sveu ČiliŠte u zagrebu geotehni Čki fakultet luka … · 2017-02-07 · u ovom radu prikazan je...
TRANSCRIPT
I
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEOTEHNIČKI FAKULTET
LUKA ŠTEFIĆ
IDEJNI PROJEKT MONTAŽNE HALE
ZAVRŠNI RAD
VARAŽDIN, 2011. godine
II
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEOTEHNIČKI FAKULTET
ZAVRŠNI RAD
IDEJNI PROJEKT MONTAŽNE HALE
KANDIDAT: MENTOR:
LUKA ŠTEFIĆ MIRNA AMADORI, dipl. ing. građ.
VARAŽDIN, 2011. godine
III
Sažetak
Idejni projekt je skup usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna
oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine, te smješta građevine na
građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Na temelju odobrenog
idejnog projekta izdaje se lokacijska i građevinska dozvola, a to je temeljna
dokumentacija potrebna za građenje građevine. Idejni projekt sastoji se od projektnog
zadatka i idejnih nacrta – tlocrta, karakterističnih presjeka i pogleda (fasada). Kod
izrade idejnog projekta projektant mora poštivati želju investitora, ali u granicama
zakonskih odredbi.
U ovom radu prikazan je primjer idejnog projekta proizvodne montažne hale savijanja
armature, kao i dokumentacija potrebna za izradu cjelovitog idejnog projekta.
Klju čne riječi
Projekt, idejni projekt, projektno tehnička dokumentacija, projektni zadatak, projektni
nacrt
IV
Sadržaj
1. Uvod ......................................................................................................................................... IV
2. Projekti ...................................................................................................................................... 2
2.1 Općenito .............................................................................................................................. 2
2.2 Vrste graditeljskih projekata ............................................................................................... 5
2.2.1 Idejni projekt ................................................................................................................ 5
2.2.2 Glavni projekt ............................................................................................................... 6
2.2.3 Izvedbeni projekt.......................................................................................................... 8
3. Projektno tehnička dokumentacija za idejne projekte ........................................................... 10
3.1 Projektni zadatak............................................................................................................... 10
3.2 Idejni projekt ..................................................................................................................... 11
3.3 Idejni nacrti ....................................................................................................................... 13
3.3.1 Tlocrti ......................................................................................................................... 13
3.3.2 Presjeci ....................................................................................................................... 14
3.3.3 Pogledi (fasade) .......................................................................................................... 15
4. Primjer iz prakse ...................................................................................................................... 16
4.1 Projektni zadatak............................................................................................................... 16
4.2 Tlocrt situacije ................................................................................................................... 19
4.3 Tlocrt temelja .................................................................................................................... 21
4.4 Karakteristični presjeci ...................................................................................................... 24
4.5 Pogledi (fasade) ................................................................................................................. 27
4.6 Tehnički opis ...................................................................................................................... 32
5. Zaključak .................................................................................................................................. 34
6. Literatura ................................................................................................................................. 35
1
1. Uvod
Proces izgradnje neke građevine odvija se u nekoliko koraka. Prvi korak je zapravo
sama potreba za određenom građevinom, a iz te potrebe rađa se ideja o građevini. Na
temelju svojih mogučnosti i potreba, investitor sastavlja projektni zadatak u kojem
definira svoje potrebe i želje. Tada projektant na temelju projektnog zadatka izrađuje
idejni projekt, i na taj način prvotna ideja dobiva konkretne prijedloge vezane za izgled,
karakteristike i namjenu buduće građevine.
Idejni projekt je skup usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna
oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine, te smješta građevine na
građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Na temelju odobrenog
idejnog projekta izdaje se lokacijska i građevinska dozvola, a to je temeljna
dokumentacija potrebna za građenje građevine.
U ovom radu prikazan je primjer idejnog projekta proizvodne montažne hale savijanja
armature, kao i dokumentacija potrebna za izradu cjelovitog idejnog projekta.
2
2. Projekti
2.1 Općenito
Projekt mora biti izrađen u skladu s važećim propisima, uvjetima gradnje na nekoj
određenoj lokaciji, pravilima struke, te takav da građevina koja se gradi ispunjava
zahtjeve javnog interesa [1]. Projekt također mora biti izrađen na način da su
projektirana tehnička rješenja građevine u skladu s:
- važećim propisima donesenim na temelju Zakona o gradnji i prostornom
uređenju
- odgovarajućim važećim tehničkim propisima
- važećim propisima čija je obaveza donošenja propisana posebnim zakonom, a
kojima se izravno ili neizravno utječe na bitne zahtjeve za građevinu ili se na
drugi način propisuju uvjeti za gradnju, te lokacijskim uvjetima.
Projekt mora sadržavati i sve podatke potrebne za donošenje odluke u postupku
izdavanja građevinske i uporabne dozvole odnosno izdavanja potvrde glavnog projekta.
Projekt sadrži međusobno usklađene projekte odnosno usklađene nacrte i dokumente
pojedinih struka kojima se daje tehničko rješenje građevine, odnosno njezinih djelova,
na razini razrade propisane zakonom.
Pojedinačna tehnička rješenja kojima se osigurava usklađenost građevine s važećim
propisima, uvjetima gradnje na određenoj lokaciji, pravilima struke, te kojima se
osigurava da građevina ispunjava zahtjeve javnog interesa moraju biti međusobno
usklađena i uključena u cjelokupno tehničko rješenje građevine, a obavezno se
prikazuju kao sastavni djelovi projekta pojedinih struka.
Ovisno o vrsti građevine, tehnička rješenja mogu biti sadržana u arhitektonskom,
građevinskom, elektrotehničkom, strojarskom projektu i geodetskom elaboratu. Ti
projekti pojedinih struka koji čine glavni projekt građevine moraju biti međusobno
usklađeni i tako usklađeni moraju pokazivati cjelovitu građevinu u tehničko-
tehnološkom i funkcionalnom smislu.
3
Projekt može biti izrađen na papiru i /ili sličnom mediju, te kao elektronički zapis [2].
Projekt izrađen na papiru i/ili sličnom mediju uvezuje se u knjige formata A4 (210/297
mm). Nakon provjera i utvrđivanja da projektna dokumentacija zadovoljava sve
propisane uvjete, ista se uvezuje na način koji sprječava naknadne izmjene. Projekt
izrađen na elektronskom mediju, mora biti također zaštičen od naknadnih izmjena.
Projekt pojedine struke, ovisno o količini priloga, može biti uvezan u jednoj ili u više
knjiga. Projekti različitih struka, ako to količina priloga omogučava, mogu biti uvezani
u jednoj knjizi.
Svaki se projekt pojedine struke sastoji od općeg i tehničkog dijela.
Opći dio projekta
Opći dio projekta sadrži podatke o investitoru, građevini, projektantskom uredu koji je
izradio projekt, vrsti i fazi projekta i projektantu. Opći dio projekta predstavljaju opći
prilozi i dokumenti, koji daju cjelovitu informaciju o investitoru i zgradi, sudionicima u
izradi projektne dokumentacije, uvjetima i rješenjima na temelju kojih se projekt
izrađuje. Opći dio projekta predstavljaju i sadržaji i popisi, koji dokumentaciju čine
preglednom.
U općem dijelu projektne dokumentacije projektanti mogu, pored propisanih obaveznih
priloga, priložiti i druge priloge, koji doprinose preglednosti i lakšem snalaženju u
projektnoj dokumentaciji.
Opći dio projekta sadrži naslovnu stranu na kojoj je naveden:
- naziv i sjedište osobe registrirane za poslove projektiranja (projektantskog ureda) u
kojem je projekt izrađen, naziv i sjedište/adresu investitora, naziv građevine ili njezinog
dijela, mjesto izgradnje (lokacija), vrstu projekta, fazu projekta, zajedničku oznaku
projekta, broj projekta pojedine struke (tehnički dnevnik), ime autora projekta (ako je
bitna zaštita autorskog prava), ime, potpis i pečat glavnog projektanta (potpis u
originalu), ime potpis i pečat projektanta (potpis u originalu), ime potpis i pečat
odgovorne osobe u projektnom uredu u kojem je izrađen projekt (u originalu), mjesto i
datum izrade projekta, te predviđeni prostor dimenzije 9 x 9 cm u gornjem desnom uglu
za ovjeru tijela nadležnog za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole
4
- popis suradnika na izradi projekta
- sadržaj idejnog, glavnog odnosno izvedbenog projekta
- sadržaj projekta uvezanog u tu mapu koji sadrži nazive poglavlja tekstualnog dijela
projekta s oznakom broja stranica te nazivom i rednim brojem grafičkog priloga
- kopiju registracije projektantskog ureda koji je izradio projekt.
Tehnički dio projekta sadrži:
- tekstualni dio, koji se sastoji od:
- tehničkog opisa: sadrži podatke relevantne za tehničko rješenje pojedine faze
projektiranja. To se odnosi na: opis lokacije i postoječeg stanja, programske postavke i
obrazloženje projektnog rješenja i tehničke specifikacije.
- tehničkih specifikacija koje propisuju:
- materijale, građevinske proizvode i elemente te sklopove i opremu
- način obrade, tehnologiju izvedbe i ugradnje
- uvjete za kontrolu i dokazivanje kvalitete
- vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje, u skladu s uputama
koje će dati Ministarstvo.
- proračune i iskaze, ovisno o vrsti projekta, koji sadrže odgovarajuče podatke, kojima
se dokazuje zadovoljavanje propisanih uvjeta
- nacrte koji se izrađuju po pravilima tehničkog crtanja i ovisno o fazi projekta
prikazuju odgovarajuču razinu grafičkih podataka. Uz desni rub, na vidljivom dijelu
svakog formatiziranog lista, nacrti moraju imati sastavnicu projektantskog ureda u koji
se upisuju: naziv građevine, naziv ili ime investitora, naziv projektantskog ureda koji je
izradio projekt, ime, potpis i otisak pečata projektanta, vrsta projekta, sadržaj nacrta,
mjerilo, zajednička oznaka i broj projekta odnosno njegovog dijela, oznaka nacrta koja
sadrži oznaku mape, oznaka građevine, redni broj nacrta, broj revizije i datum izrade.
Svaka stranica tekstualnog priloga ili proračuna mora sadržavati: oznaku investitora
(može skraćeno), naziv i mjesto zgrade, naziv projektanta (skraćeni), fazu projekta,
naziv priloga i broj stranice. Stranice svakog priloga se numeriraju posebno (stranice od
1 do n). Osim navedenoga, svaka stranica može sadržavati i broj projekta ili drugu
oznaku za jednostavno prepoznavanje. Tekstualni dijelovi grupiraju se u logičke cjeline,
5
koje imaju zajedničku naslovnu stranicu. Naslovna stranica tekstualnog dijela ima iste
podatke kao sastavnica u nacrtu. Naslovnu stranicu svake grupe tekstualnih priloga
žigom ovjerava i potpisuje projektant. Potpis i žig ne moraju biti u originalu.
Na nacrtu se smije nalaziti samo jedna važeća sastavnica, a svi dijelovi projekta moraju
biti na hrvatskom jeziku, pisani latiničnim pismom [1]. Uz to projekt može sadržavati i
tekst ma stranom jeziku.
Potpisom projeka projektant, glavni projektant i odgovorna osoba u projektantskom
uredu preuzimaju odgovornost u odgovarajućem dijelu, sukladno odredbama Zakona o
gradnji i prostornom uređenju i drugim propisima.
2.2 Vrste graditeljskih projekata
Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju na [2]:
- idejni projekt u mjerilu 1: 200
- glavni projekt u mjerilu 1: 100
- izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50,
a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. Izvedbeni projekt infrastrukturnih i
industrijskih građevina može se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra
čitljivost projekta i odgovarajući prikaz smještaja građevine u prostoru.
2.2.1 Idejni projekt
Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup
međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-
funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj
6
građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Idejni
projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska
dozvola, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-
tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i
dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. Idejni projekt zajedno s
lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor, odnosno
njegov pravni sljednik trajno čuvati.
Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 i 1:500, iznimno 1:100 [1]. Sadrže idejno
rješenje postavljenog projektnog zadatka, a služe za dobivanje uvjeta gradnje za izradu
glavnog projekta.
Sadrže:
- situacijski nacrt (situacija) – crta se u mjerilu 1:500, a za veće
građevine i u mjerilu 1:1000, te prikazuje parcelu, položaj građevine i
okolinu (pristup prometnicama)
- tlocrte katova građevine
- uzdužni presjek
- poprečni presjek
- poglede
- tehnički opis
2.2.2 Glavni projekt
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje
građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu [2]. On ne smije u
pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. Glavni projekt
7
zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je
investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.
Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100, iznimno 1:200 [1]. Njima se definitivno
utvrđuje koncepcija i funkcionalnost građevina, razrađuje konstrukcija i izgled. Služi
kao podloga za izradu projekata instalacija, za statički proračun i za predračun troškova,
te služi za dobivanje suglasnosti na glavni projekt.
Sadrže:
- arhitektonski projekti
- situacija
- tlocrt temelja
- tlocrte katova
- tlocrt krovišta
- tlocrt krovnih ploha
- poglede
- detaljan tehnički opis
- predviđeni troškovi gradnje
- protupožarni elaborat
- građevinski projekt
- statički proračun
- instalaterski projekti
- hidro-instalacije
- elektroinstalacije
- strojarske instalacije
- projekt vanjskog uređenja okoliša
- elaborat zaštite na radu
8
Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt,
projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.) [2]. Projekti moraju sadržavati i podatke iz
elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe
građevine i uvjete za njezino održavanje. Građevinski projekt mora sadržavati i
geotehnički projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i
stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na
temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta.
2.2.3 Izvedbeni projekt
Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom.
Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. Na temelju
izvedbenog projekta gradi se građevina. Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje
zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 ��, zgrade za obavljanje
isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od
600 ��. Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno
stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor,
odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.
Izvedbeni projekti crtaju se u mjerilu 1:50, a služe za izvođenje radova i obračun [1].
Sadrže:
- arhitektonske projekte
- planove oplate (prevaljeni presjeci pojedinih konstruktivnih
elemenata)
- planove savijanja armature
- detaljni nacrti detalja (crtaju se u mjerilu 1:20, 1:10, 1:5, 1:2. 1:1)
- izvedbeni troškovnik predviđenih radova
9
- hidro-instalacije
- strojarski projekt
- elektro projekt
10
3. Projektno tehnička dokumentacija za idejne projekte
Idejni projekt izrađuje se na temelju projektnog zadatka i prethodno izrađenih idejnih
rješenja, a njime se daje osnovno tehničko, prostorno i funkcionalno rješenje građevine,
obrađuje uklapanje u krajobraz i okoliš i daje rješenja povezivanja s drugim
građevinama i instalacijama prostorne i komunalne infrastrukture.
Za realizaciju jednog građevinskog objekta potrebna nam je projektna dokumentacija,
bez koje se niti jedan građevinski zahvat ne može izvesti [3]. Kad se želi prići realizaciji
nekog investicijskog zahvata izgradnjom građevinskog objekta, prvo treba izraditi
investicijsko tehničku dokumentaciju. Ta se dokumentacija sastoji od:
- investicijskog programa:
- sadrži ekonomsko financijsku opravdanost realizacije građevinskog
objekta te utvrđuje izvor financiranja
- tehničke dokumentacije (projektna dokumentacija):
- služi za definiranje oblika, načina izvođenja i dovršenja građevinskog
objekta.
3.1 Projektni zadatak
Projektni zadatak je podloga u kojoj su definirane smjernice za izradu projektne
dokumentacije. Projektni zadatak radi investitor sam ili uz pomoć projektanta. Projektni
zadatak daje osnovne zahtjeve vezane uz projekt, te ima bitan utjecaj na kvalitetu
cijelog projekta.
Investitor mora u projektnom zadatku definirati koju projektnu dokumentaciju naručuje
– idejni, glavni ili izvedbeni projekt. Ili može naručiti samo idejni projekt, pa će kasnije
dogovarati izradu glavnog projekta.
11
Kod izrade projektnog zadatka investitor definira opće podatke o objektu. Tu spadaju
lokacija, namjena, arhitektonsko oblikovanje, dimenzije, zahtijevani materijali i način
obrade, katnost i slično. Investitor definira u kojem dijelu parcele želi svoju građevinu,
definira na kojoj će se udaljenosti smjestiti građevina u odnosu na među, definira
dimenzije građevine, kakvog će oblika biti građevina, definira namjenu građevine a
samim time i koje prostorije želi imati u svojoj građevini, definira koji će se materijal
koristiti prilikom izgradnje i slično. Između ostalog mora definirati koje priključke želi
imati u svojoj građevini. Vrlo je važno da investitor definira posebne uvjete i zahtjeve,
da bi projektant svoje projektiranje podredio tom uvjetu.
Investitor mora u projektnom zadatku definirati da li već posjeduje kakve stručne
podloge ili elaborate koji su potrebni za izdradu projektne dokumentacije i za izgradnju
građevine. I na samom kraju investitor mora definirati rok za izradu projekta i rok kada
ima namjeru započeti s gradnjom. Na kraju projektni zadatak potpisuje investitor.
3.2 Idejni projekt
Sastavni dio idejnog projekta građevine je osnovni tehnološki prikaz tehničkih rješenja
kojima se građevina usklađuje s važećim propisima, uvjetima gradnje na određenoj
lokaciji, pravilima struke, te kojima se osigurava da građevina ispunjava zahtjeve
javnog interesa. Na temelju idejnog projekta izdaje se rješenje o uvjetima građenja ili
lokacijska dozvola. Idejni projekt na temelju kojega se izdaje lokacijska dozvola čini
sastavni dio lokacijske dozvole.
Idejni projekt mora sadržavati podatke koji se odnose na mjerodavna i propisana
urbanistička pravila:
- namjenu građevine (specifikacija funkcionalnih ili tehnoloških cjelina)
- veličinu građevine (izgrađena površina, ukupna površina, volumen, katnost,
iskaz propisanih parametara)
12
- kapacitet građevine (broj stambenih jedinica, smještajni kapaciteti i slično)
- položaj građevine u odnosu na susjedne građevine, katastarske međe i
prometnice
- oblikovanje građevine
- oblikovanje vanjskih prostora oko građevine (uređenje parcele)
- način priključenja građevine na komunalnu infrastrukturu (vodovod i
kanalizacija, plin, elektroenergetska mreža, telekomunikacijska infrastruktura i
slično)
- utjecaj zgrade na okolinu koji prolazi iz namjene, funkcije ili specifičnih
karakteristika
- definirati osnovne vrste materijala.
Investitor donosi projektantu projektni zadatak, izvod iz katastarskog plana, izvod iz
zemljišne knjige, posebnu geodetsku podlogu za predmetnu građevinsku česticu, te
ostale potvrde i elaborate koje posjeduje a potrebni su kod izrade projekta. S tim počinje
izrada idejnog projekta. Kada projektant sazna sve potrebne parametre može pristupiti
crtanju idejne skice. On prvenstveno mora poštovati pravila struke i zakone, a tek onda
želju investitora. Nakon što se investitor i projektant usuglase oko završne skice, i
nakon što investitor potvrdi da je to završna skica, pristupa se završavanju idejnog
projekta.
Idejni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži:
- nacrte, izrađene u mjerilu M 1:200 ili nekom drugom primjerenom mjerilu
- izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim
susjednim građevinama
- tehnički opis
- podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova
- pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehanička otpornost i stabilnost,
zaštita od požara, način priključenja na prometnicu i drugo).
13
Idejni projekti, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine može sadržavati i
druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.
3.3 Idejni nacrti
Idejni nacrti rješavaju koncepciju, funkcionalnost i oblik objekta, te izbor konstrukcije i
materijala [4]. Oni ujedno služe za dobivanje suglasnosti za izradu glavnih nacrta i za
utvrđivanje približnog predračuna objekta.
Oni se sastoje od:
- tlocrta
- karakterističnih presjeka
- pogleda (fasada).
Idejni nacrti crtaju se redovito u mjerilu 1:200, ali se kod malih objekata mogu crtati i u
mjerilu 1:100, a kod velikih objekata, u kojima se pretežno predviđaju velike prostorije
izuzetno i u mjerilu 1:500 (s time da se po potrebi pojedini dijelovi objekta nacrtaju
posebno u mjerilu 1:200 ili 1:100).
3.3.1 Tlocrti
Tlocrti prikazuju projekciju presjeka horizontalne ravnine u pojedinim katovima objekta
kroz zidove i otvore, obično u visini od oko 1 m od poda. Crtaju se tlocrti svih katova
(podruma, prizemlja i nadzemnih prostorija) koji su različiti. Tlocrt krovišta i temelja u
pravilu se ne crta. U tlocrtima se zidovi i konstruktivni dijelovi crtaju u mjerilu 1:200
debelim punim linijama. Pregrade do 12 cm, koje sežu do stropa, crtaju se punom
debelom linijom, a koje su niže, sa dvije tanke pune linije. Dimnjaci se u pravilu ne
crtaju osim dimnjaka centralnog grijanja i baterija za ventilaciju, koji se ucrtavaju.
14
Prozorski otvori crtaju se tankim punim linijama. Širina otvora za vrata i prozore crta se
u veličini svijetle širine vrata i prozora. Smjer otvaranja vratnih krila ucrtava se četvrt-
krugom i pravcem. Kombinirani prozori sa vratima crtaju se kao prozori, ali se
naznačuje smjer otvaranja vratnih krila u veličini njihove svijetle širine. Kod stepeništa
crtaju se stepenice i podesti kao i smjer uspinjanja.
U svim prostorijama treba označiti njihovu namjenu, veličinu površine i visinsku kotu
poda, bilo neposredno, bilo putem legende, ucrtati sanitarni uređaj, peći, štednjake i
uzidane ormare, te po potrebi i glavni pokretni namještaj. Kotiraju se ukupne glavne
mjere zgrade, kao i mjere pojedinih elemenata ili promjena gabarita zgrade. Kotiraju se
zidovi i pojedine prostorije. U tlocrtu prizemlja treba visinsku kotu ±0 povezati na
apsolutnu kotu.
U tlocrtima crtanim u mjerilu 1:500 crtaju se zidovi i konstruktivni dijelovi bez obzira
na debljinu jednom debelom crtom, koja je na mjestu prozora tanka, a na mjestu vrata
prekinuta. Vrata se naznačuju tankom linijom okomito na zid u osi otvora. Naznačuju se
samo sanitarne grupe bez uređaja. Ne crtaju se dimnjaci, ventilacije, peći ni namještaj.
Kod stepenica crtaju se samo krakovi bez pojedinih stepenica i označuje se smjer
uspona. Namjena prostorija upisuje se u legendi.
Za ostalo vrijede propisi kao u tlocrtu u mjerilu 1:200.
3.3.2 Presjeci
Crta se karakterističan presjek kroz stepenice. U presjeku u mjerilu 1:200 crtaju se
zidovi u stvarnoj debljini punom debelom linijom. Prozorski otvori crtaju se kao u
tlocrtu punim linijama, dok se vrata označuju sa dvije tanke pune linije u konturama
zida. Kod stropova, nosiva konstrukcija crta se u stvarnoj debljini punom debelom
linijom, a izolacija i pod označuju se iznad nosive konstrukcije tankom punom linijom.
15
Stepenište se crta prikazom krakova i podesta, jedan krak je presječen a drugi u
pogledu. Krovna konstrukcija označuje se shematski, a temelji se crtaju isprekidanom
linijom.
U presjeku se kotiraju visinske kote. Na prvoj kotnoj liniji uz presjek kotiraju se katovi
od poda do poda, kao i visina krovišta, a na drugoj cjelokupna visina od terena. Ujedno
se označuju apsolutne kote terena pred ulazom i apsolutna kota prizemlja.
Presjek u mjerilu 1:500 crta se linearno isto kao i tlocrt, i to zidovi i stropovi jednom
debljom punom linijom koja je na mjestu prozora tanka a kod vrata prekinuta. Kod
stepeništa označuje se sječeni krak debelom kosom punom linijom, a nepresječeni krak
u pogledu tankom punom linijom. Krovna konstrukcija se ne crta, nego se samo tankom
punom linijom označi kontura krova. Temelji se ne crtaju. Presjek se kotira kao u
mjerilu 1:200.
3.3.3 Pogledi (fasade)
Pogledi se crtaju linearno bez sjene. U ove nacrte unašaju se svi elementi koji utječu na
pravilan prikaz arhitektonske koncepcije objekta, a ukoliko to dozvoljava mjerilo
nacrta.
U nacrtima 1:200 crta se linearno stolarska podjela prozora, a u nacrtima 1:500 crtaju se
samo konture prozora. Crta se teren uz zgradu i stavljaju se apsolutne kote terena na
ulazu u zgradu i po potrebi na krajevima. Krovište se crta linearno bez dimnjaka i
krovnih prozora.
16
4. Primjer iz prakse
4.1 Projektni zadatak
Investitor:
Željezara Fe, d.o.o.
Augusta Šenoe 16, Ludbreg, 42230 Ludbreg
Građevina:
Proizvodna hala savijanja armature
Lokacija:
Poslovna zona „Sjever“ u Željezničkoj ulici u Ludbregu, katastarska čestica broj
1253/2, k.o. Ludbreg, veličine 2,8 ha
Mikrolokacija:
Objekt je smješten u središnjem djelu katastarske čestice 1253/2. U sklopu hale nalazi
se centralna upravljačka soba, garderoba i kupaonica. Na čestici još će se raditi porta i
parkiralište sa 24 parkirnih mjesta.
Dimenzije objekta:
Dužina hale – 49,25 m
Širina hale – 19,35 m
Visina hale – 11,75 m
17
Bruto površina objekta – 955 ��
Konstrukcija
Nosivu konstrukciju čine montažni armirano betonski elementi i to stupovi, krovni
nosač, grede, vjenčane grede. Ostale nosive konstrukcije temeljne stope, temeljne čašice
i temeljne grede predviđene su u tradicionalnoj izvedbi. Temeljne stope trebaju se
izvesti s čašicama za montažne stopove. Krovni nosači su prefabricirani prednapregnuti
elementi.
Kota poda izdignuta je iznad kote uređenog terena minimalno za 20 cm.
Krovište
Konstrukcija krovišta sastoji se od armirano betonskog glavnog nosača i sekundarnih
nosača pokrova, na koji dolaze termoizolirani krovni sendvič paneli, s izolacijom od
poliuretana. Dozvoljeni nagib krovišta je maksimalno 15%.
Zidovi
Vanjski zidovi izvedeni su od limenih termo panela. Pregradbeni zidovi kupaonice,
garderobe i centralne upravljačke sobe izvedeni su od knaufa. Zbog velike visine
pregradbenih zidova treba predvidjeti izradu horizontalnih, a prema potrebi i vertikalnih
serklaža.
Podovi
U proizvodnom pogonu i centralnoj upravljačkoj sobi postavljen je epoksidni
protuprašni pod. U garderobi i kupaonici postavljaju se keramičke pločice.
18
Stropovi
Predviđen je spušteni strop od izolirajućih panela. Na taj način dobiven je prostor za
razvođenje instalacija.
Instalacije
Objekt se priključuje na javnu mrežu vode, kanalizacije, električne energije,
telekomunikacija i plina.
19
4.2 Tlocrt situacije
20
21
4.3 Tlocrt temelja
22
23
24
4.4 Karakteristični presjeci
25
26
27
4.5 Pogledi (fasade)
28
29
30
31
32
4.6 Tehnički opis
Lokacija
Proizvodna hala će se graditi u Ludbregu, Željeznička ulica 28, na katastarskoj čestici
1253/2. Navedena lokacija nalazi se unutar poslovne zove „Sjever“ u Ludbregu.
Arhitektonsko rješenje
Maksimalni tlocrtni gabarit hale iznosi 49,25 x 19,35 m. Maksimalna visina vjenca
iznosi 11,75 m od kote uređenog terena. Pod prizemlja je odignut od okolnog terena za
21 cm. Krov je pod nagibom od 10%.
Hala je prizemna i sadrži prostore proizvodne obrade, upravljačku sobu, garderobu i
kupaonicu.
Konstrukcija
Temeljenje je predviđeno temeljnim trakama i temeljnim stopama. Nosiva konstrukcija
cijele građevine je armirano betonska montaža. Glavni montažni stupovu su presjeka
55x55 cm i temeljeni su na temeljnin stopama s čašicama. Krovna konstrukcija sastoji
se od montažnih prednapregnutih armirano betonskih nosača. Podna ploča je debljine
20 cm, izvodi se od armiranog betona.
Materijali i obrada
Krovište i krov
Krovna konstrukcija sastoji se od montažnih prednapregnutih armirano betonskih
nosača i visokoprofiliranog trapeznog čeličnog lima. Krovni sendvič paneli debljine su
12 cm, s izolacijom od poliuretana. Nagib krovne plohe je 10%.
33
Zidovi
Pročelje se izvodi od fasadnih limenih termo panela debljine 20 cm. Paneli se polažu
horizontalno.
Svi zidovi proizvodnog pogona se grubo i fino žbukaju. Upravljačka soba, garderoba i
kuponica se opločuju.
Podovi
Podovi u proizvodnom pogonu su od monolitne epoksidne podloge sa završnim
protuprašnim premazom. Podovi u upravljačkoj sobi, kupaonici i garderobi opločuju se
keramičkim pločicama.
Vrata, prozori
U prostorijama kuponice, upravljačke sobe i garderobe nalaze se jednokrilna zakretna
vrata aluminijske konstrukcije, dok na samom ulazu se nalaze dvokrilna zakretna vrata
čelične konstrukcije. Na hali su predviđena i rolo vrata od pocinčanog čelika.
Prozori kupaonice i garderobe su od IZO stakla 4+6+4, a ostali prozori su od staklene
cigle.
Instalacije
Građevina će biti spojena na javnu komunalnu infrastrukturu. Predviđene su
elektoinstalacije, telefon, vodovod, kanalizacije, gromobranske instalacije, instalacije
grijanja i hlađenja, tehnološke instalacije.
34
5. Zaključak
Izrada idejnog projekta važan je korak u procesu izgradnje buduće građevine. Izradom
idejnog projekta investitor dobiva jasnu viziju izgleda buduće građevine. Bitno je da
projektni zadatak bude detaljan, jasan i cjelovit kako bi na temelju njega projektant
izradio odgovarajući idejni projekt. Vrlo je važna komunikacija i međusobna
koordinacija između investitora i projektanta. Investitor u prvom redu mora znati što
želi, kako bi mu projektant to mogao nacrtati. Projektant mora poštivati želju
investitora, ali u granicama zakonskih odredbi. Kod izrade projektno - tehničke
dokumentacije projektant dokumentaciju mora izraditi prema Zakonu o prostornom
uređenu i gradnji, poštivajući sve važeće pravilnike i drugu prostornu plansku
dokumentaciju, te po pravilima struke kako bi buduća građevina bila što kvalitetnija a
sam boravak u njoj što ugodniji. Izrada idejnog projekta i projektno – tehničke
dokumentacije mora biti gotova u dogovorenom roku. Idejni projekt temelj je za
dobivanje dozvola koje nam omogučuju planiranje sljedećih koraka u procesu izgradnje
buduće građevine.
35
6. Literatura
[1] Amadori, M (2011): Elementi gradnje – bilješke sa predavanja, Geotehnički
fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Varaždin
[2] Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)
[3] Lončarić, R (1976): Građevinarstvo, Viša geotehnička škola Varaždin RGN
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Varaždin
[4] Vrkljan, Z (1975): Oprema građevinskih nacrta, Građevinski školski centar, Viša
tehnička građevinska škola, Zagreb