strateška studija utjecaja na okoliš prostornog plana ... · kategorijama park šume, posebnog...

Strateška studija utjecaja na okoliš Prostornog plana Parka prirode

Papuk na okoliš

Netehnički sažetak

Zagreb, listopad 2018.

za zaštitu prirode i okoliša

Prilaz baruna Filipovića 21

10000 Zagreb

OIB: 84310268229

Tel: +385 1 3717 317

Naziv dokumenta: Strateška procjena utjecaja na okoliš Prostornog plana Parka prirode Papuk na okoliš

Nositelj izrade Prostornog plana Parka prirode Papuk:

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Ul. Republike Austrije 14

10 000 Zagreb

Izrađivač Studije:

IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša,

Prilaz baruna Filipovića 21

10 000 Zagreb

Voditelj izrade Studije i poglavlja Glavne ocjene prihvatljivosti za

ekološku mrežu: Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

Voditelj izrade Strateške studije: Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

Stručnjaci

Autor/ica Potpis Poglavlje

Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Tlo i poljoprivredno zemljište

dr. sc. Maja Hofman, mag. ing. prosp. arch.

Krajobrazna obilježlja, Kulturno-povijesna baština

Jasmina Benčić, mag.geogr.

Turizam, Stanovništvo i zdravlje ljudi, Promet

Djelatnici


Igor Ivanek, prof. biol.

Bioraznolikost, Invazivne vrste

Marina Veseli, mag. oecol. et prot. nat.

Djelatnici


Monika Radaković, mag.oecol.

Ivana Hazdovac, mag. oecol.

Paula Bucić, mag. ing. oecoing

Otpad i otpadne vode, Nekontrolirani događaji, Kvaliteta zraka, Klimatske značajke, Energetika

Danijel Stanić, mag. ing. geol.

Površinske i podzemne vode, Rudarstvo

Mateja Leljak, mag. ing. prosp. arch.

Krajobrazne karakteristike, Kulturno-povijesna baština

Marina Čačić, mag. ing. agr.

Tlo i poljoprivredno zemljište, Divljač i lovstvo

Ivana Gudac, mag. ing. geol.

Uvod, Georaznolikost, Površinske i podzemne vode

Josip Stojak, mag. ing. silv.

Šume i šumarstvo, Divljač i lovstvo

Martina Matijević, mag. geogr.

Odnos Plana s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima na nacionalnoj i županijskoj razini, Turizam, Stanovništvo i zdravlje ljudi, Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na Plan, Metodologija procjene utjecaja, Prekogranični utjecaji, Varijantna rješenja, Praćenje stanja okoliša, Zaključak, Kontrola kvalitete

Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Voditelj stručnog tima izrađivača: Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

Stručnjaci:

dr. sc. Maja Hofman, mag. ing. prosp. arch.

Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Jasmina Benčić, mag.geogr.

Ivana Gudac, mag. ing. geol.

Igor Ivanek, prof. biol.

Djelatnici:

Danijel Stanić, mag. ing. geol. Ivana Hazdovac, mag. oecol.

Mateja Leljak, mag. ing. prosp. arh. Josip Stojak, mag. ing. silv.

Martina Matijević, mag. geogr.

VANJSKI SURADNIK

Autor Potpis Poglavlje

Maja Bilušić, mag.ing.arh. Kulturno-povijesna baština

ODGOVORNA OSOBA IZRAĐIVAČA

IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša

mr. sc. Marijan Gredelj

Zagreb, listopad 2018.

Ovaj proizvod izrađen je pod nadzorom BUREAU VERITAS CROATIA odobrenog sustava upravljanja kvalitetom koji je sukladan:

• normi ISO 9001 - broj certifikata: CRO20168Q

• normi ISO 14001- broj certifikata: CRO19455E

Strateška studija utjecaja Prostornog plana Parka prirode Papuk na okoliš

Sadržaj

1 Uvod ........................................................................................................................................................................... 1

2 Ciljevi i programska polazišta Plana ........................................................................................................................... 2

2.1 Obuhvat Plana ............................................................................................................................................... 2

2.1.1 Odredbe za provedbu Plana ......................................................................................................................... 3

2.1.2 Sustavi planirani Planom ............................................................................................................................... 4

3 Odnos Plana s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima na nacionalnoj i županijskoj razini ..... 5

4 Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj bez provedbe Plana ................................................................................... 5

5 Postojeći okolišni problemi koji su važni za Plan ........................................................................................................ 6

6 Okolišne značajke na koje provedba Plana može značajno utjecati .......................................................................... 6

7 Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na Plan .. 7

8 Utjecaji Plana na okoliš .............................................................................................................................................. 8

8.1 Metodologija procjene utjecaja ...................................................................................................................... 8

8.2 Sažetak analize utjecaja kategorija sustava planiranih Planom na sastavnice i čimbenike u okolišu ........... 9

8.3 Utjecaj klimatskih promjena na provedbu Plana .......................................................................................... 10

9 Varijantna rješenja .................................................................................................................................................... 10

10 Mjere zaštite okoliša ................................................................................................................................................. 11

10.1 Opće mjere zaštite okoliša .......................................................................................................................... 11

10.2 Mjere poboljšanja stanja okoliša.................................................................................................................. 12

10.3 Mjere ublažavanja utjecaja Plana na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu ........................................... 13

11 Praćenje stanja okoliša............................................................................................................................................. 15

12 Zaključci Studije ....................................................................................................................................................... 15

13 Zaključak o utjecaju Plana na ekološku mrežu ......................................................................................................... 16


Zagreb, listopad 2018. 1

1 Uvod

Strateška procjena utjecaja na okoliš (dalje u tekstu: SPUO) je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Provedbom SPUO-a stvara se osnova za promicanje održivog razvoja kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u strategije, planove i programe pojedinog područja. Time se omogućuje da se mjerodavne odluke o prihvaćanju strategija, plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnih utjecaja koje bi strategija, plan i program svojom provedbom mogli imati na okoliš, a nositeljima aktivnosti pružaju se okviri djelovanja i daje se mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka (Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18)).

Postupak SPUO za Prostorni plan Parka prirode Papuk (dalje u tekstu: Plan) provodi se temeljem odredbi Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15, 12/18)1, Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) (u tekstu dalje: Uredba) i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08). Ovim postupkom se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom Plana.

Budući da u vrijeme početka izrade Plana nije bila zakonska obveza donošenja istog na temelju Odluke o izradi, postupak njegove izrade započeo je na temelju:

• odredbi članka 68. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17) temeljem kojeg se prostorni plan područja posebnih obilježja donosi obvezno za područje nacionalnog parka ili parka prirode, Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17) te Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 96/12, 84/13)

• članka 137. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) temeljem kojeg se organizacija prostora, način korištenja, uređenje i zaštita prostora u nacionalnom parku i parku prirode uređuje prostornim planom područja posebnih obilježja.

Nositelj izrade Plana, ujedno i tijelo nadležno za provedbu postupka strateške procjene, je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, koji provodi sve zakonom propisane postupke. Koordinator izrade Plana je Hrvatski zavod za prostorni razvoj, a stručni izrađivač je Zavod za prostorno uređenje Požeško-slavonske županije.

Odluka o započinjanju postupka Strateške procjene utjecaja Prostornog plana parka prirode Papuk na okoliš donesena je 16. studenog 2016. godine (Klasa: 350-01/16-02/443, Ur. broja: 531-01-16-02).

U postupku SPUO izrađuje se Strateška studija utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu: Studija), stručna podloga koja se prilaže uz Plan te obuhvaća sve potrebne podatke, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku. Studijom se određuju, opisuju i procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom Plana. Namjera je osigurati da posljedice po okoliš i zdravlje ljudi budu ocijenjene za vrijeme izrade Plana, prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja, a sve uz konzultacije i redovite sastanke s Koordinatorom izrade. Studija sadrži obvezni sadržaj propisan Prilogom I. Uredbe i ostale podatke i zahtjeve u Zakonom utvrđenom postupku određivanja sadržaja strateške studije sukladno dostavljenim mišljenjima tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima koja su sudjelovala u postupku određivanja sadržaja Studije.

Prema Odluci o sadržaju strateške studije utjecaja Prostornog plana Parka prirode Papuk na okoliš (Klasa: 350-01/16-02/443, Ur. broj: 531-01-17-29), donesenoj 2. studenog 2017. godine, Studija uključuje i postupak Glavne ocjene prihvatljivosti Plana za ekološku mrežu temeljem rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Uprave za zaštitu prirode (Klasa: UP/I-612-07/15-71/235, Ur. broj: 517-07-2-2-16-4 od 26. siječnja 2016. godine)

Studiju je izradila tvrtka IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša, ovlaštena za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode uključujući i izrade Strateške studije

1 Predmetni postupak SPUO se provodi prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15) budući da je Odluka o započinjanju

postupka donesena 2016. godine.



2 Ciljevi i programska polazišta Plana

Opći cilj Plana je održivo korištenje prirodnih bogatstava Parka prirode Papuk (u daljnjem tekstu: Park), kojim se uz promicanje odgovarajućih autohtonih i tradicionalnih gospodarskih djelatnosti sa ciljem razvoja lokalne zajednice, uz trajno korištenje obnovljivih i racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, nastoji postići sklad između očuvanja bioraznolikosti i georaznolikosti. U tom se korištenju velika pažnja posvećuje očuvanju vrijednih ekoloških obilježja, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti, poticanju znanstvene, kulturne, odgojno obrazovne i rekreativne namjene.

Osnovni ciljevi Plana su:

• zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti

• zaštita i očuvanje rijetkih, ugroženih, autohtonih populacija, vrsta i podvrsta flore i faune

• zaštita i obnova (revitalizacija) nematerijalne kulturne baštine (običaja, folklorne tradicije, obrta)

• očuvanje kulturnih vrijednosti prostora (posebno tradicionalne arhitekture)

• zaštita i očuvanje tla

• zaštita i očuvanje šuma

• zaštita i očuvanje te poboljšanje kvalitete voda

• zaštita i očuvanje kvalitete zraka

• razvoj turizma (seoskog), rekreativnih aktivnosti te obrazovnih i znanstvenih aktivnosti

• očuvanje tradicionalnog načina poljoprivrede (vinogradarstvo, ratarstvo i stočarstvo) i poticanje obnove i revitalizacije tradicionalnih obrta (bačvarstvo, lončarstvo, mlinarstvo, remenarstvo, stolarija, kovački obrt, izrada kola i dr.)

• zaustavljanje depopulacijskog trenda, uz poboljšanje uvjeta i standarda života i rada

• sanacija ugroženih dijelova okoliša, i

• gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju bitna obilježja i uloga Parka.

Sukladno načelima prostornog uređenja, uz uvažavanje društveno-gospodarskog razvoja, prirodne, kulturno-povijesne i krajobrazne vrijednosti te međunarodne konvencije i strategije, Planom se uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena te uvjeti za uređenje i zaštitu prostora Parka prirode Papuk.

Planom se za područje Parka utvrđuju:

• ciljevi uređivanja prostora

• organizacija i namjena prostora

• uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite vrijednosti

• uvjeti za razvoj i uređenje naselja i drugih funkcionalnih cjelina i

• sustav, prostor i uvjeti za smještaj prometnica i druge infrastrukture.

2.1 Obuhvat Plana

Planom je obuhvaćeno područje Parka ukupne površine sukladno Zakonu o proglašenju Parka prirode Papuk (Narodne novine, broj 45/99) od 336 km2 (na bazi površine poligona u GIS-u od 343 km2) koje se prostire na području Požeško-slavonske (55,20 %) i Virovitičko-podravske županije (44,80 %). Na području Parka nalaze se 3 zaštićena područja u kategorijama park šume, posebnog rezervata i spomenika prirode (Tablica 2.1).



Tablica 2.1 Zaštićena područja unutar Parka prirode Papuk

Naziv područja Kategorija zaštite Površina (ha) Upravljanje područjem

Papuk Park prirode 34 306,81

Javna ustanova Park prirode Papuk

Šuma Jankovac Park šuma 622,86

Sekulinačke planine Posebni rezervat 11,20

Rupnica Spomenik prirode 0,50

Hrastovi u Djedovici Spomenik prirode 0

Stanište tisa na Papuku Spomenik prirode 0,08

2.1.1 Odredbe za provedbu Plana

Odredbama za provedbu Plana propisuju se mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja te uvjeti provedbe svih zahvata u prostoru Parka:

a) uvjeti provedbe zahvata

b) način uređenja i namjena prostora

c) režimi zaštite

d) zahvati, izgradnje i uređenja

e) razmještaj funkcija i sadržaja od važnosti za upravljanje Parkom.

Prostor Parka je Planom podijeljen na površine za razvoj i uređenje naselja – građevinsko područje naselja i na površine za razvoj i uređenje prostora izvan naselja te je na području Parka kroz različite namjene, moguće u skladu s odredbama ovoga Plana obavljanje sljedećih djelatnosti i aktivnosti:

• poljoprivreda (prvenstveno tradicionalno vinogradarstvo i vinarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, stočarstvo),

• trgovina,

• obrtništvo,

• građevinarstvo,

• drvna industrija,

• šumarstvo,

• turizam (seoski, eko turizam, vjerski turizam),

• sportski i tradicijski lov i ribolov,

• rekreacija (planinarenje, biciklizam, jahanje, „foto safari“ i dr.) te

• druge vrste kompatibilnih djelatnosti koje doprinose kvalitetnom suživotu čovjeka i prirode.

Unutar građevinskog područja naselja, kao zone mješovite namjene, osiguravaju se funkcije stanovanja i sve druge prateće funkcije vezane uz život i rad u naseljima kao što su: javna i društvena, gospodarska (proizvodna i poslovna), športsko-rekreacijska, komunalna, prometna i dr.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja (IGPIN) su područja određena Planom kao prostorne cjeline izvan građevinskog područja naselja namijenjene za širok raspon namjena od vinogradarstva, vinarstva, ugostiteljsko-turističke djelatnosti, turizma, sporta i rekreacije, edukacije, gospodarstva i dr., osim stambene, kojima se ovim Planom omogućava dodatna izgradnja, rekonstrukcija, odnosno uređenje različitih građevina i sadržaja:

• Ugostiteljsko-turistička namjena: Novo Zvečevo, Jezero – Hercegovac – Ružica grad

• Vinogradarsko-turistička namjena: Hrnjevac, Venje 1, Venje 2, Kutjevo 1, Kutjevo 2

• Turističko-rekreacijska namjena: Dubočanka, Pliš

• Javna i društvena namjena: kompleks Šumarski fakultet Zagreb, kompleks Veleučilišta u Požegi

• Gospodarska namjena: kompleks Veličanka, kompleks Hercegovac, kompleks Radlovac.

Na prostoru Parka planirano je zoniranje u okviru postojećih atrakcija u zone posjetiteljske infrastrukture (ZPI) čija namjena je promocija, edukacija, razgledavanje prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka te rekreacija, a od posebnog su značaja za upravljanje Parkom. Odredbama za provedbu Plana definirano je što se od popratnih sadržaja planira u svakoj zoni, uz



određene uvjete i mjere: Novo Zvečevo, Djedovica, Trešnjevica, Rupnica, Tisica, Jankovac, Petrov vrh, Kamp Duboka, GeoPark ZUZ, Arheološki park Kaptol-Gradci i Rudnik grafita.

Za sve ostale površine (poljoprivedno zemljište, šume, vodne površine, površine infrastrukturnih sustava, površine za iskorištavanje mineralnih sirovina, površine za rekreaciju, površine posebne namjene) Planom su propisani uvjeti i mjere koje su definirane Odredbama za provedbu Plana, a sve sa ciljem zaštite i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti.

2.1.2 Sustavi planirani Planom

Planirani prostorno smješteni sustavi, koje mogu utjecati na promjene stanja u okolišu Parka, su za potrebe izrade Studije izdvojeni i grupirani u pet kategorija:

1) Prometni sustav a. rekonstrukcija postojeće nerazvrstane ceste, na način da se ista poveća tako da zadovoljava uvjete

županijske ceste te će kao takva predstavljati obilaznicu naselja Velika b. za povezivanje akumulacije Bistra 1 u naselju Kaptol i zone posjetiteljske infrastrukture Rudnik grafita,

planira se izgradnja uskotračne željezničke pruge za turistički vlak c. staze - biciklističke, planinarske, pješačke te poučne staze na postojećim šumskim i pristupnim putevima

te na nerazvrstanim cestama d. rekonstrukcija postojećih žičara unutar područja skijališa Nevoljaš, Zvečevo i Jankovac. Planom se

omogućava gradnja žičare/uspinjače Ružica grad – Jezero Orahovica 2) Elektroenergetika

a. dva dalekovoda:

• 10(20) kV - vod Dubočanka - Jezerce - Tisica - Dubočanka – Velika

• 10(20) kV-vod kroz zonu Dubočanka-Tisica-Šumarski fakultet-Jezerce-Jankovac b. tri trafostanice

• TS 10(20)/0,4 kV-Dubočanka

• TS 10(20) kV-Jezerce

• TS 10(20)/0,4 kV-Jankovac 3) Telekomunikacijska mreža

a. nastavak izgradnje svjetlovoda prema naselju Voćin b. nastavak izgradnje svjetlovoda TK P/S prema naselju Slatinski Drenovac; izgrađen je samo dio trase

svjetlovodnog kabela Velika – Papuk – Slatinski Drenovac u dijelu naselja Velika, do lokacije bazne postaje CRONET mreže

c. trasa svjetlovodnog kabela Kutjevo – Kapavac – Orahovica; izgrađen je dio svjetlovoda u Kutjevu, od objekta centrale u naselju do lokacije bazne postaje

4) Plinoopskrba a. oko 10 km plinovoda između naselja unutar prometnih koridora (uz postojeće prometnice) u Velikoj,

Doljanovcima, Bešincima, Podgorju, Venju, Mitrovcu, Duzluku, Orahovici, Gornjoj Pištani i Kokočaku. 5) Vodnogospodarski sustav

a. Vodne površine:

• akumulacije/retencije: Kovačica, površine od cca 8,78 ha i Šumečica (Papučka), površine od cca 5,41 ha

• akumulacije: Bistra 2, površine od cca 3,53 ha i Venje, površine od cca 1,49 ha

• retencije: Hercegovac, površine od cca 0,54 ha, Ninkovača, površine od cca 0,49 ha, Trokut, površine od cca 2,02 ha, Zlostop, površine od cca 1,80 ha i Pištanac, površine od cca 0,65 ha

• jezera: dva jezera u Geoparku ZUZ, približne veličine od 0,38 i 0,29 ha, i dva jezera u Orahovici (Orahovica 3 površine je cca 0,48 ha, a Orahovica 4 cca 0,25 ha)

b. Vodoopskrba uz korištenje izvorišta unutar Parka, u naseljima Doljanci, Velika, Doljanovci, Bešinci, Podgorje, Orahovica, Duzluk, Venje, Mitrovac, Gornja Pištana i Kokočak

c. Odvodnja: planirani cjevovodi u naseljima Velika, Doljanovci, Bešinci, Podgorje, Venje, Duzluk, Orahovica, Gornja Pištana i Kokočak

d. Navodnjavanje dva područja Kaptol (duljina planiranog cjevovoda iznosi 3,6 km, s dvije crpne stancie, od kojih se jedna nalazi unutar granica Parka) i Venje (duljina planiranog cjevovoda iznosi 3,4 km sa četiri crpne stanice koje se nalaze unutar granica Parka). Navodnajvat će se sljedeće površine:



• akumulacija Bistra 2 u Kaptolu planirana je za navodnjavanje 104,08 ha površine, od čega će se 30,63 ha navodnjavane površine nalaziti u Parku

• akumulacija Venje planirana je za navodnjavanje 67,08 ha površine, od čega će se 63,68 ha navodnjavane površine nalaziti u Parku.

3 Odnos Plana s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima na nacionalnoj i županijskoj razini

U ovom poglavlju analizirani su ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po donošenju strategija, planova i programa na nacionalnoj i županijskoj razini, svrha i ciljevi tih dokumenata te usporedba njihovih ciljeva sa ciljevima predmetnog Plana, i to za sljedeće dokumente:

• Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/2017)

• Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine (NN 75/17), Akcijski plan za razdoblje 2017.-2019. za provedbu Strategije

• Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17)

• Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)

• Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16)

• Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 130/09)

• Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020. godine

• Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije (NN 117/15)

• Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13)

• Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03)

• Prostorni plan Požeško-slavonske županije („Požeško-slavonski službeni glasnik“ br. 5/02, 5A/02, 4/11 i 4/15)

• Prostorni plan Virovitičke-podravske županije („Službeni glasnik Službeno glasilo Virovitičko-podravske županije br. 7a/00, 1/04, 5/07, 1/10, 2/12, 4/12, 2/13, 3/13)

• Osnove navodnjavanja na području Požeško-slavonske županije, 2005.

4 Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj bez provedbe Plana

Pristup izrade dokumentu zasniva se na međunarodno prihvaćenom okviru za izvještavanje o stanju okoliša – DPSIR metodologiji. Ovaj okvir pretpostavlja uzročno-posljedične veze međusobno povezanih komponenti društvenih i ekonomskih sustava te okoliša. On prepoznaje lanac pokretačkih sustava i procesa pojedinih pritisaka na okoliš, posljedice tih pritisaka, tj. stanja okoliša koje generiraju različite probleme i utjecaje na okoliš. Navedeni pritisci i utjecaji ljudskih aktivnosti na sastavnice okoliša za posljedicu imaju odgovor društva koji nizom mjera djeluje na sve karike lanca. Sukladno navedenoj metodologiji, postojeće stanje okoliša analizira se kroz poglavlja Pokretači promjena u okolišu, Opterećenja okoliša te Sastavnice okoliša i čimbenici u okolišu.

Prema Zakonu o zaštiti okoliša , članku 4, stavku 1, podtočki 67, sastavnice okoliša su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora. Članak 76, stavak 2 navodi da se procjenom utjecaja na okoliš utvrđuju utjecaji na sljedeće čimbenike okoliša: zemljište, tlo, vode, more, zrak i klimu, šume, stanovništvo i zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, bioraznolikost, prirode vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu te podložnost riziku od nastanka velike nesreće ili katastrofa. Zbog navedenog, poglavlje opisa stanja sastavnica okoliša i čimbenika u okolišu sadrži sljedeće stavke: kvaliteta zraka i klimatske značajke, tlo i poljoprivredno zemljište, površinske i podzemne vode, georaznolikost, bioraznolikost, krajobrazne karakteristike, šume i šumarstvo, divljač i lovstvo, stanovništvo i zdravlje ljudi te kulturno-povijesna baština.

Pokretače promjena u okolišu može predstavljati svaka ljudska aktivnost koja ugrožava ili bi mogla ugrožavati sastavnice okoliša odnosno izazivati promjene u okolišu na nekom prostoru te povećavati opterećenja okoliša. U kontekstu predmetne Plana, razmatrani su sljedeći pokretači promjena u okolišu: naseljenost, promet, poljoprivreda, energetika, rudarstvo, turizam, vodoopskrba i odvodnja.



Opterećivanje okoliša je svaka aktivnost ili posljedica utjecaja aktivnosti u okoliš, ili utjecaj određene aktivnosti na okoliš, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati smanjenje kakvoće okoliša, rizik po okoliš ili korištenje okoliša. najznačajnija opterećenja okoliša koja će se generirati provedbom Plana su otpad i otpadne vode, svjetlosno onečišćenje, invazivne vrste i buka.

Prostor Parka se, prema administrativnoj podjeli, nalazi na području dva grada – Kutjevo i Orahovica i 5 općina – Brestovac, Kaptol, Velika, Čačinci i Voćin. Na području Parka nalazi se 14 naselja čija građevinska područja se djelomično ili u cijelosti nalaze unutar obuhvata Parka. To su Novo Zvečevo, Kutjevo, Mitrovac, Venje, Kamenski Vučjak, Bešinci, Doljanovci, Podgorje, Velika, Duzluk, Gornja Pištana, Kokočak, Orahovica i Slatinski Drenovac pri čemu je Novo Zvečevo jedino naselje čije se građevinsko područje u cijelosti nalazi unutar granice obuhvata Parka.

5 Postojeći okolišni problemi koji su važni za Plan

Analiza postojećeg stanja i trendova pokretača promjena u okolišu, opterećenja okoliša te sastavnica i čimbenika u okolišu rezultirala je izdvajanjem postojećih okolišnih problema svih sastavnica i čimbenika u okolišu s aspekta područja primjene Plana. Njima je istaknut značaj, lokacije, uzroci te poveznice s pokretačima promjena i opterećenjima okoliša. Okolišnim problemima se u okviru ove strateške procjene razmatra i analizira ublažavanje, i to mjerama poboljšanja okoliša, ukoliko to već nije učinjeno Odredbama za provedbu Plana te ih se kumulativno sagledava prilikom strateške procjene kategorija sustava planiranih Planom na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu.

6 Okolišne značajke na koje provedba Plana može značajno utjecati

Okolišne značajke područja na koja provedba Plana može značajno utjecati opisane su u poglavlju Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj okoliša bez provedbe Plana, a u ovom se poglavlju izdvajaju i prikazuju sukladno preliminarno prepoznatim utjecajima kojima se na njih provedbom Plana može vjerojatno značajnije utjecati.

Tablica 6.1 Okolišne značajke na koje provedba Plana može značajno utjecati po sastavnicama okoliša i u čimbenicima u okolišu

Sastavnica okoliša Okolišna značajka Utjecaj

Površinske i podzemne vode

Hidromorfološki elementi stanja vodnih tijela

Izgradnjom hidrotehničkih građevina na površinskim vodnim tijelima izmijenit će se postojeći hidrološki režim vodotoka, narušiti kontinuitet toka te promijeniti morfološki uvjeti u vodotoku. Izgradnjom akumulacija također će se negativno utjecati na indeks korištenja voda.

Fizikalno kemijski pokazatelji

Intenzifikacijom poljoprivrede do koje će doći uslijed izgradnje dva sustava navodnjavanja povećat će se koncentracije hranjivih tvari u vodnim tijelima CSRN0281_001 i CSRN0177_001. Ovime će se povećati i pritisak na fizikalno kemijske pokazatelje ekološkog stanja te posredno tome na ukupno stanje ovih vodnih tijela.

Bioraznolikost Rijetka i ugrožena staništa

Ugrožena flora Ugrožena fauna

Provedbom elemenata i aktivnosti sustava predviđenih Planom moguće je zauzimanje staništa i gubitak dijela rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te potencijalno narušavanje stabilnosti populacije ugrožene flore i faune kroz smanjivanje životnog prostora i moguće stradavanje.

Krajobrazne karakteristike Prirodne, kulturne i vizualno-doživljajne

kvalitete krajobraza

Planirani sustavi mogu negativno utjecati na kvalitete krajobraza. Jačina utjecaja ovisit će vrijednostima prostora, odnosno o rasprostranjenosti najranjivijih krajobraznih elemenata u odnosu na element odnosno aktivnost.



Čimbenici u okolišu Okolišna značajka Utjecaj

Šume i šumarstvo

Stare bukove šume u Park šumi Jankovac

Prenamjena 8,78 ha iznimno vrijednih bukovih sastojina s aspekta općekorisnih funkcija, izgradnjom akumulacije/retencije Kovačica. Osim toga, stabla na novonastalom rubu sastojine bit će podložna udarima vjetra i potencijalnoj eroziji šumskog tla, što može dovesti do daljnjeg slabljenja vitalnosti starih stabala i češćih vjetroizvala bukvi, čiji je ionako plitki korijenski sustav čini podložnom vjetroizvalama.

Karakteristike zaštitne šume

Izgradnjom planirane ceste (obilaznica u Velikoj) može se izgubiti dio karakteristike zaštitne šume kroz koju prolazi koridor ceste. Na taj način može doći do potencijalno većeg rizika od erozije, što može predstavljati opasnost od nesreće na prometnici. Upravo je protuerozijska funkcija razlog proglašenja ove šume zaštitnom.

Kulturno-povijesna baština Očuvanost kulturnih dobara

Pojedine planirane kategorije sustava, čija realizacija podrazumijeva zemljane radove i iskope (primjerice, izgradnja ceste, crpne stanice, akumulacije/retencije i sustavi za navodnjavanje) mogu rezultirati devastacijom arheoloških nalazišta i zona.

7 Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na Plan

Konvencije i protokoli su međunarodni ugovori čije odredbe potpisnice dokumenata moraju poštivati. Njihovim ratificiranjem države se formalno obvezuju na provedbu odredbi, zakonom i u praksi. Prikaz ciljeva zaštite okoliša uspostavljenih po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, svrha i ciljevi tih dokumenata te usporedba njihovih ciljeva sa ciljevima predmetne Plana dana je za sljedeće dokumente:

• Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša Aarhus (1998) (NN – MU 10/01)

• Protokol o strateškoj procjeni okoliša Kijev (2003) (NN-MU 3/10.)

• Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, Stockholm (2001) (NN-MU 011/2006)

• Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (UNFCCC, 1992) (NN-MU 02/96)

• Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (Beč, 1985) (NN-MU br. 12/93)

• Konvencija o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro (1992.) (NN-MU 6/96)

• Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (NN-MU 06/00)

• Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa - Bernska konvencija, Bern (1979) (NN-MU 6/2000)

• Konvencija o europskim krajobrazima Firenze (2000) (NN-MU 12/02)

• Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, UNESCO (1972.) (NN-MU 12/93).



8 Utjecaji Plana na okoliš

8.1 Metodologija procjene utjecaja

Sukladno metodološkim preporukama za izradu strateških studija koje analiziraju strategije, planove i programe predloženim u okviru projekta IPA 2010 „Jačanje kapaciteta za provedbu strateške procjene utjecaja na okoliš na regionalnoj i lokalnoj razini“ iz 2014. godine, procjena utjecaja provedbe Plana na okoliš izvršena je putem odabira strateških ciljeva:

Očuvati I. kategoriju kvalitete zraka

Očuvati dobro ukupno stanje vodnih tijela

Osigurati održivo upravljanje ugroženih i rijetkih staništa i ekoloških procesa o kojima ovise

Očuvati i održivo koristiti kulturnu baštinu

Održivo koristiti tlo, poljoprivredno i šumsko zemljište

Očuvati kvalitetu krajobraza

Osigurati dobru kvalitetu života stanovništva u naseljima untar Parka

Iz njihova odabira vidljivo je da je glavna metodološka smjernica za procjenu utjecaja analiza prihvatljivosti prihvatljivosti sustava koje predlaže Plan u odnosu na relevantne okolišne sastavnice ili čimbenike i njihove značajke zbog čega je i svakom cilju pridodana pripadajuća sastavnica okoliša ili čimbenik u okolišu.

Nakon odabira strateških ciljeva izvršena je preliminarna procjena utjecaja provedbe planiranih kategorija sustava Plana na sastavnice okoliša i ostale čimbenike u okolišu kojom se nastoji ustanoviti kakav utjecaj prema značajnosti će kategorije sustava Plana imati na iste. Preliminarna procjena provodi se pomoću analitičke matrice.

Utjecaji Plana na sastavnice okoliša i ostale čimbenike u okolišu procjenjuju se metodom ekspertne prosudbe temeljem dostupnih postojećih podataka o lokacijama planiranih elemenata sustava planiranih Planom te dostupne nacionalne i međunarodne znanstveno-stručne literature o mogućim utjecajima pojedinih aspekata planiranih sustava.

Prilikom analize procjene utjecaja na sastavnice okoliša i ostale čimbenike u okolišu koriste se sljedeće kategorije utjecaja koje služe za detaljnije definiranje vrste i opsega pojedinačnih utjecaja:

• prema značajnosti: pozitivan, neutralan, umjereno negativan i značajno negativan utjecaj

• prema putu djelovanja: neposredan i posredan utjecaj

• prema vremenskom trajanju: kratkoročan, srednjoročan i dugoročan utjecaj

• prema ukupnom djelovanju: kumulativan i sinergijski utjecaj.

Rezultati procjene utjecaja provedbe Plana na strateške ciljeve zaštite okoliša daju koncizan osvrt na preliminarnu procjenu utjecaja koja ukazuje na pozitivne i negativne promjene koje će nastati provedbom Plana na sastavnice i čimbenike u okolišu.

Studija analizira i utjecaj uvjeta gradnje i načina korištenja prostora propisanih Odredbama za provedbu Plana, a koji se odnose na utvrđene podjele područja/zone u obuhvatu Parka.

Prilikom procjene utjecaja Plana na okoliš polazi se od činjenice da će se provedbom planiranih kategorija sustava poštivati sve zakonske odredbe. Isto tako, za sve sastavnice okoliša po principu predostrožnosti procijenjen je najgori mogući scenarij utjecaja s obzirom da se radi o strateškoj procjeni gdje unutar planiranih lokacija za pojedinu vrstu prostorno-planskih aktivnosti nije preciziran način izvedbe kao i točna lokacija provedbe. Stoga, takva procjena treba pomoći prilikom definiranja projektne razine kada će planirane aktivnosti biti definirane u formi zahvata za koje će se provoditi procjena ili ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš i ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Procijenjena su i moguća opterećenja koje provedba Plana unosi ili pojačava, a čija je promjena identificirana kroz postupak procjene utjecaja na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu u kojima se generira i na koje moguće značajno utječe.



Utjecaji Plana na okoliš obuhvaćaju još i poglavlja procjene utjecaja klimatskih promjena na provedbu Plana, procjene utjecaja u slučaju nekontroliranih događaja, prekogranične utjecaje te kumulativnu procjenu svih kategorija sustava Plana međusobno i zajedno s postojećim pritiscima u prostoru obuhvata Plana.

Aktivnosti koje su na projektnoj razini dobile rješenje o prihvatljivosti za okoliš kroz procjenu pojedinačnih utjecaja nisu razmatrane, što se odnosi na:

• zonu UT namjene Jezero–Hercegovac-Ružica grad, za koje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (današnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike) 5. rujna 2013. godine donosi rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i prirodu (Klasa: UP/I351-03/13-02/5, Ur Broj: 517-06-2-1-2-13-27). Ovim rješenjem obuhvaćena je i planirana žičara stoga na nju ovom Studijom neće biti procijenjen pojedinačan utjecaj.

Svaka sastavnica okoliša i čimbenik u okolišu koristi specifičnu metodologiju procjene utjecaja s obzirom na svoje karakteristične elemente i značajke.

8.2 Sažetak analize utjecaja kategorija sustava planiranih Planom na sastavnice i

čimbenike u okolišu

Prilikom procjene utjecaja kategorija sustava planiranih Planom na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu identificirani su sljedeći mogući značajno negativni utjecaji:

• Prometni sustav: o Izgradnja obilaznice u naselju Velika (proširenje postojeće ceste)

▪ značajno negativan i neposredan utjecaj u vidu devastacije i trajnog gubitka (dijela) arheološkog nalazišta iz kasnog srednjeg vijeka, lociranog u blizini zgrade HEP-a u naselju Velika

▪ trajan i neposredan utjecaj u vidu mogućeg značajnog narušavanja karakteristika zaštitne šume te posredan utjecaj povećanja opasnosti od erozije na prometnici, umjereno negativnog karaktera

• Vodnogospodarski sustav o Izgradnja hidrotehničkih građevina

▪ neposredan negativan utjecaj na hidromorfološke elemente vodnih tijela (značaj utjecaja nije moguće procijeniti na strateškoj razini, no značajno negativan utjecaj nije moguće isključiti)

o Izgradnja akumulacije Bistra 2 ▪ neposredan, značajno negativan utjecaj na hidromorfološke elemente vodnih tijela uslijed crpljenja

vode za potrebe navodnjavanja ▪ uslijed narušavanja hidromorfološkog stanja i pregrađivanja vodotoka na kojem je zabilježena

prisutnost jedinki skupine Astacidae, moguć je potencijalno značajan i trajan utjecaj ▪ značajno negativan i neposredan utjecaj u vidu devastacije i trajnog gubitka (dijela) dvaju zaštićenih

arheoloških nalazišta – Gradci (Z-4420) i Čemernice (Z-2778) ukoliko se naiđe na nalazište o Izgradnja akumulacije/retencije Kovačica

▪ trajan i neposredan značajno negativan utjecaj na općekorisne funkcije šuma posebne namjene (Park šuma Jankovac), prenamjenom 8,78 ha (oko 2 %) njezine površine što dovodi do povećanja oštećenosti starih bukovih stabala na novonastalom rubu sastojine te povećanja opasnost od vjetroizvala

o Izgradnja hidotehničkih građevina Pištanac (R), Šumečica (A/R), Ninkovača (R), Kovačica (A/R), Trokut (R), Zlostop (R)

▪ trajan, neposredan i potencijalno značajno negativan utjecaj na faunu, osobito na zabilježene ugrožene vrste Barbus balcanicus (potočna mrena), Salmo trutta (potočna pastrva) i Astacus astacus (riječni rak)

o Izgradnja crpnih stanica CS1 Kaptol i CS2 Kaptol ▪ značajno negativan i neposredan utjecaj u vidu devastacije i trajnog gubitka (dijela) arheoloških

nalazišta Čemernice (Z-2778) i Gradci (Z-4420) ukoliko se naiđe na nalazište o Izgradnja sustava navodnjavanja

▪ posredan, značajno negativan utjecaj na fizikalno kemijske pokazatelje ekološkog stanja vodnih tijela: CSRN0281_001 Kaptolka i CSRN0177_001 Vrbova



▪ značajno negativan i neposredan utjecaj u vidu devastacije i trajnog gubitka (dijela) arheološkog nalazišta Čemernice (Z-2778) ukoliko se naiđe na nalazište.

Procjenom utjecaja uvjeta gradnje i načina korištenja prostora propisanih Odredbama za provedbu Plana, Studija je utvrdila sljedeće značajne utjecaje:

• Obzirom da su zone posjetiteljske infrastrukture planirane unutar iznimno vrijednih područja Parka za bioraznolikost i georaznolikost, moguća su trajna zauzimanja prirodnih staništa određenim infrastrukturnim sadržajem (npr. parkirališta). Kako bi se izbjegli trajni gubici prirodnih vrijednosti Parka, Studijom se predlaže planiranje određenih infrastrukturnih sadržaja neposredno uz postojeće prometnice na površinama koje su već izmijenjene ljudskim djelovanjem.

• Odredbama za provedbu Plana omogućena je izgradnja infrastrukturnih koridora koji nisu kartografski prikazani te oni mogu dovesti do značajne fragmentacije staništa, osobito šumskih, zatim do stradavanja i uznemiravanja divljih vrsta te do narušavanja krajobraznih vizura. Kako daljnji razvoj linijskih elementa vodoopskrbe i odvodnje, izvan građevinskih područja naselja, ne bi imali potencijalno negativan utjecaj na bioraznolikost te šumarstvo, Studijom se predlaže postavljanje istih unutar prometnih koridora.

8.3 Utjecaj klimatskih promjena na provedbu Plana

Procjena utjecaja klimatskih promjena na Plan napravljena je prema smjernicama Europske komisije „Non paper guidelines for project managers: making vulnerable investments climate resilient“.

Iz analize, prema kojoj je u obzir uzeta osjetljivost, ali i izloženost Plana klimatskim promjenama, zaključeno je da su pojedine kategorije sustava predviđenih Planom umjereno do visoko ranjive na klimatske promjene. Prometni sustav umjereno je ranjiv s obzirom na ekstremne temperature (žičara), nevremena, poplave, šumske požare i klizišta, a visoko ranjiv s obzirom na eroziju tla. Elektroenergetika je umjereno ranjiva s obzirom na povećanje ekstremnih temperatura, eroziju tla i klizišta, a visoko ranjiva na nevremena i šumske požare. Telekomunikacije su umjereno ranjive s obzirom na eroziju tla i klizišta, a visoko ranjive s obzirom na nevremena. Plinovod je visoko ranjiv s obzirom na eroziju tla i klizišta. Vodnogospodarski sustav je umjereno ranjiv s obzirom na povišenje ekstremnih temperatura, nevremena, poplave, eroziju tla i klizišta, a visoko ranjiv s obzirom na dostupnost vode u budućnosti. Rezultati analize pokazali su da je prilikom realizacije kategorija sustava predviđenih Panom potrebno provoditi mjere prilagodbe klimatskim promjenama kako bi se ranjivost kategorija sustava svela na najmanju moguću razinu.

9 Varijantna rješenja

Planom nisu predložena varijantna rješenja planiranih elemenata Vodnogospodarskog sustava. Međutim, zbog karakteristika prostora Parka, prepoznata je potreba za definiranjem varijantnih rješenja sa ciljem omogućavanja odabira onog rješenja koje će zadovoljiti prvotnu funkciju planiranih elemenata, a najmanje utjecati na ekosustav u vodotocima i oko njih. U daljnjem tekstu varijantna rješenja su obrađena kao dio prijedloga Odredbi u smislu odabira projektnih rješenja hidrotehničkih građevina kako bi se izbjegli značajni pojedinačni i kumulativni utjecaji na sastavnice i čimbenike u okolišu.

Regulacija vodotoka realizacijom akumulacija i/ili retencija može imati posljedice na vodni režim, staništa i vrste koje ga naseljavaju i to u vidu promjene uzdužne povezanosti, stanišnih uvjeta (brzina toka, sediment i dr.), dinamike vodotoka.

Naime, smanjena ili potpuno prekinuta povezanost vodotoka može dovesti do fragmentacije staništa, gubitka protoka gena, odnosno uzrokovati smanjenje populacije, dok zatvaranje pojedine dionice rijeke uzrokuje smanjenje brzine toka, akumuliranje sitnog sedimenta i promjenu režima kisika i temperature. Promjena stanišnih uvjeta se izravno odražava na faunu vodotoka, osobito riba i rakova. Međutim, postoji izvjesna razlika između akumulacija i retencija. U akumulaciji se voda zadržava tokom cijele godine dok se retencijama omogućava povratak vode u prirodne tokove i voda se zadržava samo tijekom perioda opasnosti od poplava. S obzirom da se akumulacije osim za zaštitu od poplava koriste i u druge svrhe poput navodnjavanja, onemogućava se povratak znatnog dijela vode u prirodna staništa.

Prema Stručnoj podlozi, na Papuku je nužno očuvati prirodne tokove bez narušavanja njihovog korita kao i okolnih staništa. Sve hidortehničke građevine se dijelom nalaze u zoni stroge zaštite jer su svi vodotoci na Papuku svrstani u predmetnu



zonu zbog svoje očuvanosti i vrijednosti za faunu područja. Uz navedeno, akumulacija/retencija Kovačica smještena je unutar Park šume Jankovac (zona stroge zaštite) na Jankovačkom potoku koji je jedan od najbolje očuvanih vodotoka unutar granica Parka te je omeđen najvećim cjelovitim kompleksom starih šuma Papuka.

Stoga se Studijom, na vodotocima gdje su Planom predviđene akumulacije i/ili retencije, predlaže sagledati rješenje kojim bi se, uz zadržavanje zaštitne uloge vodnih građevina, omogućilo najmanje narušavanje karakteristika toka i okolnih staništa. Sagledavanje svih rješenja odnosi se na realizaciju zaštitnih hidrotehničkih građevina u obliku pregrada izvan glavnog korita i iznad vodotoka, čime bi se vodni val usporio i smanjila njegova amplituda koja predstavlja opasnost naseljima za vrijeme bujičnih voda

10 Mjere zaštite okoliša

Mjere zaštite okoliša predložene su na temelju analize postojećeg stanja i analize mogućih utjecaja na sastavnice okoliša te čimbenika u okolišu uslijed realizacije predmetnog Plana, a obuhvaćaju prijedloge općih mjera zaštite okoliša (propisane u svrhu poboljšanja okolišnih uvjeta gradnje i načina korištenja prostora propisanih Odredbama za provedbu Plana) te mjera poboljšanja okoliša za rješavanje prepoznatih okolišnih problema. Mjere ublažavanja utjecaja Plana na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu propisuju se za umanjivanje potencijalnih negativnih utjecaja na okoliš pri realizaciji kategorija planiranih sustava u području Parka. Sve mjere zaštite okoliša ugrađene su Odredbe za provedbu Plana.

10.1 Opće mjere zaštite okoliša Sastavnica okoliša i čimbenici

u okolišu Mjera Odredba za provedbu iz

Plana

Bioraznolikost Površinske i podzemne vode

Unutar građevinskih područja naselja očuvati doprirodno stanje vodotoka (ne oblagati dno vodotoka i pokose već ostavljati prirodni supstrat, a gdje to nije moguće koristiti nevezani kameni nabačaj ili druga tehnička rješenja koja omogućuju vertikalnu komunikaciju vode s podzemljem i okolnim terenom), a betonirati gdje je nužno (prijelazi, mostovi).

5.2. Vodoopskrba i odvodnja Članak 65.

Bioraznolikost

Uređeni sportski tereni čija se površina intenzivno održava i gnoji (nogometni tereni i sl.) ne predstavljaju element parkovnog, pejzažnog ili zaštitnog zelenila.

10. Mjere za sprječavanje nepovoljnih utjecaja na prirodu i okoliš Članak 305.

Bioraznolikost Parkirališta za autobuse, osobne automobile, motocikle, bicikle i dr. planirati neposredno uz postojeće prometnice.

5.1 Prometna infrastruktura Članak 57.

Bioraznolikost

Linijsku prometnu infrastrukturu (edukativna šetnica, interne staze i dr.) u okviru ZPI Novo Zvečevo planirati na trasama postojeće prometne infrastrukture. Sve ostale sadržaje planirati uz prometnu infrastrukturu izvan travnjaka sirištare.

4.3. Uvjeti gradnje u zonama posjetiteljske infrastrukture Članak 35.

Bioraznolikost Šume i šumarstvo

Prilikom izgradnje linijske infrastrukture rubna stabla zaštiti tehničkim mjerama od oštećivanja, a nakon izgradnje izvršiti biološku sanaciju terena autohtonim vrstama drveća i bilja.


Bioraznolikost Šume i šumarstvo

Tlo

Linijske elemente vodoopskrbe i odvodnje, izvan građevinskih područja naselja, planirati unutar prometnih koridora.

5. Sustav javne i druge infrastrukture Članak 62.

Bioraznolikost Divljač i lovstvo

Nove trase dalekovoda, gdje je moguće, planirati podzemno unutar prometnih koridora, u suprotnom tehničko rješenje dalekovoda izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara i kolizije u skladu s najnovijim znanstvenim i stručnim smjernicama, preporukama i posebnim uvjetima zaštite okoliša i prirode te izbjegavati, osim ako iz tehničkih razloga nije moguće, površine namijenjene šumskim sjemenskim objektima i vrijednim cjelovitim šumskim ekosustavima.

5.3. Elektroopskrba Članak 68.



10.2 Mjere poboljšanja stanja okoliša

Sastavnica okoliša Okolišni problem Mjera Odredba za provedbu iz

Plana

Tlo i poljoprivredno zemljište

Narušavanje strukture tla primjenom agrokemikalija

u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji

Pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse. Poticati tradicijsku ekološku proizvodnju.



Onečišćenje voda hranjivim tvarima iz

poljoprivrede

U poljoprivrednoj proizvodnji poljoprivredna gospodarstva dužna su provoditi mjere propisane odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.


U II. zoni sanitarne zaštite zabranjuje se poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu.


U II. zoni sanitarne zaštite zabranjuje se stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.


Bioraznolikost

Hidrotehničke građevine na potocima Veličanka,

Dubočanka, Velika rijeka, Đedovica i Radlovac

Potrebno je evidentirati antropogene zapreke koje ribama onemogućavaju longitudinalno kretanje te ukloniti vodne stepenice i ostale prepreke tamo gdje je potrebno.

9. Mjere provedbe Plana Članak 303.

Sukcesija na travnjacima Dubočanka, Zvečevo, Poljanice, kod jezera

Orahovica – Ružica grad

Kontinuirano održavati travnjake. 9. Mjere provedbe Plana Članak 303.

Krajobrazne karakteristike

Narušavanje krajobraznih značajki

Provoditi istraživanja i kartiranja krajobraznih vrijednosti radi utvrđivanja karaktera krajobraza.


Zapuštena i/ili intenzivna poljoprivredna proizvodnja

Poljoprivredne površine pod sukcesijom, koje odgovaraju vinogradarskom prostornom kontekstu, privesti navedenoj kulturi te ih usmjeriti na tradicijski način obrade zemlje i uzgoja vinove loze (autohtone sorte).


Zapušteni pašnjaci/travnjaci

Postojeće sustave pašnjaka/travnjaka potrebno održavati je na tradicijski način (npr. ručna košnja).


Šume i šumarstvo Narušavanje stabilnosti i

vitalnosti šumskog ekosustava

Provoditi daljnja i kontinuirana istraživanja radi sprječavanja degradacijskih procesa šumskih sastojina te predlaganja mjera za biološku obnovu

10. Mjere za sprječavanje nepovoljnih utjecaja na



šuma sukladno Zakonu o šumama što je potrebno predložiti i potvrditi u postupku donošenja šumskogospodarskih planova i Programa zaštite, njege i obnove šuma.

prirodu i okoliš Članak 305.

10.3 Mjere ublažavanja utjecaja Plana na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu

Sastavnica okoliša

Elementi i aktivnosti sustava planiranih

Planom Utjecaj Mjera

Odredba za provedbu iz

Plana

Kvaliteta zraka i klimatske značajke

Svi sustavi predviđeni Planom

Ranjivost planiranih kategorija sustava na klimatske promjene

Prema smjernicama dokumenta Priručnik za izradu akcijskih planova za prilagodbu klimatskim promjenama u nacionalnim parkovima i parkovima prirode Republike Hrvatske izraditi Akcijski plan za prilagodbu klimatskim promjenama Parka prirode Papuk.



Izgradnja akumulacije/retencije

Narušavanje hidromorfološkog elementa (indeksa

korištenja) vodnog tijela CSRN0281_001

Na vodnom tijelu CSRN0281_001 za planiranu akumulaciju Bistra 2 daljnju fazu razvoja projekta temeljiti na obavljenom biološkom i hidromorfološkom monitoringu.


Prilikom planiranja i izgradnje akumulacije Bistra 2 poštivati zabrane i mjere zaštite važeće zakonske regulative vezane uz vode.


Narušavanje hidromorfoloških

elemenata vodnih tijela

U daljnjim fazama razrade projekata hidrotehničkih građevina osigurati nenarušavanje hidromorfoloških elementa vodnog tijela, u skladu s Uredbom o standardu kakvoće voda i Zakonom o vodama, što je potrebno potvrditi odgovarajućim analizama.


Bioraznolikost Šume i

šumarstvo


Gubitak površina vrijednih šumskih

sastojina te fragmentacija vodotoka i

stvaranje nepovoljnih uvjeta u njima

Akumulacije/retencije Kovačica i Šumečica te retencije Ninkovača, Hercegovac, Pištanac, Trokut i Zlostop planirati kao zaštitne vodne građevine na najmanjoj funkcionalnoj razini uz omogućavanje kontinuiranog protoka i adekvatne povezanosti vodotoka koji će zadovoljiti specifične ekološke potrebe ugroženih divljih vrsta te u cilju iskoristivosti proizvodne funkcije izgubljene vrijedne šumske sastojine i njene sveobuhvatne zaštite potrebno je uskladiti dinamiku predmetnih izgradnja i planiranu sječu stabala.

5.2. Vodoopskrba i odvodnja Članak 66. Članak 67.



Sastavnica okoliša

Elementi i aktivnosti sustava planiranih

Planom Utjecaj Mjera

Odredba za provedbu iz

Plana

Akumulaciju Bistra 2, planirati uz očuvanje ekološki prihvatljivog protoka te ukoliko je tehnički moguće izvan glavnog toka potoka Bistra.


Krajobrazne karakteristike

Izgradnja obilaznice u naselju Velika

(proširenje postojeće ceste)

Aktivnost koje generiraju značajno negativan

utjecaj na krajobrazne karakteristike

Planiranu prometnicu potrebno je uklopiti u krajobraz projektnim rješenjem uređenja i sanacije.

5.1. Prometna infrastruktura Članak 53.

Svi sustavi predviđeni Planom

Aktivnosti koje generiraju umjereno negativan utjecaj na

krajobrazne karakteristike koje

dovode do djelomičnog gubitka krajobraznih

elemenata

Aktivnosti prilagoditi postojećem krajobrazu uz poštivanje prirodnih, kulturnih i vizualno-doživljajnih vrijednosti na način da novi antropogeni elementi ne narušavaju krajobrazne karakteristike područja.


Šume i šumarstvo



Moguće značajno narušavanje

karakteristika zaštitne šume; povećanje

opasnosti od erozije na prometnici

Izgradnju obilaznice u naselju Velika (proširenje postojeće ceste) projektirati na način da se ne narušavaju karakteristike zaštitne šume.

5.1 Prometna infrastruktura Članak 53.

Formiranje koridora dalekovoda 10(20)

kV - vod Dubočanka - Jezerce - Tisica -

Dubočanka – Velika

Prenamjena i fragmentacija šuma; smanjenje vitalnosti stabala na novom

šumskom rubu

Izgradnju koridora za dalekovod 10(20) kV - vod Dubočanka - Jezerce - Tisica - Dubočanka – Velika projektirati na način da se ne ugrozi stabilnost šumske sastojine.

5.3. Elektroopskrba Članak 68.

Kulturno-povijesna baština


Devastacija i gubitak (dijela) zaštićenih

arheoloških nalazišta Čemernice i Gradci

uslijed gradnje akumulacije Bistra 2

Točnu lokaciju i obuhvat akumulacije Bistra 2 potrebno je odrediti na način da se ne zadire u obuhvat zaštićenih i evidentiranih arheoloških nalazišta.

5.2 Vodoopskrba i odvodnja Članak 66.



Devastacija i gubitak dijela evidentiranog

arheološkog nalazišta kod zgrade HEP-a

uslijed gradnje obilaznice u Velikoj

(proširenja postojeće ceste)

Prije početka gradnje obilaznice u naselju Velika provesti arheološka istraživanja s detaljnim dokumentiranjem i valorizacijom ovog lokaliteta u cilju utvrđivanja njegove vrijednosti, sadržaja, stanja i obuhvata te propisivanja smjernica zaštite.

7.2. Mjere zaštite kulturnih dobara; Mjere zaštite arheoloških nalazišta i zona Članak 97.

Izgradnja crpnih stanica

Devastacija i gubitak (dijela) zaštićenih

arheoloških nalazišta Čemernice i Gradci

uslijed gradnje vodnogospodarskih

građevina

Prilikom određivanja točne lokacije i obuhvata crpnih stanica CS1 Kaptol i CS2 Kaptol nužno je provesti arheološko rekognosciranje arheoloških nalazišta.

7.2. Mjere zaštite kulturnih dobara Članak 97.

Gradnju sustava za navodnjavanje Kaptol izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog tijela kako bi se izbjegla devastacija spomenutih arheoloških nalazišta.

7.2. Mjere zaštite kulturnih dobara Članak 97.



11 Praćenje stanja okoliša

Sukladno članku 26 Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, program praćenja stanja okoliša u odnosu na provedbu plana, uključujući i praćenje stanja ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže ako se u sklopu strateške procjene provodi glavna ocjena prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekološku mrežu, sastavni je dio strategije, plana odnosno programa.

Plan sadrži Odredbe za provedbu, odnosno osnovne uvjete korištenja, namjene, smještaja i uređenja javnih i drugih površina, prometne, ulične i komunalne infrastrukturne mreže te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora. Uvjeti i mjere koji se trebaju poštivati prilikom provedbe Plana uključuju uvjete uređenja javnih zelenih površina, uvjete i način gradnje, mjere prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti, mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš i postupanje s otpadom (uključujući područja ekološke mreže) te druge uvjete i mjere za provedbu Plana.

Studija propisuje dodatne mjere zaštite, odnosno uvjete za provedbu Plana i oni se unose u navedena poglavlja. Uvjeti i mjere u prostornim planovima definirani su kao obveze koje budući provoditelji zahvata moraju poštivati.

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021., uz konzultacije s Požeško-slavonskom županijom, potrebno je napraviti analizu gdje je potrebno uspostaviti istraživački monitoring:

• na svim vodnim tijelima na kojima je utvrđeno prekoračenje standarda kakvoće okoliša, kako bi se utvrdio razlog (veza: pokretač – opterećenje – utjecaj – stanje)

• na svim vodnim tijelima za koja je ustanovljeno da u određenim slučajevima dolazi do redovitog prekoračenja dopuštenih koncentracija onečišćujućih tvari, odnosno gdje dolazi do povremenog prekoračenja maksimalnih dopuštenih koncentracija standarda kakvoće okoliša, treba provesti i dodatnu kontrolu emisije otpadnih voda.

Praćenje stanja okoliša propisat će se za svaku aktivnost i element u prostoru i to na razini procjene utjecaja zahvata na okoliš/ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu definirajući:

• indikatore praćenja stanja okoliša te način njihovog praćenja

• subjekt nadležan za praćenje stanja, i

• vremenski okvir praćenja stanja okoliša.

12 Zaključci Studije

Cilj strateške procjene utjecaja na okoliš bio je usuglasiti utjecaje nastale provedbom kategorija sustava planiranih Planom (Prometni sustav, Elektroenergetika, Telekomunikacijska mreža, Plinoopskrba te Vodnogospodarski sustav), uvjeta gradnje, načina korištenja prostora i mjera propisanih Odredbama za provedbu Plana, a koji se odnose na način provedbe pojedine kategorije planiranih sustava te planiranih djelatnosti, aktivnosti i sadržaja na površinama za razvoj i uređenje naselja kao i površinama za razvoj i uređenje prostora izvan naselja različite namjene, a koji se trebaju poštivati prilikom provedbe Plana, sa zahtjevima okoliša i prirode odnosno postavljenim strateškim ciljevima zaštite okoliša.

U svrhu sprječavanja štete po okoliš i prirodu te poštivanja načela zaštite prirode i okoliša, a u okviru svojih zakonskih mogućnosti, Studijom strateške procjene utjecaja Plana na okoliš su propisani prijedlozi mjera zaštite okoliša. Propisane mjere zaštite okoliša ugrađene su u Odredbe za provedbu Plana kako bi realizacija Plana bila okolišno prihvatljiva, a posebno aktivnosti i elementi kategorija sustava planiranih Planom koje generiraju značajno negativne utjecaje.

Sukladno svemu navedenom, može se zaključiti da ukoliko se propisane mjere zaštite okoliša budu poštivale te propisani prijedlozi praćenja provodili, provedba Plana se može smatrati usuglašenom s načelima zaštite prirode i okoliša odnosno postavljeni strateški ciljevi zaštite okoliša mogu se smatrati ostvarenim.



13 Zaključak o utjecaju Plana na ekološku mrežu

Analizom mogućih utjecaja planiranih sustava Plana na područja ekološke mreže (HR1000040 Papuk, HR2000580 Papuk, HR2001329 Potoci oko Papuka, HR2001305 Zvečevo) ustanovljeno je da bi provedbom Plana moglo doći do generiranja značajno negativnih utjecaja i to uslijed realizacije elemenata koji se odnose na građevinska područja naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja (zona posjetiteljske infrastrukture) – ZPI i vodne površine.

Glavnom ocjenom su propisane mjere ublažavanja kako bi se izbjegli mogući značajno utjecaji na cjelovitost područja ekološke mreže Parka te se, uz njihovu implementaciju u Plan, generiranje značajno negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ne očekuje.

Propisane mjere ublažavanja negativnih utjecaja planiranih aktivnosti na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ugrađene su u Odredbe za provedbu Plana kako bi realizacija Plana bila prihvatljiva za područja ekološke mreže, a posebno aktivnosti i elementi kategorija sustava planiranih Planom koje generiraju značajno negativne utjecaje.

Sljedeća tablica prikazuje način na koji su mjere ublažavanja negativnih utjecaja propisane Glavnom ocjenom ugrađene u Odredbe za provedbu Plana:

Mjera Odredba za provedbu iz Plana

Unutar građevinskih područja naselja očuvati doprirodno stanje vodotoka, a tamo gdje je nužno regulirati vodotok koristiti prirodne materijale, osim gdje uvjeti stabilnosti i sigurnosti iziskuju betoniranje (mostovi, prijelazi).

5.2. Vodoopskrba i odvodnja, Uređenje vodotoka i voda Članak 65., stavak 3.

Sadržaje u okviru ZPI Novo Zvečevo planirati izvan područja ekološke mreže HR2001305 Zvečevo.

4.3. Uvjeti gradnje u zonama posjetiteljske infrastrukture Članak 35., stavak 2.

Sadržaje u prostoru u ZPI Arheološki park Kaptol-Gradci planirati izvan zone zaštitnih šuma, definiranih stručnom podlogom, a prema projektima i posebnim propisima sukladno uvjetima zaštite prirode.

4.3. Uvjeti gradnje u zonama posjetiteljske infrastrukture Članak 44., stavak 3.

Prilikom definiranja smještaja pojedinih aktivnosti unutar ZPI-a voditi računa da predviđene aktivnosti ne narušavaju prirodne karakteristike vodotoka te omogućavaju specifične potrebe zastupljenih ciljnih vrsta riba.

5.2. Vodoopskrba i odvodnja, Uređenje vodotoka i voda Članak 65., stavak 1.

Na vodotocima gdje su planirane retencije Ninkovača, Hercegovac, Pištanac, Trokut, Zlostop te akumulacije/retencije Kovačica i Šumečica u daljnjim fazama razvoja definirati kao zaštitne hidrotehničke građevine na najmanjoj funkcionalnoj razini uz omogućavanje kontinuiranog protoka i adekvatne povezanosti vodotoka koji će zadovoljiti specifične ekološke potrebe ciljnih vrsta.

5.2. Vodoopskrba i odvodnja, Akumulacije i retencije Članak 66., stavak 2.

strateška studija utjecaja na okoliš prostornog plana ... · kategorijama park šume, posebnog...

Documents