studija utjecaja na okoliŠ

STUDIJA UTJECAJA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠNA OKOLIŠ

““GEOTERMALNO POLJE GEOTERMALNO POLJE ZAGREB”ZAGREB”

LOKALITET BLATOLOKALITET BLATO

E.1. SVRHA PODUZIMANJA E.1. SVRHA PODUZIMANJA ILI GRAĐENJA ILI GRAĐENJA ZAHVATAZAHVATA

Poglavarstvo Grada Zagreba prihvatilo jePoglavarstvo Grada Zagreba prihvatilo je na na prijedlog Gradskog ureda za gospodarstvo te idejno-prijedlog Gradskog ureda za gospodarstvo te idejno-programskog i urbanističkog rješenja programskog i urbanističkog rješenja izgradnju izgradnju Športsko-rekreacijske zoneŠportsko-rekreacijske zone, zapadno od , zapadno od nedovršene i Kliničke bolnice Novi Zagreb (KBNZ) na nedovršene i Kliničke bolnice Novi Zagreb (KBNZ) na lokaciji Blato (Sl. gl. Grada Zagreba, 5/2003).lokaciji Blato (Sl. gl. Grada Zagreba, 5/2003).

Spomenuta zona sadržavala biSpomenuta zona sadržavala bi:: ljetno i zimsko kupalište,ljetno i zimsko kupalište, objekte za šport i rekreaciju,objekte za šport i rekreaciju, hotel s kongresnim centrom i parkom,hotel s kongresnim centrom i parkom, apartmansko naseljeapartmansko naselje uređene zelene površine.uređene zelene površine.


Lokacija Blato nalazi se unutar granica eksploatacijskog Lokacija Blato nalazi se unutar granica eksploatacijskog geotermalnog polja Zagreb (GPZ) za koje INA d.d. geotermalnog polja Zagreb (GPZ) za koje INA d.d. ima odobrenje za eksploatacijuima odobrenje za eksploataciju izdano od izdano od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH.Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH.

Geotermalno polje Zagreb sastoji se od tri Geotermalno polje Zagreb sastoji se od tri lokalitetalokaliteta koji su definirani u Glavnom koji su definirani u Glavnom rudarskom projektu i Elaboratu o rezervama. rudarskom projektu i Elaboratu o rezervama.


Glavnim rudarskim projektom i Elaboratom o Glavnim rudarskim projektom i Elaboratom o rezervama na GPZ predviđeno je crpljenje, rezervama na GPZ predviđeno je crpljenje, iskorištavanje i utiskivanje geotermalne vode u iskorištavanje i utiskivanje geotermalne vode u zatvorenom cirkulacijskom sustavu.zatvorenom cirkulacijskom sustavu.

Spomenuta zona sadržavala biSpomenuta zona sadržavala bi:: ljetno i zimsko kupalište,ljetno i zimsko kupalište, objekte za šport i rekreaciju,objekte za šport i rekreaciju, hotel s kongresnim centrom i parkom,hotel s kongresnim centrom i parkom, apartmansko naseljeapartmansko naselje uređene zelene površine.uređene zelene površine.

E.1. SVRHA E.1. SVRHA PODUZIMANJA ILI PODUZIMANJA ILI GRAĐENJA ZAHVATAGRAĐENJA ZAHVATA

Lokalitet Blato Lokalitet Blato sastoji se od sastoji se od ukupno 8 ukupno 8 bušotina:bušotina:

-dvije proizvodne -dvije proizvodne bušotine KBNZ-1A bušotine KBNZ-1A i KBNZ-1Bi KBNZ-1B

-dvije utisne -dvije utisne bušotine KBNZ-2A bušotine KBNZ-2A i KBNZ-3αi KBNZ-3α

-dvije mjerne -dvije mjerne bušotine KBNZ-2 i bušotine KBNZ-2 i KBNZ-3BKBNZ-3B

-jedne likvidirane -jedne likvidirane bušotine KBNZ-3 bušotine KBNZ-3

-jedne bušotine za -jedne bušotine za uzimanje uzoraka uzimanje uzoraka vode KBNZ-1vode KBNZ-1


Četiri bušotine od kojih su dvije proizvodne a Četiri bušotine od kojih su dvije proizvodne a dvije utisne koristile bi se za grijanje pojedinih dvije utisne koristile bi se za grijanje pojedinih objekata u športsko-rekreacijskoj zoni, dok bi se objekata u športsko-rekreacijskoj zoni, dok bi se preostale dvije koristile kao mjerne.preostale dvije koristile kao mjerne.

Maksimalna teoretska mogućnost proizvodnjeMaksimalna teoretska mogućnost proizvodnje dviju proizvodnih bušotina iznosi dviju proizvodnih bušotina iznosi 65 l/s65 l/s

odnosno oko odnosno oko 2 050 000 m2 050 000 m33/god/god..

Ova proizvodnja koristit će se tijekom zimskih mjeseci Ova proizvodnja koristit će se tijekom zimskih mjeseci dok će u preostalim mjesecima proizvodnja biti dok će u preostalim mjesecima proizvodnja biti znatno manja i iznosit će znatno manja i iznosit će 32 l/s32 l/s

odnosno oko odnosno oko 1 009 000 m1 009 000 m33/god/god..


U elaboratu “Poslovni plan za geotermalno polje U elaboratu “Poslovni plan za geotermalno polje Zagreb” (Rujan 2006.) predloženo je i Zagreb” (Rujan 2006.) predloženo je i tehničko-tehničko-tehnološko rješenjetehnološko rješenje korištenja geotermalne korištenja geotermalne vode za potrebe grijanja objekata koji se vode za potrebe grijanja objekata koji se planiraju izgraditi na spomenutoj lokaciji.planiraju izgraditi na spomenutoj lokaciji.

Prema tome rješenju zahvat odnosno Prema tome rješenju zahvat odnosno tehnički sustav na tehnički sustav na lokalitetu Blato sastoji se od slijedećih osnovnih objekatalokalitetu Blato sastoji se od slijedećih osnovnih objekata::

proizvodnih i utisnih bušotina;proizvodnih i utisnih bušotina; transportnih cjevovoda ukopanih u zemlju;transportnih cjevovoda ukopanih u zemlju; izmjenjivača topline;izmjenjivača topline; utisnih pumpi.utisnih pumpi.


Sustav namijenjen grijanju zatvoren je, što znači da Sustav namijenjen grijanju zatvoren je, što znači da geotermalna voda ni u jednom trenutku nije geotermalna voda ni u jednom trenutku nije u direktnom kontaktu s okolišem lokacijeu direktnom kontaktu s okolišem lokacije. .

E.2. E.2. PODACI IZ PODACI IZ DOKUMENATA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJAPROSTORNOG UREĐENJA

Za područje zahvata mjerodavani dokumenti Za područje zahvata mjerodavani dokumenti prostornog uređenja su:prostornog uređenja su:

Prostorni plan Grada Zagreba iProstorni plan Grada Zagreba i Generalni urbanistički plan Grada Zagreba.Generalni urbanistički plan Grada Zagreba.

E.2.1. PROSTORNI E.2.1. PROSTORNI PLAN GRADA PLAN GRADA ZAGREBAZAGREBA

U tekstualnom dijelu PPGZ-a u poglavlju 1.1.2. Prostorno U tekstualnom dijelu PPGZ-a u poglavlju 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke navodi se: razvojne i resursne značajke navodi se:

Suvremeni pristup mineralnim sirovinama Suvremeni pristup mineralnim sirovinama prvenstveno je uvjetovan ciljevima održivog razvoja. prvenstveno je uvjetovan ciljevima održivog razvoja.

Mineralne sirovine dio su okoliša poput ostalih prirodnih vrijednosti Mineralne sirovine dio su okoliša poput ostalih prirodnih vrijednosti i treba ih koristiti i štititi pod istim uvjetima kao i druge resurse. i treba ih koristiti i štititi pod istim uvjetima kao i druge resurse.

Njihovo neprimjereno korištenje može uzrokovati Njihovo neprimjereno korištenje može uzrokovati narušavanje okoliša i gospodarske štete.narušavanje okoliša i gospodarske štete.


Geotermalna voda je ekološki izuzetno pogodan energent, Geotermalna voda je ekološki izuzetno pogodan energent, međutim na području Grada Zagreba utvrđena su samo međutim na području Grada Zagreba utvrđena su samo srednjetemperaturna ležišta ograničenog kapaciteta. srednjetemperaturna ležišta ograničenog kapaciteta.

Ova voda pogodna je za zagrijavanje objekata ali osim toga zbog Ova voda pogodna je za zagrijavanje objekata ali osim toga zbog svog kemijskog sastava i fizičkih značajki može se koristiti i u svog kemijskog sastava i fizičkih značajki može se koristiti i u balneologiji (termalno kupalište).balneologiji (termalno kupalište).


U čl. 8, točka 3.4. Eksploatacija mineralnih U čl. 8, točka 3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina navodi se: sirovina navodi se:

Na području Grada utvrđena su srednjetemperaturna ležišta vode ograničenog kapaciteta, Na području Grada utvrđena su srednjetemperaturna ležišta vode ograničenog kapaciteta, koja se može koristiti za zagrijavanje građevina, te će se nastaviti istraživati i koristiti koja se može koristiti za zagrijavanje građevina, te će se nastaviti istraživati i koristiti geotermalne resurse na području Grada Zagreba (što može pridonijeti boljoj opskrbljenosti geotermalne resurse na području Grada Zagreba (što može pridonijeti boljoj opskrbljenosti Grada energijom). Grada energijom).


U čl. 10, točka 5.3. Energetski sustavi predviđa se korištenje U čl. 10, točka 5.3. Energetski sustavi predviđa se korištenje toplinske energije iz obnovljivih izvora gdje se pored sunca, toplinske energije iz obnovljivih izvora gdje se pored sunca, vjetra i bioplina navodi i geotermalna voda. vjetra i bioplina navodi i geotermalna voda.

U čl. 14, točka 10 Unaprijeđenje energetske učinkovitosti kao mjera U čl. 14, točka 10 Unaprijeđenje energetske učinkovitosti kao mjera spriječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš navodi se i veće korištenje spriječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš navodi se i veće korištenje obnovljivih izvora energije a time i geotermalnih voda.obnovljivih izvora energije a time i geotermalnih voda.


Kartografski prikaz 1., Korištenje i Kartografski prikaz 1., Korištenje i namjena prostora - površine za namjena prostora - površine za razvoj i uređenje (mjerilo 1:25.000), razvoj i uređenje (mjerilo 1:25.000), nosi dvije planske oznake nosi dvije planske oznake relevantne za lokaciju zahvata, i to: relevantne za lokaciju zahvata, i to: oznaku E1 – površine za istraživanje oznaku E1 – površine za istraživanje geotermalnih voda i oznaku R12 – geotermalnih voda i oznaku R12 – terme. terme.

Iz navedenog proizlazi da je prostor na Iz navedenog proizlazi da je prostor na lokaciji zahvata namijenjen lokaciji zahvata namijenjen istraživanju i korištenju istraživanju i korištenju geotermalnih voda, pa se geotermalnih voda, pa se realizacijom zahvata neće realizacijom zahvata neće promijeniti namjena i korištenje promijeniti namjena i korištenje prostora.prostora.


Kartografski prikaz 3., Uvjeti korištenja, Kartografski prikaz 3., Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područje uređenja i zaštite prostora – područje primjene posebnih mjera uređenja i primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (mjerilo 1:25.000), od planskih zaštite (mjerilo 1:25.000), od planskih oznaka relevantnih za vrednovanje oznaka relevantnih za vrednovanje lokacije sadrži oznaku lokacije sadrži oznaku seizmotektonske aktivnosti područja. seizmotektonske aktivnosti područja.

Sama lokacija, kao i širi prostor Sama lokacija, kao i širi prostor Zagreba nalazi se u Zagreba nalazi se u seizmotektonski aktivnom seizmotektonski aktivnom području, pa ovu činjenicu treba području, pa ovu činjenicu treba uzeti u obzir pri projektiranju i uzeti u obzir pri projektiranju i izvođenju zahvata.izvođenju zahvata.

E.2.2. GENERALNI E.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBAZAGREBA

Kartografski prikaz 1, Korištenje i Kartografski prikaz 1, Korištenje i namjena prostora (mjerilo 1:5.000). namjena prostora (mjerilo 1:5.000). Prostor lokacije zahvata nosi Prostor lokacije zahvata nosi plansku oznaku R1 – športsko-plansku oznaku R1 – športsko-rekreacijska namjena – šport s rekreacijska namjena – šport s gradnjom. gradnjom.

Sama lokacija omeđena je Sama lokacija omeđena je prometnim koridorima javno prometnim koridorima javno prometnih površina.prometnih površina.


Izvan prostora lokacije na sjeveru, Izvan prostora lokacije na sjeveru, planska je oznaka V2 – vode i planska je oznaka V2 – vode i vodna dobra – površine povremeno vodna dobra – površine povremeno pod vodom i Z – zaštitne zelene pod vodom i Z – zaštitne zelene površine, na zapadu lokacije. površine, na zapadu lokacije.

Zahvat na ovoj lokaciji u skladu je Zahvat na ovoj lokaciji u skladu je s planiranom namjenom s planiranom namjenom prostora (osiguranje energije za prostora (osiguranje energije za grijanje športskih objekata i grijanje športskih objekata i korištenja vode u balneološke korištenja vode u balneološke svrhe – terme).svrhe – terme).


Kartografski prikaz 4a, Uvjeti za korištenje, Kartografski prikaz 4a, Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – urbana uređenje i zaštitu prostora – urbana pravila (mjerilo 1:5.000), na prostoru pravila (mjerilo 1:5.000), na prostoru lokacije zahvata nosi plansku oznaku lokacije zahvata nosi plansku oznaku 2.10. – uređenje, zaštita i urbana obnova 2.10. – uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene. kompleksa jedne namjene.

Prema tome prostor lokacije nalazi Prema tome prostor lokacije nalazi se u konsolidiranom gradskom se u konsolidiranom gradskom području i unutar granice zona području i unutar granice zona urbanih pravila. urbanih pravila.


Izvan prostora lokacije na sjeveru Izvan prostora lokacije na sjeveru nalazi se planska oznaka 2.14. – nalazi se planska oznaka 2.14. – uređenje rijeke Save, a na uređenje rijeke Save, a na zapadu oznaka 2.12. uređenje zapadu oznaka 2.12. uređenje zaštitnih zelenih površina. zaštitnih zelenih površina.

Uvjeti koji se odnose na prostor Uvjeti koji se odnose na prostor izvan lokacije zahvata ne izvan lokacije zahvata ne ograničavaju njegovu realizaciju.ograničavaju njegovu realizaciju.


Kartografski prikaz 4b, Uvjeti za Kartografski prikaz 4b, Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – korištenje, uređenje i zaštitu prostora – procedure urbano-prostornog uređenja procedure urbano-prostornog uređenja (mjerilo 1:5.000): sadrži planske (mjerilo 1:5.000): sadrži planske oznake prema kojima se utvrđuju oznake prema kojima se utvrđuju dodatni uvjeti korištenja prostora. dodatni uvjeti korištenja prostora.

Prema tim uvjetima na tom području Prema tim uvjetima na tom području obvezatno je donošenje detaljnog obvezatno je donošenje detaljnog prostornog plana (UPU termalno prostornog plana (UPU termalno kupalište Blato), izrada Studije kupalište Blato), izrada Studije utjecaja na okoliš i provedba utjecaja na okoliš i provedba Urbanističko-arhitektonskog Urbanističko-arhitektonskog natječaja. natječaja.


Kartografski prikaz 3a, Prometna i Kartografski prikaz 3a, Prometna i komunalna infrastrukturna komunalna infrastrukturna mreža 3a – Promet (mjerilo mreža 3a – Promet (mjerilo 1:5.000). 1:5.000).

Lokacijom sa istočne i sjeverne Lokacijom sa istočne i sjeverne strane prolaze glavne gradske strane prolaze glavne gradske ulice, dok sa južne i zapadne ulice, dok sa južne i zapadne prolaze gradske avenije. prolaze gradske avenije.


Na zapadnoj strani prometni Na zapadnoj strani prometni koridor sadrži i biciklističku koridor sadrži i biciklističku stazu. stazu.

Zahvat ni na koji način neće Zahvat ni na koji način neće utjecati na funkcionalnost utjecati na funkcionalnost prometne infrastrukture.prometne infrastrukture.


Kartografski prikaz 4c, Uvjeti za Kartografski prikaz 4c, Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu korištenje, uređenje i zaštitu prostora 4c – Zaštićeni i prostora 4c – Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode evidentirani dijelovi prirode (mjerilo 1:5.000). (mjerilo 1:5.000).

Prostor nosi plansku oznaku K – Prostor nosi plansku oznaku K – krajolik. Krajolik lokacije dio je krajolik. Krajolik lokacije dio je šireg krajolika priobalnog šireg krajolika priobalnog područja rijeke Save. područja rijeke Save.


Na samoj lokaciji nema, zaštićenih Na samoj lokaciji nema, zaštićenih dijelova prirode, spomenika dijelova prirode, spomenika prirode ili drugih djelova prirode prirode ili drugih djelova prirode koji bi ograničavali realizaciju koji bi ograničavali realizaciju zahvata. zahvata.

Zahvat pripada kategoriji "niskih Zahvat pripada kategoriji "niskih građevina", a dijelovi zahvata građevina", a dijelovi zahvata koji bi eventualno mogli narušiti koji bi eventualno mogli narušiti izgled krajolika, nalazit će se izgled krajolika, nalazit će se ispod površine zemlje ispod površine zemlje (cjevovodi).(cjevovodi).Iz navedene analize Prostornog plana Iz navedene analize Prostornog plana Grada Zagreba i Generalnog Grada Zagreba i Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba urbanističkog plana Grada Zagreba proizlazi opravdanost i proizlazi opravdanost i utemeljenost realizacije zahvata na utemeljenost realizacije zahvata na navedenoj lokaciji. navedenoj lokaciji.

E.2.3. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKO E.2.3. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKO RJEŠENJERJEŠENJE

"GEOTERMALNO POLJE ZAGREB""GEOTERMALNO POLJE ZAGREB"LOKALITET ŠRC BLATOLOKALITET ŠRC BLATO

E.2.3.1.E.2.3.1. LOKALITET BLATO LOKALITET BLATO (KLINIČKA BOLNICA NOVI (KLINIČKA BOLNICA NOVI

ZAGREB /KBNZ/)ZAGREB /KBNZ/) ▪ Geotermalno polje Zagreb sastoji se od tri korisnička lokaliteta koji su definirani u Glavnom rudarskom projektu i Elaboratu o rezervama. ▪ Glavnim rudarskim projektom i Elaboratom o rezervama na GPZ predviđeno je crpljenje, iskorištavanje i utiskivanje geotermalne vode u zatvorenom cirkulacijskom sustavu kod kojega nema štetnih utjecaja na okoliš. To potvrđuje i višegodišnja proizvodnja za potrebe ŠRC Mladost čije bušotine su namjenski izrađene za potrebe Univerzijade 1987. godine.

▪ Lokalitet Blato (Klinička bolnica Novi Zagreb /KBNZ/) sastoji se od ukupno 7 bušotina i to:

- dvije proizvodne bušotine KBNZ-1A i KBNZ-1B- dvije utisne bušotine KBNZ-2A i KBNZ-3α- dvije mjerne bušotine KBNZ-2 i KBNZ-3B- jedne likvidirane bušotine KBNZ-3

E.2.3.2.E.2.3.2. MOGUĆA PROIZVODNJA MOGUĆA PROIZVODNJA GEOTERMALNE VODEGEOTERMALNE VODE

▪ Lokalitet ŠRC Mladost i ŠRC Blato (KBNZ) su jedna hidrodinamička cjelina s mogućnošću maksimalne proizvodnje od 77 l/s.

▪ Pri realizaciji tehničko-tehnološkog rješenja treba uzeti u obzir potrebe Rekreacijskoga centra Blato (65 l/s) i buduće tehnološke mogućnosti ŠRC Mladost (maksimalni protok od 12 l/s, a trenutni 9,0 l/s))

▪ Tehnološki sustav ŠRC Blato (2 proizvodne i 2 utisne bušotine) razrađen je primjenom godišnjeg stupnja iskorištenja kapaciteta od 50% s proizvodnjom geotermalne vode od 1 009 000 m3/god (32 l/s)-VARIJANTA (I)

▪ Maksimalna teoretska mogućnost proizvodnje (VARIJANTA (II)) uz godišnji stupanj od 100% iznosi 2 050 000 m3/god (65 l/s). Ova varijanta predstavlja graničnu vrijednost proizvodnje ŠRC Blato koja bi se mogla iskoristiti za potrebe sustava.

E.2.3.3. ZEMLJOPISNI E.2.3.3. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ GP ZAGREBPOLOŽAJ GP ZAGREB

▪ Geotermalno polje Zagreb nalazi se u području razmjerno najveće istraženosti vodonosnika, tj. Na području s najvećim brojem bušotina.

▪ Topografija je ravničarska, nadmorska visina od oko 115 m, kojom dominira rijeka Sava. Zemljište je urbanizirano i manjim dijelom obradivo. Napravljeni su značajni građevinski zahvati na nasipu rijeke i jezeru Jarun.

▪ Klima je kontinentalna sa srednjom temperaturom u siječnju od 0,6 °C i srednjom u srpnju od 22,2 °C, odnosno prosječnom godišnjom 11,8 C.

E.2.3.4. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ E.2.3.4. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ

GP ZAGREBGP ZAGREB

E.2.3.5. GEOLOŠKA GRAĐAE.2.3.5. GEOLOŠKA GRAĐA

▪ Za definiranje geotermalnoga vodonosnika na GP Zagreb izvršena je interpretacija geoloških, geofizičkih i hidrogeoloških podataka. Najznačajniji vodonosnik je kompleks sedimentnih stijena pretežito karbonatnoga sastava uz neposrednu podlogu tercijara s pretežito litotamnijskim vapnencima tercijara u ispitanim bušotinama Mla-1, Mla-2, Mla-3, KBNZ-1A, KBNZ-1B, KBNZ-3α, Sava-1, Stu-1 i Luč-1.

▪ Na promatranom području GPZ stratigrafska pripadnost pojedinih naslaga bazirana je na određivanju kronostratigrafskih jedinica koreliranih u izrađenim bušotinama, a prema njihovim litološkim karakteristikama i superpoziciji. Ovaj postupak je nužan obzirom na nedovoljan broj paleontoloških podataka, a što se vidi iz samih stratigrafskih izvještaja. Kod interpretacije geološke građe ležišta u litotamnijskom facijesu primjenjen je regresivni model indiciran bušenjem i seizmičkim mjerenjima.

E.2.3.6. GEOTERMALNA OBILJEŽJA E.2.3.6. GEOTERMALNA OBILJEŽJA LEŽIŠTA I ŠIREG ISTRAŽNOG LEŽIŠTA I ŠIREG ISTRAŽNOG

PODRUČJAPODRUČJA▪ Zagrebačko geotermijsko ležište nalazi se u širem istražnom prostoru Savske potoline. Panonski bazen ima povoljne geotermijske gradijente, što je posljedica povišenoga zemljinog toplinskog toka unutrašnjosti glede različitih fizikalnih procesa.

▪ Prosječna vrijednost geotermijskog gradijenta za Savsku potolinu je 0,048 °C/m. Dio zagrebačkog vodonosnika ima znatno viši geotermijski gradijent od prosječnoga geotermijskog gradijenta Savske potoline. Na rubnim bušotinama iznosi 0,050 - 0,0535 °C/m, dok je u središnjem dijelu 0,0575 do 0,0781 °C/m. Unutar sedimentacijskog kompleksa postoji nekoliko pozitivnih anomalija izmjerenih bušenjem. Ove anomalije javljaju se uslijed spontane konvekcije u ležištima koja se očituju svojom debljinom i kod kojih je ustanovljena visoka vertikalna propusnost.

▪ Na temelju izmjerenih podataka i omjera statičke temperature u bušotinama s promjenom dubine, bilo je moguće odrediti izotermni profil u odnosu na prognoznu dubinu podine za bušotine najveće proizvodnosti

E.2.3.7. MAKSIMALNE E.2.3.7. MAKSIMALNE KOLIČINE PROIZVODNJE I KOLIČINE PROIZVODNJE I

UTISKIVANJAUTISKIVANJA

Sustav na ŠRC Blato ima četiri aktivne bušotine od kojih su:

-proizvodna KBNZ-1A s količinom od qwmax = 5,0 l/s (400 m3/dan)

-proizvodna KBNZ-1B s qwmax = 50,0-65,0 l/s (5200 m3/dan)

-utisna KBNZ-3α za koju se procjenjuje da može primiti qwmax = 50 l/s

-utisna KBNZ-2A za koju se procjenjuje da može primiti qwmax = 35 l/s

Međutim radi što ravnomjernijega kretanja fronta utiskivane vode predviđeno je da zbroj proizvodnje na oba lokaliteta ne prelazi 77 l/s.

E.2.3.8. PROIZVODNI NIZ E.2.3.8. PROIZVODNI NIZ BUŠOTINA KBNZ-1A I KBNZ-BUŠOTINA KBNZ-1A I KBNZ-

1B1B

E.2.3.9. UTISNI NIZ E.2.3.9. UTISNI NIZ BUŠOTINA KBNZ-2A I KBNZ-BUŠOTINA KBNZ-2A I KBNZ-

33

E.2.3.10. KOLIČINE GEOTERMALNE E.2.3.10. KOLIČINE GEOTERMALNE VODE KOJE SE MOGU PROIZVESTI VODE KOJE SE MOGU PROIZVESTI

UZ KONST. TEMPERATURUUZ KONST. TEMPERATURU

Ulazni parametri:

A -protočna površina ležišta, m2

hp -protočna debljina (srednja vrijednost za sve zone), m(cρ)W -obujamska specifična toplina vode, J/m3 °C(c·ρ)L -obujamska specifična toplina ležišta, J/m3 °CΔWp -godišnja količina proizvedene geotermalne vode, m3/god

Proračunata vrijednost za lokalitet Blato (2 proizvodne i 2 utisne bušotine:

WpcT = 34 077 672 m3

E.2.3.11. DINAMIKA PROMJENE E.2.3.11. DINAMIKA PROMJENE TEMPERATURE U PROIZVODNIM TEMPERATURE U PROIZVODNIM

BUŠOTINAMABUŠOTINAMA

▪ Za potrebe ŠRC Blato, prema projektnom zadatku, razmotrilo se dvije varijante iskorištavanja primarnih rezervi (optimalna i maksimalna) iz čega proizlazi promjena temperature obzirom na količine proizvedene kapljevine (WpcT) i temperaturni pad sa 80°C na 30°C.

▪ Varijanta I (optimalna):Godišnja proizvodnja od 1 009 000 m3/g (prosječno 32 l/s) s obzirom na mogućnosti davanja i ugrađenoj proizvodnoj opremi, vrijeme konstantne temperature postiže se tijekom 37 godina proizvodnje.

▪ Varijanta II (maksimalna):Godišnja proizvodnja od 2 050 000 m3/g (prosječno 65 l/s) obzirom na mogućnosti davanja i ugrađenoj proizvodnoj opremi, vrijeme konstantne temperature postiže se tijekom 18 godina proizvodnje.

E.2.3.12. TOPLINSKA SNAGA E.2.3.12. TOPLINSKA SNAGA I DINAMIKA PROIZVODNJEI DINAMIKA PROIZVODNJE

▪ Proizvodna bušotina KBNZ-1B ima dnevnu proizvodnju od 5200 m3/d temperature 82 °C dok KBNZ-1A uz protok od 400 m3/d daje temperaturu od 70 °C. Primjenom diferencijalnog miješanja, pri izobarnoj promjeni stanja na ušću proizvodnih bušotina, dobiva se srednja temperatura protoka od približno 80 °C sukladno masenim udjelima proizvodnje.

▪ Pri proračunu snage korištena je statička temperatura ležišta, jer su mjerenja pokazala zanemarivo mali pad temperature kroz kanal bušotine tijekom velikih obroka crpljenja.

▪ Bilančna toplinska snaga sustava za dvije varijante proizvodnje s temperaturnim padom od 80 °C do 30 °C:

LOKACIJA VARIJANTA SNAGA

ŠRC Blato I 1 009 000 m3/g (32 l/s) 6,70 MWt

II 2 050 000 m3/g (65 l/s) 13,61 MWt

E.2.3.13. TEHNIČKO-E.2.3.13. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA SHEMA ŠRC TEHNOLOŠKA SHEMA ŠRC

BLATOBLATO

E.2.3.14. REKAPITULACIJA E.2.3.14. REKAPITULACIJA PARAMETARA TEHNIČKOG PARAMETARA TEHNIČKOG

SUSTAVA ŠRC BLATOSUSTAVA ŠRC BLATO

▪ Planirane količine toplinske energije vrednovane su prema cjeniku poduzeća ''Toplinske mreže'' Zagreb - 197,41 kn/MWht , srpanj 2006. (Strategija energetskog razvitka RH, tablica 2.9.6. – Cijena ogrjevne topline u Zagrebu od 04.09.2001. –Službeni glasnik grada Zagreba)

▪ Prodajna cijena 1 m3 geotermalne vode = ukupno distribuirana toplinska energija × jedinična cijena/MWht = 28 803 × 197,41/1,009×106 = 5,63 kn/m3

Ovo je cijena za uvjete na ŠRC Blato to jest za Δt = 50°C i varijante proizvodnje I i II

E.2.3.15. REKAPITULACIJA E.2.3.15. REKAPITULACIJA PARAMETARA TEHNIČKOG PARAMETARA TEHNIČKOG

SUSTAVA ŠRC BLATOSUSTAVA ŠRC BLATO Osnovni dijelovi sustava za proizvodnju geotermalne vode, u svom primarnom cirkulacijskom krugu sastoji se od:

-proizvodnih bušotina s pripadajućom infrastrukturom,-priključnih cjevovoda od proizvodnih bušotina do toplinske

stanice-postrojenja za otplinjavanje s bakljom za spaljivanje plina

(separator za kapljevinu, separator plina, regulacijski i sigurnosni ventili)

-cjevodovoda s geotermalnom vodom za balneologiju (otvoreni sustav)

-sustav za pročišćavanje balneološke vode -cjevovoda od postrojenja za pročišćavanje do postrojenja za utiskivanje-utisne bušotine za reinjektiranje iskorištene geotermalne

vode.

Cjelokupno postrojenje, u primarnom cirkulacijskom krugu, je potpuno zatvoreno (nepropusno) pa nema štetnoga djelovanja na okoliš, osim dijela postrojenja za balneoterapiju (oko 10% od maksimalne proizvodnje)

E.3. OBRAZLOŽENJE E.3. OBRAZLOŽENJE NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE ZAHVATAZAHVATA

Tehnološki sustav razrađen je u dvije varijante:Tehnološki sustav razrađen je u dvije varijante:

- Varijanta (I)Varijanta (I) polovično iskorištenje rezervi, polovično iskorištenje rezervi, tj. 1 009 000 mtj. 1 009 000 m33/god ili prosječno 32 l/s što predstavlja /god ili prosječno 32 l/s što predstavlja optimalno iskorištenjeoptimalno iskorištenje;;

- Varijanta (II)Varijanta (II) potpuno iskorištenje rezervi, potpuno iskorištenje rezervi, tj. 2 050 000 mtj. 2 050 000 m33/god ili prosječno 65 l/s/god ili prosječno 65 l/s ((maksimalna proizvodnjamaksimalna proizvodnja odnosno 100 %). odnosno 100 %).


Nakon analize svih relevantnih čimbenikaNakon analize svih relevantnih čimbenika (lokacija (lokacija zahvata, značajke okoliša, značajke ležišta, tehnološki zahvata, značajke okoliša, značajke ležišta, tehnološki proces, mogući utjecaji na okoliš, mjere zaštite okoliša proces, mogući utjecaji na okoliš, mjere zaštite okoliša i dr.) i dr.) prva varijanta predstavlja optimalno prva varijanta predstavlja optimalno iskorištavanje ležišta geotermalne vodeiskorištavanje ležišta geotermalne vode. .


To znači da je projekt eksploatacije i poslovanje To znači da je projekt eksploatacije i poslovanje geotermalnog ležišta na lokaciji Blato izuzetno prihvatljiv geotermalnog ležišta na lokaciji Blato izuzetno prihvatljiv jer se očekuju značajne financijske koristi za društvo jer se očekuju značajne financijske koristi za društvo iskazane kroz prihode od PDV-a, naknade za eksploataciju iskazane kroz prihode od PDV-a, naknade za eksploataciju mineralnih sirovina, poreza na dobitak i na plaće. mineralnih sirovina, poreza na dobitak i na plaće.

Prosječni godišnji diskontirani iznos koristi u varijanti Prosječni godišnji diskontirani iznos koristi u varijanti I iznosi oko milijun kuna i dva i pol milijuna u I iznosi oko milijun kuna i dva i pol milijuna u varijanti II. varijanti II.


Treba naglasiti da se ovaj rezultat odnosi samo Treba naglasiti da se ovaj rezultat odnosi samo na eksploataciju geotermalnog ležišta i isporuku na eksploataciju geotermalnog ležišta i isporuku tople vode potencijalnim potrošačima tople vode potencijalnim potrošačima (koncesionarima). (koncesionarima).

Daljnjim korištenjem geotermalne vode za Daljnjim korištenjem geotermalne vode za grijanje, baneologiju ili slično ove koristi mogu grijanje, baneologiju ili slično ove koristi mogu biti višestruko veće.biti višestruko veće.

Istodobno, utjecaj na okoliš biti će neznatan, zbog Istodobno, utjecaj na okoliš biti će neznatan, zbog poduzetih mjera sigurnosti koje će poduzeti poduzetih mjera sigurnosti koje će poduzeti investitor, a koje su navedene u ovoj studiji. investitor, a koje su navedene u ovoj studiji.


Stoga izrađivač studije procjenjuje da će ovaj Stoga izrađivač studije procjenjuje da će ovaj zahvat u radu izazvati minimalan ili gotovo zahvat u radu izazvati minimalan ili gotovo nikakav direktan utjecaj na zdravlje ljudi ili nikakav direktan utjecaj na zdravlje ljudi ili druge gospodarske aktivnosti. druge gospodarske aktivnosti.

Iz tog razloga nije potrebno procjenjivati Iz tog razloga nije potrebno procjenjivati nemjerljive koristi i štete na okoliš koje u stvari nemjerljive koristi i štete na okoliš koje u stvari predstavljaju subjektivnu percepciju ljudi. predstavljaju subjektivnu percepciju ljudi.

Istodobno mjerljive koristi i troškovi iskazuju se u znatno većoj Istodobno mjerljive koristi i troškovi iskazuju se u znatno većoj mjeri od onih koje se ne mogu novčano izmjeriti, a uključuju mjeri od onih koje se ne mogu novčano izmjeriti, a uključuju sve relevantne utjecaje eksploatacije geotermalnog ležišta, sve relevantne utjecaje eksploatacije geotermalnog ležišta, učinak na gospodarstvo, lokalnu zajednicu i sl.učinak na gospodarstvo, lokalnu zajednicu i sl.


Konačno, izbor najprikladnije varijante, ako dođe Konačno, izbor najprikladnije varijante, ako dođe do realizacije zahvata, ovisit će o kapacitetima do realizacije zahvata, ovisit će o kapacitetima objekata koji se namjeravaju graditi na lokaciji.objekata koji se namjeravaju graditi na lokaciji.

E.4. PRIKAZ UTJECAJA ODABRANE E.4. PRIKAZ UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE NA OKOLIŠVARIJANTE NA OKOLIŠ

U fazi pripreme lokacije i građenja objekata neminovno je U fazi pripreme lokacije i građenja objekata neminovno je prisustvo građevinske mehanizacije i kamiona (bageri prisustvo građevinske mehanizacije i kamiona (bageri za iskop temelja, odvoz iskopa, doprema betona i za iskop temelja, odvoz iskopa, doprema betona i konstrukciskih elemenata energetskog postrojenja). konstrukciskih elemenata energetskog postrojenja).

Lokacija zahvata udaljena je od najbližeg naselja (Blato) nekoliko Lokacija zahvata udaljena je od najbližeg naselja (Blato) nekoliko stotina metara tako da stanovnici naselja prilikom građenja stotina metara tako da stanovnici naselja prilikom građenja neće biti izloženi uobičajenim emisijama do kojih dolazi pri neće biti izloženi uobičajenim emisijama do kojih dolazi pri izvođenju građevinskih radova (buka, prašina, promet). izvođenju građevinskih radova (buka, prašina, promet).

Za potrebe građenja morat će se ukloniti dio raslinja, a Za potrebe građenja morat će se ukloniti dio raslinja, a doprema i montaža tehnološke opreme neće imati doprema i montaža tehnološke opreme neće imati utjecaja na okoliš. utjecaja na okoliš.

E.4.1. Utjecaj na okoliš tijekom pripreme i građenja E.4.1. Utjecaj na okoliš tijekom pripreme i građenja zahvatazahvata


Dođe li do prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata Dođe li do prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata nema opasnosti od štetnih utjecaja na okoliš. nema opasnosti od štetnih utjecaja na okoliš.

Bušotine su i sada zatvorene, opremljene nadzemnom Bušotine su i sada zatvorene, opremljene nadzemnom bušotinskom opremom koja onemogućuje emisiju bušotinskom opremom koja onemogućuje emisiju geotermalne vode i plinova. geotermalne vode i plinova.

U slučaju uklanjanja zahvata uklonili bi se nadzemni U slučaju uklanjanja zahvata uklonili bi se nadzemni objekti a to znači zgrada i oprema u njoj, te transportni objekti a to znači zgrada i oprema u njoj, te transportni cjevovodi ukopani u zemlju.cjevovodi ukopani u zemlju.

E.4.2. Utjecaj prestanka korištenja i/ili uklanjanja E.4.2. Utjecaj prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvatazahvata

Naravno, pri izvođenju ovih radova može doći do povećanja Naravno, pri izvođenju ovih radova može doći do povećanja razine buke, stvaranja prašine ili izljevanja vode zaostale razine buke, stvaranja prašine ili izljevanja vode zaostale u cijevima, ali bez trajnih posljedica po okoliš.u cijevima, ali bez trajnih posljedica po okoliš.


Sustav za proizvodnju geotermalne vode zatvoren je Sustav za proizvodnju geotermalne vode zatvoren je (nepropusan) tako da ne emitira onečišćenja koja bi (nepropusan) tako da ne emitira onečišćenja koja bi mogla nepovoljno utjecati na okoliš. mogla nepovoljno utjecati na okoliš.

E.4.3. E.4.3. Utjecaj na okoliš tijekom korištenja zahvataUtjecaj na okoliš tijekom korištenja zahvata

Kako je već rečeno, sustav je zatvoren, tako da tijekom Kako je već rečeno, sustav je zatvoren, tako da tijekom korištenja zahvata neće dolaziti do emisija koje bi mogle korištenja zahvata neće dolaziti do emisija koje bi mogle utjecati na kakvoću zraka.utjecati na kakvoću zraka.

E.4.3.1. Utjecaj na kakvoću zrakaE.4.3.1. Utjecaj na kakvoću zraka

Vode iz izmjenjivača topline odnosno toplinske stanice Vode iz izmjenjivača topline odnosno toplinske stanice nakon što su predale toplinu u sustav grijanja utiskuju nakon što su predale toplinu u sustav grijanja utiskuju se u utisne bušotine. se u utisne bušotine.

Utisne bušotine potpuno su zacjevljene, zacementirane i Utisne bušotine potpuno su zacjevljene, zacementirane i hermetične tako da nema opasnosti od prodiranja ovih hermetične tako da nema opasnosti od prodiranja ovih voda u vodonosne slojeve pitke vode. voda u vodonosne slojeve pitke vode.

Drugim riječima cirkulacijski krug je zatvoren – sve što se Drugim riječima cirkulacijski krug je zatvoren – sve što se proizvede utiskuje se natrag u podzemlje. proizvede utiskuje se natrag u podzemlje.

E.4.3.2. Utjecaj otpadnih vodaE.4.3.2. Utjecaj otpadnih voda

Sanitarne otpadne vode iz objekata za rad i boravak zaposlenika Sanitarne otpadne vode iz objekata za rad i boravak zaposlenika te oborinske vode s asfaltnih površina oko bušotina i dr. zbrinut te oborinske vode s asfaltnih površina oko bušotina i dr. zbrinut će se na način kojim će se onemogućiti onečišćenje okoliša.će se na način kojim će se onemogućiti onečišćenje okoliša.

Na lokaciji će nastajati komunalni i tehnološki kruti otpad. Komunalni Na lokaciji će nastajati komunalni i tehnološki kruti otpad. Komunalni otpad stvarat će uglavnom zaposlenici, a sastojat će se od ostataka otpad stvarat će uglavnom zaposlenici, a sastojat će se od ostataka hrane, odbačene ambalaže (plastična, staklena, metalna), papira i sl. hrane, odbačene ambalaže (plastična, staklena, metalna), papira i sl.

Tehnološki otpad činit će otpad iz održavanja postrojenja Tehnološki otpad činit će otpad iz održavanja postrojenja (ambalaža maziva, zauljene krpe, sitni istrošeni dijelovi (ambalaža maziva, zauljene krpe, sitni istrošeni dijelovi opreme i sl.). opreme i sl.).

Sav navedeni otpad odlagat će se u zasebne spremnike i Sav navedeni otpad odlagat će se u zasebne spremnike i odvoziti s lokacije od strane ovlaštenih skupljača odvoziti s lokacije od strane ovlaštenih skupljača otpada. otpada.

E.4.3.3. Utjecaj krutog otpadaE.4.3.3. Utjecaj krutog otpada

Pravilnim postupanjem s ovim otpadom izbjegnut će se Pravilnim postupanjem s ovim otpadom izbjegnut će se onečišćenje okoliša.onečišćenje okoliša.

Jedini mogući izvor buke u sustavu proizvodnje i Jedini mogući izvor buke u sustavu proizvodnje i korištenja geotermalne vode su cirkulacijske i utisne korištenja geotermalne vode su cirkulacijske i utisne pume. pume.

Pumpe koje se danas koriste na ovakovim objektima rade Pumpe koje se danas koriste na ovakovim objektima rade gotovo bešumno, tako da njihov rad neće utjecati na gotovo bešumno, tako da njihov rad neće utjecati na promjenu razine buke na lokaciji.promjenu razine buke na lokaciji.

E.4.3.4. Utjecaj bukeE.4.3.4. Utjecaj buke

U procesu proizvodnje i korištenja geotermalne vode neće U procesu proizvodnje i korištenja geotermalne vode neće se koristiti tvari koje bi mogle biti uzrokom ekološke se koristiti tvari koje bi mogle biti uzrokom ekološke nesreće. nesreće.

Sadržaj plina u vodi iznosi svega 0,1 mSadržaj plina u vodi iznosi svega 0,1 m33/m/m33 u kojem je udio metana u kojem je udio metana 1,21% volumno, dok su ostalo inertni plinovi (ugljični dioksid i 1,21% volumno, dok su ostalo inertni plinovi (ugljični dioksid i dušik), tako da plin ne može biti uzrok ekološke nesreće u dušik), tako da plin ne može biti uzrok ekološke nesreće u slučaju nekontroliranog istjecanja geotermalne vode ili kvara na slučaju nekontroliranog istjecanja geotermalne vode ili kvara na sustavu otplinjavanja. sustavu otplinjavanja.

Naime, eksplozivna smjesa metana i okolnog zraka Naime, eksplozivna smjesa metana i okolnog zraka postiže se pri koncentraciji metana u rasponu od 5 do postiže se pri koncentraciji metana u rasponu od 5 do 14%. 14%.

E.4.3.5. Utjecaj moguće ekološke E.4.3.5. Utjecaj moguće ekološke nesreće i rizik njezinog nastankanesreće i rizik njezinog nastanka

U vodi nema tvari opasnih po okoliš tako da njezino prodiranje U vodi nema tvari opasnih po okoliš tako da njezino prodiranje u tlo i/ili na površinu uslijed korozije transportnih cjevovoda u tlo i/ili na površinu uslijed korozije transportnih cjevovoda ne predstavlja opasnost za bilo koju komponentu okoliša. ne predstavlja opasnost za bilo koju komponentu okoliša.

Uz redovitu kontrolu i održavanje sustava eksploatacije, Uz redovitu kontrolu i održavanje sustava eksploatacije, pročišćavanja i utiskivanja geotermalne vode nema pročišćavanja i utiskivanja geotermalne vode nema rizika od nastanka ekološke nesreće.rizika od nastanka ekološke nesreće.

E.4.3.5. Utjecaj moguće ekološke E.4.3.5. Utjecaj moguće ekološke nesreće i rizik njezinog nastankanesreće i rizik njezinog nastanka

Utjecaj zahvata na ostale čimbenike okoliša lokacije (tlo, Utjecaj zahvata na ostale čimbenike okoliša lokacije (tlo, biljni i životinjski svijet, krajobraz) bit će neznatan, tako biljni i životinjski svijet, krajobraz) bit će neznatan, tako da se neće posebno razmatrati. da se neće posebno razmatrati.

Naime, daleko veći utjecaj na okoliš imat će športsko-Naime, daleko veći utjecaj na okoliš imat će športsko-rekreacijski objekti koji se tu planiraju izgraditi. rekreacijski objekti koji se tu planiraju izgraditi.

E.4.3.6. Ostali mogući utjecajiE.4.3.6. Ostali mogući utjecaji

E.5. PREGLED MJERAE.5. PREGLED MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ZAŠTITE OKOLIŠA

Mjere zaštite koje se ovdje predlažu odnose se u prvom Mjere zaštite koje se ovdje predlažu odnose se u prvom redu na građevinske radove koji prethode montaži redu na građevinske radove koji prethode montaži tehnološke opreme. tehnološke opreme.

To su uobičajene mjere koje se poduzimaju pri izvođenju To su uobičajene mjere koje se poduzimaju pri izvođenju građevinskih radova. građevinskih radova.

Radovi na montaži opreme neće utjecati na okoliš.Radovi na montaži opreme neće utjecati na okoliš.

E.5.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom E.5.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom pripreme i građenja zahvatapripreme i građenja zahvata

U ovoj fazi realizacije zahvata nemoguće je izbjeći U ovoj fazi realizacije zahvata nemoguće je izbjeći onečišćenje zraka ispušnim plinovima i prašinom. onečišćenje zraka ispušnim plinovima i prašinom.

Mjere zaštite u prvom redu treba usmjeriti na racionalno Mjere zaštite u prvom redu treba usmjeriti na racionalno korištenje građevinske mehanizacije i vozila koja će dolaziti korištenje građevinske mehanizacije i vozila koja će dolaziti na gradilište sa svrhom odvoza materijala iz iskopa, te na gradilište sa svrhom odvoza materijala iz iskopa, te dopreme potrebnog građevinskog materijala i opreme. dopreme potrebnog građevinskog materijala i opreme.

Primjenom dobre inženjerske prakse tijekom građenja Primjenom dobre inženjerske prakse tijekom građenja onečišćenje zraka može se zadržati u prihvatljivim onečišćenje zraka može se zadržati u prihvatljivim granicama.granicama.

E.5.1.1. Mjere zaštite zrakaE.5.1.1. Mjere zaštite zraka

Naravno, pri izvođenju ovih radova može doći do povećanja Naravno, pri izvođenju ovih radova može doći do povećanja razine buke, stvaranja prašine ili izljevanja vode zaostale razine buke, stvaranja prašine ili izljevanja vode zaostale u cijevima, ali bez trajnih posljedica po okoliš.u cijevima, ali bez trajnih posljedica po okoliš.

E.5.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša E.5.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom pripreme i građenja zahvatatijekom pripreme i građenja zahvata

Buka će dolaziti od već prije spomenute građevinske Buka će dolaziti od već prije spomenute građevinske mehanizacije i vozila. mehanizacije i vozila.

Tijekom izvođenja radova potrebno je smanjiti rad mehanizacije u Tijekom izvođenja radova potrebno je smanjiti rad mehanizacije u tzv. praznom hodu, prekomjerno "turiranje" pogonskih strojeva te tzv. praznom hodu, prekomjerno "turiranje" pogonskih strojeva te osigurati tehničku ispravnost mehanizacije angažirane na lokaciji.osigurati tehničku ispravnost mehanizacije angažirane na lokaciji.

E.5.1.2. Mjere zaštite od bukeE.5.1.2. Mjere zaštite od buke


Građevinska mehanizacija angažirana na lokaciji zahvata Građevinska mehanizacija angažirana na lokaciji zahvata mora biti tehnički ispravna, tako da se izbjegne eventualno mora biti tehnički ispravna, tako da se izbjegne eventualno curenje goriva i ulja iz motora i spremnika strojeva. curenje goriva i ulja iz motora i spremnika strojeva.

Spremnik za gorivo koji će se koristiti za snabdjevanje strojeva Spremnik za gorivo koji će se koristiti za snabdjevanje strojeva gorivom mora se postaviti na posebno uređenom prostoru. gorivom mora se postaviti na posebno uređenom prostoru.

Ovi spremnici danas se izrađuju s duplim stijenkama, no Ovi spremnici danas se izrađuju s duplim stijenkama, no ipak prostor na kojem se nalaze mora spriječiti ipak prostor na kojem se nalaze mora spriječiti eventualno izljevanje i/ili procjeđivanje goriva u okoliš. eventualno izljevanje i/ili procjeđivanje goriva u okoliš.

E.5.1.3. Mjere zaštite površinskih i podzemnih vodaE.5.1.3. Mjere zaštite površinskih i podzemnih voda


U slučaju da ipak dođe do istjecanja goriva odmah treba U slučaju da ipak dođe do istjecanja goriva odmah treba pristupiti sanaciji onečišćenog terena. pristupiti sanaciji onečišćenog terena.

Sva ova moguća onečišćenja uz pravovremenu sanaciju Sva ova moguća onečišćenja uz pravovremenu sanaciju neće izazvati onečišćenje vode u podzemlju.neće izazvati onečišćenje vode u podzemlju.



Odvojeno treba odlagati u zasebne spremnike plastičnu, staklenu i Odvojeno treba odlagati u zasebne spremnike plastičnu, staklenu i metanu ambalažu, papir, plastične folije, ambalažu ulja i maziva, kao i metanu ambalažu, papir, plastične folije, ambalažu ulja i maziva, kao i druge vrste otpada koje se tijekom građenja zahvata nađu na lokaciji. druge vrste otpada koje se tijekom građenja zahvata nađu na lokaciji.

Zemlju iz iskopa, ostatke betona, keramike, izolacijskih Zemlju iz iskopa, ostatke betona, keramike, izolacijskih materijala i sl. treba otpremiti i zbrinuti na odlagalištu materijala i sl. treba otpremiti i zbrinuti na odlagalištu komunalnog otpada. komunalnog otpada.

Otpad sakupljen u posebnim spremnicima preuzimat će Otpad sakupljen u posebnim spremnicima preuzimat će organizacije ovlaštene za prikupljanje i zbrinjavanje organizacije ovlaštene za prikupljanje i zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada.pojedinih vrsta otpada.

E.5.1.4. Postupanje s krutim otpadomE.5.1.4. Postupanje s krutim otpadom



•• Mjere zaštite odnose se u prvom redu na postupanje s Mjere zaštite odnose se u prvom redu na postupanje s krutim otpadom i odvodnju sanitarnih i oborinskih voda. krutim otpadom i odvodnju sanitarnih i oborinskih voda.

E.5.2. Mjere zaštite tijekom korištenja zahvataE.5.2. Mjere zaštite tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja zahvata neće dolazit do emisija u zrak Tijekom korištenja zahvata neće dolazit do emisija u zrak zbog kojih bi bilo potrebno poduzimati mjere zaštite.zbog kojih bi bilo potrebno poduzimati mjere zaštite.

E.5.2.1. Mjere zaštite zrakaE.5.2.1. Mjere zaštite zraka

E.5.2. Mjere zaštite tijekom korištenja E.5.2. Mjere zaštite tijekom korištenja zahvatazahvata

Utisne i cirkulacijske pumpe kao jedini mogući izvor buke na lokaciji Utisne i cirkulacijske pumpe kao jedini mogući izvor buke na lokaciji moraju biti pravilno i redovito održavene da bi se izbjeglo moraju biti pravilno i redovito održavene da bi se izbjeglo eventualno moguće prekorećenje emitirane razine buke.eventualno moguće prekorećenje emitirane razine buke.

E.5.2.2. Mjere zaštite od bukeE.5.2.2. Mjere zaštite od buke


Geotermalna voda cirkulirat će u zatvorenom krugu – Geotermalna voda cirkulirat će u zatvorenom krugu – proizvodne bušotina, toplinska stanica, utisne bušotine. proizvodne bušotina, toplinska stanica, utisne bušotine.

Bušotine su zacjevljene, zacementirane i hermetične tako da Bušotine su zacjevljene, zacementirane i hermetične tako da nema mogućnosti izljevanja geotermalne vode po površini nema mogućnosti izljevanja geotermalne vode po površini terena ili njezinog mješanja s podzemnim vodama. terena ili njezinog mješanja s podzemnim vodama.

Transportni cjevovodi hermetični su i ukopani u zemlju. Transportni cjevovodi hermetični su i ukopani u zemlju.



Fizikalne i kemijske značajke vode takove su da i u slučaju Fizikalne i kemijske značajke vode takove su da i u slučaju propuštanja cjevovoda nema opasnosti od onečišćenja propuštanja cjevovoda nema opasnosti od onečišćenja okoliša.okoliša.

Sanitarne otpadne vode (nužnici, pranje ruku i sl.) iz objekata za rad i boravak Sanitarne otpadne vode (nužnici, pranje ruku i sl.) iz objekata za rad i boravak zaposlenika te oborinske vode s asfaltnih površina oko bušotina i dr. zaposlenika te oborinske vode s asfaltnih površina oko bušotina i dr. ispuštat će se u sustav javne kanalizacije športsko-rekreacijskih objekata ispuštat će se u sustav javne kanalizacije športsko-rekreacijskih objekata koji se tu planiraju izgraditi.koji se tu planiraju izgraditi.



Komunalni otpad kojeg će stvarati zaposlenici (plastična, Komunalni otpad kojeg će stvarati zaposlenici (plastična, staklena i metalna ambalaža, papir i sl.) treba odlagati staklena i metalna ambalaža, papir i sl.) treba odlagati u posebne spremnike. u posebne spremnike.

Otpadna ulja i masti te eventualno druge opasne tvari nastale Otpadna ulja i masti te eventualno druge opasne tvari nastale održavanjem i popravcima strojeva i opreme treba propisno održavanjem i popravcima strojeva i opreme treba propisno odložiti u za to predviđene spremnike. odložiti u za to predviđene spremnike.

Sav kruti otpad preuzimat će tvrtke ovlaštene za Sav kruti otpad preuzimat će tvrtke ovlaštene za zbrinjavenje pojedinih vrsta otpada. zbrinjavenje pojedinih vrsta otpada.

E.5.2.4. Postupanje s krutim otpadomE.5.2.4. Postupanje s krutim otpadom


Postupanje s otpadom treba se provoditi u skladu sa Zakonom o otpadu Postupanje s otpadom treba se provoditi u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05) i Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji (NN 178/04, 153/05) i Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05).otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05).


U slučaju prestanka korištenja zahvata zatvaraju se ventili U slučaju prestanka korištenja zahvata zatvaraju se ventili na bušotinama i prekida dovod vode u energetski na bušotinama i prekida dovod vode u energetski sustav. sustav.

E.5.3. Mjere zaštite tijekom prestanka korištenja i/ili E.5.3. Mjere zaštite tijekom prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvatauklanjanja zahvata

Oprema se čisti i konzervira, a eventualno preostali otpad Oprema se čisti i konzervira, a eventualno preostali otpad odvozi s lokacije.odvozi s lokacije.

Na lokaciji ostaju samo zaposlenici koji brinu o zahvatu u Na lokaciji ostaju samo zaposlenici koji brinu o zahvatu u mirovanju. mirovanju.


Ako dođe do odluke o uklanjanju zahvata prvo se s Ako dođe do odluke o uklanjanju zahvata prvo se s lokacije uklanjaju pojedini dijelovi opreme i to obično lokacije uklanjaju pojedini dijelovi opreme i to obično obrnutim redosljedom od onog kako su montirani. obrnutim redosljedom od onog kako su montirani.

E.5.3. Mjere zaštite tijekom prestanka korištenja i/ili E.5.3. Mjere zaštite tijekom prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvatauklanjanja zahvata

Naravno pri tim radovima treba izbjegavati pretjerano Naravno pri tim radovima treba izbjegavati pretjerano stvaranje buke, eventualno prašine ili nekontrolirano stvaranje buke, eventualno prašine ili nekontrolirano izljevanje vode zaostale u tehnološkom procesu i sl. izljevanje vode zaostale u tehnološkom procesu i sl.

Zapravo, uklanajnje zahvata nije opasno po okoliš.Zapravo, uklanajnje zahvata nije opasno po okoliš.


Kako je već rečeno u poglavlju B uz redovitu kontrolu i pravilno Kako je već rečeno u poglavlju B uz redovitu kontrolu i pravilno održavanje sustava eksploatacije, pročišćavanja i utiskivanja održavanje sustava eksploatacije, pročišćavanja i utiskivanja geotermalne vode nema rizika od nastanka ekološke nesreće. geotermalne vode nema rizika od nastanka ekološke nesreće.

E.5.4. Prijedlog mjera za spriječavanje i ublažavanje E.5.4. Prijedlog mjera za spriječavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesrećaposljedica mogućih ekoloških nesreća

Izvjesne mjere koje se uobičajeno poduzimaju zapravo su Izvjesne mjere koje se uobičajeno poduzimaju zapravo su u domeni zaštite na radu. u domeni zaštite na radu.

Tako npr. prostor bušotine mora biti ograđen s jasno Tako npr. prostor bušotine mora biti ograđen s jasno istaknutim upozorenjima zabrane ulaska nezaposlenim istaknutim upozorenjima zabrane ulaska nezaposlenim osobama te oznaka opasnosti od eksplozije i požara. osobama te oznaka opasnosti od eksplozije i požara.

Na lokaciji svake bušotine moraju se nalaziti aparati za Na lokaciji svake bušotine moraju se nalaziti aparati za gašenje tipa "S" i COgašenje tipa "S" i CO22. .


Moraju biti utvrđene zone opasnosti od pojave Moraju biti utvrđene zone opasnosti od pojave eksplozivnih smijesa plinova i para u skladu sa eksplozivnih smijesa plinova i para u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju ovu problematiku. zakonskim propisima koji reguliraju ovu problematiku.


Radnici koji rade na održavanju tehnološke opreme Radnici koji rade na održavanju tehnološke opreme unutar određenih zona opasnosti moraju koristiti alat unutar određenih zona opasnosti moraju koristiti alat koji ne iskri. koji ne iskri.

Električni uređaji koji se ugrađuju u potencijalno ugrožen Električni uređaji koji se ugrađuju u potencijalno ugrožen prostor od prodora zapaljivih plinova i para moraju biti prostor od prodora zapaljivih plinova i para moraju biti u protueksplozijskoj izvedbi. u protueksplozijskoj izvedbi.

Redoviti pregled i zaštita od korozije transportnih Redoviti pregled i zaštita od korozije transportnih cjevovoda jedina je učinkovita mjera za sprećavanju cjevovoda jedina je učinkovita mjera za sprećavanju nekontroliranog istjecanja geotermalne vode.nekontroliranog istjecanja geotermalne vode.


•• INA d.d. ima temeljito razrađenu proceduru za projektiranje, izgradnju, INA d.d. ima temeljito razrađenu proceduru za projektiranje, izgradnju, puštanje u rad i eksploataciju postrojenja na kojima je moguća pojava puštanje u rad i eksploataciju postrojenja na kojima je moguća pojava eksplozivnih plinova i para, koja je usklađena s zakonskom regulativom i eksplozivnih plinova i para, koja je usklađena s zakonskom regulativom i stalno se dopunjuje najnovijim domaćim i svjetskim saznanjima. stalno se dopunjuje najnovijim domaćim i svjetskim saznanjima.


E.6. PROGRAM PRAĆENJA STANJA E.6. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠAOKOLIŠA

Nositelj zahvata dužan je na lokaciji dva puta Nositelj zahvata dužan je na lokaciji dva puta godišnje provesti mjerenje kakvoće zraka (COgodišnje provesti mjerenje kakvoće zraka (CO22, , CHCH44 i dr.) uključujući mjerenje radionukleida i dr.) uključujući mjerenje radionukleida (radon). (radon).

E.7. PRIKAZ PLANIRANOG NAČINA E.7. PRIKAZ PLANIRANOG NAČINA SURADNJE NOSITELJA ZAHVATA S SURADNJE NOSITELJA ZAHVATA S JAVNOŠĆU TIJEKOM I NAKON JAVNOŠĆU TIJEKOM I NAKON REALIZACIJE ZAHVATAREALIZACIJE ZAHVATA

Nositelj zahvata INA d.d. diljem RH ima čitav niz Nositelj zahvata INA d.d. diljem RH ima čitav niz energetskih objekata kao što su, plinske, naftne energetskih objekata kao što su, plinske, naftne i geotermalne bušotine, plinovodi, rafinerije i i geotermalne bušotine, plinovodi, rafinerije i benzinske crpke. benzinske crpke.

Svi ti objekti imaju veći ili manji utjecaj na okoliš u Svi ti objekti imaju veći ili manji utjecaj na okoliš u pojedinim fazama životnog ciklusa, od pripreme, pojedinim fazama životnog ciklusa, od pripreme, građenja i korištenja pa do prestanka korištenja građenja i korištenja pa do prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata. i/ili uklanjanja zahvata.

Upravo stoga, javnost, a posebno lokalna zajednica Upravo stoga, javnost, a posebno lokalna zajednica mora biti upoznata sa svim radovima na mora biti upoznata sa svim radovima na pojedinim objekatima zbog kojih može doći do pojedinim objekatima zbog kojih može doći do narušavanja kakvoće okoliša.narušavanja kakvoće okoliša.


Dobra informiranost građana i uska suradnja Dobra informiranost građana i uska suradnja nositelja zahvata i lokalne zajednice na nositelja zahvata i lokalne zajednice na pitanjima očuvanja i zaštite okoliša preduvijet je pitanjima očuvanja i zaštite okoliša preduvijet je za uspješnu realizaciju i korištenje zahvata. za uspješnu realizaciju i korištenje zahvata.

Lokalnoj zajednici mora biti jasno i sveobuhvatno Lokalnoj zajednici mora biti jasno i sveobuhvatno prezentirano koju im korist donosi novi objekt ili prezentirano koju im korist donosi novi objekt ili pak rekonstrukcija postojećeg objekta na pak rekonstrukcija postojećeg objekta na njihovom prostoru.njihovom prostoru.

Kad se stvore uvjeti za početak građenja zahvata, Kad se stvore uvjeti za početak građenja zahvata, javnost treba biti obaviještena o početku radova, javnost treba biti obaviještena o početku radova, bilo posredstvom lokalne zajednice ili javnih bilo posredstvom lokalne zajednice ili javnih medija. medija.


Informacije o tijeku radova i kasnije o radu Informacije o tijeku radova i kasnije o radu zahvata moraju biti jasne i pravovremeno zahvata moraju biti jasne i pravovremeno dostupne. dostupne.

U tu svrhu mogu se koristiti i web-stranice INE.U tu svrhu mogu se koristiti i web-stranice INE.

Na taj način mogu se izbjeći mogući nesporazumi Na taj način mogu se izbjeći mogući nesporazumi na relaciji nositelj zahvata - lokalna zajednica. na relaciji nositelj zahvata - lokalna zajednica.


Dobra je praksa organizacija posjeta stanovnika Dobra je praksa organizacija posjeta stanovnika obližnih naselja zahvatu nakon njegove obližnih naselja zahvatu nakon njegove realizacije odnosno tijekom rada zahvata. realizacije odnosno tijekom rada zahvata.

Tako se u direktnom međusobnom kontaktu mogu Tako se u direktnom međusobnom kontaktu mogu raspraviti i dogovoriti akcije koje će izravno raspraviti i dogovoriti akcije koje će izravno doprinjeti boljim uvjetima života stanovnika u doprinjeti boljim uvjetima života stanovnika u neposrednoj okolici zahvata. neposrednoj okolici zahvata.

Generalno, za informiranje javnosti o radovima na zahvatu i Generalno, za informiranje javnosti o radovima na zahvatu i kasnije njegovom radu na raspolaganju je i glasilo "INA kasnije njegovom radu na raspolaganju je i glasilo "INA časopis – hrvatska revija za naftno i plinsko gospodarstvo" časopis – hrvatska revija za naftno i plinsko gospodarstvo" te novine "INA-Glasnik" koji se distribuiraju besplatno.te novine "INA-Glasnik" koji se distribuiraju besplatno.


THE ENDTHE END

THE ENDTHE END

THE ENDTHE END

studija utjecaja na okoliŠ

Documents