studija o utjecaju na okoliŠ saŽetak

AKUMULACIJA DABROVICA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

SAŽETAK Y1-K67-00.03-G02.0

Elektroprojekt Zagreb

2011.

Vrsta Projekt Knjiga Prilog

Y1 K67.00.03 G02.0 List 2

Studija utjecaja na okoliš akumulacije Dabrovica - sažetak

elektroprojekt d.d. • zagreb

NARUČITELJ: HRVATSKE VODE, Zagreb

Ulica grada Vukovara 220 NA IZRADI STUDIJE (oznaka knjige Y1-K67.00.03-G01.0) RADILI SU :

Projektanti: Alan Kereković, dipl.ing.geol. dr.sc. Stjepan Mišetić, prof.biol. Berislav Rupčić, dipl.ing.građ. Maja Kerovec, dipl.ing.biol. Suradnici: Luka Goja, ing.građ. Jasna Botušić Brebrić, dipl.ing.arh. Perica Bušić, dipl.ing.građ. prof.dr.sc. Ranko Žugaj – vanjski suradnik Marta Srebočan, bacc. biol.

NA IZRADI SAŽETKA STUDIJE (oznaka knjige Y1-K67.00.03-G02.0) RADILI SU:

Alan Kereković, dipl.ing.geol. Luka Goja, ing.građ.

SADRŽAJ SAŽETKA 1 OPIS NAJPRIHVATLJIVIJE VARIJANTE ZAHVATA S OBRAZLOŽENJEM .......... 3 2 KRATKI OPIS OKOLIŠA ZAHVATA ......................................................................... 5 3 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ................................................................ 6

Prilog 1 Slivno područje - situacija, mj. 1:100000 Prilog 2 Situacija akumulacije, mj. 1:5000 Prilog 3 Karakteristični poprečni presjek brane


Y1 K67.00.03 G02.0 List 3



1 OPIS NAJPRIHVATLJIVIJE VARIJANTE ZAHVATA S OBRAZLOŽENJEM Akumulacija Dabrovica (oko 6,5 km jugoistočno od Virovitice, oko 4,5 km jugozapadno od Suhopolja, s branom oko 700 m južno od županijske prometnice Ž-4022 Virovitica-Razovac-Borova) planira se izvesti radi zaštite od plavljenja velikim vodama nizvodnog područja oko Suhopolja, te potencijalno radi navodnjavanja poljoprivrednih površina. Predviđeno je akumulaciju površine 20,5 hektara i zapremine 515 000 m3 izvesti na potoku Dabrovica pregrađivanjem doline jugozapadno od naselja Borova nasutom branom visine 8 m od okolnog terena i dužine 227 m (kota krune brane 141,0 m n.m., prosječna kota terena 133,0 m n.m.). Maksimalna usporna kota vode nalazi se na koti preljeva i iznosi 139,5 m n.m. Akumulacija je dužine oko 900 m i prosječne širine oko 250 m. Akumulacija Dabrovica navedena je u Prostornom planu Virovitičko-podravske županije, te u Prostornom planu Općine Suhopolje. U skladu s člankom 6. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš od Zavoda za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije dobivena je Mišljenje da je zahvat sukladan prostorno-planskoj dokumentaciji (klasa 350-02/10-01/21, ur.br. 2189/1-10-2 od 29.10.2010.). Položaj akumulacije Dabrovica u širem i užem prostoru prikazan je na slici 1.

Slika 1 Položaj akumulacije Dabrovica u širem prostoru

Svrha izgradnje akumulacije Dabrovica je prvenstveno uređenje režima voda i zaštita od bujica. Izgradnjom brane i ostvarenjem akumulacije otvaraju se mogućnosti korištenja voda za navodnjavanje okolnih poljoprivrednih površina i korištenja prostora akumulacije za ribarstvo.


Y1 K67.00.03 G02.0 List 4



S obzirom na zaštitu prirode i Nacionalnu ekološku mrežu (Uredba o proglašenju ekološke mreže NN br. 109/07) zahvat se nalazi unutar obuhvata područja ekološke mreže HR 1000008 Bilogora i Kalničko gorje, a ciljevi očuvanja su četiri zaštićene vrste ptica. Sukladno odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) i Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) od Virovitičko-podravske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša dobivena je Potvrda o ocjeni prihvatljivosti planiranog zahvata za ekološku mrežu, odnosno da akumulacija Dabrovica nema značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (klasa 612-07/10-01/33, ur.br. 2189/1-08/1-11-6 od 25.02.2011.). Planirana akumulacija Dabrovica nalazi se na području katastarske Općine Suhopoljska Borova.

Slika 2: Dolina Dabrovice u području buduće brane Akumulaciju čine sljedeći objekti:

• Nasuta brana • Temeljni ispust s taložnicom, galerijom i slapištem • Preljev s brzotokom i slapištem • Pristupne ceste • Dovodni i odvodni kanal temeljnog ispusta i preljeva

Nasuta branu izvodi se od glinovitog materijala koji osigurava vododrživost. Nalazišta materijala će se formirati na području buduće akumulacije. Uzvodni pokos se štiti od djelovanja valova kamenim nabačajem debljine 0,5 m. Pokos na nizvodnoj strani bit će zaštićen humusiranjem i zatravljenjem.


Y1 K67.00.03 G02.0 List 5



Temeljni ispust smješten je u najnižoj točki brane, u osi korita potoka Dabrovica. Svrha temeljnog ispusta je pražnjenje akumulacije. Maksimalni kapacitet temeljnog ispusta je Q=1,5 m3/s. Za evakuaciju velikih voda projektiran je bočni preljev na lijevom boku brane, koji se sastoji od: preljevne građevine, odvodnog kanala, brzotoka i slapišta. Svi objekti preljeva su dimenzionirani na maksimalni protok Q=5,5 m3/s, što je protok koji se javlja kod transformacije 1.000 g. vodnog vala. Izgradnjom brane Dabrovica prekida se lokalni makadamski put. Kako bi se osigurala nesmetana prometna komunikacija predviđa se izmještanje postojećeg puta u duljini od oko 412 m. Projektirana je prometnica širine kolnika 3 m sa obostranim bankinama širine 0,5 m. Kolnička konstrukcija se predviđa izvesti od drobljenog kamenog materijala debljine 0,3 m. Na području akumulacije, prometnica je u visinskom smislu projektirana tako da ne bude ugrožena kod pojave velikih voda. Predviđa se trajanje izgradnje svih objekata akumulacije Dabrovica u trajanju od jedne građevinske sezone. Utjecaji Akumulacija se s motrišta svih vrsta utjecaja na okoliš može u početnoj fazi (razdoblje izgradnje i početka korištenja) ocijeniti kao zahvat s ukupno malim nepovoljnim utjecajem, s obzirom da neće imati utjecaja na zaštićene prirodne i kulturne vrijednosti, ali će promijeniti namjenu i korištenje prostora. Na području od 20 ha prenamijenit će se oko 13 ha livadnog područja i oko 7 ha prostora pod gospodarskom šumom. Direktni utjecaji tijekom izgradnje očekuju se na području brane, nalazištu materijala te na području kretanja građevinskih strojeva (buka, prašina, ispušni plinovi). Tijekom korištenja pod utjecajem akumulacije izmijenit će se prirodne osobine i krajobraz doline Dabrovice na tom području. Osim na poljoprivredu i šume utjecaj će se osjetiti na ljude, biljke i životinje (vodena staništa umjesto kopnenih), na lovstvo (vodene vrste umjesto kopnenih). Režim vodotoka Dabrovice će se promijeniti i ujednačiti, budući da nizvodno od brane više neće imati značajke bujičnog toka već će se u akumulaciji zadržavati veliki poplavni valovi. Omogućava se i ispuštanje akumuliranih količina vode u sušnim razdobljima za potrebe navodnjavanja okolnih i nizvodnih poljoprivrednih površina.

2 KRATKI OPIS OKOLIŠA ZAHVATA Područje doline potoka Dabrovice koje se planira zaposjesti akumulacijom (prostornim planovima označeno kao Planirana vodna površina) razvrstano je većim dijelom u Ostala obradiva tla (prostor doline), a manjim dijelom u Šumu gospodarske namjene (okolni prostor pobrežja). Klimatske osobine ovog prostora mogu se okarakterizirati kao svježa klima kontinentalnog tipa. Područje Virovitičko-podravske županije ima prosječno godišnje oko 850 mm oborina. Prosječna temperatura zraka na postaji Virovitica za razdoblje od 1965. do 1990. godine iznosi 10,3 °C. Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka za postaju Virovitica iznosi 82%. Na području meteorološke postaje Virovitica, izražena je dominantnost vjetrova iz jugozapadnog smjera prema godišnjoj ruži vjetrova, dok je pojavljivanje vjetrova iz ostalih smjerova znatno manje izraženo. Šire područje akumulacije Dabrovica (sliv) većim dijelom pripada sjeveroistočnim obroncima Bilogorskog masiva (273 m n.m.), a manjim dijelom Dravskoj potolini. Tlo se sastoji od slabopropusnih naslaga praha i gline. Cijelo područje Suhopoljske Bilogore nalazi se unutar seizmičke zone očekivanog 7° MCS ljestvice. Glavne opće značajke sliva Dabrovice do pregradnoga profila su: veličina sliva: A = 4,81 km2, duljina glavnoga vodotoka: L = 3,80 km, najviša kota na slivu: Hmax = 255 m n.m., kota kod brane H = 134 m n.m.


Y1 K67.00.03 G02.0 List 6



Ekološko stanje potoka Dabrovice može se procijeniti kao vrlo dobro. Vrijednosti bioloških elemenata ne bi trebale pokazati razinu promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću. S obzirom na debele slabopropusne površinske naslage na području planirane akumulacije ne očekuje se onečišćenje dubljih vodonosnika. Na promatranom području zahvata akumulacije Dabrovica zastupljene su slijedeće biljne zajednice: šuma kitnjaka i običnog graba-varijanta s bukvom i livadna i pašnjačka vegetacija. Stoga se u zoni planirane akumulacije Dabrovica, kao i na uzvodnom području ne očekuje pojava izvora onečišćenja. Od faune vodozemaca, ovdje se mogu naći zelena žaba, gatalinka, zelena i siva gubavica, običan vodenjak, pjegavi daždevnjak. Od gmazova mogu se naći bjelouška, riđovka i u nizinskim i brdskim područjima. Od rijetkih vrsta ptica, mogu se naći lještarka i crna žuna, a od vrsta koje su ciljevi očuvanja ekološke mreže mogu se naći crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius), bjelovrata muharica (Ficedula albicollis), mala muharica (Ficedula parva) i škanjac osaš (Pernis apivorus). Fauna sisavaca je također raznovrsna (rovke, jež, razne vrste šišmiša, tekunice, hrčak, lasica). U šumama na cijelom području rasprostranjena je visoka i niska divljač (srna, jelen, divlja svinja, lisica i zec). Prema prostornom planu općine Suhopolje, u blizini planirane akumulacije Dabrovica, sjeverozapadno od pregradnog profila, evidentiran je etnološki spomenik „Dabrovica“, a s obzirom da se brana i akumulacija planiraju izgraditi oko 300 m uzvodno od navedenog kulturnog spomenika ne očekuje se utjecaj zahvata na spomenik. Područjem planirane akumulacije Dabrovica ne prolazi niti jedna razvrstana prometnica i nikakvi objekti elektroopskrbe. Prostor planirane akumulacije Dabrovica (20,5 ha) nalazi se na području državnog lovišta X/11 - "Suhopoljska Bilogora". Na potoku Dabrovica ribarstvo nije razvijeno. Industrije i važnijih pogona male privrede na prostoru uz planiranu akumulaciju nema. U sadašnjem trenutku turizam na području planirane akumulacije nije razvijen.

3 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA U sklopu pripreme, izgradnje i korištenja akumulacije Dabrovica nositelj zahvata treba osigurati provedbu sljedećih mjera zaštite okoliša: Sastavnice okoliša Vode

1. Prije punjenja akumulacije vodom sav organski materijal ukloniti s površine područja akumulacije.

2. Tijekom gradnje na gradilištu postaviti kemijske nužnike koje redovito održavati i prazniti. 3. Povremeno tijekom korištenja uklanjati nanos sitnog materijala sa dna akumulacije.

Mjere zaštite voda pridonose: ostvarenju ciljeva upravljanja vodama, očuvanju novostvorenih vodenih ekosustava koji su utvrđeni člankom 4. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09). Tlo

4. Zasebno deponirati humusni sloj tla prilikom izvođenja zemljanih radova i kasnije ga iskoristiti kod krajobraznog uređenja. Ostali iskopani, a ne utrošeni materijal nije dopušteno odlagati na šumske i poljoprivredne površine te "divlja" odlagališta, već na za to unaprijed određeno mjesto. Mjera zaštite tla temelji se na članku 20. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 110/07).


Y1 K67.00.03 G02.0 List 7



Zrak

5. U sušnom razdoblju po potrebi prskati makadamske putove u naselju kojima prometuje građevinska mehanizacije.

6. Na lokaciji zahvata ne spaljivati neiskorištene gorive ostatke nakon sječe stabala ili neke druge materijale. Mjere zaštite zraka temelje se na članku 37. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 178/04 i 60/08). Bioraznolikost

7. Prilikom održavanja okolnog područja akumulacije izbjegavati pretjerano košenje i sječu vegetacije te omogućiti razvoj prirodne vegetacije i prirodnog oblikovanja staništa. Mjera zaštite bioraznolikosti temelji se na članku 37g. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 70/05 i 139/08). Krajobraz

8. Izbjegavati nepotrebnu prenamjenu površina, a po završetku radova izvršiti čišćenje i vraćanje okoliša, prometnica, javnih i privatnih površina u prvobitno stanje, odnosno sukladno uvjetima nadležnih institucija.

9. Dijelove akumulacije gdje nema gospodarskih aktivnosti prepustiti prirodnoj sukcesiji. Iskop glinovitog materijala za izvedbu brane provesti na nalazištu materijala uz što je moguće veće zadržavanje prirodnog nagiba terena i uvjet da dno iskopa uvijek ima blagi nagib prema središtu doline, te s najniže točke izvesti odvodni kanal prema sadašnjem reguliranom koritu Dabrovice kako bi se nakon pražnjenja akumulacije (koje se povremeno provodi u sklopu održavanja objekta) voda mogla ocijediti iz depresije. Mjere zaštite krajobraza sukladne su člancima 37g i 86. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 70/05 i 139/08). Ekološka mreža

10. Planirane radove potrebno je izvoditi izvan sezone gniježđenja Škanjca osaša (Pernis apivorus), koja traje od početka svibnja do kraja kolovoza. Radove na čišćenju terena od vegetacije na području planirane brane i nalazišta materijala treba provesti prije sezone gniježđenja škanjca osaša – prije svibnja, a ostatak područja akumulacije očistiti od vegetacije u razdoblju nakon sezone gniježđenja škanjca – nakon kolovoza. Mjere zaštite područja ekološke mreže sukladno članku 86. Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) i Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). Kulturno povijesne vrijednosti

11. U slučaju pronalaska kulturno-povijesnih vrijednosti (arheološkog nalaza ili drugih vrijednosti) prekinuti radove i obavijestiti nadležne institucije. Mjera zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti određena je u skladu s člankom 45. i 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" br. 69/99, 151/03 i 157/03).

Opterećenje okoliša Buka

12. Tijekom radova na otvorenom prostoru i građevinama dopuštena ekvivalentna razina buke tijekom dnevnog razdoblja iznosi 65 dB(A), a u razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri noćnom radu


Y1 K67.00.03 G02.0 List 8



ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti od 40 dB(A). Stoga aktivnosti na izgradnji u naseljenim mjestima (promet mehanizacije) obustaviti tijekom noći. Mjera zaštite od buke temelji se na člancima 5. i 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ("Narodne novine" br. 145/04) i člancima 4. i 7. Zakona o zaštiti od buke ("Narodne novine" br. 30/09). Otpad

13. Komunalni i građevni otpad nastao tijekom gradnje, odgovarajuće skladištiti te predavati ovlaštenoj pravnoj osobi na daljnju oporabu. Mjera gospodarenja otpadom u skladu je s člancima 4. i 5. Zakona o otpadu ("Narodne novine" br. 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09). Akcidenti

14. U sklopu glavnog projekta izraditi projekt „Posljedice proloma brane“. Mjere zaštite od akcidenata sukladne su s člankom 3. st.(2) Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari ("Narodne novine" br. 114/08) i s točkom VII. b) Državnog plana za zaštitu voda ("Narodne novine" br. 26/99).

studija o utjecaju na okoliŠ saŽetak

Documents