strateŠki plan muzeja hrvatskog zagorja za … muzeju/strateski-prosinac-2012.pdfza strateško...

STRATEŠKI PLAN MUZEJA HRVATSKOG ZAGORJA ZA RAZDOBLJE 2012‐2015

Gornja Stubica, dopunjena verzija,

prosinac 2012.

1

Sadržaj:

1. Priprema planiranja ‐ Uvod ‐ Razrada postupka planiranja

2. Opći podaci, definiranje vizije, misije i vrijednosti ‐ Opći podaci o ustanovi ‐ Uvodno o kulturnoj ustanovi ‐ Organizacijska struktura ustanove ‐ Vizija kulturne ustanove ‐ Misija kulturne ustanove ‐ Vrijednosti kulturne ustanove ‐ Financijski pokazatelji uspješnosti (evaluacija rezultata za 2010. i 2011.)

3. Analiza stanja/okruženja ‐ SWOT analiza ‐ PEST analiza ‐ Analiza unutrašnjeg ustroja ‐ Analiza dionika ‐ Analiza budućih trendova i mogućnosti razvoja

4. Glavni ciljevi Strateškog plana 5. Posebni ciljevi 6. Načini ostvarenja i aktivnosti 7. Pokazatelji uspješnosti 8. Evaluacija i praćenje implementacije plana

Napomena: Navođenje imenica s rodnom oznakom u Strateškom planu Muzeja Hrvatskog zagorja (skraćeno MHZ‐a) ne može se niti u kojem smislu tumačiti kao osnova za spolnu/rodnu diskriminaciju ili privilegiranje.

2

1. Priprema planiranja Uvod

Za strateško planiranje Muzeja Hrvatskog zagorja odgovorna je ravnateljica muzeja u suradnji s voditeljima pripadajućih muzeja u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja. Vremensko razdoblje predviđeno za provedbu strateškog plana predviđeno je u periodu od 2012. godine do 2015. godine. Opće i specifične ciljeve će Muzeji provesti slijedeći svoju viziju, misiju i ključne vrijednosti, provodeći analizu unutarnjeg i vanjskog poslovnog okruženja, analizu tržišta, te planiranjem mjera i aktivnosti i načina za njihovu realizaciju. U završnoj fazi analizom pokazatelja uspješnosti i praćenjem indikatora provesti će se evaluacija uspješnosti plana. Strateški plan definira ono što se želi postići te kako će se sredstva i organizacija poslovanja usmjeriti na postizanje zadanog cilja i razlikuje se od druge vrste planiranja kao što je operativno ili kratkoročno planiranje koje je uže i preciznije u definiranju aktivnosti dok strateško planiranje donosi šire postavljenu perspektivu. Za buduće uspjehe ili neuspjehe svakog plana ključna su tri elementa – misjja, dakle ono što se želi postići, sposobnosti ustanove da implementira aktivnosti i vanjski čimbenici koji utječu na rad. Ukoliko sva tri elementa ne djeluju zajednički plan je teško provediv.

Muzeji Hrvatskog zagorja u pripremi planiranja koristili su međunarodna iskustva specifično namjenjena neprofitnim muzejskim ustanovama a kao referentni primjer koristili su Strateški plan Ministarstva kulture objavljen na web stranicama.

Razrada postupka planiranja

Za potrebe izrade strateškog plana ravnateljica je razradila postupak planiranja koji je priložen kao zaseban prilog. Također je bila imenovana radna grupa koja je obavila sve potrebne poslove i analize za izradu strateškog plana. Za dijelove Strateškog plana koji se odnose na FMC procese i implementaciju istih sukladno važećim propisima Muzeji su koristili usluge vanjskih suradnika.

3

PLANIRANJE POSTUPKA ZA IZMJENU I DOPUNU STRATEŠKOG PLANA MUZEJA HRVATSKOG

ZAGORJA UVOD Muzeji Hrvatskog zagorja su izradili Strateški plan izrađen za razdoblje 2010. – 2014. Svrha Strateškog plana 2012‐2015 je napraviti analizu postojećeg Strateškog plana i unijeti dopune usklađene s novim Strateškim planom Ministarstva kulture. U planiranje vezano uz Strateški plan uključena je Uprava Muzeja (ravnateljica, tajnik i voditelj računovodstveno‐financijske službe) te voditelji ustrojbenih jedinica koji čine Stručno vijeće MHZ‐a. Za izradu prijedloga dopuna sukladno novom obrascu imenuje se radna skupina. Po izradi prijedloga isti će se uputiti Stručnom i Upravnom vijeću na mišljenje. Po dobivenom pozitivnom mišljenju Strateški plan se prilaže uz prijavu programa MHZ‐a koji se sukladno zahtjevu Ministarstva kulture mora poslati zajedno s prijavnicama. FAZE PLANIRANJA Planiranje i izrada izmjena i dopuna odvija se u slijedećim fazama i vremenskim rokovima:

1. Pregled postojećeg Strateškog plana MHZ‐a i uočavanje potreba za dopunama i izmjenama ‐ svibanj 2012. g.

2. Imenovanje Radne skupine koja će raditi na pripremi dopuna i izmjena – lipanj 2012. 3. Izvještaj o novim prijedlozima i dopunama – srpanj 2012. 4. Angažiranje vanjskih suradnika za izradu analiza (po potrebi) – kolovoz 2012. 5. Usvajanje novih izmjena i dopuna na Stručnom i Upravnom vijeću – 30. kolovoz 2012.

Definiranje zajedničkih procedure U početnoj fazi Stručno vijeće i Uprava su zamoljeni dati primjedbe na postojeći Strateški plan. U početnoj fazi konzultira se šira baza stručnih djelatnika i tema se prezentira na proširenom Stručnom vijeću Muzeja. Po primljenim povratnim informacijama definiraju se ključna područja na koja strategija u slijedećem razdoblju usmjerava pozornost. U drugoj fazi nakon prikupljenih povratnih informacija od stručnih djelatnika imenuje se radna skupina koja ima slijedeće zadatke:

1. Procijeniti učinkovitost prethodnog plana i sugerirati novi pristup po potrebi 2. Provesti proces planiranja 3. Sagledati nužnost angažiranja vanjskih konzultanata i zatim preuzeti vođenje njihovog

rada 4. Pripremiti novi plan na usvajanje

S ciljem učinkovitog ispunjenja zadataka radna skupina će redovito izvještavati o svom radu i organizirati svu potrebnu logistiku za implementaciju procesa u predviđenim rokovima.

4

Za potrebe izrade novog plana prikuplja se potrebna dokumentacija, rade potrebne analize i prikupljaju ostale informacije. Koriste se svi prihvatljivi dijelovi postojećeg Strateškog plana i integriraju s novim prijedlozima. U trećoj fazi, nakon što su prikupljeni svi potrebni podatci i napravljene potrebne analize, radna skupina predlože izmjene i dopune. Izmjene i dopune prezentiraju se na slijedeći način:

1. Zaposlenicima MHZ‐a u svim ustrojbenim jedinicama putem njihovih voditelja. 2. Odabranim vanjskim suradnicima angažiranim na izradi dijelova Strateškog plana.

Po završetku izrade plana isti će biti poslan nadležnom tijelu Ministarstva kulture i objavljen na web stranicama Muzeja Hrvatskog zagorja. Na taj način će biti dostupan dionicima iz lokalne zajednice, iz sustava korisnika i iz sektora stručnjaka. SASTAV RADNE GRUPE 1.1 Radna grupa sastoji se od tri osobe: ‐ Ravnateljica Muzeja koja je ujedno i Predsjednica radne grupe ‐ Predsjednica Stručnog vijeća MHZ‐a, članica ‐ Voditelj/ica ustrojbene jedinice GAA, član Svu potrebnu podršku radnoj grupi pružiti će službe MHZ‐a. 1.2 Imenovanje Radnu grupu je imenovala ravnateljica na Stručnom vijeću MHZ‐a. ZADATAK Zadatak Radne grupe bila je analiza postojećeg Strateškog plana i donošenje prijedloga izmjena za novi Strateški plan MHZ‐a. Svaka predložena izmjena i dopuna obrazlože se i provjerava se njezina usklađenost sa strateškim dokumentima Ministarstva kulture i ostalih tijela državne uprave, te razvojnim smjernicama regije. DJELOVANJE 3.1 Predstavljanje Radnu grupu predstavlja predsjednica/ ravnateljica koja komunicira napredak u radu grupe. 3.2 Tajnik

5

Tajnik MHZ‐a osigurava potrebnu administrativnu podršku Radnoj grupi. 3.3 Način rada i sastanci Radna grupa redovito komunicira putem e‐maila, na sastancima i dostavlja prijedloge u pisanom obliku. Sastanci su se održavali najmanje jednom mjesečno. 3.4 Usvajanje Radna grupa raspravlja o novim prijedlozima isključivo kada su dostavljeni u pisanom obliku i u skladu s zadatkom. Novi prijedlozi usvajaju se većinom glasova. Usvojeni prijedlozi moraju biti u skladu s važećim propisima koji se odnose na djelatnosti i rad muzeja. Dijelovi Strateškog plana za koje nisu pristigli nikakvi prijedlozi za izmjenu ostaju nepromijenjeni. Radna grupa dostavlja Strateški plan na mišljenje Stručnom vijeću i zatim na usvajanje Upravnom vijeću. Sukladno planu i zaključku Stručnoga vijeća o potrebi dopune Strateškog plana prema objavljenom Obrascu od strane Ministarstva kulture, ravnateljica je donijela odluku o formiranju Radne grupe koja će raditi na pripremi izmjena i dopuna Strateškog plana. Zaključeno je da radna grupa mora biti operativna i fleksibilno primijeniti upute sukladno mogućnostima ustanove. Pored ravnateljice G. Horjan, koja je već izradila i prezentirala Stručnom vijeću dio Strateškog plana, radnu grupu činila su još dva člana:

1. Vlatka Filipčić Maligec 2. Božidar Pejković

Radna grupa podnijela je izvješće o radu Stručnom i Upravnom vijeću prije usvajanja Strateškog plana. Stručno vijeće MHZ‐a je priijedlog plana pregledalo i sugeriralo manje izmjene koje su usvojene. Upravno vijeće Muzeja Hrvatskog zagorja usvojilo je predloženi Strateški plan MHZ‐a.

6

Opći podaci o ustanovi

Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD‐u

Rješenje trgovačkog suda

Podaci za upis u glavnu knjigu sudskog registra

Prilog uz rješenje podataka za upis u glavnu knjigu sudskog registra

13

Uvodno o kulturnoj ustanovi Muzeji Hrvatskog zagorja su muzejska ustanova ustrojena od pet ustrojbenih jedinica.

Ustanova je osnovana 1992. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske kako bi objedinila dva muzeja kojima je osnivač bila Republika Hrvatska ( Muzej seljačkih buna i Muzej „Staro selo“ Kumrovec ‐ izdvojen iz javnog poduzeća), jednu galerijsku ustanovu Galeriju Antuna Augustinčića koja je također bila financirana iz državnog proračuna s dva lokalna postava u Velikom Taboru i Krapini koja nisu imala status nacionalnog muzeja već su bila u sastavu lokalnih pučkih učilišta.

Dobrom organizacijom poslovanja i razrađenim strateškim pristupom Muzeji Hrvatskog zagorja uspjeli su i druge dvije jedinici podići na kvalitetnu nacionalnu razinu zahvaljujući velikim investicijskim ulaganjima. Danas su Muzeji treći po posjećenosti u Republici Hrvatskoj i jedni od pionira u korištenju europskih fondova u muzejskoj djelatnosti.

Buduće korištenje strukturnih i kohezijskih fonodva biti će moguće zahavlajujući podršci iz državnog proračuna čime se osigurava ravnomjeran razvoj na nacionalnoj razini u području kulture budući da su Muzeji jedina nacionalna ustanova u Krapinsko‐zagorskoj županiji.

Danas u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja djeluje pet ustrojenih specijaliziranih muzeja:

1. Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica, 2. Muzej "Staro selo", Kumrovec, 3. Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec, 4. Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina i 5. Dvor Veliki Tabor, Desinić.

Muzeji Hrvatskog zagorja muzejska su ustanova koja djeluje u području kulture i registrirana je za obavljanje muzejske djelatnosti. Osnivač muzeja je Republika Hrvatska, a nadzor nad radom provodi Ministarstvo kulture RH. Uvjete i načine obavljanja muzejske djelatnosti uređuje Zakon o ustanovama i Zakon o muzejima. Posebni pravilnici propisuju standarde i uvjete za pojedine poslove i pitanja iz muzejske djelatnosti.

Velik broj nekretnina u kojima se odvija muzejska djelatnost Muzeja Hrvatskog

zagorja su spomenici kulture najviše kategorije te su Muzeji dužni poslovati u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ostalim podzakonskim aktima koji se odnose na različite vrste baštine u Muzejima Hrvatskog zagorja (nematerijalnu baštinu, arheološku baštinu, nepokretna i pokretna kulturna dobra isl.)

Republika Hrvatska potpisnica je međunarodnih konvencija i ugovora koje uključuju

zaštitu i promicanje raznolikih oblika baštine koji su obvezni provoditi i Muzeji Hrvatskog zagorja. Naročito se ističe Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, Konvencija o mjerama zabrane sprečavanju nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosu vlasništva kulturnih dobara, Okvirna konvencija Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baština za društvo, Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i Protokol u vezi sa zabranom izvoza kulturnih dobara s okupiranih teritorija, Konvencija Vijeća Europe o zaštiti arhitektonskog blaga Europe i Konvencija o međunarodnim izložbama.

14

Djelatnost Muzeja Muzeji obavljaju muzejsku djelatnost sukladno odredbama Zakona o muzejima i

drugih propisa, a poglavito slijedeće poslove: ‐ sustavno pribavljanje, čuvanje, održavanje, te stručno i znanstveno

proučavanje, obrađivanje, publiciranje i prezentiranje muzejske građe o povijesti i kulturi Hrvatskog zagorja kao dijelu nacionalne kulturne baštine.

‐ pronalaženje, zaštita, čuvanje, prikupljanje i prezentiranje materijalne i nematerijalne etnografske baštine Hrvatskoga zagorja, te stručno i znanstveno obrađivanje seoske kulture i ruralne cjeline zagorskoga sela te građe vezane uz J. B. Tita kao jedne od najznačajnijih političkih osoba 20. stoljeća.

‐ pribavljane, čuvanje, stručno i znanstveno obrađivanje, te prezentiranje muzejske građe vezane uz seljačke bune i društvene odnose u razdoblju feudalizma, te sagledavanje općih ljudskih vrijednosti kroz borbu za temeljna ljudska prava u nacionlanim i međunarodnim okvirima kao preduvjete nastanka demokratski uređenog društva.

‐ pribavljanje, čuvanje, stručno i znanstveno obrađivanje te prezentiranje djela Antuna Augustinčića i skulpture općenito,

‐ zaštita, čuvanje, prezentiranje utvrđenog grada Velikog Tabora, te s tim u svezi stručno izučavanje i prezentiranje utvrđenih gradova sjeverozapadne Hrvatske, arheoloških lokaliteta i gradina, povijesti te materijalne i nematerijalne kulturne baštine Hrvatskoga zagorja.

‐ zaštita nalazišta Hušnjakovo u Krapini i upravljanje Muzejom krapinskih neandertalaca te prikupljanje, čuvanje, istraživanje i prezentiranje prapovijesne baštine, osobito paleontološko – geološke građe Hrvatskoga zagorja, te praćenje tematike vezane uz evoluciju čovjeka.

Obzirom da je kultura i kulturna baština, dakle područje kojem pripada i muzejska

djelatnost, jedan od prioriteta međunarodne suradnje među zemljama članicama Europske Unije i zemljama koje pristupaju poput Hrvatske, Muzeji su obvezni u djelatnosti slijediti prioritete koji dokumenti Unije potiču kao što su mobilnost kulturnih djelatnika i umjetnika te sudjelovanje u zajedničkim programima i projektima.

Muzeji su obvezni poslovati u skladu s važećim zakonskim propisima i ostalim

podzakonskim aktima.

15

Organizacijska struktura ustanove

Shema ustroja

Muzeji Hrvatskog zagorja

Ravnateljica

Muzej seljačkih buna, Gornja

Stubica

Muzej „Staro selo“,

Kumrovec

Galerija Antuna Augustinčića,

Klanjec

Muzej krapinskih neandertalaca,

Krapina

Dvor Veliki Tabor, Desinić

Voditeljica

Stručni djelatnici i pomoćno osoblje

Voditeljice Voditelj Voditeljica Voditeljica





Služba za marketing i odnose s javnošću

Služba za kadrovske,

pravne i opće poslove

Služba za računovodstvo

financijske poslove

Uprava

Pismohrana

Tajnik Voditeljica marketinga

Knjigovođa

Financijski referent

Voditelj službe

16

Djelovanje i rad Muzeja uključuje više funkcija koje se međusobno mogu grupirati u tri osnovne kategorije: upravljanje zbirkama, komunikacija i programska djelatnost te administracija i upravljanje te je to bilo i polazište za definiranje ciljeva strateškog plana.

Definiranje vizije, misije i vrijednosti

Obzirom na tražene nadopune Stručni i Upravno vijeće Muzeja donijelo je odluku da se zadrže ranije formulacije vizije i misije koje su dobile suglasnost osnivača i pokazale se uspješnima u implementaciji.

Vizija kulturne ustanove

« Muzeji Hrvatskog zagorja kao viziju imaju demokratski uređeno društvo u kome će muzeji kontinuirano doprinositi međusobnom razumijevanju i razvoju putem odgovornog korištenja prirodne i kulturne baštine. Odgovornost muzeja u suvremenom društvu proteže se na širu zajednicu, nacionalno i internacionalno okruženje, posebno u rješavanju globalnih pitanja i problema koji postaju i lokalno relevantni.»

Misija ili poslanje

« Poslanje Muzeja Hrvatskog zagorja jest razvoj svih segmenata muzejske djelatnosti na dobrobit društva i okruženja u kome djeluje. Oslanjajući se na ICOM‐ovu definiciju muzeja, brigom za kulturnu i prirodnu baštinu Hrvatskoga zagorja Muzeji osiguravaju razmjenu informacija i protok znanja neophodan za razumijevanje čovjeka i društva. Kompleksan ustroj muzeja omogućuje međusobnu razmjenu iskustva, vještina, znanja i ideja i putem tog učenja kroz zajedništvo potiče se regionalni, nacionalni i internacionalni održivi razvoj. Isticanjem ključnih vrijednosti i strateških ciljeva, sukladno karakteru svojih zbirki, Muzeji ostvaruju opću viziju i poslanje realizacijom svojih godišnjih i višegodišnjih planova rada.»

ZBIRKE

UPRAVLJANJE

KOMUNIKACIJA

17

Vrijednosti kulturne ustanove

Poslovanje Muzeja odvija se u ustrojbenim jedinicama MHZ‐a od kojih je svaka specijalni muzej sa specifičnim obilježjima, ali zajednički definiranom općom politikom i strategijom poslovanja. Programski zadaci oblikuju se unutar svake od jedinica i u zajedno osmišljenim programima. Osnovna ključna vrijednost je zaštita kulturne i prrodne baštine o kojoj Muzeji skrbe na učinkovit i održiv način.

Kako bi upravljanje bilo što učinkovitije plan podrazumijeva jačanje odgovornosti u

poslovanju u svakom segmentu rada Muzeja. Podrazumijeva se aktivnije sudjelovanje što većeg broja stručnog osoblja i svih ostalih zaposlenih u realizaciji programa koje provodi ustanova što je sukladno s novom zakonskom regulativom. Jedna od ključnih vrijednosti je cjeloživotno učenje pa se planira nastavljanje stjecanja novih znanja zaposlenika koja im pomažu u radu i promicanje novih.

Važna ključna vrijednost je doprinos kulturnom i gospodarskom razvoju Hrvatske.

Sukladno tome Muzeji Hrvatskog zagorja Muzeji promiču vrijednost timskoga rada te se planira kontinuirano uključivanje pojedinaca u timova za pripremu projekata i realizaciju programa koji povezuju MHZ‐a s ostalim interesnim grupama važnim za rad u sektoru.

Muzeji kontinuirano rade na poboljšanju muzejske djelatnosti, kao i za dobrobit

društva i okruženja u kome djeluju. Kompleksan ustroj muzeja omogućuje međusobnu razmjenu iskustva, vještina, znanja i ideja u području materijalne i nematerijalne baštine i u povezivanju s drugim sektorima. Isticanjem ključnih vrijednosti i strateških ciljeva, te sukladno karakteru svojih zbirki, Muzeji ostvaruju opću viziju i poslanje realizacijom svojih godišnjih i višegodišnjih planova rada.

KLJUČNE VRIJEDNOSTI: Muzeji su usmjereni na podizanje kvalitete života stanovnika na području u kome

djeluju i privlačenje posjetitelja te na profesionalno povezivanje i umrežavanje s bliskim sektorima.

Muzeji promiču:

Etički pristup u postupcima nabave, interpretacije i komunikacije muzejske građe

Kolegijalnost i zajednički rad na općem dobru u području kulture i baštine

Poticanje kreativnosti i inovativnosti, interkulturalnog dijaloga i kulturne raznolikosti

U javnosti potiču svijest o vrijednosti nacionalne baštine o kojoj skrbe i osjećaj odgovornosti za kulturnu i prirodnu baštinu

Razvijaju multidisciplinarnu suradnju s ostalim dionicima u sektoru U svome radu Muzeji primjenjuju propisane standarde i dobre prakse u struci.

Organizacija poslovanja se odvija u skladu s razvojem nacionalne politike čijem će oblikovanju Muzeji nastojati doprinositi svojim prijedlozima.

18

Muzej doprinosi i svojim poslovanjem potiče:

Nesebično čuvanje, stvaranje i komuniciranje kulturnog i prirodnog naslijeđa u široj i užoj zajednici na inventivan i kreativan način,

Razvoj profesije i poboljšanje struke, razmjene znanja i međusobne suradnje,

Podizanje obrazovne razine zajednice, čuvanje i širenje posebnih vještina u užoj i široj zajednici koja je sagledana kao integralni dio povećanja sposobnosti stanovništva posebnim programima Muzeja,

Pridonošenje održivom razvoju u skladu s društvenim i kulturnim potrebama povezivanjem Muzeja sa ostalim sektorima,

Aktivno sudjelovanje u raspravama o umjetnosti, kulturi i baštini, a posebno o radu muzeja i muzejskih stručnjaka,

Poticanje institucionalne i vaninstitucionalne suradnje, te međunarodne suradnje. Muzeji rade na senzibiliziranju javnosti za očuvanjem kulturne baštine, a posebno nematerijalne baštine. Muzeji aktivno doprinose razvoju Republike Hrvatske, s naglaskom na gospodarsko korištenje baštine, kao i na održivi razvoj koji podrazumijeva kulturu kao dinamični pokretač gospodarstva koji istovremeno ne narušava prirodni, društveni i kulturni identitet zemlje i regije u kojoj muzeji posluju.

Muzeji su i važan element turističke ponude Republike Hrvatske, budući da je bogatstvo kulturne i prirodne baštine jedan o glavnih razloga dolaska turista na određene destinacije. Sukladno tome Muzeji razvijaju zajedničke programe i projekte s turističkim sektorom vezano na nacionalne strateške dokumente, poput Strategije kulturnog turizma.

Financijski pokazatelji uspješnosti

Muzeji Hrvatskog zagorja niz godina ostvaruju dobre poslovne rezultate kao

neprofitna ustanova u području kulture. Uz proračunska sredstva Muzeji ostvaruju i dobar vlastiti prihod unatoč tome što nisu smješteni u većem gradskom središtu niti u turističkim destinacijama na obali u koje dolazi najveći broj turista. Tim više rezultati svjedoče o dobrom poslovnom upravljanju ustanovom.

Kao pokazatelji uspješnosci prilažu se bilance poslovanja za proteklu godinu.

29

3. Analiza stanja/okruženja Strateški plan detektira na što Muzeji moraju usmjeriti pozornost u dinamičnom i promjenjivom okruženju te na koje se probleme i izazove mora računati. Kako bi najbolje oblikovalii usluge prema potrebama korisnika, stvarali nova partnerstva ili riješavali probleme koje očekujemo napravili smo SWOT i PEST analize.

SWOT analiza

Unutarnji faktori uglavnom se odnose na profesionalne sposobnosti zaposlenika i njihov entuzijazam, povećanje operativnih troškova i širenje djelatnosti u svim aspektima od kolekcija, prostora pa sve do administracije. Snage Muzeja su:

Ljudski potencijal – znanje, motiviranost i volja zaposlenika, raznovrsnost kompetencija, kompetitivnost

Prepoznatljivost destinacija – u studijama MHZ lokacija ocijenjene kao najveće atrakcije u Krapinsko‐zagorskoj županiji

Velika vrijednost u spomenicima – većina spomenika je u dobrom stanju i dostupna za razgled

Atraktivni novi postavi ‐ Muzeja krapinskih neandertalaca, obnovljena jezgra Dvora Veliki Tabor, dopuna postava u Muzeju „Staro selo“ u Kumrovcu

Visoka razina obrađenosti zbirki i veliki broj registriranih zbirki

Raznovrsnost programa

Efikasna i fleksibilna organizacija poslovanja

Dobar poslovni imidž i suradnja s brojnim udrugama, ustanovama i pojedincima

Dobra međunarodna reputacija i umreženost Slabosti:

Visoki troškovi održavanja i veliki broj nekretnina dislociranih na makro i mikro razini, neopremljenost pojedinih prostora

Nedostatak kadrova i financijskih sredstava za poslovanje sukladno standardima

Nedostatak određenih kompetencija i nedostatak samokritičnosti

Nedovoljno resursa za istraživački i terenski rad u pojedinim UJ,

Nedostatak originalnih predmeta u pojedinim zbirkama vezanih uz temu stalnog postava

Sklonost ad hoc rješavanju problema, sklonost problematiziranju i sklonost nerazumijevanju problema drugih UJ,

Nedovoljno razvijen timski rad i sklonost individualnom pristupu

Nedovoljna znanja o upravljanju projektima i financijskom planiranju

Nedovoljna povezanost s lokalnom sredinom

Veliki broj zaposlenika dolazi na posao izvan regije Prilike:

30

Stvaranje sinergija s drugim sektorima – turizam, kulturne industrije, obrtništvo i dr.

Povoljan položaj ‐ blizina glavnog grada, granično područje s EU

Mogućnost plasmana destinacija na inozemnom tržištu

Otvorenost prema novim tehnologijama

Dobre mogućnosti za sudjelovanje u međunarodnim projektima – ulazak u EU

Rad u međunarodnim organizacijama i mrežama – otvara nove mogućnosti

Mogućnost razvoja novih tržišnih niša Prijetnje:

Povećanje administracije i obima poslova koji nisu direktno vezani uz djelatnost – neselektivna primjena modela planiranja i poslovanja u kreativnom sektoru

Nedovoljna sloboda u donošenu odluka i odabiru programa – struka samo predlaže programe a odluke o financiranju donose druga tijela najčešće po kriteriju „nižeg troška“ ,

Utjecaj globalne i nacionalne financijske krize, smanjenje potpora za programe,

Prevelika reguliranost sektora, neefikasnost i neprovedivost znatnog dijela zakonske regulative, podizanje troškova poslovanja zbog primjene određenih propisa,

Rast svih troškova poslovanja, posebno režijskih troškova obzirom na broj nekretnina

Nemogućnost novog zapošljavanja i tržišne motivacije zaposlenih, nemogućnost nagrađivanja dobrih zaposlenika

Nemogućnost promidžbe na ključnim tržištima – medijska rascjepkanost prostora, „naplata“ medijske prisutnosti,

Usmjerenost autoriteta na veća gradska središta,

Sve veći utjecaj neprofesionalaca, pokušaji lokalnih sredina da svojim interesima utiču na poslovanje (nemogućnost naplate, nelegitimno korištenje prostora, trivijalizacija kulturnih sadržaja, rascjepkane lokalne sredine teško surađuju)

Iz provedene SWOT analize Muzeji su dobili pozadinu nužnu za sagledavanje

organizacije. Pokazalo se s kojim resursima Muzeji raspolažu te kakav je potencijal i motivacija osoblja. Vanjski trendovi koji se primjećuju negativno će utjecati na motivaciju zbog najavljenih smanjenja prava i prihoda. Pojedini elementi pripadaju krugu utjecaja u području na koje muzej ima malo ili nimalo utjecaja.

PEST analiza

Političko okruženje Političko‐pravni sektor

Pravni elementi – razina regulacije odnosno najava izmjena zakona donijeti će promjene tek ukoliko bude iste moguće implementirati, preveliki broj propisa otežavati će aplikaciju na EU fondove

Predviđa se jačanje utjecaja državnog aparata na rad ustanove (najavljeni sustav riznice)

31

Promjena prioriteta, načina i vremena odobravanja programa i visina potpora Političko‐pravne varijable koje se predviđaju:

Izmjena načina odlučivanja

Nezavisnost struke opada

Vrednovanje programa prema novim kriterijima

Proračunska potpora slabi uslijed krize

Izmjena regulative u sektoru i izvan njega će utjecati na rad Muzeja

Efikasnost provedbe odluka i aktivnosti od strane osnivača i drugih dionika Ekonomsko okruženje Ekonomski sektor

Promjene i trendovi u makroekonomskom okruženju će imati strateške implikacije na sektor kulture, posebno u odrađivanju onoga što će se morati izostaviti

Pad BDP i ekonomska kriza loše će utjecati na poslovno okruženje

Nepovoljna ekonomska situacija je nacionalna i globalna

Ulazak u EU otvoriti će nove mogućnosti financiranja

Smanjena mogućnost povlačenja sredstava iz strukturnih fondova zbog prevelike normiranosti sustava i nepostojanja jasnih projektnih prioriteta

Ekonomske varijable procjenjujemo kao one koje će uglavnom negativno djelovati na rad Muzeja:

Rast PDV‐a

Smanjenje mogućnosti sponzorstava i donacija

Porast režijskih troškova onemogućiti će ulaganje vlastitih sredstava u djelatnost

Moguća promjena tečaja i raspoloživost ulaganja neppovoljno će djelovati na infrastukturne muzejske projekte

Slabija platežna moć korisnika dovesti će do pada vlastitog prihoda Sociološko okruženje Sociokulturni sektor

Društveni elementi koji će utjecati na rad muzeja su daljnja segmentacija društva kao i sve veće povezivanje s partnerima u e‐okruženju (društvene mreže i sl.)

Porast konkurencije u sektoru na sve manja financijska sredstva

Promjena sustava vrijednosti i sve veće uplitanje nestručnjaka

Oblikovanje negativnog javnog mišljenja prema proračunskim korisnicima

Promjena u načinu života stanovništva i sve veća informatizacija društva uvjetovati će promejnu komunikacije s korisnicima

Centralizacija potencijala u veća središta a disperzija problema na lokalnoj razini

32

Demografske varijable koje donose novi trendovi su:

Sve starije stanovništvo koji su muzejska publika

Manja mobilnost posjetitelja i korisnika zbog krize smanjiti će participaciju u programima

Zahtjevi mlađe populacije korisnika za primjerenim prikazom sadržaja korištenjem novih tehnologija

rast povezanosti unutar e‐sektora donijeti će nove korisnike i partnere Muzeja

Veći dolazak korisnika iz EU zemalja Ekološke varijable

Jačanje potrebe provedbe mjera o zaštiti okoliša donijeti će nove zahtjeve pred Muzeje koji imaju veliki broj površina u sastavu

Učinkovito korištenje energije je veliki problem za ustanovu s brojnim objektima starim više stoljeća

Osjećati će se posljedice zanemarivanja održivosti projekata prisutne u prošlim razdobljima (nemaju analizu troškova i koristi)

Pojačati će se uloga zajednice u razvojnim projektima (ROP, NUTS regije)

Klimatske promjene

Zaštita radne okoline podrazumijeva nove troškove za ustanovu Tehnološko okruženje Tehnološki sektor

Na rad Muzeja će utjecati promjene u sustavu obrazovanja i mogućnost zapošljavanja mladih kadrova

Novi ljudi proizvode novo znanje i donose suvremena kreativna rješenja – nemogućnost novog zapošljavanja u muzejima slabi sektor na više razina.

Pored osnovnog područja zaposlenici bi trebali razvijati čitavu lepezu posebnih vještina nužnih za komunikaciju s korisnicima

Sve veći udio novih tehnologija zahtjevati će primjeni i u muzejima te uvjetovati zapošljavanje novih kategorija stručnjaka

Tehnološke varijable

Spremnost i opremljenost ustanove

Oblikovanje novih ideja, proizvoda i usluga

Dostupnost stručnjaka

Primjena novih tehnologija

Ulaganje u infrastrukturu

Ulaganja u istraživanje i razvoj muzejske djelatnosti

33

Kod PEST analize razina promatranja odvijala su se na razini ustanove, unutar djelatnosti, unutar sektora kulture i na globalnoj razini na kojoj su uočeni veliki rizici za negativno djelovanje na poslovanje zbog ekonomske krize. Zaključak temeljem provedene anlize okruženje upozorava da će u planiranom razdoblju Muzeji biti izloženi nizu nepovoljnih rizika na koje imaju malo ili gotovo nikakvog utjecaja. Koristi od novih tehnoloških inovacija teško će se iskoristii ukoliko se ne redefinra politika zapošljavanja i u rad uključe zaposlenici koji u potpunosti vladaju novim tehnologijama, znaju upravljati projektnim ciklusima i kreativni su u zacrtavanju novih programa prilagođenih novim potrebama korisnika. ANALIZA UNUTRAŠNJEG FINANCIJSKOG USTROJA Jedan od osnovnih prioriteta je redovito praćenje financijskog poslovanja u vremenu kada je vrlo velika mogućnost porasta svih vrsta troškova po različitim osnovama. Muzeji Hrvatskog zagorja proveli su istraživanje unutrašnjeg financijskog ustroja temeljem analize pet ključnih komponenti kao što su kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informacije i komunikacija te praćenje kroz specijalno dizajnirani upitnik. Rezultati upitnika su pokazali vrlo visoku pozitivnu sliku financijskog okruženja u Muzejima Hrvatskog zagorja s prosjekom od 87,44%. Muzeji uspješno kontroliraju sve varijable unutrašnje provenijencije. Rizične su varijable vanjske provenijencije koje uključuju odluke o finanicranju osnivača, sredstava iz fondova ili pak poremećaja na tržištu, smanjenje prava radnika iz kolektivnih ugovora i slično.

43

Upitnik za samoprocjenu unutarnje kontrole - Ukupno 5 komponenata

Red br Ukupno 5 komponenata DA

U t

ijeku

NE

Ost

vare

no

bodo

va

Max

bod

ova

Min

bod

ova

% o

stva

renj

a bo

dova

Pro

sjek

3 2 1 181 207 69 83,75% 87,44%

1 Kontrolno okruženje 27 2 84 87 29 96,55% 87,44%

2 Upravljanje rizicima 6 3 21 27 9 77,78% 87,44%

3 Kontrolne aktivnosti 7 5 26 36 12 72,22% 87,44%

4 Informacije i komunikacija 12 1 2 40 45 15 88,89% 87,44%

5 Praćenje i procjena 3 1 10 12 4 83,33% 87,44%

UKUPNO 55 1 13 181 207 69

44

27

02

6

03

7

0

5

12

1 2 3

01

0

5

10

15

20

25

30

Kontrolnookruženje

Upravljanjerizicima

Kontrolneaktivnosti

Informacije ikomunikacija

Praćenje iprocjena

Ukupno 5 komponentiDAU tijekuNE

5

25

45

65

85

105

Ostvareni bodovi 84 21 26 40 10

Max bodovi 87 27 36 45 12

Min bodovi 29 9 12 15 4

Kontrolno okruženje

Upravljanje rizicima

Kontrolne aktivnosti

Informacije i komunikacija

Praćenje i procjena

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

90,00%

100,00%

Kontrolnookruženje

Upravljanje rizicima Kontrolneaktivnosti

Informacije ikomunikacija


% Ostvarenja bodova

Prosjek %

45

525456585

105125145

Bodovi

Ostvareni bodovi 84 21 26 40 10

Max bodovi 87 27 36 45 12

Kontrolno okruženje

Upravljanje rizicima

Kontrolne aktivnosti

Informacije i


Analiza dionika

Autoriteti su važni primarni dionici odnosno interesna skupina koja donosi ključne propise, osigurava financijsku potporu i nadzire zakonitost poslovanja. Nužno je inzistiranje na objektivnim kriterijima, utvrđenim standardima i transparentnim pokazateljima. Ministarstvo kulture je kao osnivač osnovni autoritet Muzejima Hrvatskog zagorja.

U ovom slučaju kao dionike snažnog utjecaja možemo identificirati kao primarne dionike, a oni su sljedeći:

Ministarstvo kulture kao osnivač i glavni autoritet

Zaposlenici Muzeja Hrvatskog zagorja

Muzeji i druge ustanove u kulturi koje utječu na rad sektora

EU fondovi i potencijalni ulagači,

Vanjski suradnici s kojima Muzeji imaju ugovore

Korisnici i posjetitelji

Ostali autoriteti koji donose propise

46

Sekundarni dionici su:

lokalna uprava i samouprava,

znanstvene ustanove,

druga ministarstva i agencije,

udruge civilnog društva

mediji i oni koji oblikuju javno mišljenje

konkurencija Za oblikovanje javnog mišljenja i stvaranja pozitivne slike Muzeja važni su dionici koji često komuniciraju s javnošću ili su prisutni u medijima:

sektor kulture,

turistički sektor,

zaposlenici u medijima,

strukovne organizacije

strukovne udruge

popularne osobe

PR agencije

Muzeji Hrvatskog zagorja su primarni dionici u razvoju destinacija, mjesta u kojima se

nalaze budući da broj posjetitelja koji dolaze u muzeje nekoliko puta premašuje broj stanovnika. U nekim mjestima muzej je i jedina ustanova u kulturi u području što joj daje dodatnu važnost za lokalnu zajednicu jer se na muzej oslanja i lokalni turizam i gospodarstvo, zabavni i kulturni život mjesta i slično.

Konkurencija u području nije jaka jer nema drugih većih ustanova ali u širem okruženju postoje muzeji koji su snažne atrakcije – pojedini zagrebački muzeji, Dvor

47

Trakošćan i Gradski muzej Varaždin. Muzeji Hrvatskog zagorja s njima razvijaju prijateljske odnose suradnje i razmjene iskustava te u tom dijelu ne očekujemo veće rizike. Analiza dionika pokazuje da većina njih može djelovati i pozitivno i negativno na rad muzeja. Pokazuje tko sve može imati negativan upliv, a prisutan je i utjecaj tzv. nelegitimnih dionika koji iako formalno za to ne postoji razlog, mogu utjecati na poslovanje. Korisna je za predviđanje problema.

Analiza budućih trendova i mogućnosti razvoja Pored usklađivanja svih potrebnih akata Muzeja s novim potrebama i smjernicama struke planira se pojačati provedba istih u svakodnevnom radu.

Svrha unošenja poboljšanja je:

Poticanje učinkovitijeg načina poslovanja,

Redovito praćenje suvremenih dostignuća struke i njihovo uvođenje u vlastito poslovanje,

Poticanje redovite evidencije o radnim učincima, te procjene i samoprocjene rezultata rada,

Vrednovanje stvarnih rezultata rada, te poticanje inovativnih pristupa kako bi se različiti potencijali i interesi zaposlenika najbolje iskoristili,

Zalaganje i uvođenje normativa i standarda u procjeni rada muzeja, te uvođenje raznih oblika poticanja i motiviranja zaposlenika,

Poticanje dostupnosti znanja pohranjenog u Muzeju i prijenos istoga korisnicima Muzeja,

Poticanje cijeloživotnog obrazovanja i edukacije muzejskog osoblja kako bi na zadovoljavajući način pratila inovacije u radu.

Planira se uključivanje Muzeja u nova partnerstva koja će za realizaciju projekata koristiti sredstva iz predpristupnih i strukturnih fondova EU, te programa EU. Kontinuirano se obavljaju prijave na programe IPA. Planiraju se jače marketinške aktivnosti poslovi na stvaranju i promicanju identiteta Muzeja, njegove vizualne i medijske prepoznatljivosti. U sklopu toga oblikuje se vizualni identitet kroz poboljšanje web stranica i predstavljanja na Internetu. Nastavlja se suradnja s turističkim sektorom u programima zajedničkog oglašavanja i promocije na sajmovima, te uspostava bolje suradnje s turističkim agencijama.

48

4. CILJEVI STRATEŠKOG PLANA OPĆI CILJEVI

Muzeji definiraju tri opća cilja kao prioritete u slijedećem razdoblju: 1. PODIZANJE STANDARDA KVALITETE U AKVIZICIJI I ČUVANJU MUZEJSKE GRAĐE I

SPOMENIKA KULTURE U KOJIMA JE ONA SMJEŠTENA

2. UVESTI POBOLJŠANJA U UPRAVLJANJU, AKTIVNIJE UKLJUČIVANJE ZAPOSLENIKA U PROCESE ODLUČIVANJA SUKLADNO TOME PROVESTI DISTRIBUCIJU ODGOVORNOSTI I POBOLJŠANJE TRANSPARENTNOSTI POSLOVANJA

3. POBOLJŠATI KOMUNIKACIJU MUZEJA S KORISNICIMA, PARTNERIMA I

SURADNICIMA U ZEMLJI I INOZEMSTVU

Ciljevi su definirani sukladno tri osnovna područja kojima se muzejska ustanova bavi a to je upravljanje zbirkama i zaštita kulturnih dobara, komunikacija s korisnicima i transfer znanja te poslovi menadžmenta. Sva tri opća cilja imaju nekoliko specifičnih ciljeva koji pobliže identificiraju uočene potrebe. POSEBNI CILJEVI

Muzeji Hrvatskog zagorja razradili su slijedeće posebne ciljeve u tri prioritetna područja. 1. Podizanje standarda kvalitete u akviziciji i čuvanju muzejske građe i spomenika

kulture u kojima je smještena podrazumijeva sljedeće specifične ciljeve:

1.1. Provesti arheološka istraživanja za potrebe popune zbirki i rekognosciranje terena u KZŽ

1.2. Rješavanje održavanja spomenika u cjelinama s više vlasnika, te s prosuditeljima građe (Muzeji izlažu građu posuđenu od drugih ustanova)

1.3. Nastavak poslova na obradi, registraciji i digitalizaciji zbirki i dokumentacije 1.4. Poticanje stručnog i znanstvenog rada u Muzejima 1.5. Izrada novih stalnih postava i obogaćivanje fundusa (otkup, lijevanja, donacije i

dr.) 1.6. Poboljšanje uvjeta smještaja građe i dokumentacije i poboljšanje preventivne

zaštite (npr. depo u Klanjcu) 1.7. Suradnja s ostalim dionicima u zaštiti kulturne baštine na teritoriju KZŽ 1.8. Priprema izložbi i edukativnih programa veaznih uz fundus i teme koje muzeji u

sastavu obrađuju.

49

2. Uvođenje poboljšanja u upravljanje, aktivnije uključivanje zaposlenika u procese

odlučivanja, sukladno tome provesti distribuciju odgovornosti i poboljšanje transparentnosti uključuje navedene specifične ciljeve:

2.1. Provoditi FMC i nove standarde u financijskom i administrativnom poslovanju 2.2. Poticati motiviranost zaposlenika za usvajanje i primjenu novih znanja

2.3. Provoditi kontinuiranu edukaciju za djelatnike 2.4. Racionalizirati potrošnju sukladno očekivanom prihodu

2.5. Redefinirati regulativu vezanu uz upravljanje i organizaciju poslovanja 2.6. Stvarati uvjete za razvoj novih usluga i umrežavanja resursa

2.7. Usklađivati interno poslovanje s nacionalnim razvojnim strategijama i planovima 3. Poboljšanje komunikacije muzeja s korisnicima, partnerima i suradnicima u zemlji i

inozemstvu podrazumijeva sljedeće specifične ciljeve:

3.1.Razmjena znanja i iskustva u strukovnim nacionalnim i međunarodnim organizacijama 3.2.Povećati prisutnost Muzeja na portalima i društvenim mrežama 3.3.Poticati programe interakcije s korisnicima i nove programe vezane uz razvoj publike 3.4.Aktivnije povezivanje s kulturnim industrijama, turizmom i medijima 3.5.Uspostavljanje međunarodnih partnerstva s ciljem prijave zajedničkih projekata, razmjene izložbi i sl. 3.6.Razvijati suradnju s različitim dionicima

NAČINI OSTVARENJA I AKTIVNOSTI

Način ostvarivanja aktivnosti planira se kroz godišnje programe rada Muzeja Hrvatskog zagorja. Ciljevi, program rada i planirane aktivnosti usmjerene su na ostvarenje vizije i poslanja. Postavljeni su vodeći računa o vanjskim i unutrašnjim čimbenicima i postavljeni su realistično. Uključuju provođenje planiranih programskih aktivnosti i uvjete koje je dužan osigurati osnivač Muzeja pa od toga i zavisi provedba većina aktivnosti obzirom na neprofitni karakter ustanove. Uspješna implementacija aktivnosti podrazumijeva uključivanje svih relevantnih dionika koji imaju zakonsku obvezu i / ili interes podržati provedbu planiranog programa.

GLAVNI CILJ 1. PODIZANJE STANDARDA KVALITETE U AKVIZICIJI I ČUVANJU MUZEJSKE GRAĐE I SPOMENIKA KULTURE U KOJIMA JE SMJEŠTENA 1.1. Provesti arheološka istraživanja za potrebe popune zbirki i rekognosciranje terena u KZŽ Način ostvarenja/aktivnosti

50

1.1.1. Provesti potrebna istraživanja arheoloških lokaliteta koji tematski ulaze u stalne postave Muzeja s prioritetom V. Tabora. 1.1.2. U suradnji s Konzervatorskim odjelom provesti rekognosciranje terena i zajedničkim aktivnostima sustavno raditi na smještaju arheološke građe (koju su iskapale druge institucije) u zbirke MHZ‐a. 1.2. Rješavanje održavanja spomenika u cjelinama s više vlasnika, te s posuditeljima građe Način ostvarenja/aktivnosti 1.2.1. Poboljšati provođenje postojeće regulative u zaštićenim zonama gdje se muzejski objekti nalaze zajedno s onima u privatnom vlasništvu 1.2.2. Otkupiti nekretnine unutar obrambenog zida V. Tabora 1.2.3. Sukladno Strategiji i odlukama nadležnih ministarstava definirati projekte i ulaganja u objekte u vlasništvu lokalne uprave i samouprave i RH (Klanjec ‐ depo, Krapina ‐ zgrada Kniepp, Tabor ‐ parkiralište, Kumrovec‐ rezidencija i ostali objekti kojima upravlja AUDIO) 1.3. Nastavak poslova na obradi, registraciji i digitalizaciji zbirki i dokumentacije Način ostvarenja/aktivnosti 1.3.1. Nastaviti s obradom i registracijom zbirki u svim ustrojbenim jedinicama i radom na muzejskoj dokumentaciji i inventarizaciji 1.3.2. Nastaviti digitalizaciju zbirki MHZ‐a 1.3.3. Nastaviti s redovitim praćenjem stanja obrađenosti građe i dokumentacije u svim ustrojbenim jedinicama MHZ‐a uz izradu plana razvoja zbirki 1.4. Poticanje stručnog i znanstvenog rada u Muzejima Način ostvarenja/aktivnosti 1.4.1. Poticanje objave stručnih kataloga zbirki i tematskih izložbi vezanih uz postave 1.4.2. Poticanje znanstvenog i stručnog rada vezanog uz područja koja pokrivaju Muzeji Hrvatskog zagorja 1.4.3. Pohađanje stručnih tečajeva, stručnih i znanstvenih konferencija i skupova s izlaganjima i objavom radova 1.5. Izrada novih stalnih postava i obogaćivanje fundusa (otkup, lijevanja, donacije i dr.) Način ostvarenja/aktivnosti 1.5.1. Realizacija stalnog postava Dvora Veliki Tabor, dijela stalnih postava Muzeja „Staro selo“ u Kumrovcu (kurija Razvor, Vila Kumrovec, Rodna kuća J. B. Tita), depo Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, muzejski prostori u zgradi Kneipp, uređenje arheo‐lokaliteta i postava u G. Stubici) 1.5.2. Kontinuirano usklađivanje otkupne politike s novim potrebama 1.5.3. Konzervatorski, restauratorski i preparatorski zahvati 1.6. Poboljšanje uvjeta smještaja građe i dokumentacije, preventivna zaštita (npr. depo u Klanjcu)

51

Način ostvarenja/aktivnosti 1.6.1. Uređenje čuvaonica i poboljšanje uvjeta smještaja građe na izložbama i u postavima 1.6.2. Poboljšanja u području preventivne zaštite muzejske građe 1.6.3. Uređenje i opremanje preparatorskih radionica 1.6.4. Zapošljavanje potrebnog stručnog i pomoćnog osoblja sukladno standardima struke 1.6.5. Izrada plana pohrane i čuvanja dokumentacije, pismohrane i audiovizualnih zapisa uz nabavu odgovarajuće opreme 1.6.6. Daljnja informatizacija Muzeja 1.7. Suradnja s ostalim dionicima u zaštiti kulturne baštine na teritoriju KZŽ Način ostvarenja/aktivnosti 1.7.1. Predlaganje programa MHZ‐ a Ministarstvu kulture, provođenje nacionalnih propisa i obveza prema potpisanim ugovorima, međunarodnim konvencijama i sl. 1.7.2. Suradnja s lokalnom upravom i samoupravom na realizaciji zajedničkih aktivnosti vezanih uz zaštitu i korištenje kulturne i prirodne baštine KZŽ 1.7.3. Suradnja s muzejskim ustanovama i drugim kulturnim institucijama u zemlji i inozemstvu na baštinskim projektima 1.7.4. Rad u nacionalnim i međunarodnim strukovnim organizacijama s ciljem podizanja standarda poslovanja u struci 1.7.5. Suradnja s turističkim sektorom u ponudi baštine MHZ‐a većem broju posjetitelja i korisnika 1.8.Priprema izložbi i edukativnih programa vezanih uz fundus i teme koje muzeji u sastavu obrađuju 1.8.1. Realizacija autorskih tematskih izložbi u ustrojbenim jedinicama 1.8.2. Izrada pratećih edukativnih radionica za tematske izložbe GLAVNI CILJ 2. UVESTI POBOLJŠANJA U UPRAVLJANJU, AKTIVNIJE UKLJUČIVANJE ZAPOSLENIKA U PROCESE ODLUČIVANJA SUKLADNO TOME PROVESTI DISTRIBUCIJU ODGOVORNOSTI I POBOLJŠANJE TRANSPARENTNOSTI POSLOVANJA

2.1.Provoditi FMC i nove standarde u financijskom i administrativnom poslovanju Veliku pozornost Muzeji će posvetiti uvođenju FMC‐a sukladno važećim zakonskim propisima što podrazumijeva novi način planiranja i poslovanja u sklopu razrađenih procesa te se posebno ističe u Strateškom planu kao aktivnosti koje zahtjevaju vrijeme, sredstva i edukaciju zaposlenika kako bi mogli primjenjivati zakonom propisane metode poslovanja. Način ostvarenja/aktivnosti

2.1.1.Nastaviti uvođenje i primjenu procesa u poslovanju i razraditi mjere koje će osigurati kontinuirano praćenje implementacije FMC‐a

52

2.1.1.1. Tijek aktivnosti u projektu uspostave sustava financijskog upravljanja i kontrola

53

Financijsko upravljanje i kontrole sveobuhvatan su sustav unutarnjih kontrola koji uspostavljaju za koji su odgovorni čelnici korisnika proračuna, a kojim se, upravljajući rizicima, osigurava razumna sigurnost da će se u ostvarivanju ciljeva proračunska i druga sredstva koristiti pravilno, etično, ekonomično, djelotvorno i učinkovito. To znači u skladu sa zakonima i drugim propisima, štiteći sredstva od gubitka, zlouporabe i štete. Taj sustav obuhvaća sve poslovne transakcije, a posebice one koje su vezane uz prihode/primitke, rashode/izdatke, natječajne procedure i ugovaranje, povrate pogrešno uplaćenih iznosa, imovinu i obveze. Sustav unutarnjih kontrola provode čelnici i zaposlenici korisnika proračuna Iskustva iz prakse pokazuju da je ključ uspjeha uspostave sustava financijskog upravljanja i kontrola FMC u pravodobnoj i trajnoj ugradnji svih spoznaja i rješenja, te aktiviranju svih djelatnika u podizanju svijesti za financijsko upravljanje i kontrole.

Uvođenje FMC sustava je predviđeno Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, Zakonom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru s pripadajućim pravilnicima odnose se se na sve proračunske korisnike. Zakon o proračunu i Pravilnik o izvršavanju državnog proračuna obvezu korisnike na mjesečno planiranje. Zbog obima i različitosti programa, te nedovoljnog broja zaposlenih očekujemo u praksi duži rok implementacije. Osim toga česte su mjesečne izmjene temeljem odobravanja sredstava proračunskih korisnika koji Muzejima osiguravaju potpore. Za efikasnu implementaciju sustava nužno su potrebni adekvatno educirani zaposlenici. Financijsko upravljanje i kontrole provode se u svim ustrojstvenim jedinicama i na svim razinama korisnika proračuna, a obuhvaćaju sva sredstva korisnika proračuna, uključujući sredstva Europske unije i druga sredstva. To je posebno važno Muzejima Hrvatskog zagorja budući da su jedni od prvih muzeja u

54

Hrvatskoj koji su koristili sredstva pretpristupnih fondova a od 2012., potpisivanjem ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova kandidiraju se i za sredstva iz strukturnih fondova. Sustav je potrebno neprestano procjenjivati i razvijati radi učinkovitog ostvarenja misija i ciljeva korisnika proračuna. Sustav FMC omogućuje ravnatelju Muzeja sa prema odredbama Članka 7. istoga zakona provede sve potrebne mjere. 2.1.1.1.1. Pripremna faza Uvid u stanje provodi se kod korisnika proračuna. Uvidom se utvrđuje postojeće stanje i način kako su organizirani horizontalni i vertikalni poslovni procesi, organizacija korisnika proračuna, sistematizacija i opis radnih mjesta. 2.1.1.2. Izobrazba S obzirom da uspješnost uvođenja i implementacije sustava unutarnjih financijskih kontrola ovisi o razumijevanju zahtjeva sustava unutarnjih financijskih kontrola od strane čelnika i djelatnika izobrazbom se predlaže obuhvatiti sljedeće:

1. Čelnik korisnika proračuna i prvi tim suradnika 2 sata

2. Tim za uspostavu FMC‐a 6 sati

Muzeji Hrvatskog zagorja proveli su prvu fazu izobrazbe za provođenje FMC sustava u 2011. godini i u 2012. predvidjeli unos novih poboljšanja. Planira se nastavak izobrazbe kako bi se svi djelatnici u provedbi educirali za efikasno provođenje mjera i aktivnosti predviđenih FMC‐om. 2.1.1.3. Dokumentiranje sustava unutarnjih financijskih kontrola FMC Muzeji su imenovali tim za FMC te pod vodstvom savjetnika i započeli izradu dokumentacije sustava unutarnjih financijskih kontrola FMC. Planira se nastavak implementacije Plana uspostave FMC‐a. Nakon toga planira se rad sukladno definiranim dijagramom tijeka u točki 1.

2.1.1.3.1. Organizacija rada na projektu uspostave sustava unutarnjih financijskih kontrola FMC

55

2.1.1.3.2. Faze uspostave sustava unutarnjih financijskih kontrola FMC

2.1.1.1.3. Izrada knjige/mape procesa Popis poslovnih procesa je pregled poslovnih procesa koji se odvijaju u muzeju, odnosno pregled postupaka kojima se određuje način odvijanja pojedinog poslovnog procesa, kao i popratne dokumentacije koja se prilikom njihova provođenja koriste. Muzeji Hrvatskog zagorja su identificirali poslovne procese prema knjizi procesa koja se sastoji od tri dijela:

56

Poslovni procesi opisuju se postupcima Primjer knjige procesa Primjer postupka procesa

1.6. 1.7. 1.8. 1.9. 1.10. 1.11. 1.12. 1.13.

2.1.1.3.4. Revizijski trag Zakonom je propisano da revizijski trag prikazuje dokumentirani tijek financijskih i drugih transakcija od njihovog početka do završetka, s ciljem omogućavanja rekonstrukcije svih pojedinačnih aktivnosti i njihova odobrenja. Obuhvaća sustave dokumentiranja, izvješćivanja, računovodstva i arhiviranja. Revizijski trag koristi rukovodstvo kao alat za procjenjivanje adekvatnosti financijskog upravljanja i unutarnjih kontrola, mogućih jazova u procesima i sve radnje koje se nepotrebno preklapaju. Revizijski trag omogućuje rekonstrukciju svih pojedinačnih transakcija i operacija provedenih u okviru jednog konkretnog procesa, odnosno verificiranje navedenih transakcija i operacija

57

Svi poslovni procesi javne uprave, odnosno način njihova provođenja trebaju biti prikazani u pisanom obliku.

Revizijski trag posebno se prikazuje za vertikalne procese a posebno za horizontalne procese. Muzeji Hrvatskog zagorja su u procesu implementacije procesa sukladno naputcima o revizijskom tragu. Strateški plan predviđa punu implementaciju procesa i neometano korištenje procesa u zadanom razdoblju.

2.1.1.3.5. Utvrđivanje i procjena rizika U PEST analizi identificirani su neki od rizika okruženja na koje je Muzejima Hrvatskog zagorja nemoguće utjecati ali koje je potrebno kontinuirano pratiti kako bi što manje negativno utjecali na realizaciju plana. U SWOT analizi je također vidljivo koji od čimbenika ulaze u sferu na koje ustanova ne može utjecati, odnosno pripada vanjskom krugu utjecaja Muzeji će nastaviti pratiti i procjenjivati rizike tijekom implementacije plana. 2.1.1.3.6. Rangiranje rizika Rangiranje rizika kombinacija je učinka i vjerojatnosti, a ovisno o odabranoj metodi rizici se mogu rangirati s maksimalno 25 bodova. Kategorija visoke‐srednje‐niske razine rizika rezultira izradom matrice rizika u formi 3x3.

Opis poslovnog procesa treba sadržavati dijagram tijeka (grafički prikaz procesa, odnosno postupka), opis aktivnosti, osobu odgovornu za provođenje određene aktivnosti u poslovnom procesu, kao i rok u kojem ili do kada aktivnost treba provesti kao i druge dokumente (obrasce, upute i drugo) koji se koriste u poslovnom procesu

58

Muzeji Hrvatskog zagorja su identificirali vrlo visoke rizike u okruženju posebno one vezane uz ekonomske trendove i financijsku krizu. U provedbi konzultacija s ekspertima Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova identificirani su veliki rizici vezani uz mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova zbog vrlo visoke normiranosti sektora a bez provođenja legislative u praksi. Posebni rizici će biti vidljivi u području koji uključuju objekte pod zaštitom ili kod neriješenih imovinsko‐pravnih odnosa. 2.1.1.4. Prikaz modela rizika Za potrebe provedbe modela praćenja rizika Muzeji Hrvatskog zagorja će koristiti jednostavne modele, grafikone, izvještaje i oblike praćenja na godišnjoj razini. 2.1.1.4.1. Registar rizika Registar rizika interni je dokument svakoga korisnika proračuna, a sadrži najmanje sljedeće elemente:

‐ cilj programa, poslovnog procesa, planiranih godišnjih aktivnosti, ‐ kratak opis rizika,

59

‐ procjenu rezidualne razine rizika, ‐ sažetak odabranih odgovora na rizik, te ‐ osobe zadužene za provođenje potrebnih aktivnosti i rokove za njihovo izvršenje.

Muzeji planiraju implementirati registar rizika kada se osigura osoba koja će biti zadužena za implementaciju. 2.1.1.5. Cilj sustava unutarnjeg financijskog upravljanja i kontrola

Upravljanje rizicima nužan je dio upravljačkog procesa u svakom korisniku proračuna. Njime se unapređuje proces planiranja time što se ističu ključni procesi, a ujedno se osigurava kontinuitet pružanja usluga. Djelotvorno upravljanje rizicima omogućit će čelniku korisnika proračuna davanje razumne razine sigurnosti da će se ciljevi korisnika proračuna ostvariti.

Sustavni pristup upravljanju rizicima na razini korisnika proračuna pomoć je čelniku u pravodobnom reagiranju na rizike koji mogu spriječiti ili otežati ostvarenje ciljeva korisnika proračuna.

Muzeji Hrvatskog zagorja smatraju da je u efikasnom provođenju sustava nužna podrška osnivača i osiguranje ljudskih resursa koji će u zakonom propisanom radnom vremenu moći obavljati sve predviđene aktivnosti i praćenja. U financijskom trogodišnjem planu iskazana je namjera osnivača da zadrži postojeću razinu zaposlenosti u 2013. što će utjecati na implementaciju plana. Značajnije pozitivne pomake predviđamo u 2014. I 2015. g. nakon što provedene ekonomske mjere povećaju stabilnost financijskog sektora i omoguće veće proračunske potpore. 2.1.2. Ukazivati na posebnosti kreativnog i inventivnog rada prilikom razrade procesa Inovativni i kreativni rad koji čini osnovu rada u Muzejima nemoguće je normirati prema administrativnim obrascima. Muzeji planiraju provesti implementaciju procesa na način koji neće ugroziti poslanje muzeja i njihovu ulogu u društvu. 2.1.3. Pripremati ustanovu za uvođenje ISO standarda Nakon uspješne implementacije FMC Muzeji planiraju započeti s uvođenjem ISO standarda u poslovanje kako bi povećali konkurentnost prijava na EU fondove. 2.1.4. Poticati umrežavanje resursa MHZ‐a

60

Prednost Muzeja je u različitim resursima koje posjeduje te se kroz proces umrežavanja očekuje ekonomičnije poslovanje. 2.1.5. Nastojati zaposliti potrebne djelatnike sukladno potrebama i standardima U vremenu kada se u poslovanju uočavaju novi trendovi poput crowdsourcinga, crowdfundinga, viralnog marketinga, komuniciranja na društvenim mrežama, izlazaka iz muzeja i suradnja s kulturnim industrijama, za zaposlenike je presudno da imaju potrebna znanja ali i brojne tzv. meke vještine. Nužno je poznavanje novih tehnologija, vrlo dobro vladanje stranim jezicima, potrebna su znanja iz upravljanja projektnim ciklusima, znanja potrebna za izradu aplikacija na fondove EU i praćenja realizacije istih. Za potrebe događanja zaposlenici komuniciraju na sceni, crtaju, poznaju glazbu i ples, usvajaju tradicijske vještine i znanja. Sadašnja struktura zaposlenika Muzeja, još uvijek ne udovoljava u dovoljnoj mjeri tim potrebama, te se pri novom zapošljavanju planira posebna pozornost usmjeriti na nove zahtjeve. 2.2. Poticati motiviranost zaposlenika za usvajanje i primjenu novih znanja Muzeji na različite načine motiviraju svoje zaposlenike, posebno potičući dodatnu edukaciju i nova znanja. Na žalost, izostaje mogućnost plaćanja prema učinku i radu. Način ostvarenja/aktivnosti 2.2.1. Uvesti transparentnu evidenciju rada i učinka svakog zaposlenika 2.2.2. Poticati samoprocjenu rada 2.2.3. Poticati inovativnost i kreativnost zaposlenika kroz dostavu on‐line prijedloga i inicijativa 2.2.4. Poticati razmjenu iskustava unutar jedinica MHZ‐a 2.3. Provoditi kontinuiranu edukaciju za djelatnike Način ostvarenja/aktivnosti 2.3.1. Stručno usavršavanje vezano uz upravljanje 2.3.2. Sudjelovanja na seminarima, tečajevima i predavanjima vezanim uz upravljanje i administraciju 2.3.3. Razvijanje „mekih vještina“ zaposlenika putem modela cjeloživotnog učenja 2.4. Racionalizirati potrošnju sukladno očekivanom prihodu Način ostvarenja/aktivnosti 2.4.1. Razviti model učinkovitog i točnog planiranje te realizacije programa sukladno planu 2.4.2. Razviti modele za sponzorstva i donacije 2.4.3. Razviti model učinkovitog mjesečnog praćenja realizacije programa i troškova 2.5. Redefinirati regulativu vezanu uz upravljanje i organizaciju poslovanja Način ostvarenja/aktivnosti 2.5.1. Donijeti novi Pravilnik o unutrašnjem ustrojstvu sukladno novim potrebama

61

2.5.2. Obaviti reviziju postojećih pravilnika i dopuniti ih novim odredbama 2.5.3. Donijeti nove pravilnike za pojedine segmente poslovanja 2.6. Stvaranje uvjeta za razvoj novih usluga i umrežavanja resursa Način ostvarenja/aktivnosti 2.6.1. Napraviti evaluaciju postojećih resursa i predložiti nove 2.6.2. Predložiti osnivaču izmjenu zakonskih propisa koji su neprovedivi ili neučinkoviti 2.7. Usklađivanje s nacionalnim razvojnim strategijama i planovima Način ostvarenja/aktivnosti 2.7.1. Kontinuirano pratiti i usklađivati strateške ciljeve s ciljevima nacionalne politike 2.7.2. Pratiti provedbu i dopunu ROP‐ovih i NUTS prioriteta 2.7.3. Pratiti standarde i programe Europske unije i sukladno njima definirati programe za korištenje EU fondova GLAVNI CILJ 3. POBOLJŠATI KOMUNIKACIJU MUZEJA S KORISNICIMA, PARTNERIMA I SURADNICIMA U ZEMLJI I INOZEMSTVU 3.1. Razmjena znanja i iskustva u strukovnim nacionalnim i međunarodnim organizacijama Način ostvarenja/aktivnosti 3.1.1. Poticati komunikaciju i mobilnost muzejskih profesionalaca u strukovnim mrežama i ustanovama 3.1.2. Promocija MHZ‐a putem profesionalnih strukovnih mreža i organizacija 3.1.3. Sudjelovanje u zajedničkim projektima

3.2. Povećati prisutnost Muzeja na portalima i društvenim mrežama Način ostvarenja/aktivnosti 3.2.1. Pojačati komunikaciju na Internetu, prisutnost na portalima 3.2.2. Razviti komunikaciju s korisnicima na društvenim mrežama i zapošljavanje potrebnog kadra 3.2.3. Ponudu MHZ‐a ponuditi na webu na raznovrstan način sukladno ciljnim korisnicima 3.3. Poticati programe interakcije s korisnicima i nove programe vezane uz razvoj publike Način ostvarenja/aktivnosti 3.2.1. Nastaviti razvijati interaktivnu suradnju 3.2.2. Razviti nove modele komunikacije i koristiti nove modele razvoja publike (crowdsourcing; cross‐marketing; aktivnosti izvan muzeja i sl.) 3.2.3. Stanovnike KZŽ upoznati s lokalnom baštinom kako bi je znali čuvati i upoznati šire okruženje s radom muzeja 3.2.4. Razviti modele aktivnijeg uključivanja lokalnog stanovništva u rad MHZ‐a (volonteri, različite skupine i udruge)

62

3.2.5. Razvijanje marketinških aktivnosti i odnosa s javnošću 3.4. Aktivnije povezivanje s kulturnim industrijama i turizmom, medijima Način ostvarenja/aktivnosti 3.4.1. Osmisliti nove programe koji će omogućiti izvedbenim umjetnostima gostovanja u muzeju 3.4.2. Razvijanje suradnje s piscima i nakladnicima – promocije knjiga i rezidencijalni programi 3.4.3. Nastaviti rad na prezentiranju muzejskih programa u medijima 3.4.4. Provoditi brendiranje proizvoda i standardizaciju kvalitete usluga MHZ‐a 3.4.5. Nastavak suradnje s turističkim sektorom: HTZ, županijske i lokalne TZ, Ministarstvom turizma i turističkim agencijama 3.4.6. Promocija na sajmovima i promidžbeno oglašavanje 3.5. Uspostavljanje međunarodnih partnerstva s ciljem prijave zajedničkih projekata, razmjene izložbi i sl. Način ostvarenja/aktivnosti 3.5.1. Poticati razmjenu izložbi u zemlji i inozemstvu 3.5.2. Poticati zajedničku realizaciju programa uz potpore iz EU fondova 3.5.3. Širenje modela dobre prakse u regiji 3.6. Razvijati suradnju s različitim dionicima Način ostvarenja/aktivnosti 3.6.1. Putem strukovnih mreža donositi prijedloge za poboljšanje regulative u muzejskoj djelatnosti 3.6.2. Poticati dijalog različitih dionika kod izrade i provedbe zahtjevnih projekata

TABELARNI PRIKAZ IMPLEMENTACIJE

Tablerani prikaz implementacije rađen je prema predlošku koji je u svom Strateškom planu razradilo Ministarstvo kulture.

GLAVNI CILJ 1 PODIZANJE STANDARDA KVALITETE U AKVIZICIJI I ČUVANJU MUZEJSKE GRAĐE I SPOMENIKA KULTURE U

KOJIMA JE SMJEŠTENA

Mjera Pokazatelj rezultata

Definicija Dionici u provedbi

Polazno Ciljano 2012

2013

2014

2015

63

Specifični cilj Provesti arheološka istraživanja za potrebe popune zbirki i rekognosciranje terena u KZŽ

Istraživanja arheoloških lokaliteta

Istražiti ključne lokalitete i popuniti zbirke

MHZ MK LOKALNA UPRAVA

Povećanje građe u muzeju i povećanje Izvan muzeja

1

2

Nastavak istraživanja



2

Rekognosciranje terena

Broj rekognisciranih utvrda

Identificiranje novih lokacija

MHZ MK

0

5

0

1

2

5

Specifični cilj Rješavanje vlasničkih odnosa na spomenicima u arealu Muzeja, te s posuditeljima građe

Regulativa pohrane građe

Prijedlozi za MK

Predložiti mjere i postupke

MHZ

0

5

0

1

1

3

Otkup nekretnina za V. Tabor

Otkupljene nekretnine

Provesti postupak otkupa

MHZ MKN Privatni vlasnici

3 5 0 2 0 0

Definiranje razvojnih projekata

Pripremljeni projekti za sufinanciranje

Provesti postupak izrade dokumentacije

MHZ MK MRREU LOKALNA UPRAVA

0 4 1 1 1 1

Specifični cilj Nastavak poslova na obradi, registraciji i digitalizaciji zbirki i dokumentacije

Obrada, registracija zbirki i radom na dokumentaciji

Obraditi zbirke/ dokumentaciju prema standardima

Provesti postupke registracije

MHZ 18 26 2 2 2 2

Nastaviti digitalizaciju zbirki MHZ‐a

Pripremiti prijave za digitalizaciju

Digitalizirati zbirke

MHZ MK

2 4 0 0 1 1

Praćenje stanja obrađenosti

Ispuna evidencijskih lista

Voditi godišnju evidenciju

MHZ 1 X 1 X 1 X 1 X 1 X 1 X

64

stanja

Specifični cilj Poticanje stručnog i znanstvenog rada u Muzejima

Objave stručnih kataloga

Obrada kataloških jedinica i tema

Tiskane publikacije, on‐line i multimedija

MHZ MK

2 5 1 1 1

Znanstveno usavršavanje

Stjecanje doktorskog zvanja

MHZ 0 3 1 1 1

Sudjelovanje na stručnim skupovima

Prihvaćena izlaganja

Minimalni broj djelatnika po godini

MHZ 5x 7x 5x 5x 6x 7x

Specifični cilj Realizacija otkupa zbirki za potrebe stalnih postava i izložbi

Realizacija stalnih postava

Priprema izvedba postava

Izvedba prema muzejskim koncepcijama

MHZ MK

4 7 0 1 1 1

Otkupna politika Plan otkupa Revizija i nadopuna postojećeg 1 x godišnje

MHZ

1x 1x 1x 1x 1x 1x

Konzervatorski, restauratorski i preparatorski zahvati

Broj predmeta obuhvaćen zahvatima godišnje

Evidencija obavljanih zahvata

MHZ MK

50 kom /godišnje

50 kom /godišnje

50 kom /godišnje

50 kom /godišnje

50 kom /godišnje

50 kom /godišnje

Specifični cilj Poboljšanje uvjeta smještaja građe i dokumentacije, preventivna zaštita

Uređenje čuvaonica

Uređeni prostor

Novoopremljeni prostori

MHZ MK

1

4 0 1 1 1

Poboljšanja preventivne zaštite

Revizija plana Edukativni programi

MHZ MK MDC USTANOVE U SEKTORU

1

4

1

0

2

0

Uređenje i opremanje

Uređenje nove Nabava opreme

MHZ MK

1 2 0 1 0 0

65

preparatorskih radionica

Zapošljavanje potrebnog osoblja

Sukladno zakonskim propisima i standardima

Nedostaje veći broj stručnih djelatnika i pomoćnog osoblja

MK MHZ

53

71 1 2 6 10

Izrada planova pohrane i razvoja zbirki

Planovi pohrane građe u novim čuvaonicima

Uvjet je uređenje čuvaonice

MK MHZ

0

3

0

1

1

1

Informatizacija Nabava potrebne opreme

Umrežavanje sustava

MK MHZ

1

3 0 0 1 1

Specifični cilj Suradnja s ostalim dionicima u zaštiti kulturne baštine na teritoriju KZŽ

Izrada godišnjih programa i izvješće

Priprema programa i izvješća

Svaki jednom godišnje


Suradnja s lokalnom upravom

Savjeti stručnjaka MHZ‐a

Zajedničke aktivnosti na zbrinjavanju

MHZ LOKALNA UPRAVA

2x 3x 2x 3x 3x 3x

Suradnja s muzejskim ustanovama

Sudjelovanje na projektima u realizaciji drugih ustanova

Potpisani sporazumi o suradnji

MHZ Partneri

1x 1x 1x 1x 1x 1x

Podizanja standarda poslovanja u struci

Redovito praćenje dostignuća

Aplikacije na nagrade i priznanja

MHZ MK

1x 1x 1x 1x 1x 1x

Suradnja s turističkim sektorom

Izrada tematskih ruta

Prijave na MT jednom godišnje

MHZ Agencije MT HGK

1x 1x 1x 1x 1x 1x

Specifični cilj Priprema izložbi i edukativnih programa vezanih uz fundus i teme koje muzeji u sastavu obrađuju

Realizacija autorskih tematskih

Planiranje, priprema i realiazcija

Najmanje jednom godišnje u

MHZ MK

1x 1x 1x 1x 1x 1x

66

izložbi u ustrojbenim jedinicama

prema planu svakoj UJ

Izrada pratećih edukativnih radionica za tematske izložbe

Priprema programa

Provedba aktivnosti

MHZ MK KZŽ

2x 2x 2x 2x 2x 2x

GLAVNI CILJ 2 UVESTI POBOLJŠANJA U UPRAVLJANJE, AKTIVNIJE UKLJUČIVANJE ZAPOSLENIKA U PROCESE ODLUČIVANJA SUKLADNO TOME I DISTRIBUCIJA ODGOVORNOSTI, POBOLJŠANJE TRANSPARENTNOSTI POSLOVANJA


Definicija Dionici u provedbi

Polazno Ciljano

2012

2013

2014

2015

Specifični cilj uvesti FMC i nove standarde u poslovanju

FMC

UVOĐENJE Redovito praćenje i dopuna

MHZ

0 1 1 0 0 0

Praćenje procesa

0 1x 1x 1x 1x 1x

Posebnosti kreativnog i inventivnog rada

Ustanoviti broj aktivnosti

Predložiti alternativni model

MHZ

0 2 0 0 1 1

ISO standard

Uvođenje standarda

Garancija kvalitete poslovanja

MHZ 0 1 0 0 0 1

Poticati umrežavanje resursa MHZ‐a

Izrada analize ljudskih potencijala

Koristiti poslovne modele

MHZ 0 1 0 0 1 0

Zapošljavanje

Izrada prijedloga novih radnih mjesta – na godišnjoj bazi

Koristiti analize trendova i redefinirati vještine i znanja

MHZ MK

1x 1x 1x 1x 1x 1x

Specifični cilj Poticati motiviranost zaposlenika za usvajanje i primjenu novih znanja

67

Uvesti transparentnu evidenciju rada i učinka svakog zaposlenika

Priprema tablica

Predložiti mjere provođenja i kontrole evidencije i indikatora – uvjet zaposlena osoba i odgovarajući software

MHZ MK

1 5X 5X 5X 5X 5X

Poticati samoevaluaciju rada

Priprema obrasca

Provesti postupak ispune i intervjua – jednom godišnje

MHZ

0 1x 1x 1x 1x 1x

Poticati inovaciju i kreativnost zaposlenika kroz dostavu on‐line prijedloga i inicijativa

Evidencije prijedloga

Izrada modela

MHZ

0 1 0 1x 1x 1x

Poticati timski rad

Razrada timova

Implementacija zajedničkih projekata

MHZ 3 8 1 1 1 2

Specifični cilj Provoditi kontinuiranu edukaciju za djelatnike

Poticanje stručnog rada vezanog uz upravljanje

Identifikacija potreba

Sudjelovanje na tečajevima

MHZ 1 5 1 1 1 1

Tečajevi vezani uz financije i administraciju

Praćenje potreba

Redovito usavršavanje ‐ godišnje

MHZ

4x 4x 4x 4x 4x 4x

Razvijanje „mekih vještina“

Praćenje potreba

Usavršavanja

MHZ 2X 2X 2X 2X 2X 2X

Specifični cilj Racionalizirati potrošnju sukladno očekivanom prihodu

68

Razviti model učinkovitog planiranja po segmentima poslovanja (zbirke, publikacije, izložbe, info djelatnost, edukacija)

Izrada modela

Primjena modela

MHZ

0 5x 1x 2x 3x 5x

Razviti modele za sponzorstva

Izrada modela

Primjena modela

MHZ

0 1x 1x 1x 1x 1x

Razviti cjeloviti software i model praćenja

Izrada modela

Primjena modela

MHZ

0 1x 1x 1x 1x 1x

Specifični cilj Redefinirati regulativu vezanu uz upravljanje i organizaciju poslovanja

Donijeti novi Pravilnik o unutrašnjem ustrojstvu

Priprema podloga

Izvedba prema novim potrebama

MHZ

Postojeći promijeniti

1 0 1 0 0

Revizija postojećih pravilnika

Pregled postojećih

Izrada analize potreba i izmjena – jednom u dvije godine

MHZ 0 1x 0 1x 0 1x

Donijeti nove pravilnike


Izrada novih MHZ Postoje svi pravilnici definirani Statutom

4 1 1 1 1

Specifični cilj Poticati razvoj novih usluga i umrežavanja resursa

Napraviti evaluaciju resursa

Analiza resursa MHZ

Prijedlog izmjena

MHZ 0 1 0 0 1 0

Predložiti izmjenu propisa

Analiza problema

Dostava prijedloga struci

MHZ 1 3 0 1 1 0

Specifični cilj

69

Usklađivanje s nacionalnim razvojnim strategijama i planovima

Usklađivati strateške ciljeve s ciljevima nacionalne politike

Godišnja analiza

Postupak usklađivanja


Pratiti provedbu ROP‐ovih i NUTS 2 prioriteta

Godišnja analiza



Prijave za korištenje EU fondova

Godišnja analiza



GLAVNI CILJ 3 POBOLJŠATI KOMUNIKACIJU MUZEJA S KORISNICIMA, PARTNERIMA I SURADNICIMA U ZEMLJI INOZEMSTVU


Definicija dionici u provedbi

Polazno

ciljano

2012

2013

2014

2015

Specifični cilj Razmjena znanja i iskustva u strukovnim nacionalnim i međunarodnim organizacijama

Poticati komunikaciju i mobilnost

Članstvo u mrežama

Redovito praćenje i dopuna

MHZ

Pokrivene sve strukovne mreže

Zadržati kontinuitet





Sudjelovanje u radu

Aktivno se sudjeluje






Promocija MHZ‐a

Analiza i izrada PR aktivnosti – jednom godišnje

Suradnja s profesionalnim agencijama – potrebna dodatna sredstva

MHZ MK

1x 1x 1x 1x 1x 1x

Sudjelovanje u zajedničkim projektima

Praćenje mogućnosti

Uključivanje u partnerstva – dva puta godišnje

MHZ Vanjski suradnici

2x 2x 2x 2x 2x 2x

70

Specifični cilj Povećati prisutnost Muzeja na Internetu i društvenim mrežama

Pojačati prisutnost

Priprema medija plana – jednom godišnje

Stvaranje partnerstva – suradnja s medijima i PR agencijama

MHZ MK

1x 1x 1x 1x 1x 1x

Društvene mreže

Praćenje Novozaposleni na implementaciji sadržaja

MHZ MK

0 2 mreže

0 0 2 mreže

2 mreže

Web – shop, e‐buy,

Priprema za on‐line usluge

Novozaposleni na implementaciji sadržaja i sredstva za redizajn

MHZ MK

0 1 0 0 1 1

Specifični cilj Poticati programe interakcije s korisnicima i nove programe vezane uz razvoj publike

Interaktivni programi

Identifikacija potreba u svakoj UJ

Izmjena i nadopuna


Razviti nove modele

Praćenje potreba

Implementacija

MHZ

1x 3x 1x 1x 3x 3x

Upoznati šire okruženje s radom muzeja

Praćenje potreba

Predavanja u lokalnoj zajednici

MHZ 5X 5X 5X 5X 5X 5X

Volonteri, društva i udruge

Praćenje potreba

Programi suradnje

MHZ Partneri

5x 5x 5x 5x 5x 5x

Razvijanje marketinških aktivnosti

Marketinški plan

Redovito praćenje i dopuna


Specifični cilj Aktivnije povezivanje s kulturnim industrijama i turizmom, medijima

Gostovanja u muzeju

Izrada prijedloga

Razrada programa – zavisi od potpora

MHZ Partneri MK

1x 5x 2x 3x 4x 5x

Razvijanje suradnje Izrada Projekt Pisci MHZ 0 1x 1x 1x 1x

71

s piscima modela

u muzeju

Partneri

Prezentiranje u medijima

Izrada modela godišnjeg plana

Primjena modela

MHZ

1x 1x 1x 1x 1x 1x

Brendiranje Identifikacija proizvoda i usluga

Promotivne kampanje

MHZ Partneri HTZ MT MK

2x 5x 3x 4x 5x 5x

Turistički projekti Izrada prijava Povezivanje s partnerima svaka UJ

MHZ HTZ MT

5x 5x 5x 5x 5x 5x

Promocija na sajmovima

Izrada godišnjih planova

Realizacija s partnerima – UJ svaka

MHZ Partneri

5x 5x 5x 5x 5x 5x

Specifični cilj Uspostavljanje međunarodnih partnerstva s ciljem prijave zajedničkih projekata, razmjene izložbi i sl.

Poticati razmjena izložbi u zemlji i inozemstvu

Priprema godišnjih prijedloga

Realizacija s partnerima

MHZ MK Partneri

4x Zadržati razinu

Zadržati razinu

Zadržati razinu

Zadržati razinu

Zadržati razinu

Poticati zajedničku realizaciju programa uz potpore iz EU fondova

Praćenje natječaja

Izrada prijava u okviru mreža

MHZ Partneri

1x 2x 1x 1x 2x 2x

Poticati na širenju modela dobre prakse u regiji


Širenje modela dobre prakse

MHZ MK Partneri

1x 2x 1x 1x 1x 2x

Specifični cilj Razvijati suradnju s različitim dionicima

Etika struke

Analiza problema

Primjena ICOM‐ovog kodeksa


Suradnja različitih dionika

Identifikacija problema

Poticanje na dijalog – organizacija

MHZ MK LOKALNA

2x 2x 2x 2x 2x 2x

72

susreta, okruglog stola i sl.

UPRAVA JAVNA PODUZEĆA

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI Pokazatelji uspješnosti prate se kroz postojeće indikatore o kojima Muzeji izvještavaju u svom godišnjem izvješću o radu.

Sukladno strateškim ciljevima MHZ će nastaviti s uvođenjem poboljšanja u organizaciji i upravljanju posebno vezano uz primjenu programa financijskog upravljanja i kontrole (FMC). Planira se daljnja razrada poslovnih procesa u Muzejima Hrvatskog zagorja te primjena istih uz uključivanje svih zaposlenika u provedbu sustava.

Planira se dopuna i/ili izmjena pravilnika i Statuta MHZ sukladno izmjenama

regulative te redovito bavljenje pitanjima dobrog i učinkovitog poslovanja. Na mjesečnim sastancima Stručnog vijeća MHZ‐a rješavaju se pitanja vezana uz muzejsku struku i poslovanje. Upravno vijeće sastaje se prema potrebi i redovito na dnevnom redu ima sve teme za koje je nadležno i koje verificira.

Jedan od ključnih problema poslovanja je nedovoljan broj zaposlenih. Planira se

povećanje broja stalno zaposlenih za što se očekuje dozvola osnivača. Muzeji su otvorili dva nova postava i nedostaje određen broj zaposlenika da bi se mogli obavljati svi predviđeni poslovi te je to ključni problem učinkovitog poslovanja i realizacije projekata. Novotvoreni muzeji u Krapini i Taboru trebaju stalno zaposlene djelatnike i sukladno Zakonu o radu Muzeji su dužni sklopiti ugovore na neodređeno radno vrijeme. U edukaciju osoblja koje već više godina obavlja potrebne poslove Muzeji su investirali znatan trud, vrijeme i novac te je iznimno važno ne izgubiti taj potencijal na što smo ukazali i osnivaču. Također, sukladno važećem Pravilniku, Muzejima nedostaje određeni broj radnih mjesta od informatičara, knjižničara, fotografa i slično. Novi trendovi u poslovanju zahtijevaju i nove vještine zaposlenika poput onih koji će održavati komunikaciju na društvenim mrežama, pripremati sadržaje za internetske portale, raditi poslove crowd‐sourcinga i slično.

Nedovoljan broj zaposlenih otežava nam ne samo zakonom predviđeno poslovanje već se i kontinuirano vrši dodatan pritisak na postojeće zaposlenike, povećava potrebu za prekovremenim radom, ometa rad s korisnicima i narušava međuljudske odnose. Sukladno provođenju mjera štednje i nedovoljnog broja ljudi, ukoliko se ne otvore nova radna mjesta, Muzej će biti prisiljen smanjiti radno vrijeme za posjetitelje. Planira se nastavak praćenja učinka zaposlenih i evaluacija obavljenih poslova.

Nastavak ulaganja u spomenike kulture u vlasništvu Muzeja jedna je od zakonskih obveza i glavnih aktivnosti Muzeja. Objekti pod zaštitom imaju prioritet kod ulaganja i održavanja. Budući da je osnivač dužan podmiriti troškove osiguranja objekata i fundusa, prema financijskim mogućnostima napraviti će se osiguranja opreme kako bi se smanjili

73

troškovi nastali raznim kvarovima uslijed čestih nestanaka struje, brojnih izljeva oborinskih voda i puknuća cijevi (čega u 68 objekata koji su više stotina godina stari ima poprilično). Planira se čuvanje objekata pokriti sistemom dojave jer nemamo dovoljno sredstava za fizičku tjelesnu zaštitu. Posebno otegotna okolnost je na lokacijama gdje je je otvoren pristup odnosno nema mogućnosti kontrole ulaza i izlaza do objekata u vlasništvu RH, odnosno danih na korištenje Muzejima.

Jedan od ključnih problema koje predviđamo u slijedećem razdoblju je nastavak nepovoljnog učinka rasta režijskih troškova na ustanovu s preko 60 objekata o kojima brinu. Isključivanje ili smanjivanje grijanja nije uvijek učinkovita mjera jer dolazi do puknuća cijevi, izljeva vode i sl. što je posebno osjetljivo u dvorcima u kojima je temperatura niža tijekom zime.

Planira se suradnja sa županijskom ustanovom za zaštitu prirode na uređenu zaštićenih zelenih površina. Njihovo čišćenje i održavanje zahtjeva nove zaposlenike i troškove koje Muzeji ne mogu osigurati bez pomoći drugih tijela. Planira se nastavak suradnje s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje s ciljem dobivanja dodatnih zaposlenika koji uglavnom pomažu na uređenju okoliša. Muzej ima u vlasništvu oko 250.000 m2 za održavanje.

Planira se nastavak intenzivnijeg praćenje rada od strane voditelja ustrojbenih jedinica, usredotočenost na rezultate i redovito izvještavanje. Potiče se bolja evaluacija rada zaposlenika i samoprocijena rada. Potrebno je razviti metode koje ne oduzimaju dragocjeno vrijeme te zahtijevaju što manje administriranja.

Planiramo promicati edukaciju zaposlenika, te razmjenu znanja na stručnim konferencijama, seminarima i radionicama. Sudjelovanje se uvjetuje prihvaćenim izlaganjima od strane organizatora. Potrebno je poticati razvoj dodatnih vještina koje Muzeji koriste u svojim edukativnim i interaktivnim programima – od povijesnih radionica, tradicijskih prezentacija do uprizorenja scena koja zahtijevaju i specifične komunikacijske vještine.

Planiramo sudjelovanje i prijavu na natječaj IPA sa slovenskim partnerima, te suradnju u okviru projekta Foruma slavenskih kultura. Planira se sudjelovanju projektu Regija digitalnih muzeja u suradnji s razvojnim agencijama i uz potporu Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova za nastavak i pripremu prijava na strukturne fondove. Planira se intenzivna međunarodna suradnja a posebno u okviru mreže ICOM‐a, Europskog muzejskog foruma i mreže Ledeno doba, eCultvalue u okviru Support Action programa Europske komisije. Planira se razmjena gotovih izložbi i gostovanja s promotivnim izložbama u zemlji inozemstvu i prijava zajedničkih projekata. Muzeji su jedni od najuspješnijih u Hrvatskoj u prijavama na različite fondove što potvrđuje da se ulaganje u edukaciju i partnerstva isplatilo. Muzeji planiraju intenzivniju suradnju s turističkim sektorom te zajedničke promocije na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Muzeji su prepoznati kao jedna od najatraktivnijih destinacija kulturnoga turizma, dobitnici su brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja.

Obim svih programa i ulaganja zavisi od financijskih sredstava koje će Muzeji imati na raspolaganju. Predviđa se pad vlastitog prihoda zbog ekonomske krize a ako proračunska sredstva ostanu na istoj razini sve veći dio će odlaziti na režijske troškove.

SKUPLJANJE GRAĐE

74

Nastavlja se skupljanje građe koje Muzeji obavljaju u ustrojbenim jedincima za potrebe muzejskih zbirki. Veći broj građe planira se u 2012. prikupiti tijekom arheoloških istraživanja, a manji otkupom. Planira se izrada programa razvoja zbirki za svaku ustrojbenu jedinicu. Predviđa se otežan razvoj zbirki u jedinicama gdje su metode prikupljanja ograničene ili nemoguće (Muzej krapinskih neandertalaca). Stanje zbirki Muzeja Hrvatskog zagorja prema zadnjem izvješću iz 2011. U ustrojbenim jedinicama građa je organizirana u zbirke a u Muzeju „Staro selo“ u tri odjela sa zbirkama. Prikaz zbirki po ustrojbenim jedinicama

77

Otkup Otkup građe planira se sukladno politici otkupa svake ustrojbene jedinice. Planira se revizija plana otkupa od strane voditelja ustrojbenih jedinica. Prioritet su otkupi za stalne postave i izložbene projekte Muzeja. Muzeji Hrvatskog zagorja dobivaju sredstva za otkup objedinjena za sve ustrojbene jedinice. Otkup Zbirke Petković smatramo prioritetom za izlaganje u obnovljenom Velikom Taboru čime bi Hrvatska dobila jedinstveni kolekciju hladnog i vatrenog oružja s kraja srednjeg i početka novog vijeka u odgovarajućem prostoru no očekujemo velike probleme u realizaciji. Prioritet je otkup građe za potrebe postava u Velikom Taboru koji se odnosi na oružje, vojnu opremu, namještaj i uporabne predmete. Otkupljuju se i predmeti vezani uz tradicijske obrte za potrebe etnografskih zbirki budući da je jedan od prioriteta spašavanje te vrste građe. Planiramo i otkup skulptura za potrebe Galerije Antuna Augustinčića.

Terenska istraživanja Nastavak istraživanja planiran je kod utvrde Donja Stubica te kod utvrde Samci u Gornjoj Stubici. Planira se rekognisciranje arheoloških srednjovjekovnih utvrda. U Dvoru Veliki Tabor planirana su arheološka istraživanja unutar vanjskog obrambenog zida. Iznimno su važna arheološka istraživanja i obrada nalaza kojima se pune muzejske zbirke. Planiraju se terenska istraživanja vezana uz tradicijsku baštinu.

Lijevanje Planira se lijevanje skulptura za potrebe fundusa Galerije u Klanjcu prema godišnjem programu.

ZAŠTITA MUZEJSKE GRAĐE

Planira se izrada plana preventivne zaštite za svaku ustrojbenu jedinicu. Planira se nastavak registracije zbirki. Praćenje se odvija pomoću zasebnih izvještaja voditelja ustrojbenih jedinica o godišnjem stanju muzejskih zbirki i dokumentacije. Unose se brojčani pokazatelji i evidentira promjena stanja. Grafikon prikazuje zaštitne zahvate na građi u 2011. g. koji pokazuje najveću potrebu za zaštitnim radovima u Dvoru Veliki Tabor.

78

Preventivna zaštita Nastavak preventivne zaštite i redovitog mjerenju mikroklimatskih uvjeta u prostorima planira se u svim jedinicama. Voditelji prema dobivenim shemama redovito održavaju sastanke s djelatnicima, dopunjuju prioritete u spašavanju građe i pregledavaju prostor. U svim jedinicama će se obaviti čišćenja, zaštitna premazivanja konzervacija nalaza. Stalnim angažmanom preparatora prilikom arheoloških istraživanja svi nalazi se na terenu peru, djelomično spajaju i sortiraju. Planira se daljini otkup dijela nekretnina u sklopu vanjskog obrambenog zida Dvora Veliki Tabor. Trebalo bi sanirati i ugroženi dio zida koji se već urušio na dijelu privatne parcele. Planira se suradnja s Konzervatorskim odjelom s ciljem rekognisciranja terena i uvođenja sustava zaštitnih istraživanja.

Konzervacija U Muzeju seljačkih buna planira se daljnja konzervacija nađenih ostataka srednjovjekovnog kaštela. Potrebno je sanirati vlagu i terasu dvorca Oršić a ostatke kaštela prezentirati in situ. U Muzeju „Staro selo“ nastaviti će se radovi na dopuni i uređenju stalnih postava. U Velikom Taboru planiramo daljnju obradu nalaza za potrebe stalnog postava. Restauracija U Dvoru Veliki Tabor planiramo nastavak na rekonstrukcijama peći i pećnjaka u suradnji s restauratorima iz Češke. Planiramo nastavak restauracije zidnih slika u dvorcu u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom. Suradnja s Hrvatskim restauratorskim zavodom, koji je stvarni investitor na obnovi burga Veliki Tabor, treba dobiti adekvatni formalno‐pravni okvir. Planiramo suradnju s Hrvatskim državnim arhivom vezano uz zaštitu filmskog i arhivskog gradiva. Planiraju se potrebne analize životinjskih ostataka pronađenih tijekom istraživanja.

79

Ostalo U Muzejima se planira čišćenje okoliša spomenika i parkovnih površina (posebno Galerija, Muzej seljačkih buna i arboretum oko rezidencije u Kumrovcu). Obim ovisi o mogućnosti novog zapošljavanja i pomoći s burze. Planira se nastavak uređivanje prostora nove preparatorske radionice u G. Stubici. Planira se uređenje okoliša oko Velikog Tabora i prilaznog puta s time da je potrebno izraditi plan uređenja u suradnji s konzervatorima. U sklopu projekta Regija digitalnih muzeja predviđeno je uređenje dvorca i čitavog postava V. Tabor.

MUZEJSKA DOKUMENTACIJA Muzeji kontinuirano prate stanje novih upisa u dokumentaciju.

Planira se nastavak redovitog vođenja primarne i sekundarne muzejske dokumentacije te redovita kontrola upisa. Planira se umrežavanje baza podataka u Kumrovcu. Planira se nastavak digitalizacije zbirki.

Inventarna knjiga Obavezan nastavak upisa u inventarne knjige. Voditelji su dužni voditi stručnu brigu i pregledavati stanje upisa. Dužni su osigurati redovitu sigurnosnu pohranu podataka na drugoj lokaciji.

Katalog muzejskih predmeta Obavezan nastavak upisa u inventarne knjige, te uspostava kataloga predmeta tamo gdje ne postoje. Voditelji su dužni voditi stručnu brigu i pregledavati stanje upisa.

Fototeka Muzeji Hrvatskog zagorja i dalje nemaju uposlenog fotografa. U ustrojbenim jedinicama kustosi vode brigu o fototeci, no nužno je dobiti radno mjesto fotografa i dokumentalista koji bi pomogli ujednačiti vođenje dokumentacije u Muzejima Hrvatskog zagorja.

Dijateka Ne planira se veći upis u dijateku.

80

Videoteka Muzeji planiraju redovito snimanje događanja i baštinskih projekata u svim jedinicama Muzeja Hrvatskog zagorja.

Filmska snimanja Posebno se planira snimanje podloga za multimedijalna rješenja za Veliki Tabor. U sklopu projekta Regija digitalnih muzeja predviđeno je i snimanje za multimediju kao i u projektu prijave za IPU s hologramom, sa svrhom uključivanja u stalni postav.

Hemeroteka Muzeji Hrvatskog zagorja planiraju redovito dopunjavanje hemeroteke, prikupljanje novih hemerotečnih jedinica s osvrtima na događanja, manifestacije, edukativne radionice, koncerte, izložbe, te umetanje hemerotečnih jedinica u uložnice i za sve ustrojbene jedinice. Planira se nastavak korištenja usluga press‐clippinga i medijska analiza.

Fonoteka Ne planira se veći upis.

Planoteka i fond dokumentacijskih crteža Planiraju se izraditi dokumentacijski crteži prilikom dokumentiranja stanja na terenu tijekom arheološkog istraživanja . Veći radovi na toj dokumentaciji neće bit moguć sa sadašnjim kapacitetima.

Ostalo Jedinice vode zaseban upisnik o dokumentaciji u svakom od muzeja i dostavljaju podatke o stanju nakon završetka svake kalendarske godine.

KNJIŽNICA Planira se nabava novih naslova za muzejske knjižnice. Muzeji nemaju knjižničara no pojedini kustosi su zaduženi za upis knjiga u program K++. Pored interne uporabe Muzeji imaju i usluge za korisnike te se posuđuje stručna literatura učenicima i studentima. Planira se i razmjena izdanja s raznim partnerima i nabava tiskovina iz inozemstva.

STALNI POSTAV

Planira se intenzivan rad na realizaciji stalnog postava u Dvoru Veliki Tabor. U sklopu projekta Regija digitalnih muzeja predviđen a je realizacija čitavog postava dvorca V. Tabor, a dio i u IPA projektu. Planira se dopuna uređenja zatvora sa spravama za mučenje. Planira se dopuna koncepcije i izrada scenarija obzirom na najnovija arheološka otkrića i otkrića na pročeljima dvorca koja pomiču dataciju utvrde. Muzeji planiraju rad na pripremi nekoliko novih stalnih izložbi u Muzeju „Staro selo“. U Muzeju seljačkih buna planira se ponovno uređenje podruma i dopuna stalnog postava.

STRUČNI RAD

Stručna obrada muzejske građe

81

Muzeji planiraju kontinuirani rad na stručnoj obradi muzejske građe u svim jedinicama uz identifikaciju i determinaciju građe prilikom katalogiziranja predmeta. Planira se godišnja inventura muzejske građe. Muzeji rade stručne ekspertize sve građe ponuđene na otkup Muzeju u suradnji s kolegama iz drugih muzeja. Planira se redovito praćenje stručnoga rada od strane voditelja i izvještavanje o rezultatima rada.

Posudbe i davanje na uvid Za potrebe izložbi u drugim muzejima ustrojbene jedinice Muzeja Hrvatskog zagorja surađivati će s drugim kolegama.

Sudjelovanje na kongresima i savjetovanjima Predviđa se sudjelovanje na kongresima u tijelima u kojima djelatnici Muzeja Hrvatskog zagorja obnašaju određene funkcije, zatim na konferencijama s izlaganjem te iznimno zbog specifičnih interesa na pripremnim radovima na postavu ili izložbi. Ravnateljica Goranka Horjan potpredsjednica je Europskog muzejskog foruma i članica Izvršnog odbora Svjetske muzejske organizacije ICOM te Savjeta Foruma slavenskih kultura te će sudjelovati u radu tih tijela Planira se sudjelovanje kolegice V. Krklec na godišnjoj skupštini američkih antropologa, sudionika iz MHZ‐a u projektu CRAFTATTRACT u izvedbi programa u regiji JIE, razmjene s Ruskom Federacijom i rad Branke Šprem Lovrić u Asocijaciji europskih muzeja na otvorenom. Obzirom na uspješnu kandidaturu projekta eCultvalue na programu Support Action Europske Unije, G. Horjan kao sudionik projekta sudjelovati će u implementaciji u više zemalja. Planira se nastavak suradnje u mreži Pleistocen People and Places tj. ICE AGE u koju je uključen krapinski muzej. Vlatka Filipčić Maligec nastavlja sudjelovati u radu ICOM SEE kao članica Izvršnog odbora. Planira se redovito sudjelovanje na The Best in Heritage u Dubrovniku u rujnu.

Publicistička djelatnost Djelatnici Muzeja Hrvatskog zagorja planiraju objaviti niz autorskih tekstova u katalozima vlastitih izdanja, u stručnoj periodici, te napisati i niz promotivnih članaka o Muzejima. Planira se dio publikacija objaviti on‐line kako bi bile dostupnije korisnicima. Planira se nastavak suradnje s Obrtničkom komorom KZŽ na promotivnim izdanjima vezanim uz tradicijske obrte KZŽ. U 2011. g. stručni djelatnici muzeja su objavili 55 publiciranih radova.

82

Stručno usavršavanje Muzeji Hrvatskog zagorja za sve djelatnike muzeja svake godine organiziraju stručne izlete i obilaske drugih muzeja. Pojedinim djelatnicima koji istražuju određene teme omogućiti će se i olakšati stručni boravak, obilazak i uvid u građu u drugim muzejima zbog usporedbe s nalazima u Muzejima Hrvatskog zagorja. U Pravilniku MHZ‐a istaknuto je kako ustanova podržava stručno usavršavanje zaposlenika te se tijekom godine predviđaju i brojni tečajevi. Planira se i sudjelovanje zaposlenika na radionicama u MDC‐u. Planira se poticanje i sufinanciranje dodatnog obrazovanja zaposlenika. Planira se uspostaviti evidencija obrazovnih aktivnosti i tečajeva za svakog zaposlenika.

Stručna pomoć i konzultacije Svi stručni djelatnici Muzeja Hrvatskog zagorja redovito surađuju na realizaciji programa MHZ‐a. Planiraju se konzultacije i suradnja sa Zagorskom razvojnom agencijom posebno vezano uz prijave i provedbe programa sufinanciranih iz EU. Prema potrebi Muzeji će održavati konzultacije s Krapinsko‐zagorskom županijom i ostalim županijskim ustanovama te lokalnom upravom i samoupravom. Nastojati će se utjecati na smanjivanje ad hoc pristupa pri određivanju prioriteta na lokalnoj razini, posebno onih vezanih uz rad Muzeja. Planira se nastavak međumuzejske suradnje i razmjena gotovih projekata (s Arheološkim muzejom Istre, Muzejom Sv. Ivan Zelina, Muzejima Ivana Meštrovića, Hrvatskim državnim arhivom, Galerijom Klovićevi dvori, Etnografskim muzejom Istre, Muzejom Grada Crikvenice i drugima). Planiraju se konzultacije i suradnja s različitim ustanovama na pripremi projekata za financiranje iz EU fondova. Ravnateljica Muzeja članica je upravnog vijeća AMI i redovito će sudjelovati u radu istog. Planiramo sudjelovanje u projektima Ministarstva kulture i rad u tijelima u koje zaposlenici MHZ budu izabrani ili imenovani.

Urednički poslovi, recenzije knjiga i članaka Djelatnici Muzeja Hrvatskog zagorja obavljati će uređivačke poslove na svojim izdanjima.

Djelovanje u strukovnim društvima

83

Djelatnici Muzeja Hrvatskog zagorja aktivni su u strukovnim društvima što uvelike doprinosi kvaliteti njihovoga rada koja je prepoznata na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Stručno muzejsko osoblje aktivno djeluje u slijedećim strukovnim udrugama: ICOM, Europski Muzejski Forum, TOYCO, Američka Asocijacija muzeja, Hrvatsko muzejsko društvo, Društvo povjesničara umjetnosti Društvo Kajkavijana. Pored Hrvatskog muzejskog društva djelatnici su aktivni u ICOM SEE, Hrvatskom arheološkom društvu, Hrvatskom etnološkom društvu, Sekciji za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju pri HMD‐u, Hrvatskoj sekciji ECOVAST, Hrvatskom geološkom društvu, Udruzi „ProGeo“ za zaštitu geološke baštine, Hrvatskom antropološkom društvu, HNK‐ICOM i AEOM. Muzeji surađuju na svim razinama s HTZ‐om i UHPA‐om, županijskim i lokalnim turističkim zajednicama no tu je potrebno usuglasiti prioritete i modele suradnje na temeljima međusobnog uvažavanja i koordiniranih akcija. Nedovoljno se uključuje i podržava kultura kao važan čimbenik privlačnosti za posjetitelje od strane turističkih zajednica. Rezultati anketa koje smo proveli pokazuju da se vrlo mali broj korisnika služi turističkim brošurama i da turističke zajednice nemaju znatnu ulogu u upućivanju posjetitelja u muzeje.

Informatički poslovi muzeja Muzeji Hrvatskog zagorja planiraju izradu nove stranice MHZ‐a i redovito održavanje. Planiramo suradnju s tvrtkama koje se bave interakcijama na Internetu. Smatramo da će se upravo taj segment komunikacije s korisnicima sve više razvijati. Anketa u kojoj smo ispitali posjetitelje o izvoru informacija za posjet pokazala je dominaciju Interneta i usmene predaje kao dva najvažnija izvora. Planira se redovito održavanje svih ostalih stranica MHZ‐a kao nove web stranice MKN, CRAFTATTRACT, Viteški i sl. U Muzeju seljačkih buna planira se 3D digitalizacija zbirke oružja i opreme. Projekti digitalizacije planiraju se u suradnji s Ministarstvom kulture RH. Potrebna je i aktivnija prisutnost na društvenim mrežama no to zahtjeva dodatno zapošljavanje.

Ostalo Muzeji Hrvatskog zagorja planiraju redovito surađivati i konzultirati vanjske suradnike na pripremi podloga za projekt uređenja stalnog postava Velikog Tabora i multimedije, za prijave projekata na slijedeći IPA poziv te za osuvremenjivanje on‐line prezentacija. U okviru projekta eksperimentalne arheologije planira se realizacija nekoliko programa u Muzejima krapinskih neandertalaca i Dvoru Veliki Tabor. Planira se nastavak suradnje s udrugama U Muzeju «Staro selo» Kumrovec nastavlja se terenski rad na temu tradicijskih obrta i običaja. Izabrani djelatnici redovito će raditi u u Stručnom i Upravnom vijeću MHZ‐a. Imenovani djelatnici Muzeja educirati će se na posebnim tečajevima i obavljati razne vrste obveznih poslova poput vođenja pismohrane, radu u ISGE‐u – ISGE 1, razina energetski korisnik, čuvarske službe, voditelji kotlovnice i sl.

ZNANSTVENI RAD

Nekoliko djelatnika Muzeja pohađa poslijediplomske doktorske studije.

STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI I SEMINARI U ORGANIZACIJI I SUORGANIZACIJI MUZEJA

84

Muzeji planiraju dati kandidaturu za domaćina nekoliko skupova i radionica. Muzeji su do sada bili domaćini mnogim skupovima i na taj način indirektno doprinose prihodu lokalne zajednice (smještaj, prijevoz, prehrana, kupovina i ostalo).

IZLOŽBENA DJELATNOST

Muzeji Hrvatskog zagorja prijavljuju izložbe u svakoj od ustrojbenih jedinica sukladno godišnjem operativnom planu. Konačan izbor programa radi nadležno vijeće Ministarstva kulture pa stoga Muzeji prijavljuju već broj programa nego što ih se realizira. Dio programa realiziraju vlastitim sredstvima. U 2011. g. Muzeji su održali 20 izložbi.

U sufinanciranju programa lokalna uprava i samouprava sudjeluje sa zanemarivim iznosima. Tako Muzeji dijele sudbinu s ostalim ustanovama izvan glavnog grada. Primjećuje se veliki nerazmjer u financiranju ustanova smještenih u Gradu Zagrebu i ostalih jer je kod većine prvih prisutno tzv. dvostruko financiranje istih programa dok u manjim sredinama lokalna uprava nije u mogućnosti participirati u troškovima. Selekcija programa se često temelji na odbijanju skupljih projekata, a dodijeljena sredstva često nisu dovoljna za kvalitetnu realizaciju na razini mogućnosti muzeja u većim središtima, te je na taj način stručnjacima otežano i napredovanje u struci. Istovremeno je stanovnicima regije, kao korisnicima i posjetiteljima, smanjen izbor kulturnih sadržaja dok je u većim središtima njihov broj iznimno velik. Veći izložbeni projekti zahtijevaju pripremne radove koji se u pravilu ne odobravaju.

IZDAVAČKA DJELATNOST Muzeji Hrvatskog zagorja imaju razgranatu izdavačku aktivnost a izdanja najčešće prate izložbene i edukativne programe te događanja. U 2011. g. Muzeji su izdali 45 različitih tiskovina.

85

. Potrebno je izraditi plan publikacija za svaku od ustrojbenih jedinica. Tiskovine Za sve izložbene projekte Muzeji planiraju tisak kataloga / deplijana, pozivnice i plakata. Planira se tisak jumbo plakata i letaka za najznačajnija događanja (Viteški turnir, obljetnice muzeja i sl.) Planira se oblikovanje oglasa, bannera, objava za udruženo oglašavanje i slično Planiraju se vodiči kroz stalni postav. Nastavlja se tisak godišnjaka poput ANALA Galerije Antuna Augustinčića. Planira se tisak dovršenih istraživačkih projekata.

Audiovizualna građa Za Muzej krapinskih neandertalaca po potrebi se planira dotisak multimedijalnog interaktivnog DVD ROM s virtualnom šetnjom. Planira se interaktivni CD‐rom za Veliki Tabor i Gornju Stubicu.

Elektroničke publikacije U Muzeju „Staro selo“ nastaviti će se pohrana snimljenih materijala s terenskih obilazaka na siguran medij uz mogućnosti pregleda sadržaja. Za isto je potrebno nabaviti potrebnu opremu.

Oblikovanje publikacija i tiskovina Dio oblikovanja potrebnih tiskovina Muzeji planiraju obaviti vlastitim snagama s ciljem reduciranja troškova. Za sada na tim poslovima, uz ostale, radi jedan kustos za sve jedinice. Potrebno je dodatno zapošljavanje i opremanje potrebnom opremom.

Filmske publikacije Za pojedine izložbene projekte planira se snimiti i tiskati prateći filmski materijal.

Ostalo Planira se nastavak uvođenja višejezičnih audio vodiča u sve jedinice MHZ‐a.

EDUKATIVNA DJELATNOST

86

U Muzejima su u 2011. godini realizirana 129 edukativna programa. Potrebno je izraditi plan edukativne djelatnosti za svaku ustrojebenu jedinicu.

Vodstva Iako je to u pravilu nepopularna mjera, Muzeji Hrvatskog zagorja planiraju povisiti cijenu vodstva u narednom razdoblju zbog nedostatka dovoljnog broja vodiča i podmirenja troška zaposlenika iz vlastitih sredstava. Planira se nova ponuda za tržište s objedinjenim lokacijama ‐ obilazak svih ustrojbenih jedinica MHZ‐a i/ili povezivanje po dvije ustrojbene jedinice, kombinacija ulaznica i audio vodiča. Planira se praćenje novog modela za vodstva putem anketa. U 2011. g. odrađeno je 2881 vodstvo. Napominjemo da je Dvor Veliki Tabor bio zatvoren za javnost do studenog 2011. Za potrebe vodstava u Krapini angažiran je veliki broj vodiča i njihov rad je plaćen iz vlastitog prihoda.

87

Predavanja Svake godine u Muzejima će se održati i stručna predavanja vanjskih suradnika i djelatnika Muzeja.

Radionice i igraonice, događanja Muzeji Hrvatskog zagorja provode čitav niz edukativnih programa prema godišnjem kalendaru. Prioriteti su programi koji se već godinama odvijaju u pojedinim ustrojbenim jedinicama i za koje postoji interes publike. Planiramo nove inovativne programe. Budući da su programi MHZ često kopirani od strane drugih ustanova razmotriti ćemo i pravnu autorsku zaštitu naših novih projekata. Međutim i za to je potrebno izdvojiti dodatna sredstva.

Ostalo U Muzejima Hrvatskog zagorja planira se organizacija Noći muzeja no uz uvjet osiguranja sredstava od osnivača i lokalne zajednice. Noć muzeja se odvija zimi, kada je trošak organizacije u dislociranim jedinicama iznimno velik a postoji rizik posjeta zbog vremenskih uvjeta (snijeg na neočišćenim cestama). Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja radimo organiziranjem muzejsko‐edukativnih radionica, a u Klanjcu smo započeli obilježavanje Dana mira. Dani europske baštine obilježiti će se uz programe srednjovjekovnih događanja u Velikom Taboru. Ističemo nemogućnost organiziranja besplatnih posjeta u trenucima kada imamo ogromne troškove održavanja koje teško pokriva i osnivač i muzej iz vlastitih prihoda kao i potrebno dodatno zapošljavanje. Planira se sudjelovanje na Tjednu kajkavske kulture. U Muzeju „Staro selo“ planiraju se prezentacije i demonstracije tradicijskih obrta na prostoru Muzeja.

ODNOSI S JAVNOŠĆU

88

Suradnja s medijima

Muzeji Hrvatskog zagorja planiraju redovite godišnje usluge press clippinga – siječanj – prosinac i analize prisutnosti u medijima. Analiza prisutnosti pokazuje da su Muzeji jedna od najzastupljenijih muzejskih ustanova u medijima, u velikom postotku s pozitivnim kritikama. Muzeji Hrvatskog zagorja imali su najveći udio afirmativno ocijenjenih objava, 96% od ukupnog broja objava u kojima su se oni pojavili. Valja naglasiti da su objave za sve muzeje izrazito afirmativne. Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej krapinskog neandertalca, Muzej seljačkih buna i Muzej Staro selo Kumrovec imali su udio od preko 90% afirmativno ocijenjenih objava, a Galerija Antuna Augustinčića te Dvor Veliki Tabor iznad 80%. Udruženo oglašavanje planira se u suradnji s HTZ‐om. Planira se sponzorirano i ostalo oglašavanje te izrada ploča smeđe signalizacije za V. Tabor, Kumrovec i G. Stubicu (ukoliko se osigura podrška Županijske uprave za ceste, TZ i HTZ‐a) Planira se redovito slanje medijskih obavijesti a po potrebi i organizacija press konferencija za veća događanja. Najveći broj objava u 2011. g. bio je posvećen novom krapinskom muzeju što je bilo i očekivano.

Programi Muzeja redovito se prate u medijima i na. Internetu. Planiramo pojačati prisutnost na portalima jer je njihova zastupljenost prema medijskoj analizi iz 2011. preniska.

89

Posjetitelji i korisnici u Muzeju. Tijekom godina Muzeji bilježe kontinuirani rast posjeta, s izuzetkom 2009. g. kada je bio zatvoren Veliki Tabor i smanjen posjet starom Muzeju evolucije jer su posjetitelji čekali otvorenje novoga Muzeja krapinskih neandertalaca. Po otvorenju potonjeg bilježi se veliki porast dolazaka zbog izuzetnog interesa i medijske promidžbe. U 2011. g. nije bilo moguće ponoviti rezultate iz godine otvorenja, a očekujemo i daljni pad posjeta na što pokazatelji sa sličnih lokacija ukazuju. Posebno treba naglasiti negativan utjecaj ekonomske krize na posjet Muzejima i predviđamo da će se snažno osjetiti u 2013. g.

90

Treba reći da svake godine veliki broj posjetitelja pohodi Muzeje besplatno. Samo dan nakon otvaranja Krapinu je posjetilo oko 8.000 ljudi, a u Kurmovec svake godine na Dan radosti dolazi oko 10.000 ljudi. Tu su još i otvorenja izložbi, koncerti događanja s besplatnim ulazom, zatim gostovanja s izložbama u drugim muzejima i slično. Sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama

Muzeji Hrvatskog zagorja planiraju sudjelovanje u radijskim emisijama radi promoviranja projekata i najave događanja i izložbi, te sudjelovanje u TV emisijama po temama. Planira se oglašavanje na web portalima.

OSTALO Planiraju se predstavljanja Muzeja u suradnji s turističkim uredima uredima u inozemstvu. Naše akcije u protekle dvije godine donijele su znatno povećanje udjela stranih posjetitelja u prvoj polovici 2012. godine.

PRIORITETI INVESTICIJA MUZEJA HRVATSKOG ZAGORJA NA RAZINI USTROJBENIH JEDINICA Planirani radovi na stalnim postavima i uređenju muzeja su vrlo obimni i u slijedećem razdoblju – dvije su kapitalne investicije uključene u strateške projekte za financiranje iz strukturnih fondova – uređenje stare zgrade Muzeja krapinskih neandertalaca i uređenje postav Dvora Veliki Tabor. Obje lokacije uključene su u projekt Regija digitalnih muzeja a Muzeji Hrvatskog zagorja potpisali su s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova ugovor o dodjeli tehničke pomoći u srpnju 2012. g., a slijede konzultanti koji će dati daljnje smjernice za postupanje.

Sva velika ulaganja ovise o dodijeljenim investicijskim potporama, sredstvima iz zaštite spomenika kulture i EU fondova. Iznimno je važno imati riješene imovinsko‐vlasničke odnose i uređenu administrativnu proceduru s učinkovitim procesom donošenja odluka. Zatim slijedi potpuna projektna dokumentacija, sve analize isplativosti ulaganja i tek zatim investiranje ukoliko se projekt odobri.

MUZEJ SELJAČKIH BUNA, Gornja Stubica

Planira se nastavak uređenja pojedinih prostora koji nedostaju a nužnI su za rad muzeja (dobro opremljena preparatorska radionica, karantena, arhiva i sl.). Potrebno je urediti objekt kod Spomenika za preparatorsku radionicu, karantenu i spremište. Na čitavom objektu potrebno je sanirati krovište i nosive grede. Postoji projekt uređenja. Uređenje dvorišta i terasa i sanacija vlage u dvorcu. Obavljena su arheološka istraživanja i sondiranja na objektu i izrađena je projektna dokumentacija za potrebnu sanaciju. Postoji projekt. Nakon izvođenja radova na sanaciji potrebno je sačuvane ostatke ranije srednjovjekovne utvrde Samci adekvatno prezentirati kao arheološki lokalitet i povezati ga sadržajno s okolnim parkom i obnoviti stalni postav. Planiramo tu investiciju kandidirati za projekte namijenjene potporama iz strukturnih fondova. Park eksperimentalne arheologije nema projekt i potrebno ga je izraditi.

91

Potrebno je urediti park skulptura u memorijalnom gornjostubičkom kompleksu – obavljena je sanacija Augustinčićevog Spomenika Seljačkoj buni i Matiji Gupcu, drvena skulptura Matije Gupca i spomenik V. Radauša: Petrica Kerempuh i Galženjaci i skulptura S. Sikirice: Na galgama. Planira se obnova drvene skulpture B. Ružića: Tahijevo drvo koju bi trebalo izmjestiti sa sadašnje pozicije. Potrebno je urediti hortikulturne površine. Potrebno je izraditi projekt uređenja zelenih površina parka Potrebno je nadopuniti multimedijalne sadržaje u stalnom postavu. Obavljene su konzultacije i započeti pripremni radovi te su napravljeni troškovnici. Implementacija se odnosi na veliku interaktivnu kartu povezanu s filmskom projekcijom te uspostavu info‐kioska za djecu. MUZEJ „STARO SELO“, Kumrovec Prioritet je nastavak uređenja tradicijskih objekata i njihovo uključivanje u muzejske postave, te kontinuirani rad na održavanju i obnovi ruralne arhitekture. Posebnu problematiku u brizi o tradicijskoj arhitekturi čini otvoreni režim pristupa te smatramo da bi prostor trebalo ograditi i postići dogovor s Općinom Kumrovec o tom pitanju. Rješavanje problema korištenja objekata u samom središtu muzeja, poboljšanje koordinacije aktivnosti s lokalnom zajednicom obzirom na zajedničko korištenje infrastrukture, posebno prometnica i sigurnosti posjetitelja i dalje ostaje za riješiti. Neusklađenost katastra i gruntovnice je također veliki problem a Muzeji nemaju sredstva za investiranje u te aktivnosti. Uvjet je da te poslove obave nadležna tijela. Rješavanje problema održavanja i korištenja nekadašnje Titove rezidenciju svake godine je predmet razgovora s lokalnom zajednicom no sve inicijative su ad hoc oblikovane i predlažu se autoritetima s više strana. Smatramo da bi rezidenciju bilo moguće dovesti u muzejsku funkciju s mogućnosti korištenja dijela za ugostiteljstvo no za to su potrebna znatna ulaganja ali i novo zapošljavanje. Povezivanje prostora s ostalim objektima izgrađenih u Kumrovcu u vrijeme Tita podrazumijeva usklađivanje interesa različitih dionika. Projekt bi bio izvrstan za sufinanciranje iz EU fondova no preduvjet je jasna namjena i sukladno njoj rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Namjena kurije Razvor je muzejska i predlaže se izrada koncepcije i daljnje postupanje prema proceduri. Na kuriji Razvor s restauratorima i konzervatorima potrebno je koordinirati nastavak radova na njezinoj obnovi. Planira se prijava projekta na natječaje i fondove. Planira se nastavak radova na uređenju dijela postava u rodnoj kući J. Broza i Staroj školi. Planiraju se manji postavi vezani uz tradicijske obrte i seosku kulturu u tradicijskim objektima. Dio se planira prijaviti i na sufinanciranje od strane EU fondova (priprema zajedničkih projekata IPA – programi za susjedstvo). GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA, Klanjec Galerija ima prostore na tri lokacije unutar grada Klanjca no unatoč tome nema riješeno pitanje depoa što je jedan od ključnih problema obzirom na veličinu i stanje gipsanih odljeva dijelom izmještenih u kuriju Razvor gdje također ne postoje primjereni uvjeti za čuvanje. U 2012. g. dobivena su sredstva za izradu projektne dokumentacije no Grad Klanjec je tek u listopadu definirao svoje sudjelovanje u projektu. Planira se nastavak izgradnje depoa

92

dogovorno s Gradom Klanjcem. Prijava projekata za sufinanciranje od strane EU fondova bila bi izgledna za zajednički projekt. Potrebno je sanirati zgradu Galerije, a posebno krovište koje prokišnjava. Energetska učinkovitost zgrade je na vrlo niskoj razini. Predviđa se i održavanje zgrade Uprave. Planira se uređenje staza i površina u sklopu parka skulpture i prilaznih putova. MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, Krapina Novotvoreni muzej, kao jedan od najatraktivnijih postava u Hrvatskoj, privlači mnogo posjetitelja no nedovoljan je broj zaposlenih na organizaciji svakodnevnog rada i prihvata posjetitelja i te čišćenju i održavanju. Planira se nastaviti rad na projektu uređenja kompletnog parka uokolo lokacije u Prapovijesni park krapinskih neandertalaca i stare zgrade Muzeja za potrebe sadržaja koji se ne nalaze u novoj zgradi, te prizemnog dijela u kome bi trebali prevladavati sadržaji za prihvat posjetitelja ‐ od ugostiteljske ponude do prodaje suvenira i sl.. Projekt uređenja ulazi u program Regija digitalnih muzeja koja koristi tehničku pomoć iz EU fondova. Projekt uključuje više vlasnika. Ne postoji potrebna projektna dokumentacija. Planira se unošenje poboljšanja u postojeći muzej – problem struje i ventilacije, vertikalne platforme za osobe slabe pokretljivosti, timescope na vidikovcu, interpretacijske ploče i geološki stup na nalazištu. DVOR VELIKI TABOR, Desinić Planira se nastavak suradnje s nadležnim službama i Hrvatskim restauratorskim zavodom (HRZ) koji je umjesto Muzeja investitor na obnovi dvorca. Dio dvorca je otvoren za javnost no ugovoreni radovi još nisu dovršeni. Smatramo da bi Muzeji kao korisnik morali voditi investicije u svojim objektima. Muzeji kontinuirano traže izvođenje rješenja koja će smanjiti troškove budućeg održavanja što je u konačnici i interes osnivača. Predviđa se nastavak otkupa nekretnina unutar obrambenog zida koji bi omogućio cjelovitu prezentaciju spomenika. Projekt uređenja postava Velikog Tabora ulazi u program Regija digitalnih muzeja koja predviđa korištenje sredstava iz EU fondova. Kompleks su već obišli neki od konzultanata koje je angažiralo Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova. Postoji glavni projekt i potvrda projekta za izvođenje u fazama, Objekt ima građevinsku i uporabnu dozvolu. Nedostaje projekt postava koji se planira temeljem muzeološke koncepcije usvojene još 2003. g. Napravljen je scenarij postava i očekuje se izrada nedostajuće dokumentacije i dodjela sredstava od strane Ministarstva regionalnog razvoja (85%) te osnivača Ministarstva kulture (15%) za nastavak radova na postavu. Radovi se očekuju 2014. g. i pri tome Muzeji računaju na sredstva strukturnih fondova. Planira se nastavak arheoloških istraživanja unutar vanjskog obrambenog zida i konzervacija pronađenih ostataka i ugroženih dijelova spomenika, a posebno velike bastionske kule i dijela zida koji je pred urušavanjem. Planira se suradnja sa svim dionicima na uvođenju i prilagodbi infrastrukture na platou obrambenog grada.

93

EVALUACIJA I PRAĆENJE IMPLEMENTACIJE STRATEŠKOG PLANA Muzeji Hrvatskog zagorja već niz godina posluju sukladno ranijim strateškim planovima koji nisu bili opsežno razrađeni poput ovoga no pokazali su se vrlo uspješnim modelom koji je ustanovu pozicionirao među one koji najbolje posluju u Republici Hrvatskoj u svojoj djelatnosti. Ta ocjena nije dobivena isključivo samoprocjenom već i financijskim pokazateljima te brojnim nagradama i priznanjima koje su Muzeji dobili na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Kako bismo što učinkovitije pratili realizaciju i učinkovitost plana odredili smo kriterije za procjenu koji uključuju:

1. Prihvatljivost za autoritete i donositelje odluka 2. Prihvatljivost za publiku 3. Učinka na korisnike 4. Relevantnost 5. Sukladnost s vizijom, misijom i ključnim vrijednostima 6. Koordinacija i integracija s drugim strategijama, programima i aktivnostima 7. Tehnička izvodljivost 8. Učinak na proračun, troškove i financiranje 9. Dostupnost sredstava 10. Analiza troškova i koristi 11. Udio povrata investicija 12. Dugoročni učinci 13. Kratkoročni učinci 14. Procjene rizika 15. Potrebe za osobljem 16. Fleksibilnost i prilagodljivost 17. Vremenski okvir 18. Potrebe vezane uz prostor, opremu, nove tehnologije i sl.

Također se primjenjuje monitoring na godišnjoj razini koji prati realizaciju plana i u slučaju potrebe predlaže odgovarajuće promjene. Preduvjet za ostvarenje bilo kojeg plana je osiguranje potrebnih sredstava i ljudskih resursa te je ovaj plan rađen temeljem postojeće financijske podrške od strane osnivača u proteklom razdoblju (2010‐2012), kalkulacijama vlastitog prihoda kojeg želimo zadržati na istoj razini te novim mogućnostima financiranja zbog ulaska u Europsku Uniju. Za ostvarenje plana potrebna je podrška vanjskih i unutrašnjih dionika i računamo na njihov pozitivan pristup i podršku planu. Smatramo da će priložene analize i dokumentirana podrška različitih dionika umanjiti mogućnosti nedavanja podrške i reducirati utjecaj dionika koji su negativno usmjereni na rad Muzeja.

94

Praćenje i evaluacija obavljati će se temeljem godišnjih operativnih planova rada koji će svaku aktivnost povezati s implementacijom plana na način kako je to prikazano u tabeli ispod: Naziv programa

Veza na cilj iz Strateškog plana

Očekivani učinak

Potrebni resursi

osoblje financijska sredstva

vrijeme

‐

Taj oblik jednostavnog monitoringa omogućiti će kontinuirano praćenje aktivnosti u skladu s ciljevima iz strateškog plana. Istovremeno Muzeji će provoditi i analize korisnika kako bi pratili učinak aktivnosti i plana. Predviđa se primjena upitnika koji ne oduzimaju previše vremena i ne zahtjevaju dodatne resurse kkoje Muzeji ne posjeduju a istovremeno omogućuju formativnu evaluaciju koju nije teško administrirati, prikupljati se mogu i kvantitativni i kvalitativni podatci koji mogu poslužiti za izradu potrebnih statistika. U Gornjoj Stubici , 14.12.2012. godine RAVNATELJICA Goranka Horjan. M.P.

strateŠki plan muzeja hrvatskog zagorja za … muzeju/strateski-prosinac-2012.pdfza strateško...

Documents