strategija saradnje Švicarske u bosni i hercegovini 2017 ... · carska saradnja u bosni i...

Strategija saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini2017. – 2020.

Švicarska agencija za razvoj i saradnju

Državni sekretarijat za ekonomske poslove

Naslovna fotografija: Kako bi se zadovoljila rastuca potražnja za kvalifikovanom radnom snagom, na primjer u turizmu i gastronomiji, Švicarska sarad-uje sa kompanijama i školama širom Bosne i Hercegovine kako bi predstavila elemente dualnog obrazovanja.

Stabilnost i prosperitet zemalja Zapadnog Balkana predstavljaju osnovni cilj vanjske i sigurnosne politi-ke Švicarske. Angažman Švicarske u ovoj regiji je po-ceo tokom 1990-ih godina, pružanjem humanitarne pomoci i utocišta za brojne osobe. Tokom godina, Švicarska i regija Balkana su razvile bliske odnose, što najbolje dokazuje velika dijaspora koja živi u Švi-carskoj, kao i intenzivan program saradnje. Više od 500.000 stanovnika Švicarske imaju porodicne veze sa regijom Zapadnog Balkana.

Pocevši sa humanitarnom pomoci 1996. godine, švi-carska saradnja u Bosni i Hercegovini je u sve vecoj mjeri prelazila na pružanje podrške procesima tran-zicije i razvilo se partnerstvo povjerenja zasnovano na zajednickim interesima. Nova Strategija saradnje Švicarske za period 2017.-2020. se zasniva na ugo-vorima o saradnji izmed-u vlada Švicarske i Bosne i Hercegovine. U velikoj je mjeri posvecena nastavku pružanja podrške ekonomskim, socijalnim i politickim procesima tranzicije u Bosni i Hercegovini, nastav-ljajuci se na dugorocno prisustvo Švicarske u zemlji i dosadašnja postignuca. Saradnja izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine rasla je tokom godina. Danas je Švicarska peti najveci partner Bosne i Hercegovine po pitanju bilateralne saradnje.

Bosna i Hercegovina je ostvarila znacajan napredak u vezi sa politickom i makroekonomskom stabilnošcu. Švicarska je odlucna da podrži zemlju pri rješavanju preostalih izazova u skladu sa prioritetima koje je njena vlada definirala za specificne sektore. Strate-gija saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini za pe-riod 2017.-2020. je izraz obnovljene posvecenosti Švicarske nastavku pružanja podrške ekonomskim, socijalnim i politickim procesima tranzicije u Bosni i Hercegovini.

Uvodna rijec

Opci cilj Švicarskog programa saradnje je da dopri-nese napretku Bosne i Hercegovine na njenom putu ka regionalnim i evropskim integracijama, pri osigu-ravanju demokratskog politickog sistema, mirnog i jedinstvenog društva, pružanju inkluzivnog pristupa osnovnim uslugama, vladavini prava i socijalnoj trži-šnoj ekonomiji. Strategija saradnje se fokusira na tri tematske oblasti koje se sve med-usobno dopunjuju i osnažuju. Predvid-ena finansijska sredstva za period 2017.-2020. iznose 74 miliona švicarskih franaka.

Ovaj dokument daje pregled nedavnih politickih i ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini i pred-stavlja razloge za saradnju izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine. Na osnovu postignuca i iskustava prošlih intervencija iznose se zakljucci o implikacija-ma po novu Strategiju saradnje Švicarske za period 2017.-2020., nakon cega slijedi pregled prioriteta i ciljeva za predstojeci period. Završava se pregledom informacija o vod-enju, pracenju i upravljanju Progra-mom.

Strategiju saradnje Švicarske za period 2017.-2020. je izradila Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) i Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO) uz intenzivne konsultacije sa vladinim službama Bosne i Hercegovine i partnerima iz civilnog društva. Obje in-stitucije, koje predstavlja Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini, usko sarad-uju i koordiniraju provedbu dijelova Strategije saradnje za koje su nadležne.

Uvjereni smo da su ciljevi i prioriteti sadržani u ovoj strategiji od posebne važnosti za održiv razvoj Bosne i Hercegovine i dobrostanja njenog naroda.

Bern, november 2016. godine

Švicarska agencija za razvoj Državni sekretarijat zai saradnju (SDC) ekonomske poslove (SECO)

Manuel Sager Marie-Gabrielle Ineichen-Fleischgeneralni direktor državni sekretar

4

Uvodna rijec 3

Sadržaj 4

Lista skracenica 6

Rjecnik pojmova 7

Sažetak 8

1 Kontekst 10

1.1 Politicki dogad-aji 10

1.2 Socio-ekonomski dogad-aji 11

1.3 Okoliš 13

2 Razlozi za saradnju izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine 14

3 Rezultati doprinosa Švicarske u Bosni i Hercegovini u periodu 2013.-2016. 16

3.1 Lokalna uprava i opcinske usluge 16

3.2 Zdravstvo 17

3.3 Ekonomija i zapošljavanje 17

3.4 Pravosudna reforma 18

3.5 Ljudska sigurnost 19

3.6 Migracijsko partnerstvo 19

Sadržaj

5

4 Implikacije po Strategiju saradnje za period 2017.-2020. 20

5 Strateška orijentacija i prioriteti Strategije saradnje za period 2017.-2020. 21

5.1 Opci cilj 21

5.2 Oblast A: Demokratska uprava, opcinske usluge i pravda 21

5.3 Oblast B: Zdravstvo 22

5.4 Oblast C: Ekonomija i zapošljavanje 23

5.5 Migracijsko partnerstvo 23

6 Provedba programa i upravljanje strategijom 25

7 Monitoring realizacije Programa, upravljanje rizikom i strateško upravljanje 26

Prilog 1: Pregled Strategije saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini 29

Prilog 2: Matrica rezultata 30

Prilog 3: Sistem monitoring 39

Prilog 4: Finansijsko planiranje 40

Prilog 5: Karta Bosne i Hercegovine 41

6

ARI Agregatni referentni indikator BAM Bh. konvertibilna markaBiH Bosna and HercegovinaCHF Švicarski franakCSPM Konfliktno-senzitivno programsko upravljanje DDLU Demokratizacija, decentralizacija i lokalna upravaDRR Smanjenje rizika od katastrofaEBRD Evropska banka za obnovu i razvoj EIB Evropska investicijska bankaEU Evropska unijaEUFOR Snage Evropske unije EUR EuroFBiH Federacija Bosne i HercegovineGEM Globalno pracenje poduzetništva GSB Grupacija Svjetske bankeIFC Med-unarodna finansijska organizacija IPA Instrument pretpristupne pomoci (Evropske unije) JLS Jedinica lokalne samoupraveJSZZ Javne službe za zapošljavanje KfW Razvojna banka NjemackeMERV Pracenje promjena vezanih za razvoj MFI Multilateralne finansijske institucije MiPro Metodologija za integrirano planiranje lokalnog razvoja MZ Mjesna zajednicaOCD Organizacija civilnog društvaPZZ Primarna zdravstvena zaštitaPPDP Javno-privatno razvojno partnerstvo PPP Javno-privatno partnerstvo RPA Ukupna rana poduzetnicka aktivnost RS Republika SrpskaSB Svjetska bankaSDC Švicarska agencija za razvoj i saradnju SDG Ciljevi održivog razvojaSECO Švicarski državni sekretarijat za ekonomske poslove SEM Švicarski državni sekretarijat za migracije SOG Savez opcina i gradova SZO Svjetska zdravstvena organizacija VET Strukovno obrazovanje i obuka YEP Projekat zapošljavanja mladih

Lista skracenica

7

Rjecnik pojmova

Opci okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, takod-er poznat kao Dejtonski mirovni sporazum, Dejtonski sporazum, Pariški protokol ili Dejtonsko-pariški spo-razum, je mirovni sporazum postignut u zracnoj bazi Wright-Patterson u blizini Daytona, Ohio, Sjedinjene Americke Države, u novembru 1995. godine, zvanicno potpisan u Parizu 14.12.1995. godine. Ovaj sporazum je okoncao troipogodi-šnji rat u Bosni i Hercegovini, jedan od oružanih konflikata u bivšoj Socijalistickoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Trenutno važeci Ustav Bosne i Hercegovine je sadržan u Aneksu 4 ovog sporazuma.

Termin „demokratsko upravljanje“ se odnosi na demokratske vrijednosti (npr. isticanje kljucnih principa upravljanja kao što je ucešce, odgovornost, jednakost i nediskriminacija, vladavina prava, koncept dijeljenja ovlasti) i procese demokratije (npr. izbore, skupština) koje su u sadržane u med-unarodnim ugovorima.

Udruženje i-dijaspora ima za cilj da gradi mostove izmed-u ljudi, profesionalaca i zajednickih interesa Švicarske i Bosne i Hercegovine. Glavni zadatak udruženja je da koordinira, podstice i ponudi inicijative i projekte, koji ce doprinijeti razvoju Bosne i Hercegovine, s posebnim fokusom na ekonomiju, kulturu, znanost i ob-razovanje.

i-platforma (www.i-platform.ch) ima za cilj poboljšanje i jacanje saradnje izmed-u zainteresovanih pojedinaca, udruženja i organizacija bh. dijaspore u Švicarskoj a na osnovu zajednickih interesa. Glavni cilj je da se dijaspori iz Bosne i Hercegovine u Švicarskoj da prilika da se ukljuce i aktivno ucestvuju u procesu razvoja Bosne i Hercegovine.

Švicarska i Vlada Bosne i Hercegovine od 2009. godine razvijaju migracijsko par-tnerstvo, instrument vanjske migracijske politike Švicarske, u cilju uspostavljanja koherentnih i efektivnih politika u oblasti upravljanja migracijama. Okvirna strate-gija za migracijsko partnerstvo na Zapadnom Balkanu (ukljucujuci Bosnu i Herce-govinu, Kosovo i Srbiju) je produžena za period 2016.-2019.

Ured visokog predstavnika je ad hoc med-unarodna institucija odgovorna za nad-zor provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma kojim je okoncan rat u Bosni i Hercegovini. Pozicija visokog predstavnika je uvedena u skladu sa Opcim okvir-nim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se obicno naziva Dejtonski mirovni sporazum. Visoki predstavnik sarad-uje sa osobama i institucijama Bosne i Hercegovine i med-unarodnom zajednicom kako bi osigurao da se Bosna i Herce-govina razvija u mirnu i održivu demokratsku državu usmjerenu na euroatlantske integracije.

Nakon uspješnih pregovora o Dejtonskom mirovnom sporazumu u novembru 1995. godine, održana je Konferencija za provedbu mira u Londonu u periodu od 8. do 9. decembra 1995. godine kako bi se osigurala med-unarodna podrška spo-razumu. Rezultat ovog sastanka je bilo uspostavljanje Vijeca za provedbu mira. Vijece za provedbu mira ukljucuje 55 zemalja i agencija koje podržavaju mirovni proces na mnogo razlicitih nacina – pružanjem finansijske pomoci, stavljanjem na raspolaganje trupa za snage EUFOR-a ili direktnim vod-enjem operacija u Bosni i Hercegovini.

Dejtonski mirovni sporazum

Demokratsko upravljanje

i-dijaspora

i-platforma

Migracijsko partnerstvo

Ured visokog predstavnika

Vijece za provedbu mira

8

Popratne informacije: U trenutku izrade ove Strate-gije saradnje, ekonomske perspektive Bosne i Herce-govine su dosta obecavajuce. Zahtjev Bosne i Herce-govine za clanstvo u EU je prihvacen u 2016. godini, cime je otpocet proces pristupanja koji pruža mogu-cnosti za transformativne investicije u sve relevantne oblasti države, privrede i društva. Potpisivanje stand--by aranžmana sa Med-unarodnim monetarnim fon-dom je upravo osiguralo važna finansijska sredstva za dva bh. entiteta. To zajedno predstavlja polaznu osnovu za Bosnu i Hercegovinu, kako bi u znacajnoj mjeri uhvatila korak sa ostatkom Evrope u srednjero-cnoj buducnosti.

Istovremeno je politicka volja za rad na ovim per-spektivama i iskorištavanje odgovarajucih prilika ma-nje uocljiva nego ikada ranije u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Umjesto toga, ponovo se pojacava na-cionalna retorika, kako u Bosni i Hercegovini tako i u susjednim zemljama. Pored toga, zemlja nije uspjela pretvoriti ekonomski rast u inkluzivan razvoj na osno-vu veceg broja i boljih radnih mjesta. Ekonomske i socijalne razlike se povecavaju, siromaštvo raste, raz-like izmed-u razvijenih urbanih i nerazvijenih ruralnih sredina se povecavaju, a mladi ljudi i dalje napušta-ju zemlju. Nadalje, med-unarodna zajednica je svoj fokus preusmjerila na druga problematicna podrucja. Više nije u onoj mjeri aktivna kao što je to bio slucaj tokom prvog desetljeca nakon rata.

Obzirom na gore navedeno, nesigurnost i strah med-u stanovništvom rastu, a interes za politickim ucešcem i grad-anskim angažmanom se smanjuje. Brojne gra-d-anke i grad-ani umjesto toga radije koriste prilike da emigriraju, ukoliko to mogu. Stoga je pružanje podr-ške onim akterima u Bosni i Hercegovini koji nastoje dovesti do dugorocnih pozitivnih promjena i razvoja važnije nego ikada ranije. S obzirom na kontradiktor-ni razvoj dogad-aja koji se tice evropske perspektive s jedne strane, te razdorne nacionalisticke politike s druge, slijedece cetiri godine su od posebne važnosti. Bosna i Hercegovina se izlaže riziku propuštanja va-žnih prilika za ekonomski i socijalni razvoj za koje ne postoji vjerovatnoca da ce se uskoro ponoviti.

Na osnovu postignutih rezultata i prethodnih iskusta-va, Švicarska ce u narednom cetverogodišnjem peri-odu nastaviti saradnju i partnerski odnos sa Bosnom i Hercegovinom. Švicarski program saradnje podrža-

Sažetak

Turizam i tehnologija imaju važan ekonomski potencijal širom Bosne i Hercegovine: Adna Žujo-Lakšic radi kao turisticki vodic i za programersku kompaniju koja je specijalizirana za izradu kreativnih rješenja za promociju turizma.

9

Pored toga, Švicarska nastavlja svoje migracijsko par-tnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom. Ovo partnerstvo se fokusira na jacanje kapaciteta zemlje za adekvatno rješavanje izazova i korištenje prilika koje se javljaju uslijed migracija. Posebno za cilj ima upotrebu eko-nomskih i socijalnih razvojnih potencijala migracija u korist Bosne i Hercegovine.

Akteri i modaliteti: Strategija saradnje Švicarske obuhvata programe i projekte koje finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), Švicarski državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO) i Švicarski državni sekretarijat za migracije (SEM). Provedbene agencije su bh. partneri, švicarske i med-unarodne or-ganizacije, razvojne banke te multilateralne agencije i institucije poput Ujedinjenih nacija i Grupacije Svjet-ske banke.

Svim programima i projektima se upravlja na osnovu pristupa usmjerenih na rezultate. Ciljevi i rezultati koji se nastoje ostvariti su u skladu sa ciljevima i rezul-tatima strategija i reformskih programa na koje su se obavezale razlicite vlasti Bosne i Hercegovine. Sve intervencije su osmišljene tako da budu komplemen-tarne sa programima EU i u skladu sa drugim bila-teralnim i multilateralnim donatorskim agencijama i institucijama.

Resursi: Švicarskim programom saradnje za period 2017.-2020. upravlja Ambasada Švicarske putem svojih ureda u Sarajevu i Banjoj Luci. Ukupan iznos koji ce biti investiran u programe i projekte u strate-škim oblastima intervencije iznosi 74 miliona švicar-skih franaka.

va evropski put zemlje, pri cemu je samo putovanje jednako važno kao i krajnje odredište.

Glavni cilj Strategije saradnje: Opci cilj Švicarskog programa saradnje je jacanje demokratskog politic-kog sistema Bosne i Hercegovine i njene socijalno- tržišne ekonomije. Švicarska se pridružuje svojim bh. partnerima u njihovim naporima na jacanju socijalne, ekonomske i politicke inkluzije na osnovu odgovornih javnih i privatnih aktera i aktivnih i osnaženih grad-an-ki i grad-ana. Kao rezultat toga nastaju brojnije i bolje prilike za ljude, te obecavajuce perspektive evropskih integracija. Slijedece tri oblasti ostaju u fokusu Švicar-skog programa saradnje:

• Demokratska uprava, opcinske usluge i pravda: Fokus ove oblasti leži na poboljšanju pristupa vi-sokokvalitetnim opcinskim uslugama i pravdi za sve osobe u Bosni i Hercegovini. Švicarski program saradnje u tu svrhu podržava svoje partnere pri uspostavljanju funkcionalnog i jakog sistema upra-ve na opcinskom nivou u cilju usvajanja inkluziv-nijih, odgovornijih i adekvatnijih politika. Prakse dobrog upravljanja se uvode i primjenjuju pored ciljanih infrastrukturnih investicija koje imaju direk-tan utjecaj na živote ljudi.

• Zdravstvo: Uz vodstvo ministarstava zdravstva RS i FBiH, Švicarski program saradnje doprinosi po-boljšanju pristupa kvalitetnim uslugama primarne zdravstvene zaštite za sve osobe. Glavne oblasti na koje se fokusira su brojnije i bolje usluge me-dicinskih sestara i tehnicara, mreža usluga zaštite mentalnog zdravlja u zajednici u cijeloj zemlji i pre-vencija kardiovaskularnih bolesti.

• Ekonomija & zapošljavanje: Pružanje brojnijih i bo-ljih ekonomskih prilika i perspektiva za sve, a po-sebno za mlade žene i muškarce u Bosni i Hercego-vini, je glavni fokus ove oblasti. To ukljucuje obuku i srednje strucno obrazovanje orijentirano prema potrebama tržišta rada, stvaranje veceg broja pri-stojnih radnih mjesta, kao i visokokvalitetne usluge posredovanja strucnih javnih službi za zapošljava-nje. Nadalje, programi za poboljšanje opcih eko-nomskih uslova poslovanja, promociju poduzet-ništva i omogucavanje osnivanja i rasta poduzeca su svi kljucni aspekti ove oblasti.

10

1.1 Politicki dogad-aji

Ustav Bosne i Hercegovine, naslijed-e Dejtonskog mi-rovnog sporazuma iz 1995. godine, definira složenu institucijsku strukturu sa dva entiteta – Federaciju Bo-sne i Hercegovine, koja se sastoji od 10 kantona, i Re-publiku Srpsku – kao i nezavisni Brcko distrikt. Sistem etnickih kvota definira politicko zastupanje koje je rezervirano za tri konstitutivna naroda: Bošnjake, Hr-vate i Srbe. Diskriminatorni izborni zakoni sprecavaju pripadnike svih drugih, nekonstitutivnih naroda da se kandidiraju za odred-ene izvršne i poslanicke pozicije.

Još uvijek postoji Ured visokog predstavnika sa svo-jim ovlastima za provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Uslijed rastuceg utjecaja Evropske unije, vodece zemlje Vijeca za provedbu mira su podijelje-nog mišljenja o tome da li visoki predstavnik treba odlucno koristiti svoja ovlaštenja. Uslijed toga, Ured visokog predstavnika je izgubio sposobnost promica-nja znacajnih reformi.

Državne institucije, a posebno pravosud-e, su pod stalnim pritiskom. Važne odluke Ustavnog suda Bo-sne i Hercegovine se ne provode, a otvoreno pobija-nje nadležnosti i odluka suda se redovno nastavlja. S obzirom na prilicnu slabost države, politicki predstav-nici na raspolaganju imaju, i koriste, niz mogucnosti za blokiranje demokratskih procesa, a u konacnici i reformi. Protupritisak od strane medija je ogranicen, obzirom da je vecina medijskih kuca povezana sa po-litickim strankama, a pritisak se vrši na novinare koji istražuju.

Bosna i Hercegovina se još uvijek bori sa zaostavšti-nom konflikta iz perioda 1992.-1995. godine. Pre-ko 98.000 osoba je interno raseljeno, a 7.000 lica se vode kao nestali. Otprilike 81.000 preostalih mina i neeksplodiranih naprava koci socio-ekonomski ra-zvoj, dok lokalno pravosud-e tek treba da procesuira na stotine slucajeva ratnih zlocina. Nakon više od 20 godina i dalje postoje etnicke tenzije koje politicar-ke i politicari i njihove stranke instrumentaliziraju za ostvarenje odred-enih interesa. Nepotizam i korupcija onemogucavaju kredibilne perspektive za grad-anke i grad-ane i smanjuju njihov interes za politicko ucešce i grad-anski angažman. Oni sprecavaju stvarnu reformu i dovode do nepovjerenja prema institucijama. Ovi faktori, u kombinaciji sa nedovoljno jakim pravosud-

1. Kontekst

-em i praksom nekažnjavanja, stvaraju atmosferu nesigurnosti, razocarenja i straha. U februaru 2014. nezadovoljstvo grad-anki i grad-ana lošim socio-eko-nomskim uslovima je dovelo do djelimicno nasilnih protesta. Nekoliko kantonalnih vlada je dalo ostavke, a angažirani grad-anke i grad-ani su istupili kako bi iz-nijeli svoje zahtjeve za promjenama politicke struk-ture. Med-utim, ovi pokreti su uskoro izgubili svoju dinamiku bez postizanja trajnog utjecaja.

Bosna i Hercegovina je u toku posljednjih nekoliko godina postala fragilna. Obzirom na ovo nepovolj-no okruženje, Evropska unija je u cilju osiguravanja provedbe neophodne ustavne reforme inicirala novi pristup Bosni i Hercegovini koji se fokusira na socio- ekonomsku reformu. To je stvorilo pozitivan zamah i dovelo do prihvata bh. zahtjeva za clanstvo u Evrop-skoj uniji u septembru 2016. godine. Prije nego Bosna i Hercegovina bude priznata kao zemlja kandi-dat, zahtjev se sada mora dodatno konkretizirati na osnovu upitnika od nekih 6.000 pitanja. Jako puno javnih resursa na razlicitim nivoima ce biti apsorbira-no u ovom kontekstu tokom znacajnog dijela perioda nove Strategije saradnje Švicarske. Bosna i Hercego-vina takod-er teži pridruživanju Organizaciji sjeverno-atlantskog sporazuma (NATO). Dalji koraci u ovom pravcu vode ka tenzijama izmed-u velikih sila svijeta, uz nejasne posljedice po Bosnu i Hercegovinu i regiju.

Uprkos svim ovim problemima, postoje posveceni grad-anke i grad-ani i politicarke i politicari, institucije i organizacije širom zemlje koji ne posustaju u svojim naporima da insistiraju na pozitivnim promjenama i razvoju. Oni to nastoje ostvariti u okviru dugorocne perspektive u kojoj med-unarodna zajednica opce-nito, a posebno Švicarska i njen Program saradnje, mogu ucestvovati i koju mogu podržati.

11

1.2 Socio-ekonomski dogad-aji

Sa bruto domacim prihodom po glavi stanovnika od 4.800 USD u 2015. godini, Bosna i Hercegovina se ubraja med-u zemlje sa višim srednjim prihodima. Kao mala i otvorena ekonomija, u velikoj mjeri zavisi od izvoza, lokalne potrošnje i transfera doznaka dijaspo-re koji cine najmanje 11% njenog BDP-a. 60.000 osoba iz bh. dijaspore u Švicarskoj šalje iznos od oko 75 miliona CHF godišnje u svoju zemlju porijek-la. Bosna i Hercegovina se i dalje suocava sa velikim strukturalnim problemima. Izgledi za rast tokom sli-jedece cetiri godine su obecavajuci i iznose oko 3% godišnje, iako se on nalazi na relativno niskom nivou. Ponovno pokretanje valjane privatizacije, poboljšanje regulacije banaka, reforme tržišta rada i ogranicava-nje javnih rashoda su glavna pitanja koja treba rješa-vati. Nadalje, mora se smanjiti znacajna neravnoteža izmed-u predimenzioniranog javnog sektora, koji troši oko dvije trecine prihoda zemlje, i slabog privatnog sektora, koji još uvijek ima male potencijale za inve-sticije i zapošljavanje. Pored toga, kao zemlja koja posjeduje komparativnu prednost blizine tržištima Evropske unije, Bosna i Hercegovina mora dalje raz-vijati svoju infrastrukturu kao važan preduslov za jaci ekonomski razvoj.

Prema popisu iz 2013. godine, stanovništvo Bosne i Hercegovine se smanjilo sa 4,3 miliona na 3,5 milio-na u odnosu na 1991. godinu. Geografsko-etnicka podjela se znacajno produbila. Vecina podrucja teri-

torije zemlje se mogu pripisati jednoj glavnoj etnickoj grupi. Iako se indeks ljudskog razvoja u slucaju Bosne i Hercegovine povecao za 5,2% u periodu od 2005. do 2014. godine, socijalne i ekonomske razlike se po-vecavaju, a siromaštvo raste, posebno u ruralnim po-drucjima. Prema zadnjim procjenama, 15-20% sta-novništva živi u siromaštvu, a 25% stanovništva je na rubu siromaštva. Do 50% stanovništva se suocava sa odred-enim vidom socijalne iskljucenosti, diskrimina-cije ili stigme. Mladi i stariji opcenito u najvecoj mjeri nemaju pristup prilikama i perspektivama za pristoj-nu i bolju buducnost. Romi su manjinska grupa koja se u najvecoj mjeri suocava sa socijalnom, ekonom-skom i politickom iskljucenošcu, a ona se posebno odražava na Romkinje. One su cesto žrtve stereotipa, diskriminatornih stajališta i nepoštovanja, kao što je to slucaj sa osobama koje pate od mentalnih bolesti i povratnicima. Onemogucavanje pristupa prilikama i perspektivama stvara okruženje u kojem mladi ljudi, a posebno mladi muškarci, postaju podložniji nacio-nalistickom i religijskom ekstremizmu.

Rodna nejednakost je i dalje problematicna: od svih radno sposobnih žena, samo 34% njih su zaposlene ili aktivne u potrazi za zaposlenjem. Kada se radi o muškarcima, ova stopa ucešca u radnoj snazi izno-si 57%. Politicka zastupljenost žena je i dalje niska i iznosila je samo 19% svih izabranih osoba tokom opcih izbora 2014. godine, a rodno zasnovano na-silje je zabrinjavajuce: svake sekunde jedna žena sta-rija od 15 godina doživljava odred-eni vid seksualnog

Tarik Limo, pravni stucnjak pri Udruženju za odgovorno upravljanje licnim financijama “U plusu”, vodi trening za uposlenicu opcine koja nudi besplatno savjetovanje za prezadužene grad-ane u svojoj opcini.

12

nerazvijenih ruralnih i razvijenih gradskih podrucja. Pored toga, medicinsko i pomocno medicinsko oso-blje je u maloj mjeri motivirano zbog niskih plata, ko-rupcije i malih prilika za napredovanje u karijeri.

Inicijativa „Sporazum za rast i zapošljavanje“ koju je inicirala Evropska unija i koju su podržale med-unaro-dne finansijske institucije 2014. godine je osigurala osnovu za jaci fokus na reformama u cilju ekonom-skog i socijalnog razvoja. Obzirom na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu u junu 2015. godine, kao i usvojenu „reformsku agen-du“ i naknadni akcioni plan u julu 2015. godine, veca pažnja se posvetila reformama koje se ticu povoljnog poslovnog okruženja, upravljanja javnim finansijama, tržišta rada, socijalne zaštite, vladavine prava i jav-ne uprave. Kriticna finansijska situacija u oba enti-teta Bosne i Hercegovine je dovela do potpisivanja stand-by aranžmana sa Med-unarodnim monetarnim fondom i Sporazuma o koordinacijskom mehanizmu kako bi se iskoristila pretpristupna sredstva koja pru-ža Evropska unija. Tokom zadnjih godina, investitori u nekretnine iz arapskih i zaljevskih država su u vecoj mjeri prisutni u Bosni i Hercegovini, posebno u Sara-jevu i okolici. Iako su investicije dobrodošle, pojavila su se pitanja i zabrinutost u vezi sa izvorima takvog kapitala, netransparentnih kupoprodajnih procedura u slucaju nekretnina i utjecaja strožijeg oblika islama koji se donosi u lokalne zajednice i društvo.

Mladi ljudi dizajniraju i proizvode modu u socijalno-odgovornom poduzecu u kojem se profiti reinvestiraju u projekte zajednice.

nasilja i/ili nasilja u porodici. Iako postoje razliciti ak-cioni planovi, oni se loše provode zbog nedostatka sredstava, kapaciteta i politicke volje.

Prema preliminarnim rezultatima ankete radne sna-ge, nezaposlenost je u 2016. godini dosegla 25,4%. Ona je posebno visoka u slucaju mladih: 54,3% u slu-caju starosne grupe od 15 do 24 godine. Skoro 75% svih nezaposlenih osoba je nezaposleno duže od dvi-je godine. Kao posljedica toga, veliki dio stanovništva nema dovoljno perspektiva za izgradnju pristojne bu-ducnosti. Trenutni obrazovni sistem je fragmentiran i ne odgovara potrebama tržišta rada. Time se poveca-va emigracija u cilju pronalaska boljih ekonomskih prilika, a u periodu od 2013. do 2016. godine zemlju je napustilo skoro 80.000 grad-ana. „Odliv mozgo-va“ ovakvih razmjera predstavlja vremensku socijalnu bombu cije je kretanje je neophodno obrnuti prije nego se dalje odrazi na demografsku ravnotežu u zemlji.

Uslijed dugorocnog utjecaja konflikta iz perioda od 1992. do 1995. godine, oko 450.000 osoba pati od potpuno razvijenog posttraumatskog stresnog po-remecaja, a oko 1,4 miliiona osoba sa takvim simp-tomima treba posebnu zaštitu. Sistem zdravstvene zaštite se odlikuje dosta niskom kvalitetom, fragmen-tiranošcu, nejednakim pristupom i visokim cijenama lijekova. Oko 35% stanovništva ne posjeduje zdra-vstveno osiguranje i postoje rastuce razlike izmed-u

13

1.3 Okoliš

Obilne padavine koje su dovele do najvecih poplava u zadnjih 120 godina, nakon kojih su uslijedile hilja-de klizišta, su pogodile oko jedan milion ljudi u 45 opcina u maju 2014. godine, uglavnom u sjevernim i istocnim dijelovima zemlje. Predvid-a se da ce faza oporavka i obnove trajati sedam do osam godina. Dodatne poplave se ocekuju u buducnosti uslijed klimatskih promjena i degradacije okoliša. Doprinos vecoj otpornosti kroz stalnu integraciju mjera za smanjenje rizika od katastrofa u planove, aktivnosti i mehanizme koordinacije na svim nivoima vlasti pred-stavlja jedan od glavnih izazova u Bosni i Hercegovini.

Reforme u cilju ispunjenja standarda Evropske unije u okolišnom sektoru su i dalje spore. Osnovno okolišno zakonodavstvo je razvijeno uz podršku Evropske uni-je, ali njegova provedba u podzakonske akte i propise zaostaje. Postojeca okolišna infrastruktura je nedo-voljna i cesto se ne održava na adekvatan nacin. U vodovodnom i kanalizacijskom sektoru, vodni gubici su rijetko manji od 40%, a u odred-enim gradovima cak dosežu 70%. Postizanje usklad-enosti sa direkti-vama Evropske unije koje se odnose na vodu za pice i otpadne vode u cijeloj Bosni i Hercegovini bi koštalo oko 3,7 miijardi EUR. Nedostatak finansijskih resursa na nižim nivoima vlasti i nejasno definirane odgovor-nosti dodatno doprinose neadekvatnom pružanju javnih usluga. Drugi važni izazovi su uvod-enje finan-

sijske odgovornosti putem tarifa koje osiguravaju povrat troškova, kompetencija osoblja, operativna efikasnost javnih poduzeca i vodosnabdijevanja ru-ralnih podrucja.

Zagad-enje zraka utice na zdravlje ljudi, posebno to-kom zime, a razlog je upotreba tradicionalnih sistema grijanja i sagorijevanja uglja u industrijske svrhe i za proizvodnju elektricne energije, uz postojanje velike energetske neefikasnosti. Iako je 60% stanovništva, vecinom u urbanim podrucjima, pokriveno organizi-ranim prikupljanjem cvrstog otpada, cvrsti otpad se cesto jednostavno baca u rijeke ili pored puta. Tokom zadnjih godina se osnivaju regionalne sanitarne de-ponije smeca i postrojenja za recikliranje, ali još uvi-jek nije dosegnuta dovoljna kriticna masa kako bi se napravile promjene.

Djeca i mladi u Bosni i Hercegovini uce kako da na miroljubiv nacin zahtijevaju svoja prava (“naša prava”).

14

2. Razlozi za saradnju izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina i Švicarska su bliski partneri sa odlicnim bilateralnim odnosima od proglašenja ne-zavisnosti zemlje 1992. godine. Angažman Švicar-ske se zasniva na njenoj tradiciji solidarnosti i njenoj posvecenosti da svaka osoba živi izvan siromaštva, u dostojanstvu i sigurnosti. Nadalje, prosperitet i sigur-nost same Švicarske u velikoj mjeri zavise od med-u-narodnog okruženja u kojem djeluje, posebno kada se radi o bližem evropskom susjedstvu. Dodatno, partnerstva kroz saradnju sa Bosnom i Hercegovinom stvaraju ekonomske prilike za obje zemlje i daju alter-native legalnoj i nelegalnoj migraciji.

Godine 2016. je obilježena 20. godišnjica bilateral-

nog partnerstva i saradnje izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine. Tokom ovog perioda je investirana oko 1 milijarda BAM (560 miliona CHF). U protekla dva desetljeca, vanjska politika Švicarske na Zapadnom Balkanu se fokusirala na promoviranje vladavine pra-va i ljudskih prava, kao i na pružanje podrške procesu demokratske i ekonomske tranzicije ka evropskim in-tegracijama. Evropske integracije se shvataju kao us-vajanje evropskih vrijednosti poput vladavine prava, ljudskih prava i osiguravanja osnovnih prilika i usluga za sve.

Švicarska strategija saradnje za period 2017.-2020. je u potpunosti usklad-ena sa odlukom Saveznog vi-

Šalter sala, kao rezultat ucinkovitog lokalnog planiranja i upravljanja, nudi sveobuhvatne i transparentne opcinske usluge za sve grad-ane.

15

jeca Švicarske o med-unarodnoj saradnji i relevantnim strategijama, planovima i politikama Bosne i Herce-govine. Putem Programa saradnje se zajedno sa bh. i med-unarodnim partnerima nastavlja djelovati po pi-tanju kljucnih uzroka fragilnosti, kao što su socijalne, ekonomske i politicke razlike i iskljucenost. Time se doprinosi jacanju demokratskog upravljanja, vladavi-ne prava i pristupa kvalitetnim uslugama. Nadalje, na taj nacin se nude brojnije i bolje prilike i perspektive za sve putem programa koji poticu ekonomske ak-tivnosti i u urbanim i ruralnim regijama i na teritoriji cijele zemlje. Mobilizacija švicarskog iskustva i znanja, u onim slucajevima kada je ono dostupno i primjere-no, dalje jaca odnose izmed-u dvije zemlje i njihovih grad- ana. Švicarska ovakvim pristupom nastavlja pru-žati podršku Bosni i Hercegovini u procesu tranzicije na putu ka evropskim integracijama. On se zasniva na strateškoj orijentaciji i planiranju zemlje, a kom-plementaran je pristupu Evropske unije, med-una-rodnih finansijskih organizacija i drugih bilateralnih donatora.

Kada se radi o usklad-enosti ovog pristupa sa Održi-vim razvojnim ciljevima definiranim u Agendi Ujedi-njenih nacija iz 2013. godine, postoje brojna direktna upucivanja na ciljeve i specificne ciljeve, kao što su na primjer specificni cilj 1.4 (jednaka prava na ekonom-ske resurse i osnovne usluge za sve), specificni cilj 4.4 (osiguravanje relevantnih vještina za zapošljavanje, pristojne poslove i poduzetništvo), specificni cilj 10.2 (socijalna, ekonomska i politicka inkluzija za sve) i specificni cilj 16.3 (vladavina prava i jednak pristup pravdi za sve), da spomenemo samo neke.

Putem svojih fokusnih oblasti intervencije, Švicarski program saradnje je usmjeren na šire stanovništvo Bosne i Hercegovine. Istovremeno se posebna pažnja posvecuje socijalnim grupama koje se suocavaju sa odred-enom vrstom iskljucenja, ukljucujuci mlade i starije osobe, djecu, žene, osobe sa invaliditetom i Rome. U svim svojim aktivnostima Švicarska promo-vira potencijale nekih od svojih kljucnih prednosti: demokratske, transparentne i decentralizirane struk-ture, zasnovane na proaktivnom djelovanju grad-ana i postojanju razlicitih jezika, kultura, etnickih grupa i religija. Kako bi ostvarili ove ciljeve, svi akteri iz švi-carskog vladinog sektora koji su angažirani u Bosni i Hercegovini, naime Švicarska agencija za razvoj i sa-radnju, Državni sekretarijat za ekonomske poslove i

Državni sekretarijat za migracije, putem migracijskog partnerstva, primjenjuju pristup saradnje svih vladinih sektora (tzv. whole-of-government pristup).

Zvanicna razvojna pomoc za Bosnu i Hercegovinu se opcenito smanjivala tokom proteklog desetljeca, uz postepeno povlacenje bilateralnih donatora. Švicar-ska je peti po velicini donator koji osigurava gran-tove. Evropska unija je najveci donator, nakon koje slijede Sjedinjene Americke Države, Švedska i Njema-cka. Aktivnosti u zajednickim oblastima, posebno u oblasti zapošljavanja i u pravosud-u, se koordiniraju i prilagod-avaju u onoj mjeri u kojoj je to moguce u cilju osiguravanja med-usobnog osnaživanja. Pomoc u vidu grantova obuhvata oblasti reforme javne uprave, pravosud-e, okoliš i klimatske promjene, razvoj javnog sektora, upošljavanje, obrazovanje i zdravstvo. Naj-veci akteri koji pružaju zajmove su Evropska inve-sticijska banka (EIB), Njemacka, Grupacija Svjetske banke i Evropska banka za obnovu i razvoj. Zajmo-vi su prvenstveno usmjereni na okoliš i ublažavanje klimatskih promjena, transportnu i energetsku infra-strukturu te razvoj privatnog sektora. Postoji rastuci interes med-u donatorima za podršku ekonomskih veza izmed-u bh. dijaspore.

Opcu koordinaciju donatora u Bosni i Hercegovini vrši Ministarstvo finansija i trezora; Švicarska je aktivna clanica relevantnog foruma. Strucno znanje Švicarske je cesto traženo u vezi sa upravljanjem i pracenjem efektivnosti aktivnosti donatora u zemlji. Švicarska takod-er predvodi koordinaciju tematskih grupa do-natora u oblasti lokalne uprave, zdravstva i razvoja tržišta rada, a takod-er je inicirala uspostavljanje koor-dinacijske grupe izmed-u donatora i vladinih partnera za pitanja migracija i razvoja. Švicarska ima blisku i uspješnu saradnju sa slicnim agencijama i akterima iz oblasti med-unarodnog razvoja. Partnerstva za su-finansiranje su uspostavljena sa Švedskom (lokalna uprava i pravosud-e), Norveškom (pravosud-e), Njema-ckom (infrastrukturne investicije), Grupacijom Svjet-ske banke (ekonomski razvoj i zdravstvo) i Svjetskom zdravstvenom organizacijom (zdravstvo). Multilate-ralni partneri poput Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Grupacije Svjetske banke i Svjetske zdravstve-ne organizacije sa sobom donose neophodne kapaci-tete za pracenje vladinih institucija u njihovim refor-mskim naporima u okviru evropskih integracija.

16

3. Rezultati doprinosa Švicarske u Bosni i Hercegovini u periodu 2013.–2016.

Tokom perioda 2013.-2016., Švicarski program sa-radnje se fokusirao na tri strateške oblasti i odab-rao je dodatne oblasti za podršku, naime migracije i pravosud-e. Nadalje, Odjel za ljudsku sigurnost Save-znog ministarstva vanjskih poslova Švicarske je radio na humanitarnom deminiranju, tranzicijskoj pravdi i suocavanju sa prošlošcu. Postignuti su sljedeci kljucni rezultati:

3.1 Lokalna uprava i opcinske usluge

Do 2016. godine, skoro polovina od 145 opcina u Bosni i Hercegovini i 9 od 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine je uvela konsultacije sa grad-an-kama i grad-anima pri planiranju opcinskih investicija i preusmjeravanju resursa. Švicarski programi su dali znacajan doprinos povecanju ovih brojeva u odnosu na 2012. godinu, kada je samo 20% svih opcina, bez ijednog kantona, primjenjivalo metode integriranog strateškog planiranja na sistematican nacin. Grad-an-ke i grad-ani smatraju da se pitanja od važnosti za njih u vecoj mjeri uvažavaju, a povjerenje u lokalne vlasti se povecava u ovim opcinama. Opcinski organi koji

uspješno provode planiranje lokalnog razvoja su otvo-reni za med-uopcinsku i med-uentitetsku saradnju; po-stoji vjerovatnoca da ce njihovi projekti biti uspješni i postati održivi bez potrebe za dodatnom podrškom donatora. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je usvojio pravni okvir kojim se definira cijelokupni integrirani sistem upravljanja razvojem. Poboljšano opcinsko i komunalno upravljanje, kombinirano sa odred-enim infrastrukturnim investicijama, je dovelo do višestrukih dodatnih investicija u istim sektorima. 23 opcine su daleko uznapredovale u razvijanju pro-cesa certificiranja opcina sa povoljnim poslovnim ok-ruženjem, cime ce privuci hitno potrebne investicije iz privatnog sektora u svrhu stvaranja radnih mjesta i povecanja javnih prihoda. Preko 200.000 grad-ana je imalo koristi od ponovnog uspostavljanja pruža-nja javnih usluga koje je bilo prekinuto poplavama iz 2014. godine. Nove intervencije, kao što su mje-re smanjenja rizika od katastrofa, su pripremljene za poboljšanje vodovodnog i kanalizacijskog sistema u dva grada sa preko 200.000 stanovnika. Ukljuciva-nje rodne ravnopravnosti je postao osnovni princip u novom Zakonu o strateškom planiranju Federacije Bosne i Hercegovine: preko 60% direktnih korisnika u odred-enim oblastima su sada žene.

Okupaciona terapija pomaže osobama sa mentalnim poremecajima u obavljanju svakodnevnih zadataka i omogucava im da se integriraju u svoju zajednicu.

17

3.2 Zdravstvo

Podrška Švicarske je dala doprinos poboljšanju kva-litete primarne zdravstvene zaštite i poboljšanom i u vecoj mjeri jednakom pristupu ovim uslugama, po-sebno u oblasti mentalnog zdravlja i sestrinstva, u direktnoj saradnji sa ministarstvima zdravstva u oba entiteta. Od 2012. godine, geografska pokrivenost uslugama zaštite mentalnog zdravlja u zajednici se povecala sa 50% na 90% na teritoriji Bosne i Herce-govine. Koordinirana briga u ovom sektoru je uvede-na u cijeloj zemlji, a preko 1.800 osoba sa ozbiljnim mentalnim bolestima imaju koristi od boljih usluga. U njihovom slucaju je došlo do znacajnog oporavka i poboljšanja kvalitete života. Stope upucivanja osoba sa takvim bolestima u bolnice su se smanjile za 28% u 30 zajednica, što je dovelo do znacajnih ušteda po zdravstveni sistem od oko 500.000 CHF godišnje po opcini. Znanje koje prenose švicarski kantoni Ženeve, Jure, Fribourga i Berna je dalo znacajan doprinos pos-tizanju ovih rezultata. Model sestrinstva u zajednici je uspješno uveden u pilot regiji i sada se može širiti i na druge dijelove zemlje. Sigurnost i kvalitet usluga koje pružaju medicinske sestre i tehnicari se poboljšao u

21% institucija zdravstvene zaštite koje pokrivaju više od 1 miliona pacijenata uvod-enjem standardnih procedura za medicinske sestre i tehnicare. Priznava-nje pacijenata i grupa korisnika usluga zdravstvene zaštite kao partnera zdravstvenog sistema doprinosi uslugama koje su u vecoj mjeri prilagod-ene i fokusi-rane na pacijente, a time i poboljšanju efektivnosti sistema. Nadalje, izrad-en je nacrt Zakona o kontroli i ogranicenoj upotrebi duhana u okviru podrške Švi-carske promoviranju zdravog nacina života u Bosni i Hercegovini.

3.3 Ekonomija i zapošljavanje

Angažman Švicarske je dao doprinos izradi novih za-kona koji se odnose na stecaj, korporativno upravlja-nje i oporezivanje. Izrad-ena je prva ikada provedena procjena javnih rashoda i finansijske odgovornosti. Izvozi iz Bosne i Hercegovine na evropska tržišta su se povecali, što je dovelo do povecanja prihoda i veceg broja zaposlenih, vecinom u industriji namještaja i metaloprerad-ivacke industrije. 35 opcina je uvelo besplatne savjetodavne usluge za prezadužene gra-

Medicinske sestre se obucavaju da pružaju sigurne i visokokvalitetne usluge stanovništvu širom Bosne i Hercegovine.

18

d-anke i grad-ane. Ovaj rad je dopunjen aktivnostima koje se odnose na korporativnu odgovornost i certifi-ciranje mikrofinansijskih institucija. Uprkos nedovolj-no funkcionalnom tržištu rada u Bosni i Hercegovini, više od 3.000 mladih ljudi se zaposlilo tokom proš-le tri godine kao direktan rezultat inicijativa koje je podržala Švicarska. Uvod-enje usluga savjetovanja za mlade osobe koje traže zaposlenje je dio šire refor-me koju uspješno provode službe za zapošljavanje. Jaca posvecenost privatnog sektora pri pružanju dos-tojanstvenih prilika za zapošljavanje i osiguravanje prostora za razvoj relevantnih vještina je postignu-ta, a preko 80 poslodavaca je ucestvovalo u izradi trening programa za neformalne obuke u razlicitim industrijskim oblastima. Sve više poslodavaca se po-vezuje sa školama i spremni su ponuditi prakticnu obuku ili prilike za stažiranje za mlade osobe u svojim kompanijama. Uvod-enje vještina orijentiranih prema tržištu rada u strucnu obuku, kombinirano sa men-torstvom i posredovanjem pri zapošljavanju, dovodi do povoljnih osnova za uspješne start-up kompanije u obecavajucim sektorima poput informacijskih teh-nologija i turizma. Nadalje, razvoj socijalnih poduzeca kako bi se, na primjer, ponudila mogucnost zaposle-nja osobama sa invaliditetom, testiran je uz obecava-juce rezultate. Svi ovi opipljivi rezultati su stvorili nove prilike za politicki dijalog sa nadležnim ministarstvi-ma, što je dovelo do važnih promjena zakonskog i regulatornog okvira.

3.4 Pravosudna reforma

Angažman Švicarske je dao doprinos vidnom pobolj-šanju ucinkovitosti tužilackog sistema. Broj neriješe-nih istraga tužilaštava se smanjio za 21% u odnosu na 2012. godinu. Prosjecno trajanje istrage u krivic-nom postupku se smanjilo za 100 dana (sa 295 na 195 dana), a broj neriješenih starih istraga tužilaštava se smanjio za 25%. Ova poboljšanja efikasnosti su rezultat poboljšane koordinacije izmed-u tužilaštava i policije pri krivicnim istragama. Važne organizacij-ske reforme su rezultat procesa kolegijalnog ucenja izmed-u Tužilaštva Kantona Ciriha i Visokog sud-skog i tužilackog vijeca Bosne i Hercegovine. Kultura upravljanja unutar tužilackog sistema se pocela mije-njati putem alata za strateško planiranje koji su sada uvedeni u 90% tužilaštava. U sistemu maloljetnicke pravde su uvedeni evropski standardi za alternativno postupanje prema maloljetnicima prilagod-eno djeci tokom pravosudnih postupaka. Zakonodavni okvir za maloljetnicku pravdu je usklad-en sa med-unarodnim standardima, koji su predvid-eni Strategijom reforme pravosudnog sektora za Bosnu i Hercegovinu za pe-riod 2014.-2018.

Uposlenica poljoprivrednog kolektiva u Gradaccu priprema lokalno proizvedene namirnice za isporuku jednom od najvecih tržnih lanaca u regiji.

19

3.5 Ljudska sigurnost

U oblasti suocavanja sa prošlošcu i tranzicijske pravde, Švicarske je doprinijela znacajnom napretku u oblasti procesuiranja ratnih zlocina, pri cemu je angažirano dodatno pravosudno osoblje koje je prošlo posebnu obuku. Pružena je podrška procesu traganja za nes-talim osobama, posebno otkrivanjem lokacija novih masovnih grobnica i pregledom posmrtnih ostataka. Ljudska sigurnost se poboljšala uslijed aktivnosti de-miniranja. Više od 3 km2 od ukupno 154 km2 mini-ranog zemljišta je ocišceno u okviru aktivnosti koje je finansirala Švicarska. Mnoge od ovih aktivnosti se nadopunjuju sa projektima u drugim oblastima, na primjer demokratskom upravom i pravosud-em, u ko-jima je strucno znanje izgrad-eno u svrhu relevantnih buducih sinergija.

3.6 Migracijsko partnerstvo

Migracijsko partnerstvo izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine postoji od 2009. godine. U kontekstu ovog partnerstva i uz vodstvo Ministarstva za ljud-ska prava i izbjeglice i Ministarstva sigurnosti je do-šlo do znacajnog poboljšanja upravljanja legalnom i nelegalnom migracijom u Bosni i Hercegovini. Mi-gracijska politika Bosne i Hercegovine se usklad-uje i provodi u skladu sa važecim propisima Evropske unije. Operativne i administrativne strukture za efek-tivnu readmisiju povratnika su uspostavljene, postoje efektivni procesi prije admisije i readmisije, a osoblje relevantnih vladinih agencija je obuceno u vezi sa te-mama važnim za imigraciju i azil, siguran povratak/deportaciju, pratnju razlicitih kategorija migranata i odgovarajuce ophod-enje prema migrantima. Med-u-ministarska saradnja je ojacana, a provedene su pilot mjere koje se odnose na obecavajuce modele za uk-ljucivanje Roma putem obrazovanja i zapošljavanja. Migracijsko partnerstvo je produženo kako bi obuh-vatilo period do kraja 2019. godine.

Kvalitet rada tužilaštva zavisi od profesionalnih tužilaca. Švicarska podržava njihovu obuku.

20

4. Implikacije po Strategiju saradnje za period 2017.-2020.

Tokom 20 godina, Švicarski program saradnje u Bo-sni i Hercegovini je postigao mjerljive i ekonomicne rezultate. Bez obzira na to, opcenito posmatrano, zemlja je još uvijek u zastoju po pitanju svog procesa reformi, a grad-anke i grad-ani su izgubili povjerenje i u javne institucije i u politicarke i politicare, posebno na višim nivoima vlasti. Umjesto da aktivno zahtije-vaju svoja prava i odgovornost, oni se i dalje povla-ce. Nova Švicarska strategija saradnje u obzir uzima ove faktore koji poticu fragilnost, ukljucujuci mjere za omogucavanje pristupa pravdi za svakog/svaku grad-anina/grad-anku i jacanje socijalne, ekonomske

i politicke inkluzije. To takod-er zahtijeva cjelokupno okruženje povoljno za ekonomske aktivnosti, uklju-cujuci investicije kako iz domacih, tako i iz stranih izvora. Švicarski program saradnje sadrži znacajne doprinose ovoj svrsi u vidu poboljšanih opcinskih us-luga, jacih lokalnih vlasti, bolje funkcionirajuceg trži-šta rada, efikasnijeg i pravednijeg sistema zdravstva i boljih ekonomskih uslova poslovanja. Jaci fokus je ta-kod-er usmjeren na funkciju nadzora zakonodavstva i sprecavanje korupcije.

Sve tri oblasti u kojima je Švicarska do sada bila ak-tivna su i dalje prioriteti razlicitih vlasti u Bosni i Her-cegovini. Stoga Švicarska koristi ostvarene rezultate i stecena iskustva i nastavlja raditi na tekucim temat-skim oblastima cija se relevantnost i potencijal uvijek iznova potvrd-uju. Sada se veca pažnja posvecuje po-litickom dijalogu u odabranim strateškim oblastima. Stoga se mogu provoditi reforme u cilju osnivanja normativnih mreža na svim institucijskim nivoima koje ce osiguravati podršku. Migracijsko partnerstvo izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine se takod-er nastavlja na osnovu intenzivne koordinacije med-u re-levantnim institucijama u obje zemlje.

Švicarska strategija saradnje za period 2017.-2020. u Bosni i Hercegovini se zasniva na pristupu saradnje svih vladinih agencija koji ukljucuje Švicarsku agenciju za razvoj i saradnju, Državni sekretarijat za ekonom-ske poslove i Državni sekretarijat za migracije. Odjel za ljudsku sigurnost Saveznog ministarstva vanjskih poslova Švicarske je odlucio da obustavi svoje pro-grame u Bosni i Hercegovini do sredine 2017. Iako migracijsko partnerstvo na organizacijskom nivou djeluje u svom vlastitom okviru koji se naziva Stra-tegija migracijskog partnerstva za Zapadni Balkan za period 2016.-2019. godine, ono je zapravo dio Opceg strateškog okvira Švicarske u Bosni i Herce-govini. Bliska koordinacija i saradnja izmed-u razlicitih švicarskih institucija nosi posebno veliki potencijal za stvaranje dodatnih vrijednosti u oblastima u kojima je ukljuceno više od jedne institucije.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je najviše pogod-ena minama u Evropi. Specijalista za deminiranje i vodic pasa Dragan Dajic i njegov specijalni pas za detekciju “Pancer” cine minska polja ponovo pristupacnim.

21

5. Strateška orijentacija i prioriteti Strategije saradnje za period 2017.-2020.

5.1 Opci cilj

Opci cilj švicarske Strategije saradnje za period 2017.-2020. u Bosni i Hercegovini je sljedeci : "Švicarska doprinosi jacanju socijalne, ekonomske i politicke uk-ljucenosti u Bosni i Hercegovini. Ona jaca dalji razvoj demokratskog politickog sistema i socijalne tržišne ekonomije na osnovu odgovornih javnih i privatnih aktera te aktivnih i osnaženih grad-anki i grad-ana, uz dugorocnu perspektivu evropskih integracija."

Dobro upravljanje i rodna ravnopravnost su i dalje transverzalne teme cjelokupnog Programa, dok ce smanjenje rizika od katastrofa, zajedno sa migraci-jama i razvojem, nastaviti biti glavni komplementarni koncepti. Dodatni fokus kroz sve oblasti usmjeren je na aktiviranje civilnog društva i jacanje angažmana grad-ana kako bi se osiguralo da se cuje njihov glas i da ucestvuju u procesima donošenja politickih odluka. Konflikt-senzitivno upravljanje programom se primje-njuje kao odgovor na elemente fragilnosti u Bosni i Hercegovini. Pored fokusa na mlade osobe i na žene, Švicarski program saradnje je usmjeren na grupe koje su u najvecoj mjeri iskljucene iz ekonomskih, socijal-nih i politickih prilika. U tu svrhu se vrši detaljna anali-za kako bi se utvrdilo na koji nacin Švicarski program saradnje može smanjiti siromaštvo i potaci socijalnu ukljucenost. Nadalje, od kljucne je važnosti aktivno identificirati i upotrebljavati mogucnosti nadopunja-vanja i sinergija unutar odred-ene oblasti i širom razli-citih oblasti. U svrhu postizanja sveopceg strateškog cilja, švicarska Strategija saradnje se fokusira na tri tematske oblasti i migracijsko partnerstvo:

5.2 Oblast A: Demokratska uprava, opcinske usluge i pravda (SDC, SECO)

Cilj oblasti: Javni organi na svim nivoima usvajaju i provode inkluzivnije i odgovornije politike koje su usklad-ene sa potrebama grad-anki i grad-ana i kao takve cine osnovu jakog sistema upravljanja. Pružaju djelotvorne i kvalitetne usluge svim osobama, naroci-to u oblasti infrastrukture, i poboljšavaju pristup prav-di, na osnovu cega grad-anke i grad-ani ponovo sticu povjerenje u institucije i društvo.

Švicarska zadržava fokus na lokalnom nivou na kojem se istražuju mehanizmi kontrola i ravnoteža izmed-u lokalnih vlasti i lokalnih skupština. U cilju povecanja ucešca grad-ana, predvid-ene su mjere njihovog osna-živanja. Ovakav pristup zahtijeva bolje razumijevanje glavnih uzroka iskljucenja. Dodatno, kroz participator-ne pristupe omogucava se jasnija artikulacija potreba iskljucenih grupa. U tom kontekstu poseban fokus leži na poboljšanju potencijala mladih žena i muška-raca za ucešce u demokratskim procesima kako bi unaprijedili svoje perspektive.

Podrška opcinskim budžetima koja je zasnovana na uspješnom ucinku u oblasti dobrog upravljanja moci ce se koristiti za kapitalne investicije. Time se nagrad--uju nacelnici koji preuzimaju politicki rizik cesto neprivlacnih reformi javnog sektora. A kroz to se po-vecava i odgovornost izmed-u javnih institucija i grad-a-na. Opcinska vijeca dobijaju veci prostor kako bi vršila svoju ulogu nadzornih tijela, a pružanje usluga posta-je u vecoj mjeri fokusirano na grad-anke i grad-ane. To doprinosi stvaranju povjerenja izmed-u grad-anki i grad--ana i institucija, te sprecavanju korupcije. Investiranje u infrastrukturu za pitku vodu i precišcavanje otpa-dnih voda, zajedno sa institucijskim jacanjem javnih komunalnih poduzeca, i dalje ostaje u fokusu. Nadalje su predvid-ene ciljane intervencije u svrhu smanjenih emisija i povecanja otpornosti na klimatske promjene. Pouceni poplavama iz 2014. godine, uvod-enjem mje-ra smanjenja rizika od katastrofa jacat ce se otpornost ranjivih opcina.

Saradnja izmed-u razlicitih nivoa vlasti u cilju politi-cke, administrativne i fiskalne decentralizacije treba postati djelotvornija, predvod-ena Savezima opcina i gradova i profesionalnim udruženjima. Fokusirane

22

aktivnosti podržavaju uspostavljanje funkcionalnih mehanizama saradnje izmed-u lokalnog, podnacional-nog i državnog nivoa vlasti. Usklad-ivanje planiranja razvoja na razlicitim nivoima vlasti omogucava lakši pristup vanjskim resursima, ukljucujuci pretpristupna sredstva EU. S tim ciljem jacat ce se kapaciteti svih relevantnih institucijskih nivoa. Švicarska pruža cilja-nu podršku angažmanu grad-ana, kao i uspostavljanju grad-anskog dijaloga u svrhu postizanja konsenzusa. Ovakav pristup nosi politicku težinu i mogucnost um-režavanja u cilju povezivanja angažiranih grad-anskih pokreta i parlamentarnih odbora. Švicarska u kona-cnici omogucava grad-ankama i grad-anima da se cuje njihov glas i da politicari provode reforme u interesu vecinskog stanovništva.

Smanjenje zaostalih predmeta u tužilaštvima ukazuje na poboljšano i djelotvornije upravljanje u pravosud-u. Nadalje, Švicarska doprinosi povecanoj odgovornosti pravosud-a i poboljšanom pristupu pravdi za sve grad--anke i grad-ane. Ove intervencije omogucavaju izgra-dnju povjerenja izmed-u zajednica i vladinih institucija kao preduslov za stabilan i inkluzivan socio-ekonom-ski razvoj.

5.3 Oblast B: Zdravstvo (SDC)

Cilj oblasti: Stanovništvo ima pristup efikasnijim i kvalitetnim uslugama primarne zdravstvene zaštite, koje su dostupne svakoj osobi i odgovaraju njenim potrebama, i zdravstvena pismenost stanovništva je povecana.

Švicarska nastavlja podržavati vlasti u Bosni i Herce-

govini u provedbi reformi u zdravstvenom sektoru i poboljšanju usluga primarne zdravstvene zaštite. Intervencije su usmjerene na poboljšanje upravljanja i odgovornosti zdravstvenih sistema u zemlji, kao i na kvalitet i dostupnost usluga primarne zdravstve-ne zaštite. Aktivnosti se prvenstveno fokusiraju na tri aspekta: usluge medicinskih sestara i tehnicara, zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici i prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Poseban naglasak se stavlja na med-usektorsku saradnju u prevenciji i kontro-li vodecih nezaraznih bolesti, što je i važan prioritet vlasti u zemlji. Jacace se uloga lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva u promoviranju zdravlja i sprecavanju bolesti. Posebna ciljna grupa za interven-cije promocije zdravlja su mladi ljudi, a cilj je stvoriti zdravije buduce generacije. Nastavlja se rad na jaca-nju uloge i pozicije medicinskih sestara i tehnicara kako bi se poboljšali efikasnost i ekonomicnost zdra-vstvenog sistema. Uspješno razvijen model sestrinstva u zajednici i usluge mentalnog zdravlja u zajednici se šire kako bi obuhvatili cijelu zemlju, a posebno su usmjereni na socijalno iskljucene i siromašne osobe. Bliska saradnja sa oblašcu ekonomije i zapošljavanja u cilju razvoja modela socijalnog poduzetništva za osobe sa mentalnim bolestima doprinose poboljšanoj kvaliteti života za ovu grupu stanovništva. Ovakvim pristupom doprinosi se vecoj orijentaciji sistema zdra-vstvene zaštite ka prevenciji bolesti i promociji zdrav-lja. Pristupacnost usluga primarne zdravstvene zašti-te svakoj osobi se osigurava razvojem zdravstvenih usluga u zajednici, posebno usmjerenih na osjetljivu i siromašnu populaciju. Kao krajnji rezultat, zdra-vstvena pismenost stanovništva ce biti povecana, što je preduslov za zdravije nacine života. Takod-er, po-boljšavaju se okvirni uslovi za smanjenje finansijskog

Žena i muškarac cuvaju ulaz u Centralnu banku Bosne i Hercegovine. Statue simboliziraju važnost fer uslova ekonomskog okvira za jednakost i pravicnost unutar društva.

23

i socio-ekonomskog opterecenja koje izazivaju neza-razne bolesti. Bolji okvirni uslovi, usluge i mehanizmi odgovornosti u sistemu zdravstva takod-er doprinose jacanju povjerenja izmed-u grad-anki i grad-ana i vlasti.

5.4 Oblast C: Ekonomija i zapošljavanje (SECO, SDC)

Cilj oblasti: Funkcionalno tržište rada i bolji uslovi poslovanja za razvoj privatnog sektora poboljšavaju investicijsko okruženje i povecavaju zapošljavanje i poslovne prilike za sve.

Švicarski program saradnje angažira se zajedno sa akterima iz javnog i privatnog sektora u cilju stvara-nja povoljnog ekonomskog okruženja za poduzeca i osiguravanje novih i boljih prilika za zaposlenje. Bolji pristup finansiranju je poboljšan za start-up kom-panije, kao i mala i srednja poduzeca. Agencije za bankarstvo i ministarstva finansija dobivaju podršku za stvaranje boljeg zakonodavnog okvira u sektoru mikrofinansija. Transparentnost i odgovornost pruža-telja mikrofinansijskih usluga se podstice procesom certificiranja. Povecava se obim savjetodavnih uslu-ga koje opcine pružaju prezaduženim grad-ankama i grad-anima, a na taj nacin se povecava finansijska pismenost i smanjuje zaduženost pojedinaca.

Na regionalnom planu Švicarska nastavlja djelovati putem med-unarodnih finansijskih institucija u cilju stvaranja boljih regulatornih okvira za rast privatnog sektora i boljih prilika za izvoz. Jacanje finansijskog sektora, zajedno sa uvod-enjem transparentnijih i efikasnijih programa upravljanja javnim finansijama, doprinosi povecanju makroekonomske stabilnosti i transparentnosti, te sprecavanju i smanjenju korup-cije.

Multidimenzionalni pristup složenom problemu ne-zaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini pokazao se uspješnim. Stoga se u okviru aktivnosti za zapoš-ljavanje mladih nastavlja djelovati unutar tri glavna aspekta koja se ticu tržišta rada: mladim ljudima se daje prilika da poboljšaju svoje vještine relevantne za tržište rada, bilo putem formalnog ili neformalnog obrazovanja i obuke. Pored toga pruža im se podrška putem poboljšanog sistema posredovanja koji nude javne službe za zapošljavanje. Kroz dodatne mjere istražuju se mogucnosti za ukljucivanje posebno dis-kriminiranih grupa u ove programe. Nove prilike na tržištu rada, posebno radna mjesta za žene, promovi-raju se putem projekata ekonomskog razvoja u okvi-ru lanaca vrijednosti koji imaju veliki potencijal rasta. Ove intervencije se jacaju kroz ciljanu podršku razvo-ju jaceg poduzetnickog ekosistema koji promovira otvaranje novih i stvaranje pristojnih radnih mjesta.

Politicki dijalog, kao važan dio vecine intervencija, doprinosi sistemskim promjenama. To se posebno odnosi na reformu javnih službi za zapošljavanje, re-formu strukovnog obrazovanja i obuke, reguliranja

obrazovanja odraslih i zakonskog okvira za ucešce dijaspore. Osigurano je povoljno okruženje za one iz bh. dijaspore koji su spremni aktivno podržati ra-zvoj zemlje. Ovo se uglavnom postiže poboljšanjem institucijskih okvira, smanjenjem birokratije, ucešcem privatnog sektora kao i saradnjom sa inicijativama di-jaspore, kao što je i-platforma.

5.5 Migracijsko partnerstvo (SEM)

Ukoliko se njima pravilno upravlja, migracije imaju znacajan potencijal da doprinesu ekonomskom ra-zvoju Bosne i Hercegovine. Stoga migracijsko par-tnerstvo, koje predvodi Državni sekretarijat za migra-cije, i dalje djeluje kroz partnerstvo sa relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uglavnom sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice i Ministar-stvom sigurnosti. Glavni fokus je na jacanju njihovih kapaciteta za adekvatno rješavanje izazova migracije i korištenje potencijala migracije za ekonomski i soci-jalni razvoj Bosne i Hercegovine. Posebna se pažnja posvecuje upravljanju pitanjima azila i granicama, kao i podršci pri povratku i reintegraciji povratnika i interno raseljenih lica. Nadalje, koristice se prilike za saradnju na regionalnom nivou koje nudi Global-ni program za migracije i razvoj kako bi se ojacao potencijal migracije, na primjer po pitanju investicija, vještina, znanja i mreža.

Tokom 2015. i 2016. godine regija Zapadnog Bal-kana se suocila sa velikim migracijskim kretanjima, uzrokovanih konflikima na Bliskom Istoku. Više od 700.000 migranata prošlo je balkanskom rutom na svom putu iz Turske i Grcke ka Zapadnoj Evropi. Iako su migranti u prošlosti zaobilazili Bosnu i Hercego-vinu, situacija bi se brzo mogla promijeniti, zavisno od odluka koje donose tranzitne i odredišne zemlje. Stoga je važno da Bosna i Hercegovina i relevantne institucije budu dobro pripremljene za masivni priliv migranata.

24

Obrazovanje je faktor uspjeha od kriticnog znacaja za poboljšanje mogucnosti osoba na tržištu rada. Dijaspora može doprinijeti ekonomskom razvoju kroz transfer vještina i znanja, kao i investiranjem u biznise u Bosni i Hercegovini.

Pitka voda za Zenicu se izvlaci iz rijeke Babina i obrad-uje se u ovom postrojenju. Sistem vodosnadbijevanja grada je u procesu rehabilitacije kroz zajedni-cki projekat Bosne i Hercegovine, Njemacke i Švicarske.

25

6. Provedba programa i upravljanje strategijom

Švicarski program saradnje nastavlja težiti ka održivoj i sistemskoj promjeni na nivou normativnog okvira Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intervencije mo-raju voditi ka promjeni ponašanja, biti opipljive i di-rektno dosezati do stanovništva. Kako bi se reagiralo na postojece elemente fragilnosti u Bosni i Hercego-vini, neophodno je da pristup partnerstvu i saradnji bude prilagod-en kontekstu, orijentiran na rezultate i u vecoj mjeri usmjeren na inkluziju. Stoga se u svim oblastima i aktivnostima primjenjuje pristup konflikt- senzitivnog upravljanja programom. Ovaj pristup takod-er ukljucuje djelovanje u oba entiteta kako bi se osigurala konstruktivna saradnja u svim kljucnim sektorima relevantnim za razvoj stabilne zemlje. Time se omogucavaju znacajni doprinosi smanjenju socijal-nih, ekonomskih i politickih razlika u svim strateškim oblastima.

Elementi fragilnosti se tematiziraju radeci na pitanji-ma povjerenja kako bi se mobilizirali grad-anke i gra-d-ani i ponovno aktiviralo civilno društvo, posebno na opcinskom nivou. Intenziviran dijalog o politikama i saradnja sa kredibilnim medijima se koriste kao in-strument za rješavanje uzroka nepovjerenja. Ovo se posebno odnosi na povecanje pritiska na vlasti na svim nivoima u cilju osiguranja socijalne inkluzivnosti politika, zakona i propisa. Vodeci principi rodne rav-nopravnosti i dobrog upravljanja, ukljucujuci aktivno ucešce grad-anki i grad-ana, odgovornost i transpa-rentnost, su sastavni dijelovi svih intervencija u okviru Švicarskog programa saradnje.

U svim oblastima i programima posebna pažnja se posvecuje ekonomskoj, socijalnoj i politickoj ukljuce-nosti u cilju osiguravanja izlaza iz siromaštva. Jedan procenat cjelokupnog budžeta se može dodijeliti mjerama koje su specificno osmišljene da obuhva-te siromašne i iskljucene grupe. Od dostupnog niza modaliteta saradnje koriste se oni koji su najadek-vatniji za relevantne intervencije, a novi pristupi se testiraju putem testnih aktivnosti onda kada je pri-mjereno. Programi sufinansiranja koji su razvijeni to-kom zadnjih godina sa nacionalnim i med-unarodnim partnerima i institucijama koje razmišljaju na isti na-cin, nastavljaju se i mogu se širiti zavisno od njihovih iskustava. Švicarska nastavlja igrati aktivnu ulogu u podržavanju i daljoj koordinaciji med-u donatorima i vladinim partnerima. Fokusirana saradnja se razvija sa privatnim i javnim akterima iz Švicarske koji osigu-

ravaju relevantno iskustvo u odabranim projektima, kao što je Kanton Cirih za tužilacki sistem Bosne i Hercegovine, kantoni Bern, Ženeva, Jura i Friburg u projektu poboljšanja usluga mentalnog zdravlja i udruženje i-dijaspora za i-platformu. Aktivno se na-stoji uspostaviti saradnja sa privatnim sektorom koja rezultira javno-privatnim razvojnim partnerstvima, a istražuju se mogucnosti za intenzivniji angažman sa organizacijama civilnog društva i kredibilnim medijima.

Ciljevi i interesi vanjske politike Švicarske su uvaženi u provedbi Švicarskog programa saradnje, a proaktivno se identificiraju i koriste prilike za med-usobno jacanje ciljeva saradnje i vanjske politike. Pored toga, mre-ža kompanija i nevladinih organizacija iz Švicarske sa djelatnostima u Bosni i Hercegovini služi kao osnova za dalje povecanje opceg utjecaja i jedinstvenog imi-dža Švicarske u Bosni i Hercegovini.

26

7. Monitoring realizacije Programa, upravljanje rizikom i strateško upravljanje

Tim za provedbu Programa saradnje u Ambasadi Švi-carske u Bosni i Hercegovini preuzima odgovornost za realizaciju, monitoring i upravljanje Švicarskom strategijom saradnje za period 2017.-2020. godine. Tim osigurava usklad-enost svih intervencija aktuelne Strategije saradnje sa relevantnim razvojnim planovi-ma Bosne i Hercegovine. Nadalje, koordinira strategi-je i intervencije sa bosanskohercegovackim, med-una-rodnim i švicarskim akterima i institucijama kako bi se poboljšala povezanost i med-usobno nadopunjavanje zajednickih aktivnosti u cilju ostvarivanja boljih opcih rezultata.

Godišnji izvještaj o Švicarskom programu saradnje, ukljucujuci odgovor menadžmenta koji daju Švicar-ska agencija za razvoj i saradnju i Državni sekretarijat za ekonomske poslove, predstavlja glavni instrument strateškog upravljanja. Izvještaj prikazuje postignute rezultate, koji se mjere i ocjenjuju u odnosu na de-finirane ciljeve u okvirnoj matrici rezultata Strategije saradnje (prilog 2). Takod-er analizira doprinos Švicar-skog programa saradnje i njegov uticaj na rezultate razvoja zemlje, kao i prioritete planiranja za sljedecu godinu.

Godišnji izvještaj se zasniva na nalazima sistema za monitoring Strategije saradnje, a sastoji se od niza sofisticiranih instrumenata koji se koriste u razlicitim vremenskim periodima. Služe za analizu relevantnog konteksta i njegovih promjena; za vod-enje, upravlja-nje i pracenje Programa na nacin koji se fokusira na rezultate; za procjenu rizika angažovanja partnera koji provode aktivnosti prije stvaranja finansijskih obaveza; za osiguravanje administrativne i finansijske usklad-enosti i transparentnosti rada svih ukljucenih strana; te analizu koristi i ucinkovitosti troškova inter-vencija kao sastavni dio procjene projekta.

Konacno, i dalje se primjenjuje pristup nulte toleran-cije u slucaju prevare, korupcije, dosluha i nepotizma. Detaljniji opis sistema monitoringa je dat u prilogu 3.

27

Raseljeni tokom rata, Hasiba i Ahmet Music su se vratili u svoju uništenu kucu u Foci 2011. godine. Njihova kuca je rekonstruisana 2016. godine u sklopu Regionalnog stambenog programa, zajednicke inicijative Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

Almedina Osmanovic (l.) i Amera Babic (d.) su ucenice sedmog razreda. Bliske su prijateljice od kad se Almedina upisala u školu uz pomoc projekta inte-gracije romske djece u redovne školske razrede.

29

Prilog 1Pregled Strategije saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini

1 Pr

ilog

1: P

regl

ed S

trat

egije

sar

adnj

e Šv

icar

ske

u B

osni

i H

erce

govi

ni

Preg

led

Stra

tegi

je s

arad

nje

Švic

arsk

e u

Bos

ni i

Her

cego

vini

za

perio

d 20

17.-2

020.

O

pći c

ilj: Š

vica

rska

dop

rinos

i jač

anju

soc

ijaln

e, e

kono

msk

e i p

oliti

čke

uklju

čeno

sti u

Bos

ni i

Her

cego

vini

. Ona

jača

dal

ji ra

zvoj

dem

okra

tsko

g po

litič

kog

sist

ema

i soc

ijaln

e trž

išne

eko

nom

ije n

a os

novu

odg

ovor

nih

javn

ih i

priv

atni

h ak

tera

, te

aktiv

nih

i osn

ažen

ih g

rađa

nki i

gra

đana

, uz

dugo

ročn

u pe

rspe

ktiv

u ev

rops

kih

inte

grac

ija.

Obl

asti

inte

rven

cije

: Cilj

evi i

isho

di

A –

Dem

okra

tska

upr

ava,

opć

insk

e us

luge

i pr

avda

(S

DC

i SE

CO

, dod

ijelje

ni b

udže

t: 41

m C

HF)

B –

Zdr

avst

vo

(SD

C, d

odije

ljeni

bud

žet:

14m

CH

F)

C –

Eko

nom

ija i

zapo

šlja

vanj

e (S

ECO

i SD

C, d

odije

ljeni

bud

žet:

17,2

m C

HF)

C

ilj:

Javn

i org

ani n

a sv

im n

ivoi

ma

usva

jaju

i pr

ovod

e in

kluz

ivni

je i

odgo

vorn

ije p

oliti

ke k

oje

su u

skla

đene

sa

potre

bam

a gr

ađan

ki i

građ

ana

i kao

takv

e či

ne o

snov

u ja

kog

sist

ema

upra

vlja

nja.

Pr

užaj

u dj

elot

vorn

e i

kval

itetn

e us

luge

sv

im

osob

ama,

na

roči

to

u ob

last

i in

frast

rukt

ure,

i po

boljš

avaj

u pr

istu

p pr

avdi

, na

osn

ovu

čega

gra

đank

e i

građ

ani

pono

vo s

tiču

povj

eren

je u

in

stitu

cije

i dr

uštv

o.

Cilj

: Sta

novn

ištv

o im

a pr

istu

p ef

ikas

nijim

i kv

alite

tnim

us

luga

ma

prim

arne

zdr

avst

vene

zaš

tite,

koj

e su

do

stup

ne s

vako

j oso

bi i

odgo

vara

ju n

jeni

m p

otre

bam

a, i

zdra

vstv

ena

pism

enos

t sta

novn

ištv

a je

pov

ećan

a.

Cilj

: Fu

nkci

onal

no t

ržiš

te r

ada

i bol

ji us

lovi

pos

lova

nja

za r

azvo

j pr

ivat

nog

sekt

ora

pobo

ljšav

aju

inve

stic

ijsko

ok

ruže

nje

i pov

ećav

aju

zapo

šlja

vanj

e i p

oslo

vne

prilik

e za

sve

.

Isho

d 1:

Jed

inic

e lo

kaln

e sa

mou

prav

e (J

LS)1 p

ruža

ju

inkl

uziv

ne,

efik

asne

i k

valit

etne

usl

uge

i po

boljš

avaj

u sv

oje

upra

vlja

nje

učin

kom

u

okvi

ru

cikl

usa

javn

ih

polit

ika.

Isho

d 2:

Jav

ni a

kter

i na

svim

niv

oim

a us

klađ

uju

svoj

e pl

anira

nje

razv

oja

i us

pješ

no u

čest

vuju

u p

rogr

amim

a fin

ansi

ranj

a, u

klju

čuju

ći p

retp

ristu

pna

sred

stva

EU

.

Isho

d 3:

Gra

đank

e i g

rađa

ni u

spos

tavl

jaju

sav

eze

sa

polit

ički

m

pred

stav

nici

ma

i dr

žavn

im

služ

beni

cim

a,

zaht

ijeva

ju re

form

e i a

ngaž

iraju

se

u ok

viru

inic

ijativ

a za

po

boljš

anje

usl

ova

živo

ta.

Isho

d 4:

Pra

vosu

đe p

osta

je e

fikas

nije

i dj

elot

vorn

ije,

i na

ta

j na

čin

se

bori

prot

iv

neka

žnja

vanj

a i

bolje

od

gova

ra p

otre

bam

a m

alol

jetn

ika

koji

su u

dod

iru s

a pr

avos

udni

m s

iste

mom

kao

žrtv

e ili

poči

nioc

i.

Isho

d 1:

In

stitu

cije

pr

imar

ne

zdra

vstv

ene

zašt

ite

pruž

aju

uslu

ge b

olje

kva

litet

e i z

asno

vane

na

doka

zim

a ko

je s

u ro

dno

osje

tljiv

e, e

kono

mič

ne i

dost

upne

svi

ma,

po

sebn

o so

cija

lno

iskl

juče

nom

i/i

li si

rom

ašno

m

stan

ovni

štvu

i

usm

jere

ne

na

prom

ociju

zd

ravl

ja

i pr

even

ciju

nez

araz

nih

bole

sti.

Isho

d 2:

Sta

novn

ištv

o je

pob

oljš

alo

svoj

u zd

ravs

tven

u pi

smen

ost,

ima

bolje

usl

ove

za z

drav

ije s

tilov

e ži

vota

i po

veća

lo

je

svoj

e za

htje

ve

za

odgo

vorn

ošću

u

zdra

vstv

enom

sis

tem

u.

Isho

d 1:

Žen

e i m

uška

rci s

u za

posl

eni i

imaj

u pr

istu

p po

duze

tnič

kim

pril

ikam

a ko

je o

mog

ućav

aju

pruž

atel

ji po

slov

nih

uslu

ga, k

ao i

efek

tivno

m p

osre

dova

nju

javn

ih

služ

bi z

a za

pošl

java

nje.

Isho

d 2:

Pos

loda

vci (

uklju

čuju

ći d

ijasp

oru)

i pr

užat

elji

uslu

ga o

buke

dop

rinos

e po

veća

nom

raz

voju

vje

štin

a re

leva

ntni

h za

trž

ište

i p

obol

jšan

ju s

iste

ma

sred

njeg

st

ručn

og

obra

zova

nja,

te

na

ta

j na

čin

pove

ćava

ju

zapo

šljiv

ost m

ladi

h lju

di.

Tran

sver

zaln

e te

me:

rodn

a je

dnak

ost i

dob

ro u

prav

ljanj

e

1 JLS

ukl

juču

ju s

ve ja

vne

funk

cije

: izv

ršnu

i za

kono

davn

u fu

nkci

ju, l

okal

nu u

prav

u i j

avna

kom

unal

na p

oduz

eća.

30

Prilog 2Matrica rezultata

Obl

ast i

nter

venc

ije A

: Dem

okra

tska

upr

ava,

opć

insk

e us

luge

i pr

avda

(SD

C, S

ECO

) C

ilj o

blas

ti: J

avni

org

ani n

a sv

im n

ivoi

ma

usva

jaju

i pr

ovod

e in

kluz

ivni

je i

odgo

vorn

ije p

oliti

ke k

oje

su u

skla

đene

sa

potre

bam

a gr

ađan

ki i

građ

ana

i kao

takv

e či

ne o

snov

u ja

kog

sist

ema

upra

vlja

nja.

Pru

žaju

dje

lotv

orne

i kv

alite

tne

uslu

ge s

vim

oso

bam

a, n

aroč

ito u

obl

asti

infra

stru

ktur

e, i

pobo

ljšav

aju

pris

tup

prav

di, n

a os

novu

čeg

a gr

ađan

ke i

građ

ani p

onov

o st

iču

povj

eren

je u

inst

ituci

je i

druš

tvo.

H

ipot

eza

o ut

jeca

ju:

Niz

ak n

ivo

povj

eren

ja z

ajed

nica

i g

rađa

nki

i gr

ađan

a u

inst

ituci

je j

e kl

jučn

i fa

ktor

koj

i uz

roku

je f

ragi

lnos

t. P

rom

ovira

njem

šire

ink

luzi

je,

veće

od

govo

rnos

ti i b

olje

g pr

istu

pa p

ravd

i, gr

ađan

ski a

ngaž

man

koj

i je

od k

ljučn

e va

žnos

ti za

pov

ećan

je d

inam

ike

i kva

litet

e re

form

e će

biti

pod

ržan

, a fr

agiln

ost s

man

jena

. O

jača

na ja

vna

kom

unal

na p

oduz

eća,

u k

ojim

a op

ćine

i gr

adov

i im

aju

ulog

u na

dzor

a, p

ruža

ju b

olje

usl

uge,

sm

anju

ju te

ret n

a bu

džet

opć

ina

i gra

dova

i st

vara

ju p

rihod

e za

in

vest

icije

. Bol

je u

slug

e i p

ovol

jnije

pos

lovn

o ok

ruže

nje

priv

lače

dod

atne

inve

stito

re. U

napr

ijeđe

no p

ruža

nje

uslu

ga o

d st

rane

jedi

nica

loka

lne

sam

oupr

ave

i dje

lotv

orno

za

gova

ranj

e nj

ihov

ih in

tere

sa o

d st

rane

sav

eza

opći

na i

grad

ova

mož

e pr

oizv

esti

priti

sak

odoz

do k

a go

re z

a ve

ćom

fis

kaln

om d

ecen

traliz

acijo

m i

bolji

m r

egul

ator

nim

ok

ruže

njem

. Int

eres

i gra

đank

i i g

rađa

na s

u ra

zmat

rani

u (o

pćin

skim

i gr

adsk

im) v

ijeći

ma

i (lo

kaln

e) v

last

i ih

uvaž

avaj

u, a

na

taj n

ačin

oni

pon

ovo

stič

u po

vjer

enje

i po

činj

u ak

tivno

uče

stvo

vati

u po

litič

kom

živ

otu.

(1

) Ish

odi Š

vica

rsko

g po

rtfo

lija

(2) D

oprin

os Š

vica

rsko

g pr

ogra

ma

(3

) Raz

vojn

i ish

odi z

emlje

Is

hod

1: J

edin

ice

loka

lne

sam

oupr

ave

(JLS

)1 pru

žaju

in

kluz

ivne

, ef

ikas

ne i

kva

litet

ne u

slug

e i

pobo

ljšav

aju

svoj

e up

ravl

janj

e uč

inko

m

u ok

viru

ci

klus

a ja

vnih

po

litik

a.

Indi

kato

ri •

% J

LS u

cije

loj z

emlji

pov

ećav

a pr

ihod

e za

inve

sti-

cije

u s

klad

u sa

inte

grira

nim

stra

tešk

im p

lani

ranj

em.

P

olaz

na v

rijed

nost

SD

C:

35 J

LS (

25%

) je

pov

ećal

o pr

ihod

e do

201

5.

Cilj

na v

rijed

nost

SD

C: 5

0 JL

S (3

5%) u

cije

loj z

emlji

.

• U

ci

ljnim

JL

S

(sa

ukup

nim

br

ojem

od

ot

prili

ke

1.00

0.00

0 os

oba)

gr

ađan

ke

i gr

ađan

i, ta

kođe

r i

iskl

juče

negr

upac

ije, k

oris

te u

slug

e bo

ljeg

kval

iteta

. P

olaz

na v

rijed

nost

SE

CO

: 0

građ

anki

i g

rađa

na u

ci

ljnim

JLS

SE

CO

-a k

oris

te u

slug

e bo

lje k

valit

ete

Cilj

na v

rijed

nost

SE

CO

: 211

.000

gra

đank

i i g

rađa

na

Pol

azna

vr

ijedn

ost

SD

C:

500.

000

građ

anki

i

građ

ana

u ci

ljnim

JLS

SD

C-a

kor

isti

uslu

ge b

olje

kv

alite

te

C

iljna

vrij

edno

st S

DC

: 70

0.00

0 gr

ađan

ki i

gra

đana

(5

0% ž

ene,

10%

iskl

juče

ne g

rupe

) •

Udi

o op

erat

ivni

h tro

škov

a i t

rošk

ova

održ

avan

ja č

iji

je p

ovra

t osi

gura

n pu

tem

nap

late

nak

nada

. P

olaz

na v

rijed

nost

SE

CO

: tre

ba b

iti o

dređ

ena

2017

. go

dine

C

iljna

vrij

edno

st S

EC

O:

treba

biti

odr

eđen

a 20

17.

godi

ne

Pol

azna

vrij

edno

st S

DC

: tre

ba b

iti o

dređ

ena

2017

. go

dine

C

iljna

vrij

edno

st S

DC

: tre

ba b

iti o

dređ

ena

2017

. go

dine

•

Bro

j JL

S k

oji

info

rmira

ju o

dređ

eni

broj

gra

đank

i i

građ

ana

na

trans

pare

ntan

na

čin,

uk

ljuču

ju

ih

u pr

oces

e do

noše

nja

odlu

ka

i uv

ažav

aju

njih

ove

inte

rese

u l

okal

nim

pla

novi

ma

razv

oja

i bu

džet

a.

Bro

j JL

S

koji

podu

zim

aju

spec

ifičn

e m

jere

za

ur

avno

teže

no u

češć

e i

uvaž

avan

je i

nter

esa

žena

i

ranj

ivih

gru

pa. (

AR

I 24,

SD

G 1

6)

Pol

azna

vrij

edno

st S

DC

: n/a

Inte

rven

cije

Š

vica

rske

se

fo

kusi

raju

na

po

boljš

anje

up

rave

JLS

kro

z ja

čanj

e ci

klus

a ja

vnih

pol

itika

, pod

ršku

pr

užan

ju u

slug

a bo

ljeg

kval

iteta

i po

veća

nje

inve

stic

ija

JLS

na

os

novu

uv

eden

og

inte

grira

nog

stra

tešk

og

plan

iranj

a lo

kaln

og

razv

oja,

up

ravl

janj

a uč

inko

m

i oj

ačan

ih

prov

edbe

nih

kapa

cite

ta,

uz

prio

ritiz

iranj

e se

ktor

a ok

oliš

a i e

kono

mije

.

U n

apre

dnim

par

tner

skim

JLS

će

budž

etsk

a po

dršk

a ra

zvoj

nim

pr

ojek

tima

na

osno

vu

dobr

e up

rave

i

pruž

anja

usl

uga

biti

nagr

ada

za (

grad

o-)n

ačel

nike

koj

i pr

euzi

maj

u po

litič

ki

rizik

re

form

i ja

vnog

se

ktor

a.

Infra

stru

ktur

ne i

nves

ticije

i r

efor

me

javn

ih k

omun

alni

h po

duze

ća m

ogu

uklju

čiva

ti m

jere

sm

anje

nja

rizik

a od

ka

tast

rofa

u c

ilju

pove

ćanj

a ot

porn

osti

na k

limat

ske

prom

jene

. Š

vica

rske

in

terv

enci

je

će

na

sist

emat

ski

nači

n pr

omov

irati

prin

cipe

do

bre

upra

ve

pri

radu

op

ćins

kih

i gr

adsk

ih u

prav

a i

vije

ća u

cilj

u po

veća

nja

odgo

vorn

osti

(pre

ma

građ

anka

ma

i gr

ađan

ima)

i

učin

ka,

a na

ta

j na

čin

će

se

pove

ćati

legi

timite

t in

stitu

cija

. R

izic

i •

Par

tner

ske

JLS

koj

e se

suo

čava

ju s

a bu

džet

skim

de

ficiti

ma

mož

da

neće

bi

ti u

stan

ju

osig

urat

i su

finan

sira

nje

uz

sred

stva

ko

ja

pruž

a šv

icar

ska

sara

dnja

. •

Pro

mje

ne u

dod

jeli

nadl

ežno

sti i

fina

nsija

unu

tar i

na

razl

ičiti

m n

ivoi

ma

vlas

ti će

utje

cati

na o

dnos

e m

oći i

m

ože

doći

do

otpo

ra.

Isho

d 1:

(i)

Sta

lno

pobo

ljšan

je k

valit

ete

i is

plat

ivos

ti us

luga

koj

e pr

užaj

u JL

S u

cilj

u za

dovo

ljenj

a po

treba

gr

ađan

a; (

ii) K

ljučn

i ins

trum

enti

upra

vlja

nja

(stra

tešk

o gr

adsk

o/op

ćins

ko p

lani

ranj

e, lo

kaln

i raz

vojn

i pla

novi

, ok

oliš

ni p

lano

vi)

se p

rogr

esiv

no iz

rađu

ju i

prov

ode

u sv

im je

dini

cam

a lo

kaln

e sa

mou

prav

e u

zem

lji.

(Stra

tegi

ja ra

zvoj

a lo

kaln

e sa

mou

prav

e u

BiH

200

6.-2

020.

)

(i)

Dop

rinos

kva

litet

nije

m u

čink

u lo

kaln

ih o

rgan

a pr

i iz

vrše

nju

zada

taka

u o

kviru

njih

ovih

odg

ovor

nost

i; (ii

) P

obol

jšan

kv

alite

t us

luga

ko

je

građ

anka

ma

i

građ

anim

a pr

užaj

u nj

ihov

e JL

S;

(iii)

Pod

rška

ha

rmon

izira

nom

st

rate

škom

lo

kaln

om

plan

iranj

u pr

omov

iranj

em

MiP

RO

m

etod

olog

ije

i po

boljš

anih

ka

paci

teta

JLS

. (S

trate

gija

Sav

eza

opći

na i

gra

dova

RS

za

perio

d 20

15.-2

019.

; S

trate

gija

Sav

eza

opći

na i

grad

ova

FBiH

201

5.-2

022.

) O

pser

vaci

jske

obl

asti

i ind

ikat

ori

• %

ned

ovol

jno

razv

ijeni

h JL

S

Pol

azna

vrij

edno

st:

50%

JLS

u R

S-u

(20

13.)

i 37

%

u FB

iH

(201

4.)

i da

lje

imaj

u st

atus

si

rom

ašni

h i n

edov

oljn

o ra

zvije

nih

opći

na

C

iljna

vr

ijedn

ost:

sman

jen

%

nedo

voljn

o ra

zvije

nih

JLS

• %

JLS

prim

jenj

uje

inte

grira

no l

okal

no s

trate

ško

plan

iranj

e

P

olaz

na v

rijed

nost

: 45%

JLS

, 90%

kan

tona

C

iljna

vrij

edno

st: c

ijela

zem

lja

(Iz

vori:

sta

tistič

ki p

odac

i zem

lje)

1 JLS

ukl

juču

ju s

ve ja

vne

funk

cije

: izv

ršnu

i za

kono

davn

u fu

nkci

ju, l

okal

nu u

prav

u i j

avna

kom

unal

na p

oduz

eća.

31

Cilj

na v

rijed

nost

SD

C: 3

0 JL

S k

oji z

astu

paju

otp

rilik

e 60

0.00

0 gr

ađan

a.

• O

pće

zado

voljs

tvo

građ

anki

i g

rađa

na o

pćin

skim

us

luga

ma.

P

olaz

na v

rijed

nost

SD

C:

treba

biti

odr

eđen

a 20

17.

godi

ne

pute

m

repr

ezen

tativ

ne

anke

te

(pro

cjen

a ko

risni

ka)

C

iljna

vr

ijedn

ost

SD

C:

pove

ćanj

e de

finira

no

na

osno

vu p

rocj

ene

koris

nika

Isho

d 2:

Jav

ni a

kter

i na

svim

niv

oim

a us

klađ

uju

svoj

e pl

anira

nje

razv

oja

i us

pješ

no u

čest

vuju

u p

rogr

amim

a fin

ansi

ranj

a, u

klju

čuju

ći p

retp

ristu

pna

sred

stva

EU

. In

dika

tori

• %

lo

kaln

ih

i ka

nton

alni

h vl

asti

sa

uskl

ađen

im

okvi

rima

za ra

zvoj

no p

lani

ranj

e i u

prav

ljanj

e

Pol

azna

vrij

edno

st:

28%

JLS

i 1

0% k

anto

na 2

016.

go

dine

C

iljna

vrij

edno

st: 5

0% J

LS i

70%

kan

tona

.

• B

roj

podr

žani

h JL

S

koje

su

im

ale

koris

ti od

po

veća

nja

budž

etsk

ih

resu

rsa,

uk

ljuču

jući

pr

etpr

istu

pna

sred

stva

EU

. (A

RI 2

5, S

DG

16)

P

olaz

na v

rijed

nost

: 22

JLS

Cilj

na v

rijed

nost

: 50

%

cilja

nih

JLS

Sar

adnj

a iz

međ

u ra

zlič

itih

nivo

a vl

asti

(od

drža

vnog

ni

voa

do

loka

lne

zaje

dnic

e)

u ok

viru

pr

oces

a de

cent

raliz

acije

će

se

pr

omov

irati.

O

sigu

rat

će

se

jača

nje

inst

ituci

ja

i iz

grad

nja

kapa

cite

ta

entit

etsk

ih

save

za o

pćin

a i g

rado

va u

cilj

u ar

tikul

iranj

a i l

obira

nja

za

inte

rese

JL

S

u in

tera

kciji

sa

vi

šim

in

stitu

cijs

kim

ni

voim

a.

Inte

rven

cije

Švi

cars

ke ć

e po

veća

ti ni

vo u

skla

đeno

sti

prog

ram

a st

rate

škog

pl

anira

nja

i fin

ansi

jsko

g up

ravl

janj

a iz

međ

u JL

S

i vi

ših

stru

ktur

a vl

asti.

A

ktiv

nost

i Š

vica

rske

tre

baju

do

prin

ijeti

sman

jenj

u ra

zlik

a iz

međ

u sl

abih

i j

akih

JLS

i j

ačan

ju s

trate

ških

pa

rtner

stav

a m

eđu

JLS

u c

ilju

zaje

dnič

kog

lobi

ranj

a un

utar

ver

tikal

ne li

nije

vla

sti.

Švi

cars

ka s

arad

nja

se a

ngaž

ira z

a do

bro

koor

dini

ran

stra

tešk

i i

polit

ički

dija

log

u ci

lju u

vođe

nja

povo

ljnog

re

gula

torn

og o

kvira

za

dece

ntra

lizac

iju i

loka

lnu

upra

vu.

R

izic

i •

Pot

eško

će

pri

usva

janj

u no

vog

zako

noda

vstv

a,

pose

bno

kada

po

stoj

e iz

azov

i po

po

stoj

eću

ravn

otež

u m

oći i

zmeđ

u ra

zlič

itih

nivo

a vl

asti.

Isho

d 2:

N

a os

novu

po

stig

nuto

g pr

oces

a de

cent

raliz

acije

, ha

rmon

izira

n ra

zvoj

lok

alni

h vl

asti

dovo

di

do

stal

nih

pobo

ljšan

ja

kval

itete

ži

vota

gr

ađan

a.

(Stra

tegi

ja ra

zvoj

a lo

kaln

e sa

mou

prav

e u

BiH

200

6.-2

020.

)

Ops

erva

cijs

ke o

blas

ti i i

ndik

ator

i •

Efe

ktiv

na

međ

uvla

dina

(v

ertik

alna

) in

tera

kcija

i

regu

lato

rno

okru

ženj

e za

lo

kaln

u up

ravu

i

dece

ntra

lizac

iju.

P

olaz

na

vrije

dnos

t: R

efor

ma

fiska

lne

dece

ntra

lizac

ije

u in

icija

lnoj

fa

zi,

nedo

stac

i u

regu

lato

rnom

ok

viru

lo

kaln

ih

vlas

ti na

sv

im

nivo

ima.

C

iljna

vrij

edno

st:

Sta

tus

loka

lnih

vla

sti

pobo

ljšan

pu

tem

pr

oces

a da

lje

dece

ntra

lizac

ije

i za

kona

re

leva

ntni

h za

lo

kaln

i ra

zvoj

(n

pr.

Zako

n o

finan

sira

nju

jedi

nica

lo

kaln

e sa

mou

prav

e FB

iH,

Zako

n o

javn

o-pr

ivat

nom

par

tner

stvu

RS

).

• N

ivo

uspj

ešne

pro

vedb

e st

rate

gija

sav

eza

opći

na i

grad

ova

u R

S i

FBiH

2 . P

olaz

na

vrije

dnos

t: Jo

š uv

ijek

ogra

niče

no

pruž

anje

stra

tešk

og u

smje

renj

a, u

čina

k, p

ruža

nje

uslu

ga l

okal

nim

vla

stim

a i

sred

stva

za

oper

acije

en

titet

skih

sav

eza

opći

na i

grad

ova.

C

iljna

vr

ijedn

ost:

Stra

tešk

i ci

ljevi

pr

etež

no

post

ignu

ti do

201

9./2

022.

Is

hod

3: G

rađa

nke

i gr

ađan

i usp

osta

vlja

ju s

avez

e sa

po

litič

kim

pr

edst

avni

cim

a i

drža

vnim

sl

užbe

nici

ma,

za

htije

vaju

refo

rme

i ang

ažira

ju s

e u

okvi

ru in

icija

tiva

za

pobo

ljšan

je u

slov

a ži

vota

. In

dika

tori

• %

gra

đana

(ra

ščla

njen

i po

spol

u) u

cilj

nim

JLS

koj

i se

an

gaži

raju

na

de

finira

nju,

ra

zvoj

u i

prov

edbi

''v

izije

mje

sne

zaje

dnic

e''

i/ili

drug

ih p

roce

sa b

itnih

za

zaj

edni

cu.

Pol

azna

vrij

edno

st:

Uče

šće

građ

anki

i g

rađa

na u

ja

vnim

ini

cija

tivam

a je

nis

ko;

proc

es r

evita

lizac

ije

mje

snih

zaj

edni

ca je

u ra

noj f

azi.

Cilj

na v

rijed

nost

:15

% g

rađa

na u

cilj

nim

JLS

se

anga

žira

na

defin

iranj

u, r

azvo

ju i

pro

vedb

i ''v

izije

m

jesn

e za

jedn

ice'

' i/i

li dr

ugih

pr

oces

a bi

tnih

za

za

jedn

icu.

Švi

cars

ki p

rogr

am s

arad

nje

će d

oprin

ijeti

širo

j ink

luzi

ji i

većo

j odg

ovor

nost

i, uz

pob

oljš

ano

pruž

anje

usl

uga

sa

foku

som

na

građ

anke

i g

rađa

ne k

ao i

svi

jest

da

su

pozi

tivne

pr

omje

ne

mog

uće,

u

cilju

ob

navl

janj

a po

vjer

enja

međ

u za

jedn

icam

a i

povj

eren

ja g

rađa

nki

i gr

ađan

a u

njih

ove

inst

ituci

je

i pr

užan

ja

podr

ške

građ

ansk

om

anga

žman

u kl

jučn

om

za

pove

ćanj

e di

nam

ike

i kv

alite

te r

efor

me.

Pod

ržav

at ć

e se

pro

cesi

sa

foku

som

na

meh

aniz

mu

kont

rola

i ra

vnot

eža

izm

eđu

loka

lnih

adm

inis

traci

ja i

vije

ća i

njih

ovoj

int

erak

ciji

sa

građ

anka

ma

i gr

ađan

ima.

Za

jedn

ice

sa

ojač

anim

ka

paci

tetim

a će

uče

stvo

vati

u do

noše

nju

odlu

ka n

a lo

kaln

om

nivo

u i

prim

jenj

ivat

i pa

rtici

pato

rne

meh

aniz

me.

Gra

đank

e i

građ

ani

i nj

ihov

i pr

edst

avni

ci

(mje

sne

zaje

dnic

e, v

ijeća

, gru

pe g

rađa

na i

orga

niza

cije

ci

viln

og d

rušt

va)

će i

mat

i pr

iliku

da

izra

žava

ju s

voje

m

išlje

nje

i na

odgo

vora

n na

čin

učes

tvuj

u u

proc

esim

a

Isho

d 3:

(i)

G

rađa

nke

i gr

ađan

i u

većo

j m

jeri

učes

tvuj

u u

javn

im p

oslo

vim

a na

svi

m n

ivoi

ma

vlas

ti;

(ii)

Uče

šće

građ

anki

i g

rađa

na u

jav

nim

pos

lovi

ma

stog

a u

sve

većo

j mje

ri do

prin

osi j

avni

m o

dluk

ama

i kv

alite

ti ži

vota

gra

đank

i i g

rađa

na.

(Stra

tegi

ja ra

zvoj

a lo

kaln

e sa

mou

prav

e u

BiH

200

6.-2

020.

)

(i)

Dop

rinos

po

boljš

anju

os

novn

ih

oper

acija

(n

pr.

učeš

će g

rađa

nki

i gr

ađan

a u

proc

esim

a do

noše

nja

odlu

ka);

(ii)

Pod

izan

je

svije

sti

upos

leni

ka

loka

lnih

vl

asti

i gra

đana

o p

roce

sim

a pr

istu

panj

a E

U i

stat

usu

i od

govo

rnos

tima

loka

lne

vlas

ti.

(Stra

tegi

ja S

avez

a op

ćina

i g

rado

va R

S z

a pe

riod

2015

.-201

9.;

Stra

tegi

ja S

avez

a op

ćina

i gr

adov

a FB

iH z

a pe

riod

2015

.-202

2. -

pa

rafra

zira

no)

Ops

erva

cijs

ke o

blas

ti i i

ndik

ator

i •

Loka

lne

vlas

ti od

ržav

aju

efik

asne

meh

aniz

me

za

dire

ktno

uče

šće

građ

anki

i

građ

ana

i po

dršk

u

2 (i)

Sav

ezi

opći

na i

gra

dova

zag

ovar

aju

najb

olje

int

eres

e JL

S–a

(sv

ojih

čla

nova

) i

pruž

aju

im u

slug

e; (

ii) p

obol

jšav

aju

zako

nski

okv

ir za

rad

i f

unkc

ioni

ranj

e lo

kaln

e sa

mou

prav

e; (

iii)

zago

vara

ju f

iska

lnu

dece

ntra

lizac

iju i

jasn

o re

gulir

anje

fina

nsira

nja

JLS

; (iv

) ra

zvija

ju i

jača

ju k

apac

itete

za

prov

edbu

pro

pisa

koj

i su

uskl

ađen

i sa

prav

nom

ste

čevi

nom

EU

; (v)

pod

ržav

aju

JLS

pri

prov

edbi

mje

ra s

trate

škog

pla

nira

nja.

(S

trate

gija

Sav

eza

opći

na i

grad

ova

RS

za

perio

d 20

15.-2

019.

; Stra

tegi

ja S

avez

a op

ćina

i gr

adov

a FB

iH z

a pe

riod

2015

.-202

2. –

par

afra

zira

no)

32

Prilog 2Matrica rezultata (nastavak)

• G

rađa

nke

i gr

ađan

i ar

tikul

iraju

zaj

edni

čke

zaht

jeve

za

refo

rmam

a na

org

aniz

iran

nači

n.

Pol

azna

vrij

edno

st: G

rađa

nska

akt

ivno

st i

inte

rakc

ija

sa in

stitu

cija

ma

se d

ešav

a po

vrem

eno

Cilj

na v

rijed

nost

: Tre

ba b

iti o

dređ

ena

2017

. god

ine

plan

iranj

a i d

onoš

enja

odl

uka.

R

izic

i •

Ned

osta

tak

inte

resa

gra

đana

da

se n

a pr

oduk

tivan

na

čin

anga

žira

ju u

loka

lnim

inic

ijativ

ama

i pol

itičk

im

proc

esim

a.

• P

oliti

zaci

ja s

trana

ka u

tiče

na v

elik

i bro

j pot

enci

jaln

ih

građ

ansk

ih a

ktiv

ista

i m

ože

se n

egat

ivno

odr

aziti

na

dem

okra

tski

javn

i ang

ažm

an.

proa

ktiv

nih

orga

niza

cija

civ

ilnog

dru

štva

.

Pol

azna

vrij

edno

st:

Mot

ivac

ija z

a uč

ešće

gra

đana

i ni

vo n

jihov

og u

češć

a u

dono

šenj

u od

luka

je m

ala

C

iljna

vr

ijedn

ost:

Odr

živo

st i

sta

lno

pobo

ljšan

je

meh

aniz

ama

za u

češć

e gr

ađan

a u

cije

loj z

emlji

Isho

d 4:

Pra

vosu

đe p

osta

je e

fikas

nije

i dj

elot

vorn

ije ,

i na

ta

j na

čin

se

bori

prot

iv

neka

žnja

vanj

a i

bolje

od

gova

ra p

otre

bam

a m

alol

jetn

ika

koji

su u

dod

iru s

a pr

avos

udni

m s

iste

mom

kao

žrtv

e ili

poč

inio

ci.

Indi

kato

ri •

Bro

j ot

vore

nih

prel

imin

arni

h is

traga

i

nerij

ešen

ih

star

ih p

redm

eta

(dvi

je g

odin

e i v

iše)

.

P

olaz

na v

rijed

nost

: 15

.593

otv

oren

ih p

relim

inar

nih

istra

ga i

3.47

7 ne

riješ

enih

sta

rih p

redm

eta

u 20

15.

C

iljna

vrij

edno

st: N

ema

sluč

ajev

a ko

ji su

sta

riji o

d 2

godi

ne.

Bro

j pr

elim

inar

nih

istra

ga j

e sm

anje

n za

10

%

• P

oveć

anje

mje

ra3 u

obl

asti

prav

de z

a dj

ecu

u sk

ladu

sa

međ

unar

odni

m s

tand

ardi

ma.

P

olaz

na

vrije

dnos

t: G

odin

e 20

16.

je

za

57%

po

veća

nja

upot

reba

mje

ra o

dvra

ćanj

a i p

reve

ncije

u

odno

su n

a 20

12.

C

iljna

vr

ijedn

ost:

Nas

tava

k po

veća

nja

prim

jene

m

jera

odv

raća

nja

i pr

even

cije

na

nivo

u ze

mlje

i

loka

lnom

niv

ou

Inte

rven

cije

Š

vica

rske

će

do

prin

ijeti

pobo

ljšan

om

učin

ku

suds

kog

i tu

žila

čkog

si

stem

a i

efik

asno

m

proc

esui

ranj

u pr

edm

eta,

što

pob

oljš

ava

upra

vlja

nje

i ko

ordi

naci

ju

u su

dsko

m

i tu

žila

čkom

si

stem

u i

rele

vant

ni o

kvir

regu

lativ

a i p

oliti

ka.

Put

em

spec

ifičn

og

foku

sa

na

pove

ćanu

in

tera

kciju

iz

međ

u ci

viln

og d

rušt

va i

prav

osuđ

a, š

vica

rski

Pro

gram

će

dop

rinije

ti pr

avos

udno

m s

iste

mu

koji

je u

već

oj m

jeri

odgo

vora

n i

prila

gođe

n po

treba

ma

njeg

ovih

kr

ajnj

ih

koris

nika

. R

izic

i •

Ned

osta

tak

polit

ičke

vo

lje,

finan

sijs

kih

resu

rsa

i po

sveć

enos

ti za

nas

tava

k ko

ordi

nira

nih

i usk

lađe

nih

napo

ra n

a pr

oved

bi re

form

i u p

ravo

sudn

om s

ekto

ru.

• V

lada

juće

pol

itičk

e el

ite p

aral

izira

ju i

vrše

priti

sak

na

neza

visn

ost p

ravo

suđa

.

• P

roce

si p

ravo

sudn

e re

form

e u

fragi

lnim

kon

teks

tima

zaht

ijeva

ju s

veob

uhva

tne

dugo

ročn

e pr

istu

pe.

Isho

d 4:

Efik

asan

, efe

ktiv

an i

koor

dini

ran

prav

osud

ni

sist

em o

dgov

oran

svi

m b

h. g

rađa

nkam

a i g

rađa

nim

a i

u po

tpun

osti

uskl

ađen

sa

st

anda

rdim

a i

najb

oljim

pr

aksa

ma

EU

, čim

e se

gar

antir

a vl

adav

ina

prav

a.

(Stra

tegi

ja r

efor

me

prav

osud

nog

sekt

ora

u B

iH z

a pe

riod

2014

.-20

18.)

Ops

erva

cijs

ke o

blas

ti i i

ndik

ator

i •

Nez

avis

nost

, od

govo

rnos

t, ef

ikas

nost

, pr

ofes

iona

lnos

t i

uskl

ađen

ost

bh.

prav

osud

nog

sist

ema

se d

alje

jača

i od

ržav

a.

Pol

azna

vrij

edno

st: B

roj z

aost

alih

pre

dmet

a u

bih.

pr

avos

udni

m in

stitu

cija

ma

izno

si o

ko 2

mili

ona,

a

oni

se v

ećin

om o

dnos

e na

pre

dmet

e u

izvr

šnim

po

stup

cim

a sa

mal

im p

otra

živa

njim

a. E

fekt

ivno

st i

efik

asno

st

prav

osud

nih

inst

ituci

ja

zaht

ijeva

po

boljš

anja

.

Cilj

na

vrije

dnos

t: a)

S

man

jenj

e br

oja

zaos

talih

pr

edm

eta

će p

oveć

ati m

oguć

nost

bh.

pra

vosu

dnih

in

stitu

cija

da

rje

šava

ju

drug

e pr

edm

ete

pore

d pr

edm

eta

koji

se

tiču

izvr

šnih

po

stup

aka;

b)

P

oveć

ana

efik

asno

st b

h. p

ravo

sudn

ih i

nstit

ucija

kr

oz n

asta

vak

obno

ve i

kom

pjut

eriz

acije

, ka

o i

veće

do

slje

dnos

ti pr

i up

ravl

janj

u;

c)

Pov

ećan

a ef

ikas

nost

, št

o do

prin

osi

boljo

j pe

rcep

ciji

bh.

prav

osud

nih

inst

ituci

ja

od

stra

ne

građ

anki

i

građ

ana.

(4) P

ravc

i dje

lova

nja

(Švi

cars

ki p

rogr

am)

• P

obol

jšan

je r

egul

ator

nog

okvi

ra z

a ef

ektiv

ne p

roce

se d

emok

rats

ke i

dece

ntra

lizira

ne lo

kaln

e up

rave

i ra

zvoj

loka

lne

ekon

omije

u o

ba e

ntite

ta i

na d

ržav

nom

niv

ou;

polit

ički

dija

log

i dal

je š

irenj

e po

tvrđ

enih

isku

stav

a od

ozdo

ka

gore

u c

ilju

inte

grira

nja

najb

oljih

pra

ksi u

rele

vant

na z

akon

odav

stva

. •

Pob

oljš

anje

dje

lotv

orne

izg

radn

je k

apac

iteta

, um

reža

vanj

a i

uzaj

amno

g dj

elov

anja

izm

eđu

klju

čnih

akt

era

na s

vim

niv

oim

a vl

asti

u ci

lju p

ostiz

anja

fun

kcio

naln

e i

djel

otvo

rne

verti

kaln

e in

tegr

acije

dem

okra

tske

i de

cent

raliz

irane

loka

lne

upra

ve u

BiH

. To

prve

nstv

eno

ima

za c

ilj v

ertik

alnu

inte

grac

iju u

čink

ovith

fina

nsijs

kih/

fiska

lnih

po

litik

a. D

alje

jača

nje

kapa

cite

ta o

rgan

a JL

S u

svr

hu p

obol

jšan

ja n

jihov

ih s

iste

ma

upra

vlja

nja

učin

kom

, pr

užan

ja u

slug

a, u

prav

ljanj

a ja

vnim

res

ursi

ma,

oko

lišno

g i

ekon

omsk

og u

prav

ljanj

a; p

rove

dba

pilo

t mje

ra i

pruž

anje

mod

ela

podr

ške

budž

etu

odab

rani

m J

LS.

• S

ufin

ansi

ranj

e in

vest

icija

JLS

u c

ilju

pobo

ljšan

ja k

valit

ete

i dos

tupn

osti

uslu

ga J

LS i

infra

stru

ktur

e, s

a fo

kuso

m n

a ok

oliš

ne i

ekon

omsk

e se

ktor

e.

• Ja

čanj

e in

stitu

cijs

kih

i pro

fesi

onal

nih

kapa

cite

ta s

avez

a op

ćina

i gr

adov

a dv

a en

titet

a, u

skl

adu

sa n

jihov

im s

trate

gija

ma.

To

će o

jača

ti nj

ihov

u ul

ogu

mod

erat

ora

u ok

viru

ver

tikal

ne d

imen

zije

razv

oja

dem

okra

tske

i de

cent

raliz

irane

loka

lne

upra

ve i

elim

inira

nja

ogra

niče

nja

u re

gula

torn

om o

kviru

za

pruž

anje

usl

uga

JLS

. •

Jača

nje

inst

ituci

jski

h i p

rofe

sion

alni

h ka

paci

teta

mje

snih

zaj

edni

ca, o

pćin

skih

i gr

adsk

ih v

ijeća

, oda

bran

ih o

rgan

izac

ija c

iviln

og d

rušt

va i

nevl

adin

ih o

rgan

izac

ija u

cilj

u sn

ažen

ja n

jihov

e ul

oge

kao

klju

čnih

pok

reta

ča p

roce

sa d

emok

rats

ke i

dece

ntra

lizira

ne lo

kaln

e up

rave

na

loka

lnom

niv

ou.

• P

rom

ovira

nje

inkl

uziv

nog

učeš

ća i

odgo

vorn

ije u

loge

gra

đank

i i g

rađa

na u

pro

cesi

ma

dono

šenj

a od

luka

u n

jihov

im z

ajed

nica

ma

i vrš

enju

pro

aktiv

ne (

odgo

vorn

e)

ulog

e u

inic

ijativ

ama

loka

lnog

razv

oja

i međ

uopć

insk

e/m

eđue

ntite

tske

sar

adnj

e.

• Ja

čanj

e ka

paci

teta

sud

skog

i tu

žila

čkog

sis

tem

a za

pob

oljš

an u

čina

k i e

fikas

nost

(ukl

juču

jući

sm

anje

nje

broj

a za

osta

lih p

redm

eta

i pro

cesu

iranj

e pr

edm

eta)

. •

Jača

nje

zako

noda

vstv

a i p

oliti

ka k

oje

se o

dnos

e na

pra

vosu

đe i

mal

olje

tnič

ko p

ravo

suđe

, kao

i ko

ordi

naci

je i

sist

ema

stra

tešk

og u

prav

ljanj

a.

• Ja

čanj

e in

stitu

cijs

kih

i pro

fesi

onal

nih

kapa

cite

ta tu

žila

štav

a u

BiH

u s

klad

u sa

Stra

tegi

jom

refo

rme

sekt

ora

prav

de.

• Ja

čanj

e ka

paci

teta

ci

viln

og

druš

tva

i po

boljš

anje

pr

istu

pa

i pr

užan

ja

uslu

ga

(ukl

juču

jući

al

tern

ativ

ne

mje

re

mal

olje

tnič

kog

prav

osuđ

a)

građ

anka

ma

i gr

ađan

ima/

mal

olje

tnic

ima

u ob

last

i pra

vde/

mal

olje

tnič

ke p

ravd

e.

3 Mje

re v

ezan

e za

žrtv

e, s

vjed

oke

i poč

inio

ce, t

j. m

jere

odv

raća

nja

kojim

a se

spr

ečav

a iz

laga

nje

djec

e i m

alol

jetn

ika

prav

osud

nim

pos

tupc

ima.

33

Reg

iona

lni p

rogr

ami S

EC

O-a

se

foku

sira

ju n

a sl

jede

će o

blas

ti:

• S

avje

toda

vne

uslu

ge v

last

ima

u ve

zi s

a pr

ipre

mom

, pro

vedb

om te

nder

a, u

gova

ranj

em i

prov

edbo

m ja

vno-

priv

atni

h pa

rtner

stav

a u

obla

sti i

nfra

stru

ktur

e.

• O

sigu

rava

nje

pris

tupa

fina

nsija

ma

za in

frast

rukt

urne

pro

jekt

e JL

S p

utem

kom

erci

jaln

ih b

anak

a.

(5) R

esur

si, p

artn

erst

va (Š

vica

rski

pro

gram

)

• Fi

nans

ijski

resu

rsi:

Pla

nira

ni b

udže

t za

ovu

obla

st iz

nosi

41

mili

on C

HF.

•

Ljud

ski r

esur

si: O

vom

obl

ašću

će

upra

vlja

ti sl

užbe

nik

Švi

cars

kog

prog

ram

a (5

0%)

i tri

služ

beni

ka N

acio

naln

og p

rogr

ama

(190

%)

uz p

odrš

ku d

irekt

oric

e za

sar

adnj

u i

zam

jeni

ka d

irekt

oric

e za

sar

adnj

u.

•

JLS

i m

jesn

e za

jedn

ice

su g

lavn

i par

tner

i i o

dgov

orni

su

za p

roce

se d

emok

rats

ke i

dece

ntra

lizira

ne lo

kaln

e up

rave

koj

i će

se u

napr

ijedi

ti kr

oz d

oprin

ose

Švi

cars

ke.

Sav

ezi o

pćin

a i g

rado

va i

drug

e od

abra

ne o

rgan

izac

ije c

iviln

og d

rušt

va s

u kl

jučn

i par

tner

i pri

prov

edbi

gla

vnih

inic

ijativ

a, u

klju

čuju

ći v

ertik

alnu

inte

grac

iju p

roce

sa

dem

okra

tske

i de

cent

raliz

irane

loka

lne

upra

ve.

Rel

evan

tna

min

ista

rstv

a na

ent

itets

kom

i ka

nton

alni

m n

ivoi

ma

su k

ljučn

i par

tner

i u r

ealiz

aciji

stra

tešk

e or

ijent

acije

ve

zane

za

dem

okra

tsku

i de

cent

raliz

iranu

loka

lnu

upra

vu i

rele

vant

ni d

ijalo

g kr

eira

nja

polit

ika.

•

Pod

rška

Švi

cars

ke u

ovo

j obl

asti

je s

peci

fično

pril

agođ

ena

potre

bam

a pa

rtner

a na

svi

m r

elev

antn

im n

ivoi

ma

za p

rom

ociju

dem

okra

tske

i de

cent

raliz

irane

loka

lne

upra

ve. I

nteg

riran

i int

erve

ncijs

ki p

ristu

pi o

buhv

ataj

u i p

otra

žnju

i po

nudu

pro

cesa

loka

lne

upra

ve. Š

vica

rska

prim

jenj

uje

pris

tup

koji

obuh

vata

cije

lu z

emlju

kad

a se

radi

o

pruž

anju

pod

rške

u o

blas

ti de

mok

rats

ke i

dece

ntra

lizira

ne lo

kaln

e up

rave

u B

iH,

uz p

oste

pene

akt

ivno

sti k

roz

klas

tere

na

opći

nsko

m n

ivou

i bl

isku

inte

rakc

iju i

koor

dina

ciju

sa

drug

im a

genc

ijam

a za

sar

adnj

u ko

je d

jelu

ju u

ovi

m o

blas

tima.

•

Klju

čni

partn

eri

u di

jalo

gu k

reira

nja

polit

ika

i up

ravl

janj

u pr

ogra

mom

pra

vosu

đa s

u V

isok

o su

dsko

i t

užila

čko

vije

će B

iH,

rele

vant

na m

inis

tars

tva

na d

ržav

nom

, en

titet

skom

i ka

nton

alno

m n

ivou

. Pro

gram

je u

vel

ikoj

mje

ri us

klađ

en s

a re

leva

ntni

m v

ladi

nim

stra

tegi

jam

a i o

mog

ućav

a nj

ihov

u dj

elot

vorn

u pr

oved

bu. U

ovo

j obl

asti

uspo

stav

ljena

su

stra

tešk

a i

dona

tors

ka p

artn

erst

va s

a V

lado

m Š

veds

ke i

Nor

vešk

e, a

akt

ivno

se

prom

ovira

koo

rdin

acija

don

ator

a. T

ehni

čka

pom

oć,

uklju

čuju

ći

stru

čnu

podr

šku

Tuži

lašt

va iz

Ciri

ha, s

e us

klađ

uje

sa c

iljan

om p

odrš

kom

za

sani

ranj

e ili

pob

oljš

anje

infra

stru

ktur

e pr

avos

uđa/

mal

olje

tnič

kog

prav

osuđ

a.

• K

ljučn

i par

tner

je i

Kre

dita

nsta

lt fü

r W

iede

rauf

bau

(KfW

) ka

o i i

pot

enci

jaln

i par

tner

Evr

opsk

a ba

nka

za o

bnov

u i r

azvo

j (E

BR

D)

za in

frast

rukt

urne

pro

jekt

e. N

adal

je,

kom

unal

na p

oduz

eća

(npr

. vod

ovod

na k

omun

alna

pod

uzeć

a) p

artn

ersk

ih o

pćin

e i g

rado

va s

u va

žni p

artn

eri u

ovo

m k

onte

kstu

. •

U s

ekto

ru v

odos

nabd

ijeva

nja

inst

rum

enti

i pris

tupi

SD

C-a

i S

EC

O-a

su

se p

okaz

ali k

ao f

unkc

iona

lni i

međ

usob

no u

skla

đeni

(po

pita

nju

infra

stru

ktur

nih

inve

stic

ija,

mje

ra k

orpo

rativ

nog

razv

oja

na n

ivou

kom

unal

nih

podu

zeća

i pr

istu

pa lo

kaln

om u

prav

ljanj

u), u

slije

d če

ga s

e ov

i prin

cipi

tako

đer

pren

ose

na d

ruge

obl

asti

u ko

jima

JLS

pru

žaju

usl

uge.

O

blas

t int

erve

ncije

B: Z

drav

stvo

(SD

C)

Cilj

obl

asti:

Sta

novn

ištv

o im

a pr

istu

p ef

ikas

nijim

i kv

alite

tnim

usl

ugam

a pr

imar

ne z

drav

stve

ne z

aštit

e, k

oje

su d

ostu

pne

svak

oj o

sobi

i od

gova

raju

nje

nim

pot

reba

ma,

i zd

ravs

tven

a pi

smen

ost s

tano

vniš

tva

je p

oveć

ana.

H

ipot

eza

o ut

jeca

ju:

Pod

vod

stvo

m z

drav

stve

nih

vlas

ti će

se

jača

ti fo

kus

uslu

ga p

rimar

ne z

drav

stve

ne z

aštit

e na

pre

venc

iji b

oles

ti i p

rom

ociji

zdr

avlja

, a

meh

aniz

mi

upra

vlja

nja

i odg

ovor

nost

i sis

tem

a će

biti

pob

oljš

ani.

Med

icin

ske

sest

re i

tehn

ičar

i će

imat

i već

e od

govo

rnos

ti i k

ompe

tenc

ije p

ri pr

užan

ju u

slug

a, s

igur

nost

i kv

alite

t nje

ge

će b

iti p

obol

jšan

i, a

ekon

omič

nost

sis

tem

a će

se

unap

rijed

iti. P

ruža

njem

pod

rške

raz

voju

zdr

avst

veni

h us

luga

u z

ajed

nici

, prv

enst

veno

put

em r

ada

med

icin

skih

ses

tara

i

timov

a za

men

taln

o zd

ravl

je k

oji s

u us

mje

reni

na

soci

jaln

o is

klju

čene

kat

egor

ije i/

ili s

irom

ašne

, bit

će o

sigu

ran

prav

edni

ji i p

riušt

iv p

ristu

p us

luga

ma

prim

arne

zdr

avst

vene

za

štite

. V

lada

će

pobo

ljšat

i okv

irne

uslo

ve z

a sm

anje

nje

opte

reće

nja

neza

razn

im b

oles

tima

pute

m m

ultis

ekto

rske

sar

adnj

e, a

zaj

edni

ce i

civi

lno

druš

tvo

će o

sigu

rava

ti ok

ruže

nja

u ko

jima

se p

rom

ovira

zdr

avlje

. S

ve o

ve i

nter

venc

ije ć

e do

prin

ijeti

pobo

ljšan

ju z

drav

stve

ne p

ism

enos

ti st

anov

ništ

va,

što

će d

oves

ti do

usv

ajan

ja z

drav

ijeg

nači

na ž

ivot

a i p

obol

jšan

og z

drav

stve

nog

stan

ja s

tano

vniš

tva

dugo

ročn

o gl

edan

o.

(1) I

shod

i Švi

cars

kog

port

folij

a (2

) Dop

rinos

Švi

cars

kog

prog

ram

a

(3) R

azvo

jni i

shod

i zem

lje

Isho

d 1:

Ust

anov

e P

ZZ p

ruža

ju u

slug

e bo

lje k

valit

ete

i za

snov

ane

na d

okaz

ima4 k

oje

su r

odno

osj

etlji

ve,

pri-

uštiv

e i d

ostu

pne

svim

a, p

oseb

no s

ocija

lno

iskl

juče

nim

i/i

li si

rom

ašni

m s

egm

entim

a st

anov

ništ

va,

i usm

jere

ne

na p

rom

ociju

zdr

avlja

i pr

even

ciju

nez

araz

nih

bole

sti.

In

dika

tori

• %

us

tano

va

PZZ

ko

je

pruž

aju

rodn

o-os

jetlj

ive

uslu

ge p

rimje

nom

sta

ndar

da n

jege

zas

nova

nih

na

doka

zim

a za

nez

araz

ne b

oles

ti, u

klju

čuju

ći u

slug

e m

edic

insk

ih s

esta

ra i

tehn

ičar

a P

olaz

na

vrije

dnos

t: 0%

us

tano

va

PZZ

ko

je

prim

jenj

uju

stan

dard

e nj

ege

za

uslu

ge

koje

se

pr

užaj

u pu

tem

tim

ova

i 21

%

usta

nova

ko

je

prim

jenj

uju

stan

dard

e nj

ege

za u

slug

e ko

je p

ruža

ju

med

icin

ske

sest

re i

tehn

ičar

i

Cilj

na v

rijed

nost

: 5

0% u

stan

ova

PZZ

koj

e pr

imje

n-

Inte

rven

cije

Š

vica

rske

se

od

vija

ju

na

nivo

u ja

vnog

si

stem

a zd

ravs

tva

i fo

kusi

raju

se

na

po

boljš

anje

up

ravl

janj

a si

stem

om P

ZZ,

razv

oj l

juds

kih

resu

rsa

u zd

ravs

tvu

(flek

sibi

lnija

ra

dna

snag

a sa

ra

zlič

itim

vj

eštin

ama,

foku

sira

na n

a ra

d u

timu)

, kva

litet

usl

uga

i nj

ihov

u do

stup

nost

za

cije

lo s

tano

vniš

tvo.

Ula

žu s

e na

pori

u ja

čanj

e ul

oge

i poz

icije

med

icin

skih

ses

tara

i te

hnič

ara

u si

stem

u, u

klju

čuju

ći n

jihov

o ob

razo

vanj

e,

što

bi

treba

lo

dopr

inije

ti sm

anje

nju

trošk

ova

zdra

vstv

enog

sis

tem

a.

Važ

ne

pred

nost

i ko

je

se

tiču

ispl

ativ

osti

tako

đer

nast

aju

uslij

ed in

vest

icija

u ja

čanj

e pr

omoc

ije z

drav

lja i

prev

enci

ju

neza

razn

ih

bole

sti,

pose

bno

kard

io-

vask

ular

nih

bole

sti i

pro

blem

a sa

men

taln

im z

drav

ljem

, a

koji

su u

pov

ećan

ju.

Pos

eban

nag

lasa

k se

sta

vlja

na

razv

oj ro

dno-

osje

tljiv

ih

uslu

ga

zasn

ovan

ih

na

doka

zim

a i

prila

gođe

nih

Isho

d 1:

PZZ

je je

dnak

o do

stup

na s

vim

gra

đank

ama

i gr

ađan

ima

i os

igur

ava

sman

jenj

e zd

ravs

tven

ih

neje

dnak

osti.

P

ruža

is

plat

ive

uslu

ge

zasn

ovan

e na

do

kazi

ma,

či

me

se

rješa

va

veći

na

zdra

vstv

enih

pr

oble

ma

i po

treba

sta

novn

ištv

a, u

z ak

tivno

uče

šće

poje

dina

ca, p

orod

ica

i zaj

edni

ca.

(Izvo

ri: S

trate

gija

prim

arne

zdr

avst

vene

zaš

tite

RS

, 20

06.,

i S

trate

gija

raz

voja

prim

arne

zdr

avst

vene

zaš

tite

FBiH

, 20

06.

– pa

rafra

zira

no)

Indi

kato

ri

• P

okriv

enos

t zdr

avst

veni

m o

sigu

ranj

em

P

olaz

na

vrije

dnos

t: 86

,4%

u

FBiH

, 72

%

u R

S

(201

4)

Cilj

na v

rijed

nost

: Uni

verz

alna

pok

riven

ost

• %

sr

edst

ava

zdra

vstv

ene

zašt

ite

iz

fond

ova

4 Pra

ksa

zasn

ovan

a na

dok

azim

a ko

risti

najb

olje

dos

tupn

e do

mać

e i m

eđun

arod

ne d

okaz

e ka

ko b

i se

odre

dile

kor

isti,

ned

osta

ci i

trošk

ovi b

ilo k

oje

inte

rven

cije

.

34


juju

sta

ndar

de n

jege

za

uslu

ge k

oje

se p

ruža

ju

pute

m ti

mov

a i o

d m

edic

insk

ih s

esta

ra i

tehn

ičar

a

• S

topa

up

ućiv

anja

u

boln

ice

veza

na

za

kard

io-

vask

ular

ne b

oles

ti i p

orem

ećaj

e m

enta

lnog

zdr

avlja

. P

olaz

na

vrije

dnos

t: Tr

eba

biti

odre

đena

20

17.

godi

ne

Cilj

na

vrije

dnos

t:

Sm

anje

nje

stop

a za

10

%

u sl

učaj

u ka

rdio

-vas

kula

rnih

bo

lest

i i

za

10%

u

sluč

aju

pore

meć

aja

men

taln

og z

drav

lja

• B

roj s

ocija

lno

iskl

juče

nih

i/ili

siro

maš

nih

osob

a5 koj

e im

aju

koris

ti od

usl

uga

PZZ

u z

ajed

nici

i n

jihov

o za

dovo

ljstv

o ov

im u

slug

ama.

Pol

azna

vrij

edno

st: U

slug

e ni

su d

ostu

pne

Cilj

na v

rijed

nost

: N

ajm

anje

20.

000

osob

a; v

elik

o za

dovo

ljstv

o

• B

roj

osob

a ko

je

su

obuh

vaće

ne

sesi

jam

a zd

ravs

tven

og o

braz

ovan

ja v

ezan

im z

a pr

even

ciju

ne

zara

znih

bol

esti

(AR

I 34,

SD

G 3

).

Pol

azna

vrij

edno

st: 0

C

iljna

vrij

edno

st: T

reba

biti

odr

eđen

a 20

17. g

odin

e

potre

bam

a st

anov

ništ

va,

koje

za

cilj

imaj

u sm

anje

nje

zdra

vstv

enih

ne

jedn

akos

ti u

zem

lji.

Dal

je

šire

nje

m

odel

a se

strin

stva

u

zaje

dnic

i i

uslu

ga

men

taln

og

zdra

vlja

u z

ajed

nici

koj

i su

priu

štiv

i i

održ

ivi

će b

iti

omog

ućen

o iz

van

pilo

t po

druč

ja

i do

prin

ijeti

pobo

ljšan

om

pris

tupu

i

koriš

tenj

u us

luga

P

ZZ

od

stra

ne is

klju

čeni

h i/i

li si

rom

ašni

h gr

upa

stan

ovni

štva

.

Riz

ici

• Fi

nans

ijska

ogr

anič

enja

i s

tim

pov

ezan

pro

blem

ne

dovo

ljnog

br

oja

upos

leni

ka

u zd

ravs

tven

om

sekt

oru

mož

e ug

rozi

ti od

rživ

ost r

efor

me.

•

Kap

acite

ti pr

užat

elja

usl

uga

PZZ

su

preo

pter

ećen

i.

• O

buče

ne o

sobe

, npr

. med

icin

ske

sest

re i

tehn

ičar

i, em

igrir

aju

(odl

jev

moz

gova

).

zdra

vstv

enog

osi

gura

nja

koja

se

izdv

ajaj

u za

PZZ

. P

olaz

na v

rijed

nost

: 26%

(201

4.)

Cilj

na v

rijed

nost

: 35%

• %

usl

uga

koje

se

pruž

aju

na n

ivou

PZZ

koj

e se

tič

u pr

omoc

ije z

drav

lja i

prev

enci

je b

oles

ti.

P

olaz

na v

rijed

nost

: <20

% (2

014.

) C

iljna

vrij

edno

st: 4

0%

• P

rivat

ni i

zdac

i (p

laća

nja

"iz d

žepa

") k

ao u

dio

u uk

upni

m ra

shod

ima

u zd

ravs

tvu.

P

olaz

na v

rijed

nost

: 28,

4% (2

013.

) C

iljna

vrij

edno

st: s

man

jenj

e

(Izvo

ri:

Nac

iona

lni

zdra

vstv

eni

raču

ni,

stat

istič

ki

poda

ci

zem

lje)

Isho

d 2:

Sta

novn

ištv

o je

pob

oljš

alo

svoj

u zd

ravs

tven

u pi

smen

ost,

ima

bolje

usl

ove

za z

drav

ije s

tilov

e ži

vota

i po

veća

lo

je

svoj

e za

htje

ve

za

odgo

vorn

ošću

u

zdra

vstv

enom

sis

tem

u.

Indi

kato

ri

• %

op

ćeg

stan

ovni

štva

i

%

mla

dih

su

svje

sni

zdra

vstv

enih

rizi

ka v

ezan

ih z

a nj

ihov

o po

naša

nje.

P

olaz

na

vrije

dnos

t: 25

,9%

st

anov

ništ

va

(8,1

%

mla

dih)

C

iljna

vrij

edno

st:

40%

opć

eg s

tano

vniš

tva

i 25

%

mla

dih

• P

osto

janj

e re

gula

torn

og o

kvira

(za

kon

trolu

duh

ana

i al

koho

la,

regu

liran

je u

nosa

sol

i, še

ćera

i t

rans

m

asti,

fiz

ičku

akt

ivno

st)

za s

man

jenj

e fa

ktor

a riz

ika

po

zdra

vlje

pu

tem

m

ultis

ekto

rsko

g pr

istu

pa

i nj

egov

a pr

oved

ba.

P

olaz

na v

rijed

nost

: Reg

ulat

orni

okv

ir ne

pos

toji

Cilj

na v

rijed

nost

: R

egul

ator

ni o

kvir

je u

spos

tavl

jen

i pr

oved

en

• N

ivo

uklju

čeno

sti

paci

jena

ta

u ra

zvoj

nj

ihov

ih

plan

ova

liječ

enja

u

cilja

nim

us

tano

vam

a P

ZZ

i za

htje

vanj

e kv

alite

tne

zdra

vstv

ene

zašt

ite.

Pol

azna

vrij

edno

st:

Uče

šće

paci

jena

ta u

pla

nira

nju

liječ

enja

je

uv

eden

o sa

mo

u sl

učaj

u us

luga

m

enta

lnog

zd

ravl

ja;

nedo

stat

ak

meh

aniz

ama

za

zaht

ijeva

nje

odgo

vorn

osti

Cilj

na

vrije

dnos

t: P

acije

nti

su a

ktiv

no u

klju

čeni

i

pove

ćava

ju s

voje

zah

tjeve

za

kval

itetn

u za

štitu

Švi

cars

ki

prog

ram

po

drža

va

podi

zanj

e zd

ravs

tven

e pi

smen

osti

stan

ovni

štva

i

potic

anje

os

oba

na

kont

rolir

anje

det

erm

inan

ti ko

je u

tiču

na n

jihov

o zd

ravl

je

i na

zd

ravi

ji st

il ži

vota

. K

ljučn

a vr

ijedn

ost

koja

se

pr

omov

ira j

e da

zdr

avst

veni

sis

tem

tre

ba p

repo

znat

i pa

cije

nte

kao

resu

rs i

kao

partn

ere.

Tim

e će

se

post

ići

bolja

i

ispl

ativ

ija

zdra

vstv

ena

zašt

ita

i po

boljš

ano

zdra

vlje

sta

novn

ištv

a.

Pod

rška

se

pruž

a ra

zvoj

u no

ve r

adne

kul

ture

koj

a po

drža

va

sara

dnju

iz

međ

u zd

ravs

tven

og

i dr

ugih

se

ktor

a za

osi

gura

vanj

e po

zitiv

nih

učin

aka

polit

ika

u ra

znim

sek

torim

a na

zdr

avlje

sta

novn

ištv

a. P

obol

jšan

i ok

virn

i us

lovi

, us

luge

i

odgo

vorn

ost

će

tako

đer

dopr

inije

ti ja

čanj

u po

vjer

enja

izm

eđu

građ

ana

i vla

sti.

Sin

ergi

je

sa

obla

sti

ekon

omije

i

zapo

šlja

vanj

a pr

i ra

zvoj

u m

odel

a so

cija

lnog

pod

uzet

ništ

va z

a os

obe

sa

inva

lidite

tom

će

dopr

inije

ti po

boljš

anju

kva

litet

a ži

vota

ov

e gr

upe

stan

ovni

štva

. R

izic

i •

Mog

ući

nedo

stat

ak

resu

rsa

za

prov

edbu

m

ultis

ekto

rski

h po

litik

a.

• P

rom

jena

po

naša

nja

stan

ovni

štva

za

htije

va

dugo

ročn

u pe

rspe

ktiv

u.

• P

reve

ncija

nez

araz

nih

bole

sti m

eđu

stan

ovni

štvo

m

sred

nje

dobi

je p

oseb

an iz

azov

, ob

ziro

m d

a je

ova

gr

upa

već

u ve

likoj

mje

ri po

gođe

na o

vim

bol

estim

a.

Isho

d 2:

Zdr

avst

veni

sis

tem

om

oguć

ava

paci

jent

ima

da

dono

se

odlu

ke

o sv

om

zdra

vlju

za

snov

ane

na

odgo

vara

jući

m i

nfor

mac

ijam

a i

brin

u se

za

sebe

, a

tako

đer

prom

ovira

zd

ravs

tven

u pi

smen

ost.

Mul

ti-se

ktor

ske

aktiv

nost

i i p

oliti

ke s

e pr

ovod

e ut

ican

jem

na

soci

jaln

e de

term

inan

te

zdra

vlja

i

prom

ovira

njem

zd

ravi

h iz

bora

put

em fo

rmul

iranj

a i i

zrad

em p

roiz

voda

, re

gulir

anja

mar

ketin

ga,

akci

za i

por

eza

i ob

razo

vanj

a po

troša

ča,

prom

ovira

nja

aktiv

nog

živo

ta

i zd

rave

pr

ehra

ne i

sigu

rnog

fiz

ičko

g i d

rušt

veno

g ok

ruže

nja,

u

cilju

za

štite

i

prom

ovira

nja

zdra

vlja

i

dobr

osta

nja

i sp

reča

vanj

a bo

lest

i i in

valid

iteta

.

(Izvo

ri: S

trate

gija

prim

arne

zdr

avst

vene

zaš

tite

RS

, 20

06.,

i S

trate

gija

raz

voja

prim

arne

zdr

avst

vene

zaš

tite

FBiH

, 20

06.

– pa

rafra

zira

no)

Indi

kato

ri

• Za

bran

a pu

šenj

a na

jav

nim

mje

stim

a i

akci

ze n

a du

han

i alk

ohol

.

Pol

azna

vr

ijedn

ost:

Puš

enje

ni

je

zabr

anje

no;

akci

ze s

u ni

ske

Cilj

na v

rijed

nost

: P

ušen

je je

zab

ranj

eno,

a a

kciz

e su

pov

ećan

e •

Fakt

ori r

izik

a ve

zani

za

pona

šanj

e st

anov

ništ

va:

- Iz

lože

nost

duh

ansk

om d

imu

(pol

azna

vrij

edno

st:

35%

) -

Sto

pa p

ušen

ja (

pola

zna

vrije

dnos

t: M

28,

4%,

Ž 25

,4%

) -

Sto

pa f

izič

ke n

eakt

ivno

sti (

pola

zna

vrije

dnos

t: M

32

%, Ž

39%

) -

Pre

kom

jern

a te

žina

(p

olaz

na

vrije

dnos

t: M

46

,5%

, Ž 2

5,5%

) C

iljna

vrij

edno

st: S

vi fa

ktor

i riz

ika

su s

man

jeni

(Izvo

ri: A

nket

e S

vjet

ske

bank

e, s

tatis

tički

pod

aci

Svj

etsk

e zd

ravs

tven

e or

gani

zaci

je)

5 Etn

ičke

man

jine,

siro

maš

ni, n

ezap

osle

ni, s

tarij

a lic

a, o

sobe

sa

inva

lidite

tom

.

35

(4) P

ravc

i dje

lova

nja

(Švi

cars

ki p

rogr

am)

• P

obol

jšan

je o

kvirn

ih u

slov

a za

sm

anje

nje

glav

nih

fakt

ora

rizik

a i p

reve

nciju

nez

araz

nih

bole

sti p

utem

pris

tupa

sar

adnj

e sv

ih v

ladi

nih

sekt

ora.

• P

ruža

nje

stru

čne

podr

ške

i om

oguć

avan

je re

form

skih

akt

ivno

sti k

oje

pred

vode

zdr

avst

vene

vla

sti i

zdr

avst

vene

ust

anov

e.

•

Jača

nje

zdra

vstv

enog

sis

tem

a i

upra

vlja

nja

PZZ

pot

ican

jem

na

njen

u od

govo

rnos

t, up

ravl

janj

e za

snov

ano

na d

okaz

ima

i isp

lativ

e in

terv

enci

je.

• Ja

čanj

e lju

dski

h re

surs

a u

zdra

vstv

u in

vest

iranj

em u

pob

oljš

anje

njih

ovog

obr

azov

anja

i k

ontin

uira

nu o

buku

za

pobo

ljšan

u kv

alite

tu,

obim

i r

odnu

osj

etlji

vost

pri

pruž

anju

usl

uga.

•

Osn

aživ

anje

kor

isni

čkih

gru

pa i

orga

niza

cija

civ

ilnog

dru

štva

, tj.

udru

ženj

a zd

ravs

tven

ih p

rofe

sion

alac

a i k

oris

nika

usl

uga/

paci

jena

ta k

ao p

artn

era

zdra

vstv

enih

vla

sti.

• Š

irenj

e m

odel

a P

ZZ u

zaj

edni

ci k

ako

bi s

e do

segl

e is

klju

čene

i/ili

siro

maš

ne g

rupe

sta

novn

ištv

a i p

oseb

no u

smje

rilo

na m

lade

oso

be.

•

Uvo

đenj

e na

jpov

oljn

ijih,

naj

pode

sniji

h i

najis

plat

iviji

h in

stru

men

ata

Svj

etsk

e zd

ravs

tven

e or

gani

zaci

je (

tzv.

bes

t-buy

ins

trum

enti)

pri

kont

roli

i pr

even

ciji

neza

razn

ih

bole

sti.

•

Raz

voj m

ehan

izam

a za

mul

tisek

tors

ku s

arad

nju

u ci

lju u

ticaj

a na

soc

ijaln

e de

term

inan

te z

drav

lja.

(5) R

esur

si, p

artn

erst

va (Š

vica

rski

pro

gram

)

• Fi

nans

ijski

resu

rsi:

Pla

nira

ni b

udže

t za

ovu

obla

st je

14

mili

ona

CH

F.

•

Ljud

ski r

esur

si: O

vom

obl

ašću

će

upra

vlja

ti ko

ordi

nato

r pro

gram

a uz

pod

ršku

dire

ktor

ice

za s

arad

nju

i zam

jeni

ka d

irekt

oric

e za

sar

adnj

u.

•

Klju

čni p

artn

eri z

a po

litič

ki d

ijalo

g i u

prav

ljanj

e pr

ogra

mom

su

dva

entit

etsk

a m

inis

tars

tva

zdra

vstv

a i M

inis

tars

tvo

civi

lnih

pos

lova

BiH

. P

rogr

am je

u v

elik

oj m

jeri

uskl

ađen

sa

rele

vant

nim

stra

tegi

jam

a vl

ade

i ola

kšav

a nj

ihov

u ef

ektiv

nu p

rove

dbu.

Utje

caj Š

vica

rske

kao

par

tner

a vl

asti

u re

form

i zdr

avst

veno

g se

ktor

a je

dod

atno

po

jača

n sa

radn

jom

sa

Svj

etsk

om z

drav

stve

nom

org

aniz

acijo

m i

Svj

etsk

om b

anko

m u

okv

iru z

ajed

ničk

og p

oliti

čkog

dija

loga

sa

zdra

vstv

enim

vla

stim

a. P

artn

erst

va s

a ka

nton

ima

Ber

n, J

ura,

Frib

urg

i Žen

eva

i njih

ova

stru

čna

podr

ška

u ob

last

i men

taln

og z

drav

lja ć

e se

nas

tavi

ti.

•

Kad

a se

rad

i o

mod

alite

tima

pom

oći

i ob

ziro

m n

a či

njen

icu

da s

u pr

ilike

za

proj

ekte

koj

ima

se d

aje

finan

sijs

ki d

oprin

os o

gran

ičen

e u

ovom

sek

toru

, ob

last

se

prve

nstv

eno

sast

oji

od u

govo

rnih

(m

anda

tnih

) pr

ojek

ata.

Stru

čna

pom

oć s

e na

ura

vnot

ežen

nač

in k

ombi

nira

sa

cilja

nom

pod

rško

m p

ri sa

naci

ji ili

una

pređ

enju

zd

ravs

tven

e in

frast

rukt

ure.

Lok

alno

suf

inan

sira

nje

inte

rven

cija

će

se s

timul

irati

kad

god

je to

mog

uće.

Obl

ast i

nter

venc

ije C

: Eko

nom

ija i

zapo

šlja

vanj

e (S

ECO

, SD

C)

Cilj

obl

asti:

Fun

kcio

naln

o trž

ište

rad

a i b

olji

uslo

vi p

oslo

vanj

a za

raz

voj p

rivat

nog

sekt

ora

pobo

ljšav

aju

inve

stic

ijsko

okr

užen

je i

pove

ćava

ju z

apoš

ljava

nje

i pos

lovn

e pr

ilike

za

sve.

H

ipot

eza

o ut

jeca

ju: J

avni

i pr

ivat

ni in

vest

itori

će s

tvor

iti v

iše

mog

ućno

sti z

a za

posl

enje

, pos

ebno

za

mla

de n

ezap

osle

ne o

sobe

, zah

valju

jući

bol

jem

regu

lato

rnom

okv

iru

koji

se t

iče

finan

cijs

kog

i mik

rofin

ansc

ijsko

g se

ktor

a, k

ao i

podu

zeća

i in

vest

itora

. D

jelo

vanj

e kr

oz m

eđun

arod

ne f

inan

sijs

ke in

stitu

cije

će

dove

sti d

o tra

nspa

rent

nijih

i ef

ikas

nijih

pro

gram

a up

ravl

janj

a ja

vnim

fina

nsija

ma.

Mla

de o

sobe

će

pobo

ljšat

i svo

je v

ješt

ine

rele

vant

ne z

a trž

ište

rad

a, p

utem

form

alno

g ili

nef

orm

alno

g ob

razo

vanj

a i

obuk

a, i

i p

ruži

t će

im

se

podr

ška

kroz

pob

oljš

an s

iste

m p

osre

dova

nja

u ok

viru

jav

nih

služ

bi z

a za

pošl

java

nje.

Pol

itičk

i di

jalo

g će

dop

rinije

ti od

rživ

im s

iste

msk

im

prom

jena

ma,

pos

ebno

u v

ezi s

a re

form

om ja

vnih

slu

žbi z

a za

pošl

java

nje,

refo

rmom

sre

dnje

g st

ručn

og o

braz

ovan

ja i

prop

isim

a ve

zani

m z

a ob

razo

vanj

e od

rasl

ih.

(1) I

shod

i Švi

cars

kog

port

folij

a (2

) Dop

rinos

Švi

cars

kog

prog

ram

a

(3) R

azvo

jni i

shod

i zem

lje

Isho

d 1:

Žen

e i m

uška

rci s

u za

posl

eni i

imaj

u pr

istu

p po

duze

tnič

kim

pril

ikam

a ko

je o

mog

ućav

aju

pruž

atel

ji po

slov

nih

uslu

ga,

kao

i ef

ektiv

nom

po

sred

ovan

ju

javn

ih s

lužb

i za

zapo

šlja

vanj

e.

In

dika

tori

• B

roj

star

t-up

kom

pani

ja /

ras

t i

(soc

ijaln

ih)

podu

-ze

ća k

oja

se p

održ

avaj

u i/i

li os

niva

ju.

P

olaz

na v

rijed

nost

SD

C: 3

C

iljna

vrij

edno

st S

DC

: 57

podu

zeća

(30

podu

zeća

+

27 s

ocija

lnih

pod

uzeć

a ve

zani

h za

mla

de +

20

podu

zeća

usm

jere

nih

na i

sklju

čene

i/il

i si

rom

ašne

gr

upe6 ; s

veuk

upno

35%

pod

uzeć

a ko

ja v

ode

žene

)

Švi

cars

ki

Pro

gram

sa

radn

je

utje

lovl

juje

id

eju

trodi

men

zion

alno

g pr

isup

a pr

omov

iranj

u za

pošl

java

nja

(mla

dih)

i

bolje

g fu

nkci

onira

nja

tržiš

ta

rada

: (I)

po

boljš

anje

upo

šljiv

osti

mla

dih

neza

posl

enih

lju

di (

II)

pobo

ljšan

je

sist

ema

posr

edov

anja

; (II

I) po

dršk

a st

vara

nju

radn

ih m

jest

a i n

ovih

mod

ela

zapo

šlja

vanj

a,

npr.

(soc

ijaln

o) p

oduz

etni

štvo

, sam

ozap

ošlja

vanj

e.

Pro

vedb

a 'P

aket

a re

form

e ja

vnih

sl

užbi

za

za

pošl

java

nje'

7 ra

zvije

nog

u ok

viru

po

rtfol

ija

Zapo

šlja

vanj

a m

ladi

h u

velik

oj

mje

ri do

prin

osi

ispu

njen

ju ra

zvoj

nog

isho

da z

emlje

bro

j 1.

S

tart-

up k

ompa

nije

se

razv

ijaju

i da

lje ra

stu

upot

rebo

m

Isho

d 1:

Pob

oljš

ana

efik

asno

st t

ržiš

ta r

ada

u B

iH,

ojač

ane

inst

ituci

je

rada

i

zapo

šlja

vanj

a i

razv

ijene

po

litik

e trž

išta

rada

.

(Izvo

ri: D

okum

enti

za s

ekto

rsko

pla

nira

nje

– S

PD

; Dok

umen

t za

pro

gram

iranj

e IP

A II

) In

dika

tori

• S

topa

nez

apos

leno

sti

Pol

azna

vrij

edno

st: 2

7,2%

C

iljna

vrij

edno

st: 2

2% (d

o 20

20.)

•

% c

ertif

icira

nih

upos

leni

ka k

oji r

ade

na p

redm

etim

a u

ured

ima

javn

ih s

lužb

i za

zapo

šlja

vanj

e u

skla

du

6 Ove

gru

pe u

klju

čuju

mla

de i

star

ije o

sobe

, dje

cu, ž

ene,

oso

be s

a in

valid

iteto

m, R

ome,

itd.

7 'Ref

orm

ski

pake

t ja

vnih

slu

žbi

za z

apoš

ljava

nje'

: (I)

def

inira

nje

inst

ituci

jski

h ci

ljeva

i in

dika

tora

mje

renj

a; (

II) n

ova

inte

rna

podj

ela

zada

taka

; (II

I) ra

zvrs

tava

nje

neza

posl

enih

oso

ba;

(IV)

foku

sira

nje

uslu

ga

posr

edov

anja

na

'naj

aktiv

nije

' tra

žite

lje z

apos

lenj

a (V

) res

trukt

urira

nje

proc

esa

i pro

cedu

ra z

a pr

užan

je p

odrš

ke e

fikas

nim

usl

ugam

a po

sred

ovan

ja p

ri za

posl

enju

; (VI

) uvo

đenj

e sa

vjet

odav

nih

uslu

ga; (

VII)

uvo

đenj

e si

stem

a up

ravl

janj

a uč

inko

m (P

MS

); (V

III)

preu

ređe

nje

ured

a ka

ko b

i se

osig

ural

o da

i ur

edi p

održ

avaj

u ef

ikas

no p

ruža

nje

uslu

ga u

skl

adu

sa p

rijed

logo

m Y

EP

pro

jekt

a.

36


Pol

azna

vrij

edno

st S

EC

O: n

/a

Cilj

na v

rijed

nost

SE

CO

: 84

(35%

žen

a)

• B

roj

novi

h ra

dnih

m

jest

a ko

ja

su

stvo

rena

u

podr

žani

m i/

ili o

snov

anim

pod

uzeć

ima.

P

olaz

na v

rijed

nost

SE

CO

: n/a

C

iljna

vrij

edno

st S

EC

O:

400

novi

h ra

dnih

mje

sta

koja

su

stvo

rena

• B

roj

osob

a up

osle

nih

pute

m s

ocija

lnih

pod

uzeć

a i

posr

edov

anja

javn

ih s

lužb

i za

zapo

šlja

vanj

e.

Pol

azna

vrij

edno

st S

DC

: 14

0 os

oba

zapo

slen

ih u

so

cija

lnim

pod

uzeć

ima;

2.6

65 p

utem

pos

redo

vanj

a ja

vnih

slu

žbi z

a za

pošl

java

nje

C

iljna

vrij

edno

st S

DC

(ra

ščla

njen

o po

rod

u, m

ladi

i is

klju

čene

gru

pe):

doda

tnih

570

oso

ba z

apos

leni

h u

soci

jaln

im p

oduz

ećim

a; d

odat

nih

3.90

0 pu

tem

pos

-re

dova

nja

javn

ih s

lužb

i za

zapo

šlja

vanj

e (4

0% ž

e-na

, naj

man

je 6

0% m

ladi

h i 1

0% is

klju

čeni

h os

oba)

•

Kol

ičin

a m

obiliz

irani

h pr

ivat

nih

inve

stic

ija (

uklju

čuju

ći

dija

spor

u) u

sta

rt-up

kom

pani

jam

a / r

ast p

oduz

eća.

P

olaz

na v

rijed

nost

SD

C: n

/a

Cilj

na v

rijed

nost

SD

C:

najm

anje

7.0

00.0

00 B

AM

pr

ivat

nih

inve

stic

ija (

inve

stic

ije p

oslo

vnih

anđ

ela

i di

jasp

ore)

P

olaz

na v

rijed

nost

SE

CO

: n/a

C

iljna

vrij

edno

st S

EC

O:

najm

anje

1.2

00.0

00 C

HF

priv

atni

h in

vest

icija

pobo

ljšan

ih i

odr

živi

h us

luga

koj

e pr

užaj

u po

drža

ne

orga

niza

cije

(a

kcel

erat

ori,

inku

bato

ri,

men

tori,

in

vest

itori)

i pr

ogra

msk

ih a

ktiv

nost

i. P

rom

ocija

sta

rt-up

ko

mpa

nija

koj

e su

osn

oval

e že

ne u

ran

im f

azam

a i

podu

zetn

ička

obu

ka ć

e po

veća

ti uč

ešće

žen

a.

Priv

atni

sek

tor

u B

iH i

dija

spor

a os

tvar

uju

efek

tivnu

in

tera

kciju

kro

z pr

enos

zna

nja

i vje

štin

a, u

mre

žava

nje

i in

vest

icije

, te

na

taj

dopr

inos

e st

vara

nju

novi

h ra

dnih

m

jest

a i e

kono

msk

om ra

stu.

Riz

ici

• P

rivat

ni in

vest

itori

i dija

spor

a ne

voljk

o se

ang

ažira

ju

u po

litič

ki n

esta

biln

om o

kruž

enju

. •

Pro

mje

njiv

o po

slov

no

okru

ženj

e sa

ne

jasn

im

prop

isim

a za

regi

strir

anje

pod

uzeć

a.

sa n

ovom

met

odol

ogijo

m p

rofil

iranj

a/sa

vjet

ovan

ja

P

olaz

na v

rijed

nost

: 0

Cilj

na v

rijed

nost

: 90%

(do

2020

.) •

Met

odol

ogija

pro

filira

nja

za n

ezap

osle

ne o

sobe

je

razv

ijena

.

Pol

azna

vrij

edno

st: n

/a

Cilj

na v

rijed

nost

: Met

odol

ogiju

je o

dobr

ila i

usvo

jila

upra

va ja

vne

služ

be z

a za

pošl

java

nje

• P

obol

jšan

i in

dika

tori

glob

alno

g pr

aćen

ja

podu

zetn

ištv

a (G

EM

) (tj.

uku

pna

rana

pod

uzet

ničk

a ak

tivno

st (

RP

A),

uoče

ne p

rilik

e (P

O),

podu

zetn

ička

na

mje

ra (E

I) P

olaz

na v

rijed

nost

201

4.:

RP

A 7

,4%

, P

O 2

0%,

EI

20%

] C

iljna

vrij

edno

st: T

reba

biti

pot

vrđe

na

Isho

d 2:

Pos

loda

vci (

uklju

čuju

ći d

ijasp

oru)

i pr

užat

elji

uslu

ga o

buke

dop

rinos

e po

veća

nom

raz

voju

vje

štin

a re

leva

ntni

h za

trž

ište

i p

obol

jšan

ju s

iste

ma

sred

njeg

st

ručn

og

obra

zova

nja,

te

na

ta

j na

čin

pove

ćava

ju

zapo

šljiv

ost m

ladi

h lju

di.

In

dika

tori

• B

roj s

redn

jih s

tručn

ih š

kola

sa

izm

jenj

enim

pro

gra-

mim

a ob

uke,

koj

i se

prim

jenj

uju

i koj

i nud

e sv

ojim

uč

enic

ima

kom

pete

ncije

u

skla

du

sa

zaht

jevi

ma

posl

odav

aca.

P

olaz

na v

rijed

nost

: Mal

i bro

j od

206

škol

a (tr

eba

biti

odre

đeno

)

Cilj

na v

rijed

nost

: 40

škol

a (o

d 20

6) (2

0%)

• B

roj o

soba

, raš

član

jen

po ro

du i

star

osno

j dob

i, ko

je

imaj

u pr

istu

p po

boljš

anim

st

ruko

vnim

vj

eštin

ama

koje

dop

rinos

e po

boljš

anoj

zap

ošlji

vost

i (A

RI

12,

SD

G 4

+8).

P

olaz

na v

rijed

nost

: n/a

C

iljna

vrij

edno

st:

1.60

0 uč

enik

a (5

0% ž

ena,

80%

m

ladi

h)

• B

roj m

ladi

h os

oba

koje

su

zapo

slen

e na

pla

ćeni

m

pozi

cija

ma

šest

mje

seci

nak

on o

buke

ili

zavr

šetk

a šk

ole.

P

olaz

na v

rijed

nost

: 750

mla

dih

osob

a C

iljna

vrij

edno

st: 7

.500

mla

dih

osob

a (5

0% ž

ena)

• B

roj

novi

h po

slov

a ko

ji su

na

stal

i ka

o re

zulta

t do

prin

osa

dija

spor

e i B

2B ra

zmje

ne.

P

olaz

na v

rijed

nost

: n/a

C

iljna

vrij

edno

st: n

ajm

anje

320

nov

ih ra

dnih

mje

sta

(30%

žen

a)

Švi

cars

ki p

rogr

am d

oprin

osi b

oljo

j zap

ošlji

vost

i oso

ba

koje

tra

že z

apos

lenj

e, u

čeni

cim

a sr

ednj

eg s

tručn

og

obra

zova

nja

i zap

osle

nim

oso

bam

a ko

je im

aju

potre

bu

da p

obol

jšaj

u sv

oje

vješ

tine.

To

se p

ostiž

e pu

tem

in

icira

nih

sist

emsk

ih

prom

jena

u

form

alno

m

sred

nješ

kols

kom

st

ručn

om

obra

zova

nju

u sv

rhu

osig

urav

anja

vi

še

prak

tične

ob

uke

za

učen

ike,

do

datn

og

obra

zova

nja

nast

avni

ka

po

pita

nju

novi

h te

hnol

ogija

i po

boljš

ane

kom

unik

acije

akt

era

u se

ktor

u,

pose

bno

škol

a i k

ompa

nija

. A

ktiv

no u

češć

e pr

ivat

nog

sekt

ora,

ukl

juču

jući

zna

nje

dija

spor

e, je

vrlo

važ

no z

a po

boljš

anje

fo

rmal

nog

sred

nješ

kols

kog

stru

kovn

og

obra

zova

nja,

ali

tako

đer

i za

uvo

đenj

e ne

form

alno

g si

stem

a ob

uke

vođe

nog

i pril

agođ

enog

pot

ražn

ji.

Raz

voj

adek

vatn

og z

akon

skog

okv

ira z

a ob

razo

vanj

e od

rasl

ih

i re

form

a sr

ednj

eško

lsko

g st

ruko

vnog

ob

razo

vanj

a je

od

klju

čne

važn

osti;

to

čini

dio

nap

ora

veza

nih

za p

oliti

čki

dija

log

i ta

kođe

r je

vez

ano

za

podr

šku

drža

vi

pri

izra

di

stra

tešk

og

i in

stitu

cijs

kog

okvi

ra z

a sa

radn

ju s

a bh

. dija

spor

om.

R

izic

i •

Nem

oguć

nost

os

igur

avan

ja

kriti

čne

mas

e po

slod

avac

a sp

rem

nih

da s

e ak

tivno

ang

ažira

ju p

ri sa

radn

ji sa

ško

lam

a.

• N

epov

oljn

i ok

virn

i us

lovi

za

fu

nkci

onira

nje

nefo

rmal

nih

cent

ara

obuk

e.

Isho

d 2:

Ref

orm

a ob

razo

vanj

a u

služ

bi z

apoš

ljava

nja.

(Iz

vori:

Dok

umen

ti za

sek

tors

ko p

lani

ranj

e –

SP

D; D

okum

ent

za p

rogr

amira

nje

IPA

II)

Mob

ilizi

ranj

e lju

dski

h re

surs

a,

znan

ja

i vj

eštin

a di

jasp

ore

za ra

zvoj

zem

lje.

(Stra

tegi

ja B

osne

i H

erce

govi

ne z

a sa

radn

ju s

a di

jasp

orom

za

per

iod

2017

.-202

1.)

Indi

kato

r

• S

topa

nez

apos

leno

sti m

ladi

h P

olaz

na v

rijed

nost

: 62

% (2

015.

) C

iljna

vrij

edno

st: 4

0% (d

o 20

20.)

37

• (4

) Pra

vci d

jelo

vanj

a (Š

vica

rski

pro

gram

)

• Fi

nans

ijski

sis

tem

: po

dršk

a op

ćina

ma

pri

uvođ

enju

usl

uga

za s

avje

tova

nje

o za

duže

nju

i fin

ansi

jsko

j pi

smen

osti

stan

ovni

štva

. P

rom

ocija

odr

živi

h st

anda

rda

za

mik

rofin

ansi

jske

inst

ituci

je.

• R

azvo

j priv

atno

g se

ktor

a: p

odrš

ka ra

zvoj

u po

duze

tniš

tva

jača

njem

usl

uga

ekos

iste

ma

i raz

voju

nov

ih in

vest

icijs

kih

prili

ka.

•

Dop

rinos

efe

ktiv

nom

sis

tem

u po

sred

ovan

ja p

ri ja

vnim

slu

žbam

a za

zap

ošlja

vanj

e.

•

Pob

oljš

anje

zap

ošlji

vost

i uče

nika

sre

dnjih

stru

čnih

ško

la i

mla

dih

neza

posl

enih

oso

ba p

utem

pob

oljš

anja

pra

ktič

ne n

asta

ve u

ško

lam

a i o

buka

orij

entir

anih

na

tržiš

te

rada

koj

e nu

de ra

zlič

iti c

entri

za

obuk

u.

•

Stv

aran

je n

ovih

pril

ika

za z

apoš

ljava

nje

za m

lade

ljud

e na

trži

štu

rada

.

• O

sigu

rava

nje

povo

ljnog

okr

užen

ja z

a di

jasp

oru

koja

je s

prem

na d

ati d

oprin

os e

kono

msk

om r

azvo

ju: r

azvo

j pol

itika

mig

raci

je i

razv

oja

i ins

tituc

ijsko

g ok

vira

, pru

žanj

e st

rukt

ura

i pris

tupa

pod

rške

, te

prom

ocija

inte

rakc

ije s

a di

jasp

orom

u v

ezi s

a in

vest

icija

ma

i pre

noso

m z

nanj

a.

Reg

iona

lni S

EC

O p

rogr

ami s

e fo

kusi

raju

na

slije

deće

obl

asti:

•

Pod

rška

bh.

fina

nsijs

kom

sek

toru

(ban

ke i

mik

rofin

ansi

jske

inst

ituci

je) u

vez

i sa

razv

ojni

m k

apac

itetim

a ka

ko b

i se

prov

ele

najb

olje

pra

kse

u ob

last

i upr

avlja

nja

rizik

om

i nen

apla

tivim

zaj

mov

ima,

kao

i tra

nspa

rent

nijim

i is

plat

iviji

m p

reno

som

doz

naka

. •

Pob

oljš

anje

mak

roek

onom

skog

okv

ira, p

oseb

no n

apla

te ja

vnih

prih

oda

i raz

voja

inte

rnih

pra

vila

i pr

oced

ura

jača

njem

kap

acite

ta p

ores

kih

upra

va, C

entra

lne

bank

e,

min

ista

rsta

va fi

nans

ija i

zavo

da z

a st

atis

tiku.

•

Pod

rška

razv

oju

priv

atno

g se

ktor

a pu

tem

pom

oći p

ri pr

onal

asku

kup

aca

na e

vrop

skim

trži

štim

a za

pro

izvo

de i

uslu

ge u

cilj

nim

sek

torim

a i p

utem

efe

ktiv

nijih

pro

cedu

ra

za p

odm

irenj

e du

gova

i ne

solv

entn

osti.

•

Pro

mov

iranj

e ot

porn

osti

na k

limat

ske

prom

jene

put

em o

sigu

ranj

a od

rizi

ka k

atas

trofe

iz p

rivat

nog

sekt

ora.

(5) R

esur

si, p

artn

erst

va (Š

vica

rski

pro

gram

)

• Fi

nans

ijski

resu

rsi:

Pla

nira

ni b

udže

t za

obu

obla

st iz

nosi

17,

2 m

ilion

a C

HF.

•

Ljud

ski r

esur

si: O

vom

obl

ašću

će

upra

vlja

ti tri

slu

žben

ika

Nac

iona

lnog

pro

gram

a uz

pod

ršku

dire

ktor

ice

za s

arad

nju

i zam

jeni

ka d

irekt

oric

e za

sar

adnj

u.

• G

lavn

i pr

oved

beni

par

tner

i u

obla

sti

ekon

omsk

og r

azvo

ja s

u: G

rupa

cija

Svj

etsk

e ba

nke,

ukl

juču

jući

Međ

unar

odnu

fin

ansi

jsku

kor

pora

ciju

(IF

C),

Sw

issc

onta

ct,

Evr

opsk

a ba

nka

za o

bnov

u i r

azvo

j, M

eđun

arod

ni m

onet

arni

fond

(MM

F), I

nstit

ut z

a m

eđun

arod

ne i

razv

ojne

stu

dije

u Ž

enev

i.

•

Gla

vni

naci

onal

ni p

artn

eri

su:

min

ista

rstv

a fin

ansi

ja (

na d

ržav

nom

i e

ntite

tsko

m n

ivou

), M

inis

tars

tvo

za l

juds

ka p

rava

i i

zbje

glic

e B

iH (

Sek

tor

za i

selje

ništ

vo),

min

ista

rstv

a ob

razo

vanj

a (n

a en

titet

skom

i ka

nton

alno

m n

ivou

), ja

vne

služ

be z

a za

pošl

java

nje

(kan

tona

lni i

ent

itets

ki n

ivo)

, stru

kovn

e šk

ole,

loka

lne

opći

ne, p

oslo

vni

inku

bato

ri, fi

nans

ijske

inst

ituci

je i

orga

niza

cije

koj

e pr

užaj

u po

slov

nu p

odrš

ku.

• S

iner

gije

izm

eđu

obla

sti i

koo

rdin

acija

sa

drug

im d

onat

orim

a će

biti

osi

gura

ni.

38


Rez

ulta

ti uč

inka

upr

avlja

nja:

(va

žeće

za

sve

obla

sti)

Isho

di

Indi

kato

ri Š

vica

rski

pro

gram

sar

adnj

e te

ži in

kluz

ivno

sti,

grad

i mos

tove

u s

vrhu

pre

vazi

laže

nja

gran

ica

i osi

gura

va p

ovez

ivan

je u

BiH

i iz

van

nje.

• R

efor

msk

i pro

cesi

su

stru

ktur

irani

na

inkl

uziv

an n

ačin

u s

vim

slu

čaje

vim

a ka

da

Švi

cars

ka u

čest

vuje

u iz

radi

pol

itika

.

• O

mog

ućen

a je

pla

tform

a za

info

rmira

nje

i raz

mje

nu (

i-pla

tform

) i m

reža

za

bh.

dija

spor

u u

Švi

cars

koj.

P

artn

eri

(kak

o na

cion

alni

tak

o i

međ

unar

odni

) us

vaja

ju v

rijed

nost

i i

pris

tupe

koj

e pr

omov

ira Š

vica

rska

, a m

oguć

nost

i za

koru

ptiv

ne p

raks

e se

sm

anju

ju.

•

Rad

i se

na

sist

emat

skom

rje

šava

nju

aspe

kata

koj

i se

tič

u pr

ava

man

jina,

so

cija

lne

inkl

uzije

i lju

dski

h pr

ava.

•

Zako

noda

vna

tijel

a na

drž

avno

m,

entit

etsk

om,

kant

onal

nom

i op

ćins

kom

niv

ou

su s

ve b

olje

info

rmira

na i

u sv

e ve

ćoj m

jeri

uklju

čena

u p

rogr

ame

i pro

jekt

e.

• N

acio

naln

i i

međ

unar

odni

par

tner

i se

na

sist

emat

ični

ji na

čin

bave

asp

ektim

a do

brog

upr

avlja

nja,

rodn

e je

dnak

osti,

inkl

uzije

, vla

davi

ne p

rava

i ko

rupc

ije.

Švi

cars

ka p

rom

ovira

koo

rdin

aciju

don

ator

a, u

poj

edin

ačni

m o

blas

tima

i na

niv

ou

zem

lje, u

cilj

u ja

čanj

a re

zulta

ta s

arad

nje.

•

Već

a is

plat

ivos

t zah

valju

jući

sin

ergi

jam

a na

niv

ou p

roje

kata

i po

rtfol

ija.

•

Zaje

dnič

ki d

ogov

oren

a do

nato

rska

sta

jališ

ta p

rihva

taju

lok

alne

vla

sti

na s

vim

ni

voim

a.

• N

acio

naln

i al

at

za

prać

enje

pi

tanj

a ve

zani

h za

P

ariš

ku

dekl

arac

iju,

kojim

up

ravl

ja F

orum

za

koor

dina

ciju

don

ator

a (D

CF)

(M

inis

tars

tvo

finan

sija

BiH

) je

us

post

avlje

n i

funk

cion

ira

uz

znač

ajnu

po

dršk

u Š

vica

rsko

g pr

ogra

ma

za

sara

dnju

u B

iH.

•

Švi

cars

ka s

taja

lišta

se

redo

vno

pred

stav

ljaju

i o

njim

a se

ras

prav

lja u

okv

iru

koor

dina

cijs

ke p

latfo

rme

EU

za

sara

dnju

age

ncija

nje

nih

drža

va č

lani

ca k

oje

su

aktiv

ne u

BiH

.

• U

spos

tavl

jen

je u

već

oj m

jeri

inst

ituci

jski

dija

log

sa a

raps

kim

don

ator

skim

ze

mlja

ma.

Š

vica

rski

m p

rogr

amom

sar

adnj

e up

ravl

ja o

sobl

je A

mba

sade

Švi

cars

ke i

klju

čno

osob

lje p

artn

ersk

ih o

rgan

izac

ija n

a ko

nflik

t-sen

zitiv

an n

ačin

.

• D

ani p

artn

era

se k

oris

te n

a pr

oakt

ivan

nač

in k

ako

bi s

e ši

rila

ne s

amo

prav

ila,

već

tako

đer

i vr

ijedn

osti

u ci

lju p

rikup

ljanj

a ra

znol

ikih

sta

jališ

ta,

pove

ziva

nja

proj

ekat

a iz

raz

ličiti

h ob

last

i i o

mog

ućav

anja

međ

usob

nog

učen

ja. P

reds

tavn

ici

ciljn

ih g

rupa

/kor

isni

ka s

e uk

ljuču

ju u

ove

dis

kusi

je k

ad g

od je

to m

oguć

e.

•

Obu

ke, p

oput

oni

h u

sklo

pu z

ajed

ničk

og ru

čka

se n

a pr

oakt

ivan

nač

in k

oris

te z

a ši

renj

e zn

anja

u

okvi

ru

tima

Am

basa

de

Švi

cars

ke

i pr

ihva

tanj

a ek

ster

nih

staj

ališ

ta,

kriti

ka

i po

ticaj

a u

obla

stim

a od

in

tere

sa

za

Švi

cars

ki

prog

ram

sa

radn

je.

Prav

ci d

jelo

vanj

a

• Iz

grad

nja

kapa

cite

ta k

roz

cilja

nu o

buku

o k

onfli

kt-s

enzi

tivno

m u

prav

ljanj

u pr

ogra

mom

za

osob

lje A

mba

sade

Švi

cars

ke i

za k

ljučn

o os

oblje

pro

vedb

enih

par

tner

a.

•

Kon

flikt

-sen

zitiv

an k

onte

kstu

alna

ana

liza

se v

rši z

a sv

e in

terv

enci

jske

obl

asti,

par

ticip

ator

na iz

rada

pra

ćenj

a pr

omje

na v

ezan

ih z

a ra

zvoj

. •

Dan

i par

tner

a se

odr

žava

ju n

ajm

anje

dva

put

a go

dišn

je.

•

Obu

ke s

e or

gani

zira

ju n

ajm

anje

jedn

om s

vaka

tri m

jese

ca.

• P

rocj

ene

koris

nika

u o

kviru

pro

jeka

ta.

R

esur

si, p

artn

erst

va

• S

vi is

hodi

će

biti

post

ignu

ti uz

pom

oć d

ostu

pnih

ljud

skih

i fin

ansi

jski

h re

surs

a.

39

Prilog 3Sistem monitoring

1

Svrha sistema monitoringa realizacije Strategije saradnje Efektivnost intervencija Švicarskog programa saradnje osigurava se upravljanjem projektima koji se provode u okviru Strategije saradnje za period 2017.-2020. na način koji je fokusiran na ostvarenje rezultata. Glavna svrha sistema monitoringa realizacije Strategije saradnje je upravljanje Programom saradnje na koherentan način u odnosu na postavljene strateške ciljeve.

Ciljevi monitoringa realizacije Strategije saradnje Monitoring realizacije Strategije saradnje je integralni zadatak upravljačkog sistema Švicarski program saradnje. Sistem monitoringa realizacije Strategije saradnje služi za postizanje tri glavne svrhe: 1) Upravljanje – Osiguravanje da je Švicarski program saradnje relevantan, efikasan, efektivan, usmjeren na

rezultate i da dovodi do održivih učinaka. 2) Izvještavanje – Održavanje visokog nivoa odgovornosti i transparentnosti švicarskih intervencija u Bosni i

Hercegovini na osnovu sistematiziranih rezultata na različitim nivoima opservacija (prvenstveno na nivou ishoda). Činjenice i podaci se redovno prikupljaju i analiziraju u cilju izvještavanja prema različitim ciljnim grupama; pretežno švicarskim donosiocima odluka, nacionalnim partnerima, švicarskoj i bh. javnosti, agencijama za saradnju i drugim zainteresiranim stranama.

3) Učenje – Doprinos strukturiranoj razmjeni i zajedničkom učenju na osnovu provjerenih iskustava i najboljih praksi Švicarski program saradnje, sa partnerima i članovima stručnih mreža. Nadalje, time se osiguravaju reference za dijalog o politikama i zagovaranje u odabranim oblastima intervencije.

Nivoi i instrumenti monitoringa realizacije Strategije saradnje

Instrument Svrha Učestalost

Stra

tešk

i

Godišnji izvještaj Kumulativno izvještavanje zasnovano na rezultatima kao osnova za upravljanje i planiranje slijedeće godine.

Jednom godišnje (oktobar)

Polugodišnji pregled Evidentiranje i identifikacija neophodnih kratkoročnih prilagodbi godišnjeg programa.

Jednom godišnje (juni)

Srednjoročni pregled Pregled rezultata postignutih u okviru Strategije saradnje, potvrda relevantnosti strategije na osnovu sektorske analize i analize aktera, identifikacija mogućih prilagodbi strategije.

Februar 2019.

Ope

rativ

ni

Eksterne evaluacije projekata

Evaluacija projekata za izvještavanje, upravljanje i definiranje narednih projektnih faza.

Jednom u dvije projektne faze

Sastanci upravnih odbora

Upravljačka i/ili savjetodavna tijela pružaju stratešku pomoć na nivou projekta.

Najmanje jednom godišnje u svakom projektu

Izvještaji na kraju faze i kraju projekta

Interna evaluacija sa glavnim zaključcima o postignutim rezultatima i sa preporukama za naredne projektne faze.

U skladu s potrebama

Posjete projektima Posjete projektnim partnerima, učešće u projektnim događajima, diskusije sa osobama/institucijama zaduženim za provedbu i korisnicima, itd.

Najmanje jednom mjesečno po projektu

Interni projektni odbor Diskusije o prijedlozima novih projekata i novih faza projekata u okviru operativnih odbora.

U skladu s potrebama

Sistem interne kontrole Periodična finansijska i proceduralna revizija koju vrši finansijski i administrativni tim Ambasade.

3-5 projekata godišnje

Kont

ekst

Sastanci upravljačkog tima Ambasade

Stalno praćenje konteksta i diskusija. Sedmično

Praćenje promjena vezanih za kontekst

Analiza razvoja konteksta u cilju identifikacije promjena relevantnih za Program saradnje.

Jednom godišnje (septembar)

U periodu 2017. – 2020., alat i instrumenti za monitoring Strategije saradnje će se dalje elaborirati, što će omogućiti jasan fokus na rezultate pojedinih oblasti. Ovo se odnosi na sve instrumente i nivoe monitoringa, uključujući provedbene partnere. Kao rezultat, svijest o ciljevima razvoja u sektorima se povećava i prenosi se u dizajn programa i projekata u cilju ostvarivanja većeg uticaja na politike.

40

Prilog 4Strateško alociranje budžeta

Strategija saradnje u Bosni i Hercegovini za period 2017.-2020.

Isplate planirane u periodu 2017.-2020.

Oblast SDC m CHF

% ukupnog

iznosa SECO

m CHF

% ukupnog

iznosa

Ukupno SDC & SECO

m CHF Ukupno SDC & SECO u %

A – Demokratska uprava, općinske usluge i pravda 28,0 41% 10,0 14% 38,0 55%

B - Zdravstvo 12,5 18% - - 12,5 18%

C – Ekonomija i zapošljavanje 12,7 18% 4,0 6% 16,7 24%

*Ostale intervencije 1,8 3% 0,0 - 1,8 3%

Ukupna raspodjela budžeta za period 2017.-2020. 55,0 80% 14,0 20% 69,0 100%

* Uključujući male akcije / Globalni kredit, ali bez troškova rada ureda.

Strategija saradnje u Bosni i Hercegovini za period 2017.-2020.

Obaveze planirane za period 2017.-2020.

Oblast SDC m CHF

% ukupnog

iznosa SECO

m CHF

% ukupnog

iznosa

Ukupno SDC & SECO

m CHF Ukupno SDC & SECO u %

A – Demokratska uprava, općinske usluge i pravda 29,0 39,5% 12,0 16% 41,0 55,5%

B - Zdravstvo 14,0 19% - - 14,0 19%

C – Ekonomija i zapošljavanje 13,2 18% 4,0 5% 17,2 23%

*Ostale intervencije 1,8 2,5% - - 1,8 2,5%

Ukupna raspodjela budžeta za period 2017.-2020. 58,0 79% 16,0 21% 74,0 100%

* Uključujući male akcije / Globalni kredit, ali bez troškova rada ureda.

41

Prilog 5Karta Bosne i Hercegovine

Urednici i izdavaci

Savezno ministarstvo vanjskih poslova ŠvicarskeŠvicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC)3003 BernŠvicarskawww.deza.admin.ch

Savezno ministarstvo za ekonomske poslove ŠvicarskeDržavni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO)3003 BernŠvicarskahttps://www.seco.admin.ch/seco/en/home.html

Kontakt:Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini, Sarajevohttps://www.eda.admin.ch/bosnia-and-herzegovina

Dizajn:Mark Manion, Commusication Arts

Fotografije:Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini

Štampa:3DownŠtampa – 3DownPrint, www.3dp.ba, Sarajevo

Dostupno:[email protected] Ova publikacija je takod-er dostupna u Bosni i Hercegovini (na engleskom i b/h/s) na: https://www.eda.admin.ch/bosnia-and-herzegovina ili [email protected]

Odgovorne organizacijske jedinice:Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC)Ured za saradnju sa Istocnom Evropom

Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO)Ekonomska saradnja i razvoj

SDC / SECO / 2016.

strategija saradnje Švicarske u bosni i hercegovini 2017 ... · carska saradnja u bosni i...

Documents