifikaciji.

Anketiranje zapoinje izradom anketnog plana, koji se zatim podijeli na manje obuhvatne cjeline koje se dodjeljuju svakom pojedinom anketaru. Po zavretku svih potrebnih priprema, anketari izlaze na teren i vre anketiranje graana u njihovim domovima. Anketiranje se provodi u popodnevnim satima kada je veina graana u svojim domovima.

Anketa se sastoji od opih pitanja kojima se priku-pljaju osnovni podatci o potroaima, kao to su ime i prezime, adresa, broj ukuana, veliina stambenog pro-stora itd. Slijedea grupa pitanja odnosi se na pitanja koja utvruju da li uope postoji elja ili potreba za koritenjem plina u pojedinom kuanstvu i ako postoji, za to e sve plin biti koriten.

Trenutno se anketa provodi u opini avle na podruju

Cernika i Mavri-naca, a pretpostav-lja se da e etiri anketara, do kraja veljae, prikupiti oko 320 anketa. Vei broj anketa garantira i veu reprezentativnost statistikih po-dataka koji e biti rezultat tih anketa.

Sve ispunjene ankete zaprimaju se u Energu, gdje se unose u bazu po-dataka, te se poto je pristigla i posljednja anketa sa terena, radi statistika obrada prikupljenih podataka. Statistika obrada rezulti-ra finalnim izvjetajem na temelju kojega se naposljetku donosi odluka o irenju plinske mree.

(PO)

ENERGO

Provodi se anketa o koritenju plina na podruju Cernika i Mavrinaca

Energo d.o.o. Rijeka, za proizvodnju i distribuciju toplinske energije i plina Dolac 14/I, 51000 Rijeka www.energo.hr e-mail: [email protected]


Potovani, subota 19. sijenja

povijesni je dan za sve mjetane opine avle, ali i ire. Dvije mlade perspektivne sportaice Suzana Dujmi i Marta Turdi, uzbuene, ali neo-pisivo sretne, simbolino su poloile kamen teme-ljac toliko eljene sportske dvorane u Mavrincima.

Ostvaruje se sportski san mnogih generacija mladih sportaa, komentirali su mnogi. Meu njima i avjanski naelnik eljko Lambaa. Sjeam se da je prije gotovo dvije godine prilikom razgovora za prvi broj Gmajne rekao: Najsretniji u biti kad izgradimo sportsku dvoranu! Rekao je to iskreno, iz srca.

Istu su elju imali svi lanovi Poglavarstva od Ro-berta Zaharije, Nade Luketi, Ivana Kruljaca i Ervina Bure, zatim predsjednika Vijea Josipa argonje do raznih sportskih i drugih aktivista. Svi su ponavljali isto i s ponosom isticali sportae Opine avle.

Kultura i sport su ono po emu smo prepoznatljivi,

govorili su, a ulaganje u sport je ulaganje u budunost. Naelnik Lambaa objasnio je zato silno eli izgraditi sportsku dvoranu: Ako samo jednog mladog ovjeka maknemo s ceste i ne dozvolimo mu da pije ili proba drogu- puno smo napravili. Naa je zadaa izgraditi neto za nau djecu, upravo kao to su nekad ljudi poput Bebe Haramije izgradili dananji Dom kulture, dodao je Naelnik.

A zahvaljujui Domu kulture Opina avle se moe podiiti kvalitetnim kulturnim manifestacijama, ali i, re-cimo, veselim makaranim tancima. Kad smo ve kod makara, dio Gmajne smo posvetili Mesopustu i nezao-bilaznim Grobnikim dondolaima - jo jednom iden-titetu opine. Ako spominjem identitet, onda treba rei da ususret 15. obljetnici formiranja Opine avle koja e se obiljeiti u sklopu blagdana Svetog Filipa i Jakova odnosno Dana Opine donosimo par tekstova. Kolega Zlatko Kurtovi govori o identitetu Opine, a one koji ih jo ne poznaju, upoznajemo s vrijednim djelatnicima opinske uprave na elu s proelnicom Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu Hedvigom Sinko.

Do sljedeeg jubilarnog 10. broja Gmajne, ugodno itanje.

Sandi Bujan Cvei

ImpressumGmajna, glasilo Opine avle, Izlazi 6. puta godinje,Godina III, Broj 9., oujak 2008.Izdava: Opina avle, avle 206,tel. 051/208-300, Za izdavaa: Robert ZaharijaGlavna urednica: Sandi Bujan Cvei,Urednik: Zlatko Kurtovi

Uredniki savjet: Arsen Salihagi, Robert Zaharija, Lidija Molnar, Sandi Bujan Cvei, Zlatko KurtoviFotografije: Roni Brmalj, Robert Zaharija, arhivaGrafiko oblikovanje: Zoran VukoaTisak: A.T.G. d.o.o., avle.Naklada: 1.500 primjeraka

Marketing:Tel: 051/208-300, Fax: 208-311Cijena oglasnog prostora (bez PDV-a)1/1 stranica 2.200 kn, 1/2 stranice 1.500 kn, 1/4 stranice 1.000 kn, 1/8 stranice 700 kn, zadnja stranica 4.000 kn, logo tvrtke 500 kn.Cijena propagadne reportae (bez PDV-a)1 stranica 2.200 kn, 2 stranice 3.000 kn

S a d r a j4

6

7

8

10

12

14

15

RIJE GLAVNE UREDNICE

16

17

18

19

19

21

21

22

23

24

IZ PRVE RUKERazgovor: Hedviga Sinko, proelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu ...................................OPINAPravilnik o unutarnjem redu Opine, radna mjesta ...KOLUMNADraen Herljevi: Grobniina jedna jedina ...................IZ DNEVNOG REDATri strateka dokumenta Novi vodovodni ogranci Novi zaposlenik opinske uprave Javni poziv za javna priznanja Zemljite kod Metroa drava mora vratiti Opini Subvencije poduzetnicima ..........MESOPUSTGrobniki dondolai - grobniko juer, danasi sutra .............................................................................................................................. PROJEKTISportska dvorana u Mavrincima: od ideje dorealizacije ....................................................................................................................UKRATKOVatrogasci pozivaju na oprez Najbolji sportai u 2007. godini Raspored baja Nastavlja se plinifi-kacija Opine Nabavka sadnica ..................................................DJEJI VRTI AVLIPeurbice na rijekom Korzu ..............................................................

POGLEDIKako misliti i podravati identitet Opine avle .........

KULTURAPZ Korezin: Deset godina na okupu .........................................

NAA KOLAUspjeh uenice Dore Kovai Stara kua mojga barbe Tri pjesme ...............................................................................................

OPINAPet biljeki i jedna slika .............................................................................

SPORTPrvo mjesto na Hrvatskom pokalu Kamentemeljac u znaku mladosti i sporta .............................................MOZAIKkerci, izreke i poslovice ...........................................................................

KNJINICANovosti i preporuke .........................................................................................

ZABAVANagradna krialjka ..........................................................................................

AVJANSKI PUTOKAZ ....................................................................

U FOKUSUMesopust 2008. ...................................................................................................


IZ PRVE RUKE

RAZGOVOR: Hedviga Sinko, proelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu Opine avle

Uloga, ustroj i djelokrug rada opinske upraveU travnju ove godine navrava se petnaest godina od utemeljenja Opine avle. U ovom razdoblju Opina je izrasla u vrstu i prepoznatljivu jedini-cu lokalne samouprave koja u okviru svoga djelokruga rada zadovoljava konkretne potrebe fizikih i pravnih osoba, rjeava njihove zajednike probleme, te brine o ukupnom razvoju mjesta.

O djelovanju, rezultatima i planovima Opine avle razgovarali smo, u prolim brojevima Gmajne, s njenim Naelnikom i lanovima Poglavarstva. U ovom broju razgovaramo s Hedvigom Sinko, proelnicom Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu, o pravnoj pozici-ji opine, te ustrojstvu, djelokrugu rada i funkcioniranju upravnih tijela Opine.

Opina kao prirodna, gospodarskai drutvena cjelinaRijei opina i jedinica lokalne samouprave to-liko su prisutne u naem govoru da nam se ine gotovo samorazumljive. No recite nam to ovi pojmovi znae u formalnom smislu, odnosno kako ih moemo u najkraim crtama odrediti i opisati prema vaeim propisima?

Opine i gradovi su jedinice lokalne, a upanije podrune (regionalne) samouprave. Samu opinu moemo odrediti kao jedinicu lokalne samouprave sas-tavljenu, u pravilu, od vie naseljenih mjesta koja pred-stavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu pove-zanu zajednikim interesima stanovnika.

U djelokrug poslova opine ukljueni su osobito poslovi koji se odnose na ureenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelat-nosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu.

Opina ima pravo, u okviru zakona a sukladno svo-jim potrebama i mogunostima, vlastitim aktima samo-stalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug rada svojih tijela. U samom obavljanju poslova iz djelokruga svoga rada opinska tijela su samostalna, a podlijeu nadzoru ustavnosti i zakonitosti rada kojega provode ovlatena dravna tijela.

Ustrojstvo i djelovanje prilagoeno stvarnim prilikamaSvaka opina, dakle, da bi bila blia svojim graanima i stvarnosti u kojoj djeluje, ima odreenu slobodu u kreiranju svoga ustrojstva i naina djelovanja. Koji su, u tome smislu, glavni akti Opine avle i koji su glavni elementi njihova sadraja?

Opina avle je, sukladno Zakonu o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, donijela statut ko-jim podrobnije ureuje svoje ustrojstvo i samoupravni djelokrug svoga rada, a on obuhvaa sve one poslove lo-kalnog znaaja koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni dravnim tijelima.

U pogledu ustrojstva, ovlasti i naina rada tijela Opine valja istai da Statut poblie ureuje ustrojstvo, ovlasti i nain rada Opinskog vijea, kao predstavnikog tijela graana i tijela lokalne samouprave, te Opinskog naelnika i Opinskog poglavarstva, kao izvrnih tijela Opine. Opinsko vijee donosi akte u okviru djelokruga rada Opine i obavlja druge poslove sukladno Zakonu i Statutu, meu kojima je i biranje Opinskog naelnika, te na prijedlog Naelnika i biranje lanova Opinskog poglavarstva.

Pritom jedinica lokalne samouprave podrazumijeva da sadraj njenih poslova

ima lokalni znaaj i da se njihovim obavljanjem ostvaruju

neposredne potrebe graana

Proelnica Hedviga Sinkou svome uredu u ebuharovoj kui

Statutom su, meu ostalim, ureeni status i obiljeja Opine, javna priznanja, ustrojstvo,

ovlasti i nain rada pojedinih tijela, nain obavljanja poslova, financiranje i imovina, oblici konzultiranja graana, provoenje

referenduma, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih slubi, oblici suradnje s drugim

jedinicama lokalne samouprave


Za obavljanje upravnih, strunih i ostalih poslova iz samoupravnog djelokruga Opine, kao i poslova dravne uprave koja su prenesena na Opinu, Odlukom o ustro-jstvu i djelokrugu rada Upravnih tijela Opine avle ustanovljeno je pet Upravnih tijela. To su: ured naelnika te upravni odjeli za lokalnu samoupravu i upravu, za proraun i financije, za prostorno i urbanistiko plani-ranje, ureenje naselja, stanovanje i komunalno gospo-darstvo, te za drutvene djelatnosti. Upravnim odjelima upravljaju proelnici koje imenuje, nakon provedenog javnog natjeaja, Opinsko poglavarstvo.

Uz novo zapoljavanje naglasakna optimalnoj organizaciji i strunostiDanas u Opini avle djeluje samo Upravni odjel za lo-kalnu samoupravu i upravu kojemu ste Vi proelnica. Kako on funkcionira s obzirom na postojeu odluku o ustroju i s obzirom na postojei obim poslova, te koji bi novi odjel, u smislu spomenutih poslova i odluke, trebalo najprije ekipirati?

Unutar Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu, u kojemu radi osam slubenika, obavljaju se svi upravni, struni i drugi poslovi iz prethodno opisanog samoupravnog djelokruga Opine. S obzirom da veina ovih poslova zahtijeva specijalistiki pristup i poznava-nje prateih propisa, te s obzirom na njihovu raznovrs-nost i stalan rast, miljenja sam da trebamo pristupiti brem ekipiranju novih odjela i zapoljavanju veeg bro-ja novih djelatnika. U prilog tome govori i injenica da je sadanji broj djelatnika upola manji nego u jedinicama lokalne samouprave koje imaju podjednak broj stanovni-ka i proraun.

Prema postojeim potrebama, a uzimajui u obzir karakter poslova, najprije bi trebalo pristupiti ekipiranju Upravnog odjela za prostorno i urbanistiko planiranje, ureenje naselja, stanovanje i komunalno gospodarstvo. Naravno da je svaki Upravni odjel vaan, no o posebnoj vanosti ovoga odjela najbolje govori podatak da se za poslove koje bi on pokrivao, dakle za razvoj gospodarst-va, zatitu ivotne sredine i stambeno-komunalne po-slove, izdvajaju oko tri etvrtine opinskog prorauna.

Zadovoljavanje potreba uz neposredne kontakte i izravnu komunikacijuGlavne su znaajke opine, kao jedinice lokalne sa-mouprave, neposredno zadovoljavanje potreba i iz-ravna komunikacija s graanima. Na koji nain u tome sudjeluje Upravni odjel Opine avle, te kako

se informira o potrebama mjetana i kako ih informi-ra o svome djelovanju.

To to ste naveli kao glavnu znaajku opine pred-stavlja, moe se rei, i glavnu svrhu njenih upravnih tijela. I jo bih dodala da izravno zadovoljavanje potreba graana upravo pretpostavlja izravne kontakte i izravnu komunikaciju s njima. Naravno da smo u Odjelu za lo-kalnu samoupravu i upravu Opine avle toga svjesni i da se time rukovodimo u svakodnevnom radu.

Pored izravnih kontakata u uredovno vrijeme, u koji-ma nai slubenici u okviru svoga djelokruga rada sudje- luju u rjeavanju razliitih pojedinanih i zajednikih problema, nastojimo i na druge naine biti na usluzi graanima. To inimo putem telefona, odgovora na pisane upite graana, u sluajnom i neformalnom susretu na ulici, kao i odlaskom na mjesto dogaaja, tamo gdje se pojavi odreeni problem.

Naravno, u odravanju komunalnog reda kakvoga svi elimo i koji nam je svima u interesu komunalnom redaru je potrebna i aktivna suradnja svih mjetana. Sto-ga i ja koristim ovu prigodu da sve mjetane pozovem i zamolim za takvu suradnju.

to se tie posebnih zahtjeva mjetana za in-formiranje o djelovanju Opine mogu rei da su oni vrlo rijetki. To je svakako i posljedica naeg redovitog informiranja putem uobiajenih sredstava: oglasa na oglasnim ploama i u javnim medijima, Internet stranice i Gmajna, te informiranja o tekuim dogaanjima u sredstvima javnog priopavanja.

Razgovarao: Zlatko Kurtovi

IZ PRVE RUKE

Hedviga Sinko: Miljenja sam da trebamo pristupiti brem ekipiranju novih odjela i zapoljavanju veeg

broja novih djelatnika

No to ne znai da je potrebno zapoljavanje veeg broja slubenika tek radi

popunjavanja i pokretanja predvienih Upravnih odjela. U cilju potpunog,

kvalitetnog i pravovremenog zadovoljavanja potreba graana naglasak treba biti na optimalnoj i djelotvornoj organizaciji poslova, te na primjerenoj strunosti i

trajnom usavravanju slubenikaNa spomenute druge naine osobito djeluje

komunalni redar. On je zapravo neprekidno, moglo bi se rei 24 sata, u izravnom kontaktu s graanima i sa stvarnim stanjem komunalne

infrastrukture i prirodnog okolia


Jasna Cuculi, vii struni referent za komunalne poslove Poslovi: planiranje, analiza i provoenje akata iz podruja komunalnog sustava Godina zaposlenja u Opinu avle: 2005.

Jasna Gizduli, vii struni referent za drutvene djelatnosti Poslovi: provoenje akata na podrujima socijalne skrbi, zdravstva, kolstva, brige o djeci, sporta i kulture Godina zaposlenja u Opinu avle: 1993.

Dragomir Sudan, komunalni redar Poslovi: obavljanje nadzora, predlaganje odluka, donoenje rjeenja i prijedloga za pokretanje prekrajnog postupka Godina zaposlenja u Opinu avle: 2005.

OPINA

Unutarnje ustrojstvo upravnih odjela Opine avle, naziv i opis poslova pojedinih radnih mjesta, uvjeti za raspored na radna mjesta, te druga pitanja u svezi djelovanja upravnih tijela utvreni su Pravilnikom o unutarnjem redu.

Sukladno Odluci o ustrojstvu i djelokrugu rada upravnih tijela poslove iz djelokruga novoustrojenih upravnih odjela obavljaju, do imenovanja njihovih proelnika,

slubenici rasporeeni na radna mjesta u Upravnom odjelu za lokalnu samoupravu i upravu.

U Opini avle danas je zaposleno ukupno devet osoba, naelnik eljko Lambaa i osam slubenika Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu. Ove slubenike i njihove poslove, predstavljamo u nastavku.

PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDU OPINE AVLE

Djelatnici i radna mjesta Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu

Hedviga Sinko, proelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i upravu Poslovi: rukovoenje odjelom, opi i normativno-pravni poslovi uprave Godina zaposlenja u Opinu avle: 1994.

Doris Miculini, samostalni upravni referent Poslovi: struno administrativni poslovi, priprema materijala za sjednice Opinskog vijea i Poglavarstva i ostali upravni poslovi Godina zaposlenja u Opinu avle: 1993.

Odineja Mavrinac Filipovi, samostalni upravni referent Poslovi: struno administrativni poslovi voenja uredskog poslovanja i ostali upravni poslovi Godina zaposlenja u Opinu avle: 1996.

Mirjana abrijan, struni suradnik za financijske poslove i proraun Poslovi: financijsko-knjigovodstveni i plansko- analitiki poslovi Godina zaposlenja u Opinu avle: 1993.

Tamara Kovai Relja, struni suradnik za financijske poslove i proraun Poslovi: financijsko-knjigovodstveni i plansko- analitiki poslovi Godina zaposlenja u Opinu avle: 2005.

Pripremio: Z. K.

Doris Miculini, Jasna Gizduli, Jasna Cuculi,Tamara Kovai Relja, Dragomir Sudan, Hedviga Sinko,

Odineja Mavrinac Filipovi, Mirjana abrijan


More ti va novinah palamudit a god e i kuliko god e, ali tek kad se pojavi na televiziji vidi a j zapravo mo medija. Ja san to znal i prvo, ali va to san se pono-vo uvjeril sad kad san pred malo bil pu Irene i Marija va Gromai. Jo nis ni zial

studija van, a mobitel mi j ve poel zvonit i skoro da ni prestal do danas. O tomu a me judi najprvo pitaju kad me vide, ne moran van ni povedat, ali ako jo to koga zanima, moren van re da ta tiramisu koga san prvi put va ivotu delal, na kraju ope ni bil tako lo. Bome j vas proal.

Ja znan da se j od mene morda oekivalo da pripravin kakov grobniki specijalitet, ali ja san Ireni kad me j zva-la va emisiju lipo rekal da ne znan ni jaje ofrigat, a kamo pak kola pariat. Pa jo domai. I verujte mi, do zad-njega asa nisan znal a u uope va toj Gromai delat osim alulat, ali onda su me moje novolistovske enske spasile zotin recepton za tiramisu. Se drugo ste mogli videt, a i ut. Morda san prvih pet-est minutih imel i tremu, ali im san se apal dela i dobil besedu, osjeal san se ko da san doma. Niki judi ki me znaju va nikon drugon svitlu ostali su malo iznenajeni kako nis prestal govorit, a i meni j tih uru i pol prolo zaas, kod da san nutri bil kvarat ure. A a moren, oito mi kamere pau, a i Irena i Mario su takov voditeljski dvojac da ti razbiju tremu prvo leh a ope stane pred kamere.

Imamo kompetentnih judihi za Grobniku televiziju

Vjerojatno san svata rekal. Potli su mi rekli da san ne-pravedno prozval Grobniki dondolai da nikad ne dojdu va Soboli, a da su ba za ov mesopust bili i pu nas, pa ako j to stvarno tako, a drugo re nego ispravak krivog navoda i oprostite! A kad smo ve pu ispravkih i isprik, iman jo jednu. Va proloj Gmajni pisal san o monografiji Grobniana, o emu j naa javnost, fala Bogu, jako do-bro bila informirana, no meni se j va toj knjigi potkrala i jedna nenamjerna pogreka, kad san napisal da j pok. Iz-idor Matovinovi, inae poznati meunarodni nogometni sudac i sportski djelatnik, prvo i za vrime Drugoga sv-jetskoga rata imel butigu va Mavrincih. Kako to ni istina, a on ni imel butigu ni va Mavrincih ni bilo kadi drugdi, ja se i ovin puten ispriavan njegovoj familiji ka s pravon uva najlipe uspomene na njega. a ete, ki dela ta i grei, a kad pogrei mora to priznat i ispravit.

A sad da se ponovo vrnemo na temu. Tel san re da se na ton Kanalu Ri ovik osjea kod da j nigdi na Grobniini, a j sasvim u redu. Kad san doal, najprvo san trefil Ivota Broznia ki j tamo ef tehnike, a onda gori va reiji i Deana Lalia ki j na Kanalu Ri, ja mislin, od samoga poetka te televizije. ak je i Mario rekal, onako

pol va ali a pol ozbilno, da mu se ini kako Grobniani se vie prevladavaju. Meni j pak palo na pamet, kad se ve tuliko Grobnianih mota okol televizije, da ope ne bi bilo problem opet storit Grobniku televiziju, pa baren niki eksperimentalni program, po uzoru na onu a j va dva navrata emitirana pred osavnajst let, prvi put za Mi-hoju 1990. leta z Jelenja, a drugi put za Boi i Novo leto tri miseca kanje z avje. Kod a vidimo, kompetentnih judih imamo. Pa, evo i glavna urednica ove nae Gma-jne, Sandi Bujan-Cvei, je televizijska novinarka na ton iston Kanalu Ri.

Ovdi Grobniki radio- nasliate vijesti

Ki zna, morda e se jednoga dana i to dogodit. Tehnologija i mediji gredu naprvo s takovun brzinun da vie ne moremo predvidet ni a e bit za pet let, a kamo pak za petnajst ili dvajset. Mene malo udi kako to da se niki jo ni domislel provat baren z radijon na Grobniini. A va naen susedstvu j ve fanj toga. Va Bakru j Pomorski radio ba pred malo proslavil prvih leto dan, va Krajevici ve let i let postoji Radio Porto Re, Kastavci imaju Radio Maksimum, v Riki postoji i Radio Trsat, na Krku j Radio OK, blizu nan je i Radio Gorski kotar, tu j i Primorski radio, pa a ne bi onda mogla i Grobniina imet svoj elektronski medij. Recimo, a ne bi dobro zvualo kad bi se reklo: ovdi Grobniki radio - nasliate vijesti.

A vijestih bi valda bilo. Morda jo najmanje politikih, a mi se ini da med izborih politiki ivot i ne postoji, iako se, kad se malo boje pogjeda, zna ki j tu za koga, a ki protiv, ali baren je ta komunalno-gospodarski resor, reklo bi se, nikad ivji. Stalno se ni dela i gradi, pa bi reporteri z terena imeli a javjat. O sportskon i kulturn-on ivotu ne rabi ni govorit. Tu smo jaki ko retko ki. Va sportu ve imamo i prvoligai, a nae kulturne i zabavne manifestacije ve su postale institucije.

Morda ete se pitat ma a to ja palamudin, a to morda pripravjan teren za se? Ma ne dan, ne, dobro j meni i ovi kadi san, ali malo san se, moran priznat, zanesal. Ali ako nikomu nikad i pade napamet provat bilo a slino ovo-mu a san ja ovdi napisal, ja mislin da e jako pogreit ako se ogranii na samo jednu opinu, bez obzira bila to avja ili Jelenje, odnosno ako Grobniinu ne zame kod jednu prirodnu cjelinu.

KOLUMNA

Pie: DraenHerljevi

A...A...A...

Grobniina jedna jedina

Ja mislin da Grobniina kod podruja na kon mi ivimo i djelujemo na jedan

poseban nain nadilazi kulturne, sportske, medijske, turistike i mnogi

drugi dosegi jedne ili druge nae opine, pa i (dela) Rike pod ku spadaju nika

grobnika naselja. To ne znai da triba ukinut opine, naprotiv, ali nike stvari

triba sagjedat zajedniki, pa i puno ire.


IZ DNEVNOG REDA

Na sjednici odranoj 6. prosinca 2007. godine Opinsko je Poglavarstvu donijelo odluku o donaciji Osnovnoj koli avle za ureenje prozora na zgradi kole. Rije je o donaciji vrijednoj 50 tisua kuna.

Novi zaposlenik opinske uprave

Odlukom Poglavarstva na sjednici odranoj 13. prosinca 2007. Davor Greti je izabran za strunog referenta koji e se baviti upravljanjem stambenim i poslovnim prostorom u vlasnitvu Opine avle.

Tradicionalno u povodu boino-novogodinjih blagdana Poglavarstvo je donijelo odluku o dodjeli novanog poklona u iznosu 700,00 kn invalidima rata, te obiteljima poginulih hrvatskih branitelja.

Ovom odlukom bilo je obuhvaeno 49 osoba, a vrijednost poklona iznosila je ukupno 34.300,00 kn.

U 2007. godini za potrebe zamjene vodovoda u naseljima na podruju opine avle uloeno je 1,5 milijuna kuna proraunskih sredstava. Dotrajali vodovodni ogranci mijenjeni su na relaciji: Podprisika karoni 400m, Cipica 350m, Cernik - pod Vrh 220m, Cipica kod trafostanice 180m i dio naselja Podudni (Frlani) 450m.

Ove godine planirana je zamjena starih vodovodnih ogranaka koji stvaraju probleme u opskrbi vodom u Bajevom i eelovom selu. Naelnik eljko Lambaa istaknuo je dobru suradnju s Komunalnim drutvom Vodovod i kanalizacija te Energom jer su izbjegnuta dvostruka kopanja istih prometnica.

Iako je na zajednikoj sjednici Opinskih vijea Opina avle i Jelenje iskazan obostrani interes za osnivanje zajednike radio postaje, kako sada stvari stoje, do toga nee doi. Naime, Opina avle je od nadlenih tijela zatraila prethodno miljenje o moguem dobivanju radio frekvencije. Naalost dobiven je negativan odgovor te zbog toga zasad nee doi do otvaranja radio postaje Grobniine.

Na prvoj ovogodinjoj sjednici Opinskog vijea odranoj 31. sijenja 2008. donesena su tri strateka dokumenta koja generiraju razvoj opine. Veinom glasova prihvaen je Urbanistiki plan ureenja Centra avle. Na istoj sjednici jednoglasno su prihvaeni

Projekt ukupnog razvoja Opine avle i Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske upanije. Glavni plan razvoja turizma obuhvaa razvoj skijalita Platak i Automotodroma Grobnik, vanih segmenata za razvoja turizma cijele upanije.

Opinsko poglavarstvo donijelo je odluku o objavljivanju Javnog poziva za podnoenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Opine avle. Prijedloge za poasnog graanina Opine avle, nagradu za ivotno djelo, godinju nagradu i nagradu za izuzetna postignua mogu podnijeti radna tijela Opinskog vijea ili najmanje 5 vijenika, Poglavarstvo te registrirane udruge.

Rok za prijavu je 17. oujka 2008. Javna priznanja bit e dodijeljena 1. svibnja za Dan Opine.

U novu 2008. godinu s tri strateka dokumenta

4500 metara novih vodovodnih ogranaka

Nita od zajednikeradio postaje

Poklon uljepao blagdane

50 tisua kuna zakolske prozore

Objavljen Javni pozivza dodjelu

javnih priznanja


IZ DNEVNOG REDA

U 2008. godini Opina avle u obrazovanje e uloiti 1, 6 milijuna kuna, od ega milijun i 24 tisue kuna za predkolski odgoj, a 565 tisua kuna za kolstvo. Za predkolski odgoj u ovoj godini sredstva su poveana 14 posto u odnosu na lanjsku godinu. Razlog poveanja je opremanje vrtia i subvencioniranje boravka veem broju djece.

Novac namijenjen kolstvu usmjerit e se u Osnovnu kolu avle i Podrunu kolu Grad Grobnik i to za nastavak obnove stolarije i odravanje. Nastavit e se izdvajati i sredstva za subvenciju prijevoza studenata, stipendija te naknade za poslijediplomski studij i znanstveno-istraivaki rad.

Odlukom Opinskog vijea Opina avle s ciljem aktivnog ukljuivanja mladih u javni ivot, ponovljen je tijekom veljae Javni poziv za predlaganje kandidata za lanove Savjeta mladih Opine avle. Pravo predlaganja lanova imaju udruge mladih i udruge koje se bave mladima, uenika vijea, studentski zborovi i drugi

oblici organiziranja mladih. lanovi mogu biti hrvatski dravljani s prebivalitem

na podruju Op-ine avle u dobi od 15 do 29 godina.

Opina avle i ove je godine objavila natjeaj za dodjelu poduzetnikih kredita, a na njega se zainteresirani mogu javiti tijekom cijele godine, odnosno do 31. listopada. Korisnici kredita mogu biti postojei poduzetnici i poduzetnici poetnici koji namjeravaju ulagati na podruju opine avle, uz uvjet da imaju prijavljeno sjedite u opini avle. Mogunost kreditiranja je e od 10 do 40 tisua eura.

Opina avle e i u ovoj godini subvencionirati kamatnu stopu, s time da e maksimalnu subvenciju dobiti investitori izgradnje neprofitnih ustanova (djeji vrti, dom za starije i nemone, ustanove u kulturi i zdravstvu).

U 2007. godini Opina avle je dodijelila 8 poduzetnikih kredita u ukupnom iznosu od 185 tisua eura.

Rjeenjem upanijskog suda u Karlovcu pravo vlasnitva nad zemljitem od 423.815 etvornih metara u katastarskoj opini Cernik-avle vraeno je Opini avle. Time je ponitena uknjiba spomenutog terena na Republiku Hrvatsku. Rije je o zemljitu nedaleko trgovakog centra Metro. Podsjetimo, dio tog terena odnosno 26.379 etvornih metara od Opine avle kupila je tvrtka KF projekt. Nakon toga Republika Hrvatska neosnovano se upisala kao vlasnik to je onemoguilo daljnju realizaciju projekta.

- Ovo je potvrda svega onoga to smo od poetka tvrdili, a to je da smo poteno i uredno ili u raspisivanje natjeaja za realizaciju budue poslovne zone, rekao je naelnik eljko Lambaa.

Zemljite kod Metroa drava vratila Opini avle

Opina avle subvencionira kamatu

poduzetnicima

PRIPREMILA: Sandi Bujan Cvei slika R. Brmalj

Ponovljen Javni poziv za Savjet mladih

1,6 milijuna kunaza odgoj

i obrazovanje

Opini avle vraeno 424 tisue etvornih metara terena


Kako bi neto vie doznali o dondolaima dogo-vorila sam susret s predsjednikom Grobnikih dondolaa Nikolom Vraniem-Koljom i taj-nikom Davorom Gretiem u konobi Kalesin. Mjesto nije odabrano sluajno. Naime, konobu Kalesin vodi Ve-dran Fuak, i sam dondola. Njegova obitelj ima tri ge-neracije dondolaa: uz Vedrana, tu su nono Jure i sin Fran. Takvih obitelji ima nekoliko. Tradicija i ljubav pre-ma rodnom kraju prenosi se s koljena na koljeno. To je ono to ima neprocjenjivu vrijednost.

Koliko danas ima dondolaa? GRETI: Imamo 103 lana, 81 seniora i 22 mala,

do 16 godina. Svake dvije godine biramo novog pred-sjednika. Dosad su predsjednici bili Duko eeli, Fren-ki Fuak, Aljoa eeli i Nikola Vrani. Moram rei da broj novih lanova stalno raste. Najmlai dondola je Bartol, sin Roberta Reljca. Ima samo godinu i pol. Dondolaima se prikljuio jo prole godine kao beba od est mjeseci. Ja u njegovu imenu vidim simboliku da se ova tradicija nee nikad vie prekinut. Bartol je i zatitnik cernike upe.

Tko moe postati dondolaem?

VRANI: Dondola mo-e postati samo onaj tko ima grobnike krvi. Po mami ili po tati. To smo ugradili u na Statut. Budui da dondola ima za cilj uvati obiaje naeg kraja, najloginije je da to bude Grobnian.

Dondolai pretea zvonarskih

skupinaovog kraja

Moete se sjetiti kako jesve poelo?

VRANI: Idejni zaetnici ponovnog okupljan-ja dondolaa su Duko eeli, Aljoa eeli, Saa Jovandi i Frenki Fuak. Bilo je to 1999. godine. Tada je i osnovana Udruga, a nastala je iz avjanskih makara. Prva zvonjava bila je ve za Mesopust 2000. godine. Do-godilo se to na Grobniku no. Najprije smo vjebali zvonjavu po avlima, a nakon toga je uslijedio ulazak u salu Doma kulture.

MESOPUST

RAZGOVOR: Predsjednik Grobnikih dondolaa Nikola Vrani-Kolja i tajnik Davor Greti o Udruzi osnovanoj 1999. godine, koja broji 103 lana

Grobniki dondolai - grobniko juer, danas i sutra

Najmlai dondola je Bartol, sin

Roberta Reljca. Ima samo

godinu i pol. U njegovu

imenu vidimo simboliku da

se ova tradicija nee nikad vie

prekinuti

Davor Greti i Nikola Vrani-Kolja kod Vedrana Fuka u konobi Kalesin

GRETI: Drugi dan smo ili na karnevalsku po-vorku na Korzo. Bilo nas je 24 dondolaa, 4 muzikanta i jedan ki je nosil maj.

Kad su se u povijesti pojavili prvi dondolai i zato?

VRANI: Tradicija see u vrijeme prije 1. svjetskog rata. Ne znamo tono jer naalost o tome nemamo pisane dokaze. No, znajui da se dondolai u usmenoj predaju povezuju s Tatarima i bitkom na Grobnikom polju, vje-rujemo da je tradicija jo starija.

GRETI: Mi vjerujemo da su grobniki dondolai pretea svih zvonarskih skupina koje postoje u ovom kraju. Naime, Grobniko polje je bilo mjesto gdje su se velika stada ovaca i krava sputale s planina kako bi preivjeli zimu. Jedino ovdje je bilo velikih stada. Lju-di su ivotinje branili od umskih zvijeri i razbojnika straei ih bukom koju proizvode zvona koja su nosile krave i ovce. Na glavu su stavljali glavu od krava, a na tijelo kou od ovaca.

Kad je zamro obiaj?VRANI: Za vrijeme talijanske okupacije poslije 2.

svjetskog rata. Talijani su zabranili skrivanje lica mas-kom. Ali tijekom svih ovih godina od 2. svjetskog rata do danas nekolicina ljudi nastavila je zvoniti po Grobniini. Ljudi bi obukli staru robu, namazali se crnom bojom po licu i stavili zvono. I ili su tako od otarije do otarije. Jedino krabuju nisu imali.

GRETI: Zato mi reemo da su dondolai svojevre-meno izgubili maske, ali zvonci - NIKADA. Mi nepres-tano dopunjujemo popis Grobniani koji su dondolali prije nas. Trenutano najstariji na njemu je pokojni Mari-jan Mavrinac roen 1904. u ubrovu selu.


MESOPUST

Tko je 1999. radio prvu karbuju, nabavio krzno i zvona?

VRANI: Te 1999. godine trebalo je napra-vit dvadesetak maski. Prvi zvonac je storil Zdravko Margeti-Zebi, prvu krabuju ja - Nikola Vrani-Kolja, a prvu untu Saa Jovandi-Sale. Kou smo nabavili iz Lubenica na Cresu.

Kako se radi krabuja?VRANI: Svaki dondola krabuju radi sam. Glavu

od krave je teko nabaviti. Kad je nabavimo od mesara, mesar ju grubo oisti. Onda je mi doma kuhamo. Budui da nema tako velikog lonca, kuhamo je u bavi. etiri do pet sati. Nakon toga paljivo se noiem oisti svo preostalo tkivo.

GRETI: Nakon toga treba je suit na buri barem mjesec dana pa elinom etkom jo sve poistiti. U gla-vu se stavi kaciga, najee motociklistika. Na glavu se privrste rogovi i sve pokrije koom te lakira prozirnim lakom da bi due trajala.

Koliko kota krabuja? GRETI: Nema tih novaca za koji bi ja dao svoju

krabuju. Oko toga je jako puno posla. Vie od mjesec dana. Svaki od nas u nju unese dio sebe.

Gdje danas nabavljate kou i zvono? VRANI: Kou vie ne nabavljamo u Lubenicama

jer je nema tko tavit. Sad je nabavljamo u Bosni u mjes-tu Visoko. Tamo se nalazi Koarsko-tekstilni kombinat. Jedna koa kota oko 500 kuna. Nakon toga svatko je skroji prema svom tijelu. Zvona danas naruujemo kod Tonia u Matuljima.

Zvono i informativni panoKoji su planovi za ovu godinu?

VRANI: Sedmero dondolaa sad se nalazi u gradu Yambolu u Bugarskoj, nakon toga idemo u Bergamo u Italiju, a u kolovozu u Kotor u Crnoj Gori. Krajem travn-ja podsjeam sve prijatelje i sponzore da nam se prikljue na tradicionalnom druenju uz Rjeinu. Lani je bilo 400 ljudi. A u lipnju svih pozivam na Festival palente i sira. Koje elje imate za budunost?

GRETI: Imamo ideju da zvonac koji stoji kod po-kojnog Ivana Raka-Die u Cerniku dobije svoje mjesto u centru avala. To bi bio trajni spomen na nae pretke. Autorica Zvonarske izlobe u Rukavcu Eni ebalj, u kojoj se nalazi i dondola, predloila nam je da se napra-vi i informativni pano. To bi bilo zgodno za sve goste nae opine i turiste. Gdje je pogodna lokacija, dogovorit emo s Opinom.

VRANI: Moram se u ime dondolaa zahvaliti Opini avle naem dijamantnom sponzoru koji je uvijek tu kad nam neto zatreba. Odnedavno smo dobi-li i prostoriju u Domu kulture. Opinska uprava uvijek ima razumijevanja za nae potrebe, a mi im to ukazano povjerenje kako to najbolje znamo nastojimo vratiti. Pro-mocijom nae povijesti, tradicije i kulture u svijetu.

Razgovarala: Sandi Bujan Cvei

Dondolai tradicionalno organiziraju Mesopusnu tombulu. Ove godine prva nagrada je bio skuter. Dobio ga je listi sa brojem 1293. Popis ostalih sretnih

brojeva nalazi se na internet stranici www.grobnicki-dondolasi.com.

Dondolai su svojevremeno izgubili maske,ali zvonci nikada

Posebnu pozornost ljubitelja snjenih radosti i makara privukao je jedinstveni Makarani Platak atrakciju koju organizira Turistika zajednica Opine avle i Radio Rijeka. Ove godine na sunanom Platku okupilo se ak tri stotine makara i devet alegorijskih kola.

Makarani Platak Surferi na snijeguSudjelovalo tri stotine makara

i devet alegorijskih kola


PROJEKTI

Mlade sportaice Suzana Dujmi i Marta Turudi povijesnim su polaganjem kamena temeljca 19. sijenja oznaile poetak radova na izgradnji nove sportske dvorane u Mavrincima u blizini nogometnog igralita NK Grobniana. Tim simbolinim inom poeo se ostvarivati san sportaa s podruja Opine avle. Povodom poetka radova na novoj sportskoj dvorani u Mavrincima donosimo vam reportau u kojoj odgovaramo na pitanja zato se krenulo u taj projekt, kako su odabrani izvoa radova i struni nadzor, to e sve sadravati sportska dvorana i kako e se fi nacirati. Rok dovretka radova je 20 mjeseci pa e dvorana biti gotova u rujnu 2009. godine.

Zato se krenulo u gradnjusportske dvorane

Nakon dugog promiljanja o potrebi za izgradnju sportske dvorane na podruju opine avle i procijene mogunosti za fi nanciranje izgradnje tako velikog projekta, konano su se stekli uvjeti da se pristupi realizaciji tog projekta.

Odluujui razlozi za izgradnju sportske dvorane mogu se saeti u nekoliko grupa:

Omoguavanje svestranog odabira sportskih aktivnosti kolskoj djeci te odvijanje tjelesnog odgoja u okviru kolske nastave na bolji i adekvatniji nain;

Omoguiti svim sportskim udrugama koritenje sportske dvorane za njihove potrebe i pruiti ansu i ostalom dijelu populacije (srednjokolci, studenti i ostali) da koriste sportsku dvoranu;

Omoguiti enskom odbojkakom klubu Grobnian (trenutno ima 41 igraicu) koji igra u prvoj A ligi Hrvatske treniranje na podruju Opine avle. Sad je taj klub prisiljen trenirati u Delnicama.

Trenutno na podruju opine avle postoji sportska dvorana u okviru Osnovne kole avle dimenzija 30x15 to ukupno iznosi 450 m2, a to je nedovoljan prostor iz slijedeih razloga:

- U O avle trenutno je upisano 596 uenika- Broj sportaa aktivnih lanova sportskih klubova,

evidentiran je s 290 lanova. Iz ovih podataka vidljivo je

Povijesnim polaganjem kamena temeljca poeli radovi na sportskoj dvorani

Nova dvorana omoguava organizaciju sportskih igara do dimenzije rukometnog igralita, zatim koarkaka i odbojkaka meunarodna natjecanja, te sva natjecanja u borilakim sportovima, stolnom tenisu, tenisu i sportskoj gimnastici

Kamen temeljac poloen19. sijenja 2008. godine

Sportska dvorana u Mavrincima:od ideje do realizacije

da je dvorana preoptereena i da je u ovakvoj situaciji nemogue razmiljati o organizaciji novih sportskih aktivnosti, za koje postoji veliki interes u populaciji do 25 godina.

- Opina avle broji oko 6.900 stanovnika. Godinji prirast roenih iznosi 70 djece. Pored toga podruje Opine avle je potencijalno vrlo interesantno za novu stambenu izgradnju, to znai da pored prirodnog prirasta postoji tendencija i migracijskog porasta stanovnitva.

Javnom nabavom do izvoaa i strunog nadzora

Pripreme, u smislu izrade prostorno planske dokumentacije i izrade projektne dokumentacije, trajale su dvije godine. U mjesecu kolovozu 2007. godine dobivena je graevinska dozvola te se pristupilo provedbi postupka javne nabave za odabir izvoaa radova i strunog nadzora nad izgradnjom.

Na temelju Odluke Opinskog Poglavarstva o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za izgradnju sportske dvorane Mavrinci-avle od 16. studenog 2007. sklopljen je Ugovor o graenju uz meusobno priznavanje pravnih ovlasti izmeu Opine avle i GP KRK d.d. iz Krka dana 17. prosinca 2007. Cijena radova koji su predmet


PROJEKTI

sklopljenog Ugovora utvrena je u ukupnom iznosu s porezom na dodanu vrijednost u visini od 40.245.477, 86 kuna.

Na temelju odluke Opinskog poglavarstva o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje usluge graevinskog strunog nadzora nad izgradnjom sportske dvorane Mavrinci-avle od 06. prosinca 2007. sklopljen je Ugovor o obavljanju poslova strunog nadzora graenja nad izgradnjom sportske dvorane Mavrinci-avle izmeu Opine avle i Rijekaprojekt inenjering d.o.o. iz Kastva dana 27. prosinca 2007. Usluga strunog nadzora graenja nad izgradnjom sportske dorane ugovorena je u ukupnom iznosu s porezom na dodanu vrijednost u visini od 338.184,00 kuna.

Opinsko poglavarstvo je na sjednici odranoj 17. sijenja 2008. prihvatilo ponudu port projekta d.o.o. iz Samobora za obavljanje projektantskog nadzora za vrijeme trajanja izgradnje Sportske dvorane Mavrinci-avle. Projektantski nadzor nad izvoenjem radova obuhvaa nadzor: arhitektonsko-graevinskog dijela, konstrukcijskog dijela, vodovoda i kanalizacije, instalacija grijanja, ventilacije i plina, instalacija elektrine struje, instalacija vatrodojave i prometnih povrina.

Na sjednici Opinskog poglavarstva Opine avle, odranoj 03. sijenja 2008. imenovano je Povjerenstvo za praenje investicije - izgradnje Sportske dvorane Mavrinci-avle u sastavu: Josip argonja, voditelj, Jasna Cuculi i Dragomir Sudan, lanovi.

to e imati nova sportska dvorana Sportska dvorana je natkriveni prostor sa fiksnom

tribinom za cca 600 gledatelja i pokretnom tribinom za cca 50 gledatelja. Dimenzija sportske povrine je 45.0m x 28.0 m to omoguava organizaciju sportskih igara do dimenzije rukometnog igralita, a istovremeno je i homologirani teren za koarkaka i odbojkaka meunarodna natjecanja. Pored ovih osnovnih sportskih aktivnosti, navedena dimenzija sportske povrine je ujedno i prostor gdje se mogu odvijati sva natjecanja u borilakim sportovima, stolnom tenisu, tenisu, sportskoj gimnastici i ostalim sportskim manifestacijama koje se mogu odravati na plohi ove dimenzije.

Uz dvoranu su i dvije male dvorane; prostor koji u tehnolokom smislu nadopunjuje potrebe u organizaciji natjecanja.

Prostor sportske povrine dijeli se na tri funkcionalna djela za potrebe odvijanja programa rekreacije, sportskih treninga (ovisno o tipu sporta) te kolske nastave tjelesnog odgoja. Prostor dvorane pregrauje se pominim zavjesama i ovisno o potrebi namjene dijeli na segmente dimenzija 28.0 x 16.0 m i 12.0 x 28.0 m.

Dva prostora malih dvorana pored sportskog programa borilakih sportova imaju mogunosti i za odvijanje drugih aktivnosti vezanih na njihovu manju povrinu (plesovi, stolni tenis, ah, fitnes i teretane).

Spremite rekvizita svojom povrinom je dovoljno prostrano za spremanje i pohranu svih potrebnih rekvizita, sprava i opreme.

Sve plohe sportske povrine opremljene su zatitnim

elementima i postavljaju se zavisno o tipu natjecanja i sigurnosnim zahtjevima na natjecanju.

Za vrijeme odravanja sportskih natjecanja strogo su odvojeni prilazni putovi gledatelja i sportaa (odvojeni ulazi na nivou ulaznog platoa i pristupa garderobnim prostorima. Ovo rjeenje zadovoljava sve potrebne faze osiguranja normalnog odvijanja sportskih manifestacija.

Kolni pristup za sportae i djelatnike potpuno je odvojen od parkiralinog prostora za posjetitelje koji je u neposrednoj blizini dvorane. Pristup servisno pogonskom djelu i skladinom djelu je osiguran neovisno od ostalih tokova prilaza sportaa, rekreativaca i djelatnika dvorane.

Kako e se finaciratiNakon provedene javne nabave za izgradnju sportske

dvorane i za vrenje nadzora utvrena je ukupno potrebna koliina sredstava za dovretak projekta. Rok izgradnje definiran je Ugovorom o graenju i to 20 mjeseci od poetka radova. Radovi su zapoeli 14. sijenja 2008.godine upisom u graevinski dnevnik to znai da bi objekt trebao biti dovren u mjesecu rujnu 2009. godine.

Financiranje tog projekta planirano je kroz Opinske proraune i to:- u Proraunu za 2007. godinu planirana sredstva iznosila su 5.089.400,00 kuna- u Proraunu za 2008. godinu planirana sredstva iznose 13.000.000,00 kuna- Projekcijom za 2009. godinu planirano je 22.505.600,00 kuna- UKUPNO: 40.595.000,00 kuna

Obzirom na gore navedeni rok izgradnje (20 mjeseci) koji je relativno kratak, cijelo financiranje se zbija u dvije proraunske godine iz ega proizlazi potreba za pronalaenjem dodatnih izvora financiranja kako bi se olakala likvidnost prorauna i realizirali ostali projekti.

Pripremila: S.Bujan Cvei

Radovi u tijeku, mjesec dana nakon polaganja kamena temeljca


UKRATKO

RASPORED BAJA 14.03.2008.

Cernik- trafostanica Pod Vrh Podrvanj kod br. 4/a (Jurei

Boo)15.03.2008.

Podudni Kalina kod br. 17Podrvanj - kod kapelice

17.03.2008. Cernik - kod itaonice

avle - kod br. 8518.03.2008.

Mavrinci - bistro Bondej avle- kod br. 230 (Margeti)

24.04.2008.Podrvanj kod boarskog kluba

Soboli - kod nekadanje gostionice Karavela

25.04.2008.kod skladita Finvest

centar Buzdohnja - kod br. 82

S toplijim danima tradicionalno dolaze proljetna ienja i radovi u vrtovima koji su esto praeni paljenjem korova i granja. Zbog toga vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog drutva avle mole graane za oprez. Naime, posljedice od poara mogu biti katastrofalne. Svi graani koji imaju namjeru paliti vatru na otvorenom moraju to prijaviti vatrogascima. Predsjednik DVD-a avle Bruno Miculini naglaava kako je na snagu stupio zakon o kanjavanju prekritelja, a novane kazne mogu iznositi i do 2000 kuna.

Opina avle dodijelit e priznanja najboljim sportaima u 2007. godini. Najbolja sportaica je Nina Brozni iz Trkako skijakog kluba Rijeka- avle, najbolji sporta Vladimir Babi iz skijakog kluba Grobnian, a najbolji sportski kolektiv Nogometni klub Grobnian. Odluio je to Odbor za odabir najboljih meu pristiglim prijedlozima.

Podsjetimo da su isti sportai bili najbolji i u 2006. godini.

Najbolji sportai u 2007. godini

Vatrogasci pozivaju na oprez Paljenje korova i granja morate prijaviti DVD-u avle

na broj telefona 250-285 svakog radnog danaod 17 sati na dalje

Planom za 2008. godinu predvia se na podruju Opine avle izvoditi radove na plinifi kaciji Cernika i Mavrinci u III ETAPI radova.

to se izvodilo u 2007. godini Prema organizaciji i rasporedu prostora cijelo podruje

Opine avle podijeljeno je u etiri ETAPE i to:1. Zastenice, Podrvanj, Podudni i dio avala do

Filona2. avle eelovo i ubrovo selo, Cernik do mosta i donja cesta do kue Milardovi3. Cernik i Mavrinci4. Boki, Bajci, Halovac, Hrastenica i Kosorci.

Kompletiranje i etapePrema planu za 2007. godinu izvodili su se radovi na

kompletiranju I ETAPE to znai da je prethodno izvedeno cca 70% radova. Dodatno je jo izgraeno i montirano 2.050,00 M plinovoda i ugraeno 90 protupoarnih ventila i kunih regulacijskih sklopova. Nakon provjere svih izvedenih radova pustio se je plin u mreu iz mjealita 09.10.2007. godine. U ovoj ETAPI potpisano je 90 predugovora, a do sada broj korisnika je 18.

Izgradnja mree u 2. etapiIsto tako radovi i u ovoj ETAPI planirani su i izvedeni

u 2007. godini. Izgradilo se je ukupno 3.400,00 M plinovoda sa kunim prikljucima i svim potrebnim zapornim organima na mrei (ventili, kondenzni lonci i kuni regulacijski sklopovi). U ovoj ETAPI potpisano je 100 predugovora, a do sada nema jo korisnika.

Radovi na polaganju plinske mree uz radove na vodovodu

Dodatno uz planirane radove izvodila se je plinifi kacija uz radove na izgradnji novog vodovoda i to: Podvrh, Cipica I, Cipica II, Lievica i karoni u ukupnoj duini od 1.400,00 M sa 10-tak kunih prikljuaka.

Radovi u 2008. godini3. ETAPA Cernik i Mavrinci predviena je planom za 2008. godinu. Prioritet u izvoenju radova biti e na izgradnji magistralnog plinovoda do granice Opine avle prema Kukuljanovu sa kunim prikljucima uz plinovod i ogranak prema Metrou.

Ostali radovi ovise o interesu korisnika u pojedinim dijelovima ove ETAPE poetkom travnja 2008. godine. U toku mjeseca veljae obavljeno je anketiranje mjetana na koji e se nain sagledati interes mjetana i odrediti redoslijed izvoenja radova.

ZakljunoPrilika je ovo da se istakne primjerena suradnja

investitora sa Opinskim vijeem i Poglavarstvom opine avle kao i sa izvoaima radova na plinifi kaciji Opine avle, RI GRADNJA d.o.o. Rijeka i MONTKOMERC d.o.o. BAKAR koji su u zadanom roku izveli sve dogovorene radove. Istiemo i odlinu suradnju s nadzornim inenjerima. Grozdan Cuculi, ing. Voditelj projekta

ENERGO d.o.o. RIJEKA, AMGA-ADRIA d.o.o. KRALJEVICA

Nastavlja se plinifi kacija Opine avle


UKRATKO

Ukratko pripremila: Sandi Bujan Cvei Snimio: Roni Brmalj

Komunalno drutvo avle je u centru Krenovca dobilo nove prostorije. U stotinjak etvornih metara prostora u prizemlju opinske zgrade iz Doma kulture preselilo je osam djelatnika Komunalnog drutva. Investicija ureenja zgrade teka je 200 tisua kuna, a financirala ju je Opina avle.

Komunalno drutvo avle sada se nalazi na adresi:

PODUDNI 109, AVLE,tel: 545-313, fax: 545-314.

Na meti napada vanadala ponovno se naao separator za zbrinjavanje otpadnih voda odnosno proiiva koji se nalazi u dvoritu Osnovne kole avle. Naime, nakon nedavnog popravka i sanacije, separator je ograen zatitnom ogradom, ali ni to nije sprijeilo ponovnu devastaciju tog ureaja. Osnovna kola avle koja je postavila separator oteena je za 200 tisua kuna.

Tradicionalno je Opina avle organizirala nabavku sadnica za svoje mjetane pri emu sufinancira polovicu vrijednosti sadnica. U ponudi su bile sadnice jabuka, kruaka, trenja i ljiva. Prijave su se zaprimale od 28. sijenja do 1. veljae.

KD avle u Krenovcu

U okolici kole ponovno vandalizam

Tradicionalna nabavka sadnica

Ulovjene va kolo pokazale celon kraju kuliko vole svoju Grobniinu i svoj kraj, kadi j jo vavik ist zrak, zdrava zemja, a sunce najlipje sviti

Djeji vrti avli nastavlja dugu tradiciju sudjelovanja na Djejoj karnevalskoj povo-rci u Rijeci. Svake godine svojom maskom pokuavamo predstaviti kraj iz kojeg dolazimo ili os-misliti masku koja je vezana uz na odgojno-obrazovni rad.

Upravo u tome smislu ove su godine sama djeca predloila gljive. One su naime, uz zdravu prehranu, bile esta tema naih razgovora u proteklom razdoblju i one rastu u naemu kraju. A kako njegujemo akavtinu odluili smo biti makarane Peurbice.

Maske smo izraivali oko mjesec dana i bilo je potrebno mnogo zalaganja da sve zavrimo u roku i kako smo zamislili. U povorci je sudjelovalo 48 djece i 9 djelatnica vrtia. A tekst kojim su voditelji predstavl-jali nae Peurbice glasio je:

Evo nas med vami. Peurbice z Gromiine. Nara-sle smo potli daja i zato volimo kad da pada, a nas je onda saki dan se vie i vie. Zadovojne i kuntente

DJEJI VRTI AVLI

Peurbice iz avlia na rijekom Korzu

U povorci na Korzu 48 peurbica i 9 djelatnica vrtia

pokaimo nae glave z visoke zelene trave. Zakantaj-mo i zatancajmo, ulovimo se va kolo i pokaimo celon kraju kuliko volimo nau Grobniinu i na kraj kadi j jo vavik ist zrak, zdrava zemja, a sunce najlipe sviti. Dojdite pu nas i uivajte va semu onon a vi nimate, a judi ovoga kraja znat e vas lipo prijet i razveselit.

Josipa Hlaa


POGLEDI

Opina avle ute-meljena je 1895. go-dine, a kako je 1956. prestala djelovati kao opina ponovo je utemeljena 1993. Prvi put je nastala u sklopu podjele jedinstvene Opine

Grobnik na tri opine (avle, Grobnik i Jelenje), a drugi put spajanjem dviju mjesnih zajednica (Grad Grobnik i Cernik-avle).

U proteklih 15 godina Opina je, s jedne strane uhvatila duboki kori-jen u percepciji svojih mjetana, a s druge potpuno potvrdila po njihovu opemu sudu smisao i svrhu svoga postojanja. Premda postoje i miljenja da su hrvatske opine previe usitn-jene, kao i miljenja da bi podruje Grobniine trebalo imati jedinstvenu opinu.

Pristup identitetu Ne ulazei u razloge i opravdanost

spomenutih miljenja ovdje polazim od jednostavne injenice da Opina avle postoji, da uspjeno funkcioni-ra i da postepeno oblikuje svoj vlastiti identitet. U pogledu samog identiteta mogui su razliiti pristupi i naini ko-jima se on odreuje, misli i podrava.

U ovome osvrtu identitet opine ograniavam na bitne elemente koji odreuju i usmjeravaju njenu pre-poznatljivost kao jedinice lokalne sa-mouprave. Pritom mislim da ga bitno odreuju i da je to u redu vodei ljudi u Opini i aktivisti u civilnim udru-gama i zajednicama, u suradnji sa svim mjetanima.

Takoer mislim da treba poticati one njegove sas-tavnice koje najvjernije izraavaju uvijek uvaavajui povijest, kulturu i tradiciju Grobniine veinska miljenja i raspoloenja stanovnika i ope dobro. Dakle upravo ono emu svjedoimo u proteklih petnaestak go-dina, a osobito u posljednje vrijeme.

No da bi se dosadanji trend i nastavio drim da je potrebno uz sve izraeniji trend globalizacije sve vie svjesnog promiljanja i osobnog zalaganja. U tome smis-lu treba pozdraviti nove programe Turistike zajednice avle, ali i razvijati odgovarajue aktivnosti u postojeim i novim civilnim udrugama i zajednicama.

Panoramski snimakU nastavku dajem panoramski snimak, iz osobne vi-

zure, glavnih sastavnica opinskog identiteta. Dakle ne kao razraenu cjelinu, ve kao predloak za dublja promiljanja u sljedeim brojevima Gmajne, naravno, promiljanja svih mjetana koji se ele ukljuiti u razgo-vor na ovu temu.

Geografska slika. Podruje Opine avle prostire se od doline Rjeine na 210 m. n. v. do Velikog Risnjaka na 1.528 m. n. v., odnos-no na brdsko-planinskom podruju s velikim mogunostima za razvoj privrede, te sportskih i rekreativnih sadraja.

Stanovnitvo. Prema posljednjem popisu stanovnika, obavljenom 2001. godine, u naoj Opini ivi 6.749 stanovnika optimalne dobne i kvalifikacijske strukture, a kretanje broja vjenanih, roenih i umrlih od popisa do danas ukazuje na vitalnost i stalan rast ljudskih poten-cijala.

Uprava i promet. Upravno sredite nae Opine i dalje ostaje u centru naselja avle, sada u jedinstvenoj ebuharovoj kui, a glavna opinska prometnica, unato novoj autocesti i prometnom voru, ostaje stara cesta Rijeka Zagreb.

Gospodarstvo. U naoj Opini ono se raz-vija u nekoliko poslovnih zona, a glavno mu je obiljeje malo i srednje poduzetnitvo s ekoloki istim djelatnostima. Tu se, u svakom sluaju, uklapaju i turizam i trgovaki centri, postojei i budui.

Civilne udruge. Na podruju Opine avle djeluje tridesetak civilnih udruga koje daju uz veliku potporu opinske uprave poseban peat drutvenom, kulturnom i sportskom identitetu Opine.

Povijest i kultura. Grad Grobnik s obnovljenim Katelom moe postati jedinstveno povijesno i kulturno sredite. Zato ga treba stalno i sustavno razvijati, ali i do-punjavati sa sadrajima u Domu avle, Knjinici avle i itaonici Cernik.

Sport. Naselje Mavrinci, s nogometnim igralitem i buduom Sportskom dvoranom, razvija se u opinsko sportsko sredite. Treba ga prometno i sadrajno povezi-vati sa Boarskom dvoranom, dok Automotodrom Grob-nik i Platak imaju upanijsko i ire znaenje, pa ih treba promatrati i kao sportsko-rekreativne i kao turistike dra-gulje Opine.

Pie: ZlatkoKurtovi

USUSRET 15. OBLJETNICI OPINE

Kako misliti i podravatiidentitet Opine avle

Za nastavak trenda spajanja izvornog i novog u identitetu

Opine avle potrebno je zbog

sve izraenijeg trenda globalizacije

vie svjesnog promiljanja i organiziranog rada. U tome

smislu moemo pozdraviti nove

programe Turistike zajednice,

ali i razvijati odgovarajue aktivnosti u

postojeim i novim udrugama


KULTURA

ENSKI PJEVAKI ZBOR KOREZIN- AVLE

Nakon MIK-a 1999. godine slijede brojni nastupi po Grobniini, Is-tri, Primorju, Dalmaciji, Zagrebu, Grazu. Godinje brojimo do tridesetak nastupa. Korezin vie nije anoniman zbor, sve je vie i vie poziva pa neke, na alost, moramo i odbiti. Deset je godina korezin (zlatni lani oko vrata), svojim njenim karikama izdrao sve nevolje i krize, zadravi svoje lanice vrsto se drei zajedno. Neke su odustale zbog prevelikih obiteljskih ili poslovnih ob-veza. Zamijenile su ih nove. Danas na Korezin sjaji ljepe nego ikada.

Blizu sto skladbu na repertoaruBlizu sto skladbi nalazi se na naem

repertoaru. Osim popularnih pjesama s MIK-a, klapskih, sakralnih, duhovnih, mjuzikla, evergreena, pjevamo i klasike, Mozarta, Beethowna, Lisinskog, na latin-skom, engleskom, panjolskom... Svake godine doda se pet, est pa i vie skladbi.

Ui se brzo i s lakoom, kae na maestro Mladen mak, koji ima veliko iskustvo kao voditelj, zborova i klapa, a s nama je od samog osnivanja. Napravio je niz originalnih aranmana kao to su

Milost, Lip je bil kanat, Sanjao sam noas da te nemam Veeri boje narane ... , nastupa s nama kao solist i pijanist to daje posebnost naem zboru. esti gosti su nam Vjera Luki, profe-sorica klavira i bariton Cvjetan Peli.

Ususret obiljeavanju10. obljetnice

U programu obiljeavanja desete obljetnice, na prvom je mjestu snimanje CD-a koji bi sluio za promidbu skladbi grobniko-primorskog kraja i akavice na kojoj su pisani tekstovi. elimo real-izirati odlazak u Rim, kamo smo pozvane nastupiti jo 2006. godine.

Na sveani koncert, 10. studenog, koji se biljei kao datum osnivanja Korezi-na, namjeravamo pozvati brojne klape i pjevae, glazbene suradnike, te napraviti veliku fetu, popraenu snimkama i slika-ma svih ovih godina djelovanja.

akavska katedra i Opina avle biti e uz nas, kao i uvijek, a mi emo do tada vjebati, nastupati, pjevati, pjevati ... za svih.

Nela Mavrinac

Deseta godina na okupu,blizu sto skladbi na repertoaru

Okupile smo se pjevati bez

veih ambicija tek pomalo poznavajui

note. Veina nas je po prvi puta

u nekom zboru. Nas tridesetak zaljubljenih u

pjevanje, udruile smo se i ve nakon

dva mjeseca nastupile na

festivalu MIK-a prisjea se eljka

Frlan predsjednica Korezina


NAA KOLA

U sijenju ove godine na adresu O avle stigla su dva iznimno lijepa dopisa iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, tonije iz njegova Samostalnog odjela za meunarodnu kulturnu suradnju.

U prvome dopisu spomenuto Ministarstvo Republike estita Dori Kovai, uenici VI. b razreda, na srebrenoj diplomi koju je dobila na Meunarodnoj djejoj likovnoj izlobi 13. noemvri, odranoj koncem prole godine u Skopju, a u drugome dopisu estita ravnatelju kole, koli i posebno Dorinom uitelju likovnog odgoja.

estitkama se pridruuje i Gmajna...

Moj barba Viko j ivel va staroj kui va Iloviku. Ondi, kamo god se obrne, samo su ledine i brda.

Mi smo mu saki dan nosile obed i ostajale pu njega. Vavik mi j ku-poval bonboni, ciku-lade, pobiral je kostanji, ostrunjice. Kad san bila pu njega, niki ni zi-jal na me, igrali smo se, a kad bi lii zautelo, na teploj pei smo pekli kostanji. Kako su samo lipo diali!

Na njegov rojendan, sanali bimo se po brdu z tortun v rukah i sako san se leto nanovo bala da e torta ziletet mami z ruk i da od rojendana

nee bit ni. To se, fala Bogu, nikad ni dogodilo.

Tako j bilo leto za leton. Kroz ponetre stare kue vavik bi svitlelo svitlo i ekalo na me, dokli se jednu veer moj barba ni razbolel.

Par dan je bil va bol-nici, a ja nis mogla do njega. Vie se nikad ni vrnul va svoju kuu.

Prohaja leto za leton, a ja jo vavik plaen za njin. Kua j prazna, nikega ni, a meni se ini kod da z nje moren outit dih kostanjih, dih

lipih uspomen.

Beti Zaharija, VII. C

... i eli jo puno ovako dobrih slika i diploma

Moja balaMoja bala nikad ne miruje,

vavik poskakuje.Kad pogjedan va nju,

ni me van vue,moran po nabijat zada kue.Ona j ve stara i ko leto ima.

Po ledini se obrnja i kad j zima.Ime select od prvega dana nosi,

tin imenon jako se dii.Kad va roice odleti,

sused bi ju sikirun rasikal.Ma se domisli da j i on takov bil,

i bu mu al.Toni Mavrinac, VII. c

Grobnika kartulinaMalo, lipo mesto

kadi saki sakoga zna.Tu se dica igraju,

none povedaju toriju.Zdola Grada tee Riina.

Za nju saki ovik zna.Ona j kod nika gospa fina.

O, naa draga Riina!Na vrhu crikva stoji,

kraj nje Katel zvezde broji.kola j va sredini ve odavna,to j naa grajska trojka slavna.

Makare su vavik tu,tanca se i potresujka.

Si su judi veseli,dobre voje i puni kuraja.Na mii Grobnik Grad,mesto blaenoga mira.

Gjeda gai va srce te dira.

Stella Paris, VII. B

Prohaja leto za leton, nikega va staroj kui ni, a meni se ini kot da z nje moren

osjetit miris kostanjih, miris lipih uspomen

Stara kua mojga barbe

Pripremio: Z. K.

CrikvaSkroz na vrhu grada

naa crikva stoji.Stara j, uda let ima.Od mala gren va nju.

Kad ju pogjedan,ma kod da mi se smije.

Stella Paris, VII. B

Tri pjesmeMeunarodni uspjehuenice Dore Kovai


SPORT

Pet biljeki ...Imenovan javni biljenik za avle

Sredinom sijenja ove godine Ministarstvo pravosua RH imenovalo je etiri nova javna biljenika u Rijeci, te jednog u avlima i jednog Kostreni.

Zaobilaznica Permani GrobnikPrigodom potpisivanja ugovora o gradnji punog profila

rijeke zaobilaznice, u Rijeci 22. 01. 2008. godine, ministar B. Kalmeta je meu ostalim rekao: Nastojat emo u program gradnje uvrstiti i pravu rijeku zaobilaznicu od Permana do Grobnika.

Gradi se nova benzinska postajaU tijeku je gradnja velike benzinske postaju u Cerniku

blizu Metroa. Glavni investitor je tvrtka Euro Petrol iz Rijeke, a otvorenje se planira za drugu polovicu mjeseca travnja.

Platak i inozemna skijalitaUoi masovnog odlaska na inozemna skijalita,

poetkom mjeseca sijenja, ove je godine na stazama Platka bilo izmeu 20 i 50 cm snijega i vie skijaa nego lani. Tako je barem po visini snijega i broju skijaa na Platak bio ravan inozemnim skijalitima.

Vee kazne za krenje komunalnog redaOpine i gradovi uskoro e morati prilagoditi svoje

propise novom Zakonu o prekrajima jedinica lokalne samouprave. Najvea je novost da su uvedene znatno vee kazne za prekritelje komunalnog reda.

i jedna slika

Tekst: Z. KurtoviFoto: R. Zaharija

OPINA

U dvanaest mjeseci prole godine odrana je, zbog pomanjkanja snijega, samo jedna utrka za Hrvatski pokal i to u Ravnoj gori. Klubovi su se snalazili kako su mogli, mnogi su odlazili na utrke u Italiju i Sloveniju, pa je i na TSK Rijeka-avle imao dvije utrke izvan Hrvatske. Za vrijeme zimskih (kolskih) praznika pripreme smo imali na Platku.

U takvim se uvjetima na pomlaeni klub, s 26 registriranih skijaa, upornim radom pripremao za predstojea natjecanja, dok su same utrke bile odgaane zbog nedostatka snijega u Gorskom kotaru. Snijega je bilo samo na Platku u umi, u pravcu Klane, pa smo tu trenirali. Istina, bilo ga je i na Vrbovskoj poljani ispod Bjelolasice, ali tamo je bio problem pristupa skijakim stazama, jer je snijeg oien tek uoi Memorijala mira.

Dana 16. veljae 2008. godine odran je, u organizaciji TSK Bjelolasica iz Mrkoplja, esti Hrvatski pokal, natjecanje u kojemu je sudjelovalo 9 klubova iz cijele Hrvatske. TSK Rijeka-avle nastupio je sa 17 skijaa, dok su preostali lanovi bili sprijeeni. Natjecanje je odrano po izuzetno hladnom vremenu, ali to nije utjecalo na odline rezultate, osobito naeg kluba.

Po broju bodova na je klub osvojio prvo mjesto i ponovo se svrstao meu najbolje hrvatske klubove. Od pojedinanih rezultata u ovoj prigodi navodim, po kategorijama, prva, druga ili trea osvojena mjesta. To su:

Mlae cicibanke: 2. Saa Markovi, Starije cicibanke: 1. Ana Marija Boca, Mlae djevojice: 2. Petra Sria, Starije djevojice: 2. Elena Sria, Mlae juniorke: 3. Dana Savi, Starije juniorke: 2. Valnea Frlan; 3. Eva abrijan, Stariji juniori: 1. Andro Brozni; 2. Lovro Matein

Marijan timac

... koja govori kao 1.000 rijei

Malo snijega, a puno vrijednih rezultata

TRKAKO SKIJAKI KLUB RIJEKA-AVLE

Prvo mjesto na ovogodinjem Hrvatskom pokalu


Marta Turudi,lanica thekwondo kluba Grobnik avle

Marta je roena u Svilnu, u Tutnovu, na samoj grani-ci Opine avle. No to je samo administrativna granica,

jer njena obitelj oduvi-jek gravitiraju prema avlima. A to najbolje potvruje njihovo po-haanje Osnovne ko-le u avlima, u koju Marta ide od prvog razreda.

Marta danas po-haa osmi razred i odlina je uenica. I u svemu primjerna, to potvruje i ravnatelj kole, u ijoj kancelar-iji razgovaramo i koji

se povremeno ukljuuje u na razgovor. Osim u sportu, u koli je aktivna i u informatikoj i u literarnoj grupi. Premda djeluje odluno i vrsto, jo se uvijek dvoumi o nastavku kolovanja, ali se i ne optereuje time. Kada doe vrijeme odluit e izmeu sportske gimnazije i ekonomske kole.

Kao to je u svemu odlina tako odlino poznaje i sport kojim se bavi thekwondo. Objanjava, precizno, jasno i poletno, sve znaajke same vjetine i sve sustave natjecanja, osobito slinosti i razlike s karateom. Od toga navodim samo da je thekwondo olimpijski sport, a da karate nije, te da me je Marta, kad sam je upitao kako se zovu sportaice u tome sportu, odluno upitala da li mi to ona moe napisati. I napisala je: thekwondo-aice.

Osim odlinog poznavanja teorije Marta je jo bolja praktina thekwondo-aica. Ovaj sport voli, mnogo nastupa, i najee pobjeuje. Spomenimo samo njeno prvo mjesto na Kadetskom prvenstvu Hrvatske 2004. godine. A kad sam je upitao za novu sportsku dvoranu njen je govor poprimio novu dimenziju: uinilo mi se kao da je poela govoriti, oduevljeno i sa zahvalnou, o novom, boljem, svijetu. Bravo Marta!

Kamen temeljac za sportsku dvoranu u Mavrincima poloile su dvije istaknute mlade sportaice, Suzana Dujmi i Marta Turudi. Glavna poruka ove simbolike jednostavna je i glasi: ovaj projekt Opine avle, najvei od njenog osnutka prije 15 godina do danas, prvenstveno je namijenjen mladosti i sportu.

No spomenute sportaice nisu istaknute samo u sportu, ve i u svemu drugom to mi odrasli volimo is-ticati kod mladih. To je, prije svega, zdrav odnos prema

SPORT

Suzana Dujmi,odbojkaica OK Grobnian avle

Suzana je roena u samom centru naselja avle, u blizini kole, u pravcu Rijeke. Tu ivei pohaa

osnovnu i sred-nju kolu i stu-dira menedment na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Uvijek vrlo dobra ili odlina, danas ima u planu diplo-mirati do ovog ljeta i zaposliti se do kra-ja ove godine. Paralelno sa ko-

lom, od estog raz-reda osnovne, tee njeno druenje s od-

bojkom. U odbojkakom klubu Grobnian nastupa u ekipama svih uzrasta, sve do dananje seniorske u Prvoj ligi. A tu, u ovoj sezoni, daje veliki doprinos odlinoj poziciji kluba i pobjedama nad najboljim hrvatskim klubovima.

Uz kolu i znanje, sport i odbojku, Suzana jed-nako voli i svoje avle. Stoga je raduje izgradnja sportske dvorane, jer e ona omoguiti razvoj novih dvoranskih sportova u avlima, normalne uvjete za bolje sportske rezultate u svim dvoranskim spor-tovima i openito vie sporta i druenja za sve mlade nae Opine. A za sami OK Grobnian dvorana e prekinuti odbojkaka gostovanja i kad se igra na domaem terenu, te njegove treninge i nastupe pribliiti domaoj publici.

No kao budua menaderica Suzana zna da su u sportu, kao i u poduzeu i u ivotu uope, dobri uvjeti jako vani, ali da su jo vaniji talent, ljubav i upor-nost samih ljudi, dok ostvaruju svoje ciljeve. Tako su odbojkaice na putu do Prve lige, dok su putovale na treninge i nastupe do Delnica i Kostrene, motive za bolje rezultate esto pronalazile u novim dresovima, u novim loptama i u samom druenju.

POETAK IZGRADNJE SPORTSKE DVORANE U MAVRINCIMA

Kamen temeljac u znakumladosti i sporta

obitelji, koli, prijateljima, svim ljudima. Zatim pozitivan stav i optimizam, stav da ovjek uvijek treba teiti viim ciljevima i vjera da su oni dostini. Kako u sportu tako i na svim drugim poljima.

Upoznajmo ih u nastavku.

Z. Kurtovi


MOZAIK

U ovom broju Gmajne, prvom u 2008. godini, osim svo-jih preporuka za itanje dajem i pregled knjiga za koje su nai lanovi pokazali najvei interes u 2007. godini, odnos-no od Bartoje, kad je Knjinica otvorena, do kraja godine.

Najtraenije knjige u 2007. godiniLijepa knjievnost1. Ahern, Celia: NA KRAJU DUGE (2007)2. Mosse, Kate: LABIRINT (2007)3. Brown, Dan: DA VINCIJEV KOD (2006)Knjievnost za djecu i mlade1. Rowling, J. K.: HARRY POTTER I DAROVI SMRTI (2007)2. Meyer, Stephanie: SUMRAK; MLADI MJESEC; POMRINA (2007)3. PIRATI S KARIBA (2007)Struno-popularna literatura1. Byrne, Rhonda: TAJNA (2007)2. Hartman, Florence: MIR I KAZNA (2007)3. ZABRANJENA POVIJEST (2006)

Knjinica

VjernostRazgovaraju dva zatvorenika nakon to su jedan drugome vidjeli enu na slici. Prvi: Ima lijepu enu, misli da e te ekati 10 godina? Drugi: Hoe, ona je dobila 12.

MedvidDa j niki Ivan imel jako nevajatu enu, a va selo da su doli medvidi, pa da ga j jedan sused pital: Ive a bi storil da ti medvid napade enu? A Ive da mu j rekal: Ni, sam ju je napal, sam neka se brani.

(Grobniki zbornik, br. 4)

Brano stanje: oenjen udata

ObavijestProljetne likovne radionice za kolarce

odravat e se u razdoblju od 4. do 27. oujka 2008. svakog utorka i etvrtka

od 18.30 do 20.00 sati

Iz Knjinice avle za GmajnuPreporuke za novo itanje

Lijepa knjievnostKehlmann, Daniel: MJERENJE SVIJETA. Autor sa suptilnim humorom opisuje ivot dvaju genija (Hum-bolddta i Gaussa), njihove enje i slabosti, njihov ples po ici izmeu poruge i slave.Za djecu i mladeStroud, Jonathan: BARTIMEJEVA TRILOGIJA. Ova pustolovna trilogija vodi nas kroz avanture mladog arobnjaka Nathaniela i Bartimeja demona nesluene moi.Struno-popularna literaturaBaki, N.; ubrani, V.: KARIJERE 2008. Hou (bolji) posao. Knjiga sadri, meu ostalim, i poglav-lja o tome kako aktivno upravljati karijerom, kako pisati ivotopis i molbu za posao, kako se ponaati na intervjuu.

Jadranka Fuak

kerci

Poslovice Brak je opsjednuta tvrava. Oni koji su vani htjeli bi ui, a oni koji su unutra htjeli bi izai. (Portugalska) Tko se eni da se obogati, gasi svoju e slanom vodom. (Njemaka) Dobroj eni nije potreban miraz. (Slovaka)

Izreke Od braka bez ljubavi samo je jedan brak gori: onaj gdje ima ljubavi, ali samo kod jednog partnera. (Wilde) Sretno oenjen je onaj ovjek koji razumije svaku rije koju njegova ena nije rekla. (Hitchcock) Brak iz rauna je zajednica ljudi koji nikada ne mogu raunati jedno na drugo. (O. Henry) Odabrao: Z. K.

PrasacGrobnian Ivan je al delat va Njemaku. A doma j pual enu Mariju i etvoro dice. Mariji j bilo teko z dicun bez solda i bez mua, pa mu j pisala: Iviu moj, da zna kako mi j teko bez tebe. Nimamo prasca, a neemo ga ni imet dokli se ne vrne doma.

(Grobniki zbornik, br. 3)Dobar muJedan ovik (ki siguro ni Grobnian) povedal je svo-jmu prijatelu: Zna, ja ti doma peren. Pomivan, peren robu, tlo. A, a j s tvojun enun?, pital je prijatel. A, ne, ona se sama pere, na to mu j rekal ovik.

(Grobniki zbornik, br. 4)


Nagradna krialjkaZABAVA

Nagrade za krialjkuu Gmajni broj 9.

1. nagrada Ulaznica za Leto va Katelu za

dvije osobe

2. nagrada Grobniko zbornik broj 8i Monografija NK Grobnian

3. nagrada DVD i zastavica Grobnikih

dondolaa

Kuvertu s kuponom poaljite do 10. travnja na adresu: Opinsko

glasilo Gmajna (za nagradnu krialjku) avle 206,

51219 avle, ili ubacite usandui kod ulaza

u Upravni odjel Opine

Proelnica Upravnog odjela, na slici

Ime i prezime

Adresa

Nagrade zakrialjku iz

Gmajne br. 8.Prva nagrada

Veera za 2 osobe u jednomod grobnikih restorana:

Ivanka Vii - Alfreider, Radieva 14, 51000 Rijeka

Druga nagradaCD Skale i CD Klape Grobnik:

Boris Kere, Buzdohanj 172a, 51219 avle

Trea nagradaTri knjige Vlaste Jureti:

Tonica Stipi, Pljeevika 2a, 51000 Rijeka

GmajnaIVOPISNI UVARI

GROBNIKE TRADICIJE

RIJEKI BANKARPETAR

ESTI MJES. IDOVSKOG KALENDARA

OVOGADANA

...

GROBNIK

S VOLJOM (DOMAA BESEDA)

PRIVREN, VJERAN

LOKVA,BLATO

NOGOMETNI KLUB

ELEKTRIKI NABIJENA ESTICA

UZAO

VRSTA PTICE TRKAICE

KRETATI SE

RIMSKI ZNAK ZA 500

OPETUINITI

ME. KRATICA ZA

NORD-OST

SKRAENICA ZA DAN

RASPOLOENI, BODRI

ZNAK ZALITIJ

KEMIJSKIELEMENT

(AT)

VEOMA,VRLO

PROELNICA UP. ODJELA

(NA SL.)

ZNAK ZA ALUMINIJ

NAPUEN, U KOJEM IVE

LJUDI

ENA OEVA BRATA (MN.)

NJEM. M. IME

VRSTA BILJKE

RIJEKA U ITALIJI

STRONCIJ

JUNAK IZ 1001 NOI

KOSITAR

OKRETAN, RADIN...

JOSO (UVEANICA)

SPOREDAN, NEBITAN

22. I 19. SL. ABECEDE

EASTINDONE.

NAZIV ZA NOVU GVINEJU

ZNAK ZAKISIK

CLAUDIA CARDINALE

ODVOJENAOD DRUGIH

IOWA

OSAMLJENO MJESTO

PRETVAR. VRIJEDN. U

NOVAC

SUMPOR

TISKOVINE

NEISKORITENI OSTACI

RIJENIOTOK (MN.)

TLO

DIO ODJEEZA ZATITU

VRATA

KALIJ

AUTOOZNAKA ZA RIJEKU

NARKOTINO SREDSTVO

RADITI(DOM. BES.)

SJAJNA (HEBR.)

MONTIRANJE

CRTATI

UGLJIK

SOBA(DOM. BES.)

POK. ZAMJENICA

AFRODITIN LJUBIMAC

POSLJ. SLOVO GR. ALFAB.

JED. ZA EL. OTPOR (MN.)

GRAD U JEMENU

MAKEDONSKO KOLO

INTERNATIONAL COUNCIL OF

MUSUEM

RIMSKO 1

ADAJA,ZMAJ

IRIDIJ

KRSNO ...

UMILJENA VELIINA

ENSKOIME

ZAVRNARIJE

MOLITVE

AutorZ.K.


Opina avleAdresa: 51219 avle, avle 206Tel: 208-300, 208-310; Fax: 208-311Internet: www.cavle.hrE-mail:[email protected] Opine: 1. svibanj (parne godine),24. kolovoz (neparne godine)Predsjednik Opinskog vijea:Josip argonjaOpinski naelnik i predsjednikOpinskog poglavarstva: eljko Lambaa

Resori Poglavarstva:Proraun i fi nancije* Nada LuketiSocijalna skrb i primarnazdravstvena zatita* Ivan KruljacBriga o djeci, odgoj i osnovnoobrazovanje, kultura i sport* Robert ZaharijaKomunalna djelatnost,ureenje naselja, zatitaokolia, prostorno planiranje, razvoj gospodarstva i poduzetnitva* Ervin Bura

Upravni odjelProelnica: Hedviga SinkoUredovno vrijeme: 8.30 11.00 (ponedjeljak, srijeda, petak), 9.00 11.00 i 13.00 17.00 (utorak)

Stanovnitvoi povrinaBuzdohanjCernikavleGrobnikIlovikMavrinciPoduniPodrvanjSoboliZasteniceOpina avle

St.1.3111.344 1.248

38214

999464426198363

6.749

Km22,442,002,613,610,24

10,351,050,79

59,671,41

84,21

Komunalno drutvo avle d.o.o.Adresa: 51219 avleavle 104Tel: 545-313, 545-314, E-mail: [email protected]: Gojko Sobotini

AVJANSKI PUTOKAZ

R. br.123

O P I SVjenaniRoeniPreminuli

Razdoblje1. 01. - 31. 12.1. 01. - 31. 12.1. 01. - 31. 12.

2006.246932

2007.286928

(+,-)+ 4-

- 4

Usporedni prikaz 2006. i 2007. godineVjenani (od 01.01. do 02.02.2008.)Sijeanj: Daniel Kati i Anita GrabarVeljaa: Silvijo Peli i Ivana Pribani

Roeni (od 10.12.2007. do 16.01.2008.)Prosinac: Leon ubat, avle; Hana

Travalja, Grobnik; Emanuel Milinkovi, Soboli, Tina Benzia, Mavrinci

Sijeanj: Sara Mii, Mavrinci; Senida Boza, Cernik; Dominik Jugovi, Buzdohanj: Vito Zaharija, Cernik

Preminuli (od 06.12.2007. do 31.01.2008.)Prosinac: Nedjeko Juki, Delimir

PeruiSijeanj: Emilija Brdar, Josip Korani,

Ana Mravac

OPINA AVLE

Vaniji telefoniZdravstvene ordinacije: Za odrasle: 259-624 (Lui M.), 259-868 (Lini V.) Za djecu: 259-644, 250-111 Zubar: 259-527 Ljekarna: 250-466upni ured: 259-638 (Cernik),250-150 (Grobnik)Matini ured avle: 259-512Kninica avle: 208-313Osnovna kola avle: 259-169, 259-570 Grad Grobnik: 296-774Djeji vrti avli: 259-513DVD avle: 250-285Dimnjaar: 549-080Pogrebne usluge: 098/257-900

Stanovnitvo

2006.

2006.

2006.2007.

2007.

2007.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

01. 01. - 31. 12. 01. 01. - 31. 12. 01. 01. - 31. 12.

Vjenani Roeni Preminuli

Broj




U FOKUSU

Svi ljubitelji petoga godinjeg doba, razdoblja koje mnogi s nestrpljenjem cijele godine ekaju kako bi na sebe mogli staviti masku i zvono, sloit e se da je ovaj Mesopust bio kratak, ali ne i manje bogat. Svi ve tradicionalni dogaaji na podruju Opine avle i ire zbijeni su u nepuna etiri makarana tjedna.

dondolai. Dom kul-ture je bio prepun veselih maski koje je zabavljao Marinero band.

Tradicionalno su dondolai obahajali sela na podruju Grobniine, a 6. tra-dicijski izvorno-folklorni karneval Grob-niina zvoni ponovno je bio meunarodni jer su nas posjetile tri slovenske grupe. Sudjelovali su don-dolai i na povorci u Vikovu , Smotri zvonara i fetara na Krimeji te Smotri zvonara u Matuljima, a posjetili su i Samobor.

400 avjanana na 25. Rijekom karnevalu

Naravno nezaobilazna je bila i velika povorka 25. Meunarodnoga rijekog karnevala. Osim grupe od stotinu donodlaa, boje Opine

avle branile su jo tri grupe. avjanske makare sa 150 sudionika i alegorijskim kolima predstavili su Grobniku prohibiciju. Mesopusna kumpanija Grad Grobnik sa 115 sudionika i alegorijskim kolima nosili su naziv Prvih 20 let z vami, a Karnevalska grupa tolveri - Grobnik, Duga - Majke Boje pas imala je 50 sudionika

te alegorijska kola. Dan prije odravanja velike povorke panju su na Korzu plijenili ugostitelji. Kuhala se velika makarana jota i palenta. Meu kuharima svojim umijeem i humorom svih je zadivio Mladen Valjan Vlaina.

Makarali su se i najmlai. Osim sudjelovanjem na 12. djejoj povorci u Rijeci, djeca i mladi zabavljali su se na djejim redutama u Domu kulture i itaonici Cernik.

Ovogodinji Mesopust zavrio je paljenjem pustia Al Katonea i tancima u Domu kulture. Ali, samo do druge godine. Za Mesopust 2009. godine bit e ak sedam tjedana makaranog ludovanja.

Mesopust 2008. - nepuna etiri tjedna pod maskama

Nezaobilazna je bila velika povorka 25. Meunarodnoga rijekog kar-nevala. Osim grupe od stotinu don-odlaa, boje Opine avle branile su jo tri grupe

S. Bujan Cvei SNIMIO: Roni Brmalj

avjanske makare i Grobnika prohibicija

KG tolveri - Grobnik, Duga - Majke Boje pas

Kratko, ali slatko

Poelo je tradicionalno na blagdan Sveta tri kralja u konobi Kalesin gdje su najavljene manifestacije Grobnikih dondolaa, a nakon toga zazvonilo je i zvono u dvoritu pokojnog Ivana Raka Die na Cipici u Cerniku to je oznailo poetak Mesopusta. Makarani tanci tra-dicionalno su tijekom etiri subote organizirali Grobniki

Mesopusna kumpanija Grad Grobnik, Prvih 20 let z vami

sportska dvorana u mavrincima od ideje do realizacije · • beti zaharija: stara kuća mojga barbe...

Documents