sveuČiliŠte u rijeci - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/58.b.pdf · 2.1.3. izvanredni prihodi...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Kristina Vuletić

ANALIZA POSLOVANJA U PODUZEĆU KONTRAKT-SISAK D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA POSLOVANJA U PODUZEĆU KONTRAKT-SISAK D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Upravljanje troškovima

Mentor: prof. dr. sc. Branka Crnković-Stumpf

Student: Kristina Vuletić

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 00810080070

Rijeka, svibanj 2013.

3

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………………………………………………..5

1.1. Problem i predmet istraživanja……………………………………………………………5

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja………………………………………………………………...5

1.3. Struktura ili kompozicija djela……………………………………………………………6

2. TEORIJSKE POSTAVKE ELEMENATA ANALIZE POSLOVANJA……….…………7

2.1. Prihodi…………………………………………………………………………………….8

2.1.1. Poslovni prihodi……………………………………………………………………………………………..8

2.1.2. Financijski prihodi…………………………………………………………………………………………..9

2.1.3. Izvanredni prihodi…………………………………………………………………………………………...9

2.2. Rashodi……………………………………………………………………………………9

2.2.1. Poslovni rashodi……………………………………………………………………………………………10

2.2.2. Financijski rashodi…………………………………………………………………………………………10

2.2.3. Izvanredni rashodi………………………………………………………………………………………….10

2.3. Troškovi………………………………………………………………………………….11

2.3.1. Prirodne vrste troškova……………………………………………………………………………………..11

2.3.1.1. Troškovi rada………………………………………………………………………………………………………….12

2.3.1.2. Troškovi predmeta rada……………………………………………………………………………………………….12

2.3.1.3. Troškovi sredstava za rad……………………………………………………………………………………………..12

2.3.1.4. Troškovi usluga……………………………………………………………………………………………………….12

2.3.1.5. Ostali troškovi…………………………………………………………………………………………………………12

2.3.2. Troškovi prema mjestima i nositeljima…………………………………………………………………….13

2.3.3. Troškovi prema načinu raspoređivanja (neposredni i opći)………………………………………………..13

2.4. Utvrđivanje rezultata poslovanja………………………………………………………...14

2.5. Imovina……………………………………………………………..……………………15

2.5.1. Kratkotrajna imovina……………………………………………………………………………………….15

2.5.2. Dugotrajna imovina………………………………………………………………………………………...16

2.6. Obveze i kapital………………………………………………………………………….17

2.6.1. Kratkoročne obveze………………………………………………………………………………………...19

2.6.2. Dugoročne obveze………………………………………………………………………………………….19

2.6.3. Vlasnička glavnica ili kapital………………………………………………………………………………19

4

3. TEMELJNI PODACI O PODUZEĆU KONTRAKT-SISAK d.o.o.……………………..20

3.1. Djelatnosti poduzeća……………………………………………………………………..20

3.2. Razvoj poduzeća…………………………………………………………………………21

4. ANALIZA PRIHODA, RASHODA, IMOVINE I IZVORA IMOVINE PODUZEĆA

KONTRAKT-SISAK d.o.o…………………………………………………………………..23

4.1. Analiza prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o…………………………………………23

4.2. Analiza rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o……………………………………...…28

4.3. Analiza financijskog rezultata poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o………………………….33

4.4. Analiza imovine poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o…………………………….……...…..34

4.5. Analiza obveza i kapitala poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o………………………………38

4.6. Financijski pokazatelji poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o…………..…………...……...…43

4.6.1. Pokazatelji likvidnosti……………………………………………………..………………………….……43

4.6.2. Pokazatelji aktivnosti…………………………………………………..……………………………….….45

4.6.3. Pokazatelji financiranja imovine vlastitim kapitalom (pokazatelji solventnosti)………..…………..…….48

4.6.4. Pokazatelji profitabilnosti………………………………………………...………………..………….……50

5. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………..54

POPIS LITERATURE……………………………………………………………………….56

POPIS TABLICA I GRAFIKONA………………………………………………………….56

5

1. UVOD

Naslov ovog diplomskog rada je „Analiza poslovanja poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.“.

U radu je provedena analiza poslovanja poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. za posljednje tri

godine, te izračunavanje financijskih pokazatelja kako bi se utvrdilo da li je poduzeće donijelo

ispravne poslovne odluke koje će utjecati na buduće poslovanje.

Prilikom analize ukupnih prihoda, rashoda i financijskog rezultata, te imovine, obveza i

kapitala poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. koristilo se bilancom i računom dobiti i gubitka za

posljednje tri godine poslovanja poduzeća. Bilanca i račun dobiti i gubitka izrađuju se na

posebnim obrascima, za bilancu to je Obrazac POD-BIL, a za račun dobiti i gubitka to je

Obrazac POD-RDG.

Na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka izračunavali su se i financijski

pokazatelji. To su pokazatelji likvidnosti, pokazatelji aktivnosti, pokazatelji financiranja

imovine vlastitim kapitalom i pokazatelji profitabilnosti.

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Bilanca i račun dobiti i gubitka poduzeća predstavljaju sažete informacije o imovini,

obvezama i kapitalu, te prihodima i rashodima. Ako se ne analiziraju, ovi podaci mogu

dovesti do donošenja pogrešnih zaključaka o financijskom položaju poduzeća. Za procjenu

financijskog položaja poduzeća primjenjuju se različiti instrumenti, uključujući i analizu

pokazatelja.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Analiza poslovanja je procjena prošlih financijskih rezultata poduzeća i njihovih izgleda u

budućnosti. Analiza poslovanja sastoji se od analize imovine, obveza i kapitala, te analize

prihoda i rashoda. Analiza poslovanja uključuje i izračunavanje financijskih pokazatelja.

Izrada analize poslovanja potrebna je vjerovnicima, investitorima i menadžerima kako bi

odredili financijski položaj poduzeća u usporedbi s ostalima. Viđenje financijskog položaja

poduzeća i rezultata poslovanja poduzeća utječe na reputaciju društva.

6

1.3. STRUKTURA ILI KOMPOZICIJA DJELA

Ovaj diplomski rad sastoji se od pet povezanih i strukturiranih dijelova, odnosno od uvoda,

teorijskih postavka elemenata analize poslovanja, temeljnih podataka o poduzeću, analize

poslovanja poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., te od zaključka. U uvodu se čitatelja upoznaje s

pojmom bilance i računa dobiti i gubitka, te se navodi zašto je bitno da poduzeća provode

analizu poslovanja. Teorijska postavke elemenata analize poslovanja pojašnjavaju dosadašnju

teorijsku obradu sastavnih dijelova financijskih izvješća, odnosno imovine, obveza i kapitala

koji čine bilancu, te prihoda, rashoda i troškova koji čine račun dobiti i gubitka. Temeljni

podaci o poduzeću sadrže osnovne značajke i djelatnosti poduzeća. Analiza poslovanja

poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. sastoji se od analize strukture ukupnih prihoda, rashoda i

financijskog rezultata, te analize strukture ukupne imovine, obveza i kapitala. U ovom dijelu

izračunavali su se i financijski pokazatelji za posljednje tri godine poslovanja poduzeća. U

zaključku se osvrnulo na cjelokupnu analizu poslovanja poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

7

2. TEORIJSKE POSTAVKE ELEMENATA ANALIZE POSLOVANJA

Analiza financijske situacije predstavlja ispitivanje svih relevantnih činjenica u području

upravljanja financijama poduzeća. Analiza se obavlja s ciljem da se financijska situacija

poduzeća pobliže upozna, kako bi zainteresirani za analizu (unutar i izvan poduzeća) mogli

donositi što kvalitetnije poslovne odluke. Te odluke su raznovrsne i odnose se, ne samo na

financiranje (prikupljanje, čuvanje i raspoređivanje novca i novčanih ekvivalenata) poduzeća,

već na sve one radnje i postupke koji su vezani za cjelokupno poslovanje poduzeća.

Analiza financijske situacije ima svrhu omogućiti postizanje određenih ciljeva poduzeća

posebno s financijskog aspekta, polazeći od vršnog cilja poslovanja – maksimizacije

vrijednosti poduzeća. Analiza financijske situacije se velikim dijelom temelji na

računovodstvenim podacima, pa se često ta analiza poistovjećuje s analizom financijskih

izvještaja. Analiza financijskih izvještaja, iako vrlo značajna, je samo dio analize financijske

situacije. (Popović i Vitezić, 2009:391)

Za analizu financijske situacije u poduzeću koriste se razne informacije koje se temelje na

kvantitativnim podacima dobivenim iz internih i eksternih izvora, tj. izvora unutar poduzeća i

iz okruženja. Sve informacije traže se s određenom svrhom, a ona je uvijek povezana s ciljem

koji je postavljen i koji se mora dostići.

Da bi se svrha i ciljevi poduzeća ostvarili i na taj način potvrdili osnovni smisao njegova

osnivanja, nužno je razviti informacijski sustav sa svim potrebnim podacima za poslovno

odlučivanje. Odlučivanje je postupak izbora između više mogućnosti – predloženih najboljih

rješenja. Metodika analize financijske situacije uključuje odabir podataka i informacija

relevantnih za poslovno odlučivanje, pripremu podataka u obliku relativnih brojeva-odnosa, te

izučavanje i objašnjenje dobivenih odnosa. Dakle, za potrebe analize u svrhu donošenja

odluka potrebno je pripremiti podlogu na temelju raznih informacija koje mogu biti (Popović i

Vitezić, 2009:392):

- eksterne i

- interne.

8

2.1. PRIHODI

Prihodi nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obveza, i to onog dijela koji će

poslije utjecati na promjene u visini (na povećanje) kapitala. Do povećanja imovine ili

smanjenja obveza dolazi iz raznih razloga. Neki se pojavljuju češće, redovito, a neki

povremeno. Najčešći prihodi vezani su uz realizaciju poslovnih učinaka, tj. proizvoda i

usluga. Prihode predstavljaju prodajne vrijednosti poslovnih učinaka kao i svi drugi oblici

dobivenih naknada, te drugi oblici povećanja imovine ili smanjenja obveza koji kao krajnji

efekt donose povećanje financijskog rezultata. Ovisno o tome nastaju li redovito u poslovanju

ili se javljaju samo povremeno, prihodi se dijele na redovne i izvanredne. (Žager i suradnici,

2004:43)

Grafikon 1.: Struktura prihoda

Izvor: Žager i suradnici, 2004:44

2.1.1. Poslovni prihodi

Poslovni prihodi ostvaruju se prodajom proizvoda, odnosno njihovom realizacijom na tržištu.

Poslovni prihodi mogu nastati i prodajom trgovačke robe ili pružanjem usluga, ovisno o tome

koja je priroda poslovanja nekog poslovnog subjekta. Poslovni prihodi se najčešće pojavljuju,

gotovo svakodnevno, i u strukturi prihoda čine najznačajniji dio. Sam iznos prihoda jednak je

prodajnoj vrijednosti realiziranih proizvoda, robe ili pruženih usluga. (Žager i suradnici,

2004:44)

PRIHODI

REDOVNI IZVANREDNI

POSLOVNI FINANCIJSKI

9

2.1.2. Financijski prihodi

Financijski prihodi rezultat su ulaganja viška slobodno raspoloživih novčanih sredstava. Višak

novca poduzeće može uložiti u dionice, obveznice itd., ili može jednostavno posuditi novac

onome kome je trenutno potreban. U svakom slučaju stječe pravo na određenu naknadu, kao

što je dividenda ili kao što su kamate, koja predstavlja financijski prihod. Pored tih naknada u

financijske prihode ulaze i pozitivne tečajne razlike koje su rezultat promjene vrijednosti

novca prema nekoj stranoj valuti. (Žager i suradnici, 2004:44)

2.1.3. Izvanredni prihodi

Izvanredni prihodi su prihodi koji se ne pojavljuju redovito, pa se stoga ne mogu ni planirati

ni predvidjeti. Najčešći izvanredni prihodi javljaju se prilikom prodaje dugotrajne imovine,

prodaje sirovina, inventurnih viškova, otpisa obveza kao i kod svih drugih izvanrednih oblika

povećanja imovine ili smanjenja obveza. (Žager i suradnici, 2004:44)

2.2. RASHODI

Rashodi čine negativnu komponentu financijskog rezultata. Nastaju kao posljedica trošenja

odnosno smanjenja imovine ili povećanja obveza. Za razliku od prihoda oni utječu na

smanjenje glavnice ili kapitala poduzeća. Vrijednost rashoda čine vrijednosti koje su morale

biti utrošene u poslovnom procesu (sirovine, materijali, strojevi, energija, ljudski rad itd.) i

koje su prijeko potrebne pri stvaranju poslovnih učinaka. Vrijednost poslovnih učinaka,

proizvoda i usluga izražena je kroz iznos troškova koji su nastali pri stvaranju tih učinaka.

Iznos tih troškova predstavlja imovinsku poziciju jer pokazuje vrijednost poslovnog učinka:

gotovog proizvoda ili kupljene robe koja je iskazana u poziciji zaliha sadržanih u bilanci. Tek

kada dođe do prodaje proizvoda (robe), iznos troškova koji su bili nužni za stjecanje tog

proizvoda (robe) postaje rashod razdoblja. Rashod je ulog u proces prodaje, odnosno rashod je

ona vrijednost koju ulažemo u proces realizacije. S druge strane, prihod promatramo kao

vrijednost koju iz tog procesa ostvarujemo. Ako su prihodi veći od rashoda onda iskazujemo

dobit i obrnuto: ako su prihodi manji od rashoda onda iskazujemo gubitak. Pored tih

najčešćih redovnih (poslovnih) rashoda u poslovanju poduzeća pojavljuju se i neki drugi

neredovni rashodi, pa se ukupni rashodi raščlanjuju i u izvještajima prikazuju kao redovni i

izvanredni. (Žager i suradnici, 2004:44)

10

Grafikon 2.: Struktura rashoda

Izvor: Žager i suradnici, 2004:45

2.2.1. Poslovni rashodi

Poslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzeća. Pojavljuju se

redovito, a čine ih troškovi sadržani u prodanim proizvodima, nabavna vrijednost prodane

robe, ostali troškovi razdoblja i slično. Struktura poslovnih rashoda zavisi od vrste djelatnosti

kojom se poduzeće bavi i od metode obračuna troškova. (Žager i suradnici, 2004:45)

2.2.2. Financijski rashodi

Financijski rashodi ili rashodi financiranja nastaju uglavnom kao posljedica korištenja tuđih

novčanih sredstava. Iznos tih rashoda odražava uspješnost vođenja financijske politike

poduzeća. Najčešći financijski rashodi su kamate koje poduzeće mora dati kao naknadu za

korištenje tuđih sredstava, negativne tečajne razlike, korekcije vrijednosti (smanjenje)

financijskih plasmana i tome slično. (Žager i suradnici, 2004:45)

2.2.3. Izvanredni rashodi

U izvanredne rashode ubrajaju se rashodi koji ne nastaju redovito u poslovanju, teško se

predviđaju, ali ipak kao posljedicu imaju smanjenje vrijednosti imovine ili povećanje obveza.

Najčešći izvanredni rashodi vezani su uz razne oblike otuđenja imovine, kazne, štete,

korekcije rashoda iz prethodnih godina itd. (Žager i suradnici, 2004:45)

RASHODI

REDOVNI IZVANREDNI

POSLOVNI FINANCIJSKI

11

2.3. TROŠKOVI

Troškovi su novčani izraz utrošaka svih elemenata u poslovnom procesu i ostalih terećenja

(usluge i doprinosi) koja zajedno s troškovima čine strukturu cijene koštanja. Troškovi

obuhvaćaju sve elemente (rad, sredstva za rad i predmete rada) koji čine prenesenu vrijednost,

ali i dijelove novostvorene vrijednosti koji ulaze u strukturu cijene koštanja (razne usluge,

doprinosi koji se obračunavaju sa plaćama, dnevnice za putovanja i slično). (Dvorski i

suradnici, 2007:130)

Za proučavanje troškova potrebno je upoznati zbog kojih uzroka oni nastaju te kada, gdje i na

kojim mjestima nastaju. Da bismo znali kada i gdje utjecati na njih potrebno je upoznati

njihove vrste. Stoga klasična teorija troškova polazi od slijedeće podjele (Dvorski i suradnici,

2007:132) :

- prirodne vrste troškova,

- troškovi prema mjestima i nositeljima,

- troškovi prema načinu raspoređivanja.

2.3.1. Prirodne vrste troškova

Kod prirodnih troškova polazimo od pretpostavke da su svi inputi razlozi nastajanja troškova,

prema tome prirodni troškovi su troškovi rada i kapitala. Prirodne troškove prema prirodi

sudjelovanja u poslovnom procesu možemo podijeliti na (Dvorski i suradnici, 2007:132) :

- troškove rada,

- troškove predmeta rada,

- troškove sredstava za rad,

- troškove usluge,

- ostale troškove.

12

2.3.1.1. Troškovi rada

Troškovi rada obuhvaćaju velik dio troškova u poduzećima koja se bave proizvodnjom. Takva

vrsta poslovanja gotovo uvijek traži angažman većeg broja radnika, pa plaće radnika (i

doprinosi fondovima na osnovi plaća) za takvu vrstu poduzeća predstavljaju velik dio ukupnih

troškova. Ta vrsta troškova ujedno je značajna stavka u strukturi cijene proizvoda. (Dvorski i


2.3.1.2. Troškovi predmeta rada

Troškovi predmeta rada jedan su od uvjeta odvijanja svakog procesa rada. U procesu

proizvodnje oni su osnovna supstanca budućeg proizvoda te u određenoj količini ulaze u

sastav novih proizvoda. Trošak je sva vrijednost korištenih predmeta rada, odnosno ona

vrijednost koja ulazi u proces rada (bez obzira na stupanj iskorištenja). (Dvorski i suradnici,

2007:133)

2.3.1.3. Troškovi sredstava za rad

Troškovi sredstava za rad nastaju zbog toga što sredstva za rad gube svoju vrijednost

upotrebom ili tijekom vremena (bez obzira na upotrebu), što se izražava amortizacijom tih

sredstava. Zbog toga amortizacija sredstava za rad predstavlja troškove sredstva za rad. Osim

amortizacije, javljaju se i troškovi održavanja od kojih jedan dio tereti troškove poslovanja

(tekuće održavanje), a jedan dio povećava nabavnu vrijednost samih sredstava za rad

(investicijsko održavanje). (Dvorski i suradnici, 2007:133)

2.3.1.4. Troškovi usluga

Troškovi usluga predstavljaju složenu skupinu vrlo različitih, ali značajnih troškova kao što su

prijevoz robe i radnika na posao, telefonske, poštanske i komunalne usluge, usluge platnog

prometa, usluge u održavanju (servisiranju sredstava za rad, instalacija i drugo). (Dvorski i


2.3.1.5. Ostali troškovi

Ostale troškove čine različite obveze koje proizlaze iz zakonske regulative ili iz ugovornih

odnosa poduzeća s drugima. Obveze iz zakonske regulative su porezi, carine, trošarine i

doprinosi koje poduzeća moraju plaćati. Od troškova koje poduzeće ima iz ugovornih odnosa

s drugima na prvom mjestu su kamate za korištenje kapitala (banaka ili drugih kreditora) koji

13

poduzeće koristi jer nema vlastiti kapital. To su i najamnine za korištenje sredstava za rad

koje smo uzeli u nedostatku vlastitih ili najamnine za korištenje tuđeg poslovnog prostora i

slično. (Dvorski i suradnici, 2007:133)

2.3.2. Troškovi prema mjestima i nositeljima

Jedno od temeljnih načela utvrđivanja rezultata poslovanja svakog poduzeća i rezultata koje

donosi svaki radni učinak jest da svako mjesto i svaki proizvod ili usluga snose svoje

troškove.

Mjesto rada prilikom stvaranja potrebnih uvjeta za rad radnika (prostor, oprema i oruđa za

rad), kao i rad radnika te sudjelovanje predmeta rada u radnom procesu uzrokuju nastajanje

troškova. Ne mora se promatrati svako mjesto rada za sebe, već to može biti i skupina radnih

mjesta na kojima se odvija cjelina jednog posla, jedna faza u radnom procesu ili jedna

organizacijska cjelina (skupina radnika, smjena). Utvrđivanje rezultata zahtjeva i praćenje

troškova po mjestima kako bi se odnosom prihoda i troškova utvrdio konačan rezultat za

svako mjesto gdje je to moguće utvrditi. Praćenje troškova zahtijeva i odgovarajući način

njihova evidentiranja kako bi se organizacijskim dijelovima (cjelinama) pružila mogućnost

analiziranja i snižavanja troškova s ciljem povećanja rezultata.

Nositelji troškova su učinci (proizvodi, poluproizvodi, dijelovi, usluge i drugi učinci) zbog

kojih se i odvija poslovni proces, zbog kojih nastaju troškovi. Utvrđivanjem i praćenjem

troškova prema nositeljima dobivamo podlogu za formiranje cijena učinaka (cijene koštanja i

prodajne cijene). (Dvorski i suradnici, 2007:134)

2.3.3. Troškovi prema načinu raspoređivanja (neposredni i opći)

Za dio troškova može se točno utvrditi za koji se proizvod odnose, tj. koliko ih je pojedini

proizvod izazvao. Tada je moguće izravno u cijenu proizvoda uključiti te troškove. Takve

troškove nazivamo neposredni ili direktni troškovi. Međutim, postoje troškovi koji nisu

nastali izravno u vezi s izradom nekog proizvoda, već općenito nastaju u poduzeću ne zbog

konkretnog proizvoda već u vezi sa stvaranjem uvjeta za izradu svih proizvoda ili općenito u

vezi s postojanjem i organiziranjem cijelog poduzeća i svih njegovih funkcija. Takve troškove

nazivamo opći, posredni ili indirektni troškovi.

14

Neposredni, izazvani ili direktni troškovi su troškovi materijala, energije, plaća te

amortizacija onih sredstava za rad koja služe izradi jednog određenog proizvoda. Da bi se ovi

troškovi uključili izravno u cijenu proizvoda potrebno je provesti odgovarajuće praćenje i

evidentiranje u količinskim i vrijednosnim izrazima ovih utrošaka.

Opći, neizravni ili indirektni troškovi su oni koji nastaju kao rezultat rada cijelog poduzeća.

To je veći dio amortizacije, troškovi u vezi s funkcijama izvan proizvodnje (rukovođenje,

planiranje, nabava, prodaja, financiranje, itd.), troškovi koji su rezultat stvaranja uvjeta u

samoj proizvodnji (rukovođenje proizvodnjom, nadzor, čišćenje i osvjetljenje prostora u

kojem se radi, čuvanje, održavanje, itd.). Svi ti troškovi ne mogu se izravno uključiti u cijenu

proizvoda, pa je potrebno pronaći metode njihova raspoređivanja na svaki pojedini proizvod.

Zato se izrađuju posebni računski postupci kojima se služimo da bismo i te troškove

rasporedili na proizvode i njihovim uključivanjem u cijenu proizvoda osigurali pokriće tih

troškova. Za te opće troškove, koji nastaju s jedne strane u vezi s izradom proizvoda, a s

druge strane u vezi s neproizvodnim funkcijama koristi se naziv režijski troškovi. (Dvorski i


2.4. UTVRĐIVANJE REZULTATA POSLOVANJA

Na kraju poslovne godine potrebno je sučeliti prihode i rashode koji su ostvareni u tom

obračunskom razdoblju i utvrditi financijski rezultat poslovanja – dobit ili gubitak.

Ukoliko su za određeno razdoblje prihodi veći od rashoda, tada poslovni subjekt ostvaruje

pozitivan financijski rezultat ili dobit. Suprotno tome, ukoliko su rashodi veći od prihoda,

poslovni subjekt ostvaruje gubitak u određenom razdoblju.

Na utvrđenu bruto dobit ili gubitak potrebno je obračunati porez na dobit i to prema Zakonu o

porezu na dobit. Porez se obračunava i plaća po jedinstvenoj stopi od 20% na utvrđenu

poreznu osnovicu. Porezna osnovica označava iznos dobiti uvećanu i umanjenu prema

odredbama Zakona o porezu na dobit.

Ukoliko se utvrdi negativna porezna osnovica, tada je porezni obveznik ostvario porezni

gubitak na koji se ne obračunava porez na dobit. (Miko i Kukec, 2008:237)

PRIHODI – RASHODI = POREZNA OSNOVICA – POREZ NA DOBIT = DOBIT POSLIJE OPOREZIVANJA

15

2.5. IMOVINA

Imovina čini ekonomske resurse od kojih poduzeće može ostvariti određene ekonomske

koristi. Imovina se u izvještaju prikazuje prema pojavnom obliku (stvari, prava ili novac) i

prema funkciji koju obavlja u poslovnom procesu, odnosno vremenu moguće transformacije u

novčani oblik. Imovina se sistematizira u dvije osnovne grupe, a to su (Žager i Žager,

1999:35):

- kratkotrajna imovina (tekuća ili obrtna imovina) i

- dugotrajna imovina (stalna ili fiksna imovina).

2.5.1. Kratkotrajna imovina

Kratkotrajnu imovinu čini onaj dio ukupne imovine za koji se očekuje da će se pretvoriti u

novčani oblik u razdoblju krećem od jedne godine, a to su novac, potraživanja, financijska

imovina i zalihe. Novac je uvijek tekuća ili kratkotrajna imovina. U tu skupinu ulazi gotovina

u blagajni, novac na žiroračunu, novac na deviznom računu, izdvojena novčana sredstva za

isplatu čekova i akreditiva i tome slično. Iznimka od pravila da je novac uvijek tekuća

imovina jest situacija u kojoj je novac na nekom računu blokiran duže vrijeme, odnosno kada

je upotreba ograničena duže od jedne godine. Potraživanja za koja se očekuje da će bit

naplaćena u kraćem roku (do 1 godine) su potraživanja od kupaca za prodane proizvode ili

izvršene usluge, potraživanja od zaposlenih, potraživanja od državnih organa za određene

premije, kompenzacije i za više plaćene poreze, potraživanja od osiguravajućeg društva za

naknadu štete, itd. Financijska imovina odnosi se na plasmane novca na rok kraći od jedne

godine. Plasman novca se ostvaruje davanjem kredita drugim poduzećima i kupnjom

kratkoročnih vrijednosnih papira. Zalihe su materijalni oblik tekuće imovine. Najčešće se

pojavljuju zalihe sirovina i materijala, zalihe proizvodnje, zalihe nedovršenih proizvoda,

zalihe gotovih proizvoda i zalihe trgovačke robe. (Žager i Žager, 1999:35)

16

Grafikon 3.: Oblici kratkotrajne imovine

Izvor: Žager i Žager, 1999:36

2.5.2. Dugotrajna imovina

Dugotrajna imovina je onaj dio ukupne imovine poduzeća koji duže ostaje vezan u

postojećem obliku i koji se postepeno pretvara u novac u toku više obračunskih razdoblja, tj. u

razdoblju dužem od godinu dana. Nju čine materijalna imovina, nematerijalna imovina,

financijska imovina i potraživanja. Dugotrajna materijalna imovina je onaj dio imovine koji

ima materijalni, odnosno fizički oblik, a to su prirodna bogatstva (zemljišta,šume), zgrade,

oprema, postrojenja, transportna sredstva, namještaj, krupni alati i slično. Nematerijalna

imovina je onaj dio stalne imovine koja nema materijalni, odnosno dodirljivi oblik, ali od koje

poduzeće očekuje neku ekonomsku korist. To su specifična ulaganja kao naprimjer osnivački

izdaci, izdaci za istraživanje i razvoj, patenti, licence, koncesije, goodwill i slično. Financijska

imovina je onaj dio imovine koji nastaje ulaganjem slobodnih novčanih sredstava na rok duži

od jedne godine, a to je ulaganje novca u dugoročne vrijednosne papire (dionice, obveznice i

slično) te posuđivanje novca, odnosno davanje kredita drugim privrednim subjektima.

Posljedica takvog ulaganja je povrat sredstava, određena naknada te kamata ili dividenda.

Potraživanja u okviru dugotrajne imovine odnose se na potraživanja od kupaca za prodanu

KRATKOTRAJNA IMOVINA

NOVAC

- u banci

- u blagajni

POTRAŽIVANJA

- od kupaca

- od zaposlenih

- od države

- ostala potraživanja

FINANCIJSKA IMOVINA

- dani kratkoročni

krediti

- kupljeni vrijed. papiri

- dani depoziti i kaucije

- ostala kratko.

ulaganja

ZALIHE

- sirovina i materijala

- proizvodnje

- gotovih proizvoda

- trgovačke robe

17

robu na kredit duži od jedne godine te na potraživanja od povezanih poduzeća. (Žager i Žager,

1999:37)

Grafikon 4.: Oblici dugotrajne imovine


2.6. OBVEZE I KAPITAL

Sva imovina kojom neko poduzeće raspolaže ima svoje podrijetlo, svoj put i način pritjecanja

u poduzeće, tj. izvore od kojih je pribavljena. Izvori imovine su fizičke i pravne osobe koje

ulažu imovinu u poduzeće. To su prije svega vlasnici, druga poduzeća (dobavljači), banke i

druge financijske institucije, građani, itd. Računovodstvo bilježi načine i putove pribavljanja

imovine poduzeća, odnosno bilježi imovinsko-pravne odnose prema onima čija je imovina.

Nabavljanjem imovine od određenih izvora stvaraju se određene obveze prema vlasnicima te

imovine. One se uglavnom sastoje u davanju novčane protuvrijednosti ili uvećavanju

vrijednosti uložene imovine. Dakle, ovisno o izvoru imovine (vlasnik poduzeća ili neki drugi

privredni subjekt) sastoji se i kvaliteta imovinsko-pravnih odnosa, te se stoga izvori imovine

DUGOTRAJNA IMOVINA

MATERIJALNA

- zemljišta, šume

- zgrade

- postrojenja i oprema

- alati, uredski i pogon.

inventar

NEMATERIJALNA

- osnivački izdaci

- izdaci za istraživanje i

razvoj

- patenti, licence

- koncesije

- goodwill i sl.

FINANCIJSKA IMOVINA

- dani krediti, dep. i

kaucije

- vrijed. papiri

- dug. depoziti kod

banaka

- ostala dug. ulaganja

POTRAŽIVANJA

- prodaja na kredit

- od povezanih

poduzeća

- ostala potraživanja

18

klasificiraju, promatraju i u izvještaju (bilanci) prikazuju prema određenim kriterijima. (Žager

i Žager, 1999:38)

Za potrebe što realnijeg sagledavanja financijskog položaja, odnosno za potrebe poslovnog

odlučivanja, izvore imovine klasificiramo prema određenim kriterijima. Ovisno o tome tko je

uložio imovinu u poduzeće – sam vlasnik ili neki drugi privredni subjekt – izvore imovine

prema vlasništvu dijelimo na (Žager i Žager, 1999:38):

- vlastite izvore (kapital ili glavnica) i

- tuđe izvore (obveze).

Prema roku dospijeća razlikujemo (Žager i Žager, 1999:38):

- kratkoročne izvore (kratkoročne obveze),

- dugoročne izvore (dugoročne obveze) i

- trajne izvore (kapital ili glavnica).

Tablica 1.: Sistematizacija izvora imovine

Kriterij

Vrsta

VLASNIŠTVO ROČNOST ZAVISNOST

OD FIN. REZ.

OBVEZE tuđi kratkoročni

dugoročni

nezavisni

KAPITAL vlastiti trajni zavisni


Naknada za korištenje imovine iz vlastitih izvor (glavnica) zavisi od ostvarenog rezultata.

Naime, ako nema dobiti, u pravilu se dioničarima ne isplaćuje dividenda. Nasuprot tome, za

korištenje imovine iz tuđih izvora (obveze) mora se platiti kamata bez obzira na to je li

ostvarena dobit ili gubitak.

19

2.6.1. Kratkoročne obveze

Kratkoročne obveze su one obveze koje je potrebno podmiriti u kraćem roku, tj. u roku koji

nije duži od godinu dana. To su obveze prema dobavljačima za nabavljeni materijal, robu i

slično, obveze za izvršene usluge, primljeni kratkoročni krediti s rokom otplate kraćim od

godine dana, emitirani kratkoročni vrijednosni papiri, itd. (Žager i Žager, 1999:39)

2.6.2. Dugoročne obveze

Dugoročne obveze su sve one obveze koje dospijevaju na naplatu u roku duljem od jedne

godine. To su obveze za primljene dugoročne kredite od banaka ili drugih financijskih

institucija te obveze po emitiranim obveznicama. (Žager i Žager, 1999:39)

2.6.3. Vlasnička glavnica ili kapital

Razlika između ukupne imovine i ukupnih obveza čini vlasničku glavnicu, odnosno kapital

poduzeća. To je onaj dio imovine koji pripada vlasnicima poduzeća. Kapital je vlastiti izvor

imovine i s aspekta dospijeća trajni izvor. U normalnim uvjetima poslovanja vlasnici ne mogu

povući svoj ulog pa se stoga i ne očekuje odljev sredstava po osnovi vraćanja uloga

vlasnicima. Ulog traje dok traje i samo poduzeće. Jedino se u uvjetima likvidacije ukupna

imovina dijeli izvorima, s time da se prvo podmiruju obveze prema kratkoročnim izvorima,

zatim dugoročnim izvorima i na kraju ostaje onaj dio imovine koji pripada samim vlasnicima.

Kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju poduzeća. Vlasnik

može i dodatno ulagati u svoje poduzeće te se tako povećava imovina poduzeća i obveza

prema vlasniku, tj. kapital poduzeća. Kapital poduzeća povećava se i u slučaju uspješnog

poslovanja, tj. zadržavanjem dobiti odnosno profita. Taj dio kapitala posljedica je pozitivnih

financijskih rezultata i ukoliko se ne raspodijeli vlasnicima ostaje u poduzeću za ulaganje u

razvoj. (Žager i Žager, 1999:39)

20

3. TEMELJNI PODACI O PODUZEĆU KONTRAKT-SISAK d.o.o.

Poduzeće Kontrakt-Sisak d.o.o. osnovano je 1994. godine sa sjedištem u Sisku u ulici Josipa

Prše 20 pod punim nazivom „KONTRAKT-SISAK društvo s ograničenom odgovornošću za

trgovinu i usluge“. Poduzeće spada u skupinu malih poduzetnika, te šifra djelatnosti glasi:

Knjigovodstvo i trgovina na veliko i malo. Osnivač poduzeća je Dragica Zrnić, rođena

21.09.1956. godine u Sisku, Trg Kate Dumbović 19. Direktor poduzeća je Sandro Zrnić,

rođen 04.01.1978. godine u Sisku, Josipa prše 20. Direktor zastupa Društvo pojedinačno i

samostalno. Temeljni kapital iznosi 56.000,00 kn. Broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada

(cijeli broj) na kraju poreznog razdoblja iznosi: 2. U temeljne akte poduzeća spadaju (Izvor:

Podaci poduzeća):

- Odluka o osnivanju od 25.03.1994. godine usklađena sa ZTD-om 18.12.1995. godine i

sastavljena u novom obliku kao Izjava o usklađenju.

- Odlukom Skupštine Društva od 15. travnja 2005. godine, Izjava o usklađenju općih

akata Društva sa ZTD od 18. prosinca 1995. godine, u cijelosti je zamijenjena.

- Odlukom člana Društva KONTRAKT-SISAK od 26. travnja 2006. godine izmijenjen

članak 3. – odredba o sjedištu Društva; članak 5. – odredba o predmetu poslovanja;

članak 18. – završna odredba.

U sklopu poduzeća postoji i podružnica pod nazivom „KONTRAKT-SISAK d.o.o.

Podružnica Zagreb“ sa sjedištem u Zagrebu, Cvjetno naselje 1. Zastupnik podružnice ja Sanja

Zrnić, rođena 23.03.1980. godine u Sisku, Josipa Prše 20. Podružnica je upisana kod

Trgovačkog suda u Zagrebu pod reg. ul. 1-50875.

3.1. DJELATNOSTI PODUZEĆA

Registrirane djelatnosti poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. su slijedeće (Izvor: Podaci poduzeća):

- Računovodstveni i knjigovodstveni poslovi i porezno savjetovanje

- Kupnja i prodaja robe

- Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu

21

- Projektiranje, građenje i nadzor nad građenjem

- Djelatnost javnog cestovnog prijevoza putnika i tereta u unutarnjem i međunarodnom

prometu

- Pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i

napitaka, pružanje usluga smještaja

- Pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu i opskrba tom hranom (catering)

- Pružanje usluga u nautičkom, seoskom, zdravstvenom, kongresnom, športskom,

lovnom i drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih usluga

- Zastupanje stranih tvrtki

- Poslovanje nekretninama

- Sportska rekreacija

- Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje

- Djelatnosti za njegu i održavanje tijela

- Djelatnosti wellnessa, pilates i sl.

3.2. RAZVOJ PODUZEĆA

Poduzeće Kontrakt-Sisak d.o.o. osnovano je kao mali knjigovodstveni servis. Tijekom

narednih godina poduzeće je uspješno poslovalo, proširio se broj klijenta, te se usporedno s

tim proširio i broj djelatnosti koje društvo obavlja. Osim knjigovodstvenih usluga, poduzeće

je počelo pružati revizijske i ostale računovodstvene usluge, te usluge poreznog savjetovanja.

U sklopu poduzeća nalazi se i jedna velika prodavaonica mješovite robe u ulici Josipa Juraja

Strossmayera 52 u Sisku. Budući da se prodavaonica nalazi izvan užeg centra grada, zbog sve

većeg utjecaja velikih trgovačkih centara prodaja u odnosu na prethodne godine je značajno

pala, te ju je poduzeće odlučilo iznajmiti. Poduzeće također posjeduje uredske prostorije u

obiteljskoj kući u ulici Josipa Prše 20 u Sisku, te dva dostavna vozila za potrebe prodavaonice

i knjigovodstvenog servisa. Kako je prodavaonica u studenom 2012. godine iznajmljena,

krajem godine prodano je i jedno dostavno vozilo. Također, obitelj direktora poduzeća Sandra

22

Zrnića posjeduje još dvije tvrtke, tvrtku „Znanje“ i Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

„Zrnić“, sa kojima poduzeće često surađuje.

23

4. ANALIZA PRIHODA, RASHODA, IMOVINE I IZVORA IMOVINE PODUZEĆA

KONTRAKT-SISAK d.o.o.

Analiza poslovanja poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. sastoji se od analize ukupnih prihoda,

analize poslovnih, financijskih i izvanrednih prihoda, analize ukupnih rashoda, analize

poslovnih, financijskih i izvanrednih rashoda, analize financijskog rezultata, analize ukupne

imovine, analize kratkotrajne imovine, analize dugotrajne imovine, analize obveza i kapitala,

te analize financijskih pokazatelja.

4.1. ANALIZA PRIHODA PODUZEĆA KONTRAKT-SISAK D.O.O.

Analizom strukture ukupnog prihoda analizira se koliki je udio pojedinog prihoda (poslovnog,

financijskog i izvanrednog) u ukupnom prihodu, ali i kretanje (povećanje ili smanjenje)

određenog prihoda u promatranom razdoblju.

Tablica 2. Ukupni prihodi poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. u razdoblju od 2010. - 2012.

2010. 2011. 2012.

Iznos % Iznos % Iznos %

Poslovni prihodi 1.951.742 98,7 1.823.093 100 1.477.016 97,4

Financijski prihodi 25.927 1,3 0 0 7 0,1

Izvanredni prihodi 0 0 0 0 38.671 2,5

Ukupni prihodi 1.977.669 100 1.823.093 100% 1.515.694 100

Izvor: Izračunao autor na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka

Iz analize strukture ukupnih prihoda može se zaključiti da se ukupni prihodi u razdoblju od

2010. do 2012. godine konstantno smanjuju. No, u 2011. godini ukupni prihodi su se smanjili

tek neznatno u odnosu na 2010. godinu, dok se u 2012. godini bilježi značajnije smanjenje

ukupnih prihoda. Poslovni prihodi čine najveći udio u ukupnim prihodima u cijelom

promatranom razdoblju. Također, vidljivo je smanjenje poslovnih prihoda u 2011. godini i u

2012. godini, što je također utjecalo na smanjenje ukupnih prihoda. Financijski prihodi bilježe

24

se u 2010. godini gdje čine udio od 1,3%, te u 2012. godini s udjelom od 0,1% koji nije bitno

utjecao na udio u ukupnim prihodima. Izvanredni prihodi bilježe se pak samo u posljednjoj,

2012. godini, te pridonose povećanju ukupnih prihoda u 2012. godini.

Grafikon 5.: Struktura ukupnih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

20

40

60

80

100

2010. 2011. 2012.

Poslovni prihodi

Financijski prihodi

Izvanredni prihodi


Iz analize strukture ukupnih prihoda, koji se sastoje od poslovnih prihoda, financijskih

prihoda i izvanrednih prihoda, vidljivo je da najveći udio u ukupnim prihodima čini poslovni

prihod sa 98,7% udjela u 2010. godini, te 100% i 97,4% udjela u narednim godinama.

Financijski prihodi bilježe se u 2010. godini gdje čine 1,3% udjela u ukupnim prihodima, u

2011. godini oni ne postoje, a u 2012. godini bilježi se samo neznatan udio od 0,1% u

ukupnim poslovnim prihodima. Izvanredni prihodi susreću se samo u posljednjoj, 2012.

godini, no i tada čine relativno mali udio od 2,5% u ukupnim prihodima.

U nastavku rada izvršiti će se analiza strukture poslovnih, financijskih i izvanrednih prihoda

poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

25

Tablica 3.: Struktura poslovnih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o

POSLOVNI PRIHODI 2010. 2011. 2012.


Prihodi od usluga 0 0 0 0 22.338 1,5

Prihodi od prodaje robe 1.951.742 100 1.823.093 100 1.454.678 98,5

UKUPNO 1.951.742 100 1.823.093 100% 1.477.016 100

Izvor: Izrada autora

Grafikon 6.: Struktura poslovnih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

20

40

60

80

100

2010. 2011. 2012.

Prihodi od usluga

Prihodi od prodajerobe


Prilikom analize strukture poslovnih prihoda, koji se sastoje od prihoda od usluga i prihoda od

prodaje robe, može se zaključiti da u promatranom razdoblju prihod od prodaje čini gotovo

sav poslovni prihod. Tako u 2010. godini prihod od prodaje čini 100% udjela, u 2011. godini

također 100%, te u 2012. godini 98,5% udjela. Iako prihod od prodaje čini gotovo sav

poslovni prihod, bilježi se njegovo konstantno smanjenje kroz cijelo promatrano razdoblje.

Smanjenje prihoda od prodaje u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu uzrokovano je

krizom na domaćem tržištu, dok je izraženije smanjenje vidljivo u 2012. godini koje je nastalo

zbog iznajmljivanja prodavaonice poduzeća. S druge pak strane, u 2012. godini bilježe se

značajni prihodi od usluga marketinga koji čine 1,5% udjela u ukupnim poslovnim prihodima.

26

Tablica 4.: Struktura financijskih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

FINANCIJSKI PRIHODI 2010. 2011. 2012.


Prihodi od kamata i tečajnih

razlika

25.927 100 0 0 7 100

UKUPNO 25.927 100 0 100 7 100


Grafikon 7.: Struktura financijskih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

20

40

60

80

100

2010. 2011. 2012.

Prihodi od kamata itečajih razlika


Prilikom analize strukture financijskih prihoda, koje čine prihodi od kamata i tečajnih razlika,

vidljivo je da je poduzeće u 2010. godini ostvarilo značajne prihode od kamata i tečajnih

razlika, dok ih u 2011. godini nije bilo. U 2012. godini bilježimo tek neznatne prihode od

kamata i tečajnih razlika.

27

Tablica 5.: Struktura izvanrednih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

IZVANREDNI PRIHODI 2010. 2011. 2012.


Prihodi od prodaje dugotrajne

materijalne imovine

0 0 0 0 24.204 62,6

Prihodi od prefakturiranja tekućih

komunalnih troškova

0 0 0 0 446 1,2

Prihodi od kamata na pozajmice 0 0 0 0 1.751 4,5

Ostali izvanredni prihodi 0 0 0 0 12.270 31,7

UKUPNO 0 100 0 100 38.671 100


Grafikon 8.: Struktura izvanrednih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

10

20

30

40

50

60

70

2010. 2011. 2012.

Prihodi od prodajedugotrajne materijalneimovine

Prihodi od prefakturiranjatekućih komunalnihtroškova

Prihodi od kamata napozajmice

Ostali izvanredni prihodi


Analizu strukture izvanrednih prihoda bilo je moguće provesti samo za posljednju godinu

promatranog razdoblja. Izvanredni prihodi u 2012. godini sastoje se od prihoda od prodaje

dugotrajne materijalne imovine, prihoda od prefakturiranja tekućih komunalnih obveza,

prihoda od kamata na pozajmice i ostalih izvanrednih prihoda. Prihodi od prodaje dugotrajne

materijalne imovine čine najveći udio u izvanrednim prihodima u 2012. godini, odnosno

28

62,6% koji su posljedica prodaje osnovnih sredstava za rad. Zatim slijede ostali izvanredni

prihodi sa 31,7% ukupnog udjela, prihodi od kamata na pozajmice sa 4,5% ukupnog udjela,

dok prihodi od prefakturiranja tekućih komunalnih troškova čine najmanji udio od svega 1,5%

u ukupnim izvanrednim prihodima.

4.2. ANALIZA RASHODA PODUZEĆA KONTRAKT-SISAK D.O.O.

Analizom strukture ukupnih rashoda analizira se koliki je udio pojedinog rashoda (poslovnog,

financijskog i izvanrednog) u ukupnom rashodu, ali i kretanje (povećanje ili smanjenje)

određenog rashoda u promatranom razdoblju.

Tablica 6.: Ukupni rashodi poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. u razdoblju od 2010. - 2012.

2010. 2011. 2012.


Poslovni rashodi 1.949.137 98,7 1.801.107 99,1 1.447.129 98,3

Financijski rashodi 25.102 1,3 17.024 0,9 9.094 0,6

Izvanredni rashodi 0 0 0 0 16.554 1,1

Ukupni rashodi 1.974.239 100% 1.818.131 100% 1.472.732 100%


Prilikom analize strukture ukupnih rashoda može se uočiti da se ukupni rashodi u cijelom

promatranom razdoblju konstantno smanjuju. Također, može se uočiti da poslovni rashodi

čine najveću komponentu u ukupnim rashodima u sve tri godine. Poslovni rashodi najveći su

u 2010. godini, u 2011. godini su počeli opadati, dok su najmanji u 2012. godini. Financijski

rashodi također opadaju u cijelom promatranom razdoblju, tako su najveći u 2010. godini, u

2011. bilježi se njihov početni pad, dok su u 2012. godini gotovo dvostruko umanjeni.

Izvanredni rashodi bilježe se samo u posljednjoj, 2012. godini, no i tada ne utječu značajno na

udio u ukupnim rashodima.

29

Grafikon 9.: Struktura ukupnih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

20

40

60

80

100

2010. 2011. 2012.

Poslovni rashodi

Financijski rashodi

Izvanredni rashodi


Iz strukture ukupnih rashoda, koji se sastoje od poslovnih rashoda, financijskih rashoda i

izvanrednih rashoda, vidljivo je da poslovni rashodi čine najveći udio u ukupnim rashodima u

sve tri godine. Tako u 2010. godini udio poslovnih rashoda u ukupnim rashodima iznosi

98,7%, u 2011. godini 99,1% i u 2012. godini 98,3%. Financijski rashodi se konstantno

smanjuju, tako u 2010. godini njihov udio iznosi 1,3%, u 2011. godini 0,9%, te u 2012. godini

tek 0,6%. Izvanredne prihode bilježimo samo u posljednjoj, 2012. godini i to sa udjelom od

1,1% u ukupnim rashodima.

U nastavku rada izvršiti će se analiza strukture poslovnih, financijskih i izvanrednih rashoda

poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

30

Tablica 7.: Struktura poslovnih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

POSLOVNI RASHODI 2010. 2011. 2012.


Materijalni troškovi 1.783.840 91,5 1.623.575 90,2 1.350.447 93,3

Troškovi osoblja 133.643 6,9 100.839 5,7 70.715 4,9

Amortizacija 0 0 6.001 0,4 4.903 0,3

Ostali troškovi 31.654 1,6 44.961 2,6 21.064 1,5

Ostali poslovni rashodi 0 0 16.731 1,1 0 0

UKUPNO 1.949.137 100 1.801.107 100% 1.447.129 100


Grafikon 10.: Struktura poslovnih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

20

40

60

80

100

2010. 2011. 2012.

Materijalni troškovi

Troškovi osoblja

Amortizacija

Ostali troškovi

Ostali poslovnirashodi


Iz analize strukture poslovnih rashoda, koji se sastoje od materijalnih troškova, troškova

osoblja, amortizacije, ostalih troškova i ostalih poslovnih rashoda, može se vidjeti da

materijalni troškovi u cijelom promatranom razdoblju čine najveći udio u ukupnim poslovnim

rashodima. Tako u 2010. godini materijalni troškovi čine 91,5% ukupnih poslovnih rashoda, u

2011. godini 90,2%, a u 2012. godini 93,3%. Troškovi osoblja u 2010. godini čine 6,9%

ukupnih poslovnih rashoda, u 2011. godini 5,7%, a u 2012. godini 4,9%. Troškovi

31

amortizacije susreću se u 2011. godini gdje čine udio od 0,4% i u 2012. godini sa 0,3% udjela.

Ostali troškovi su najviši u 2011. godini, dok su se u 2012. godini gotovo dvostruko umanjili.

Ostali poslovni rashodi susreću se samo u 2011. godini gdje čine 1,1% u ukupnim poslovnim

rashodima.

Tablica 8.: Struktura financijskih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

FINANCIJSKI RASHODI 2010. 2011. 2012.


Kamate po Erste kreditu 17.887 71,2 14.139 83 8.075 89,2

Kamate po revolving partiji 6.703 26,7 2.807 16,5 684 7,5

Zatezne kamate iz obveznih

odnosa

296 1,2 63 0,4 3 0,1

Zatezne kamate za poreze,

doprinose i druga davanja

16 0,1 15 0,1 287 3,2

Ostali financijski rashodi 200 0,8 0 0 0 0

UKUPNO 25.102 100 17.024 100% 9.049 100


Grafikon 11.: Struktura financijskih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2010. 2011. 2012.

Kamate po Erste kreditu

Kamate po revolvingpartiji

Zatezne kamate izobveznih odnosa

Zatezne kamate zaporeze, doprinose idruga davanja

Ostali financijski rashodi


32

Prilikom analize strukture financijskih rashoda, koji se sastoje od kamata po Erste kreditu,

kamata po revolving partiji, zateznih kamata iz obveznih odnosa, zateznih kamata za poreze,

doprinose i druga davanja i ostalih financijskih rashoda, vidljivo je da se financijski rashodi

najvećim dijelom sastoje od kamata po Erste kreditu. U 2010. godini kamate po Erste kreditu

čine 71,2% ukupnih financijskih rashoda, u 2011. godini 83%, dok u 2012. godini čine čak

89,2% ukupnih financijskih rashoda. Unatoč povećanju udjela u ukupnim financijskim

rashodima, kamate po Erste kreditu se konstantno smanjuju što je posljedica redovite otplate

kredita i smanjenja glavnice. Kamate po revolving partiji se u cijelom promatranom razdoblju

konstantno smanjuju, tako da u 2010. godini čine 1,2% udjela, u 2011. godini 0,4%, te u

2012. godini 0,1% udjela. Zatezne kamate iz obveznih odnosa su najviše u 2010. godini, u

2011. godini su se počele smanjivati, dok su u 2012. godini najniže sa gotovo zanemarivim

udjelom. Ostali financijski rashodi bilježe se samo u prvoj, 2010. godini gdje čine 0,8% udjela

u ukupnim financijskim rashodima.

Tablica 9.: Struktura izvanrednih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

IZVANREDNI RASHODI 2010. 2011. 2012.


Negativne tečajne razlike iz

kreditnih obveza

0 0 0 0 15.392 93

Ostali porezno nepriznati

privatni troškovi i izuzimanja

0 0 0 0 1.162 7

UKUPNO 0 0 0 0 16.554 100


33

Grafikon 12.: Struktura izvanrednih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

20

40

60

80

100

2010. 2011. 2012.

Negativne tečajnerazlike iz kreditnihobveza

Ostali poreznonepriznati privatnitroškovi i izuzimanja


Analizu strukture izvanrednih rashoda, koji se sastoje od negativnih tečajnih razlika i ostalih

porezno nepriznatih privatnih troškova i izuzimanja, bilo je moguće provesti samo za

posljednju, 2012. godinu. Negativne tečajne razlike čine najveći udio u ukupnim izvanrednim

rashodima od čak 93%, dok ostali porezno nepriznati privatni troškovi i izuzimanja čine tek

7% udjela u ukupnim izvanrednim rashodima.

4.3. ANALIZA FINANCIJSKOG REZULTATA PODUZEĆA KONTRAKT-SISAK D.O.O.

Analizom dinamike financijskog rezultata analizira se kretanje (povećanje ili smanjenje)

prihoda, rashoda i dobiti ili gubitka u promatranom razdoblju.

Tablica 10.: Financijski rezultat poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. u razdoblju od 2010. - 2012.

2010. 2011. 2012.

Iznos Iznos Indeks Iznos Indeks

Ukupni prihodi 1.977.669 1.823.093 92,2 1.515.694 83,13

Ukupni rashodi 1.974.239 1.818.131 92,1 1.472.732 81

Dobit ili gubitak 3.430 4.962 144,6 42.962 865,8


34

Na temelju podataka o financijskom rezultatu vidljivo je da su najviši ukupni prihodi

ostvareni u 2010. godini, a najniži u posljednjoj, 2012. godini. U 2011. godini ukupni

prihodi smanjili su se za 7,8% u odnosu na 2010. godinu, a u 2012. godini smanjili su se za

čak 16,87% u odnosu na godinu prije. Ukupni rashodi se također konstantno smanjuju, tako

su u 2011. godini manji za 7,9% u odnosu na 2010. godinu, te su u 2012. godini manji za 19%

u odnosu na godinu prije. Najviša dobit bilježi se u 2012. godini, a najniža u 2010. godini.

Dobit u 2011. godini je veća za 44,6% u odnosu na godinu prije, dok se u 2012. godini dobit

povećala za više od 865%.

4.4. ANALIZA IMOVINE PODUZEĆA KONTRAKT-SISAK D.O.O.

Analizom strukture imovine, odnosno aktive analizira se koliki je udio dugotrajne i

kratkotrajne imovine u ukupnoj aktivi poduzeća, ali i kretanje (povećanje ili smanjenje)

određene vrste imovine u promatranom razdoblju.

Tablica 11.: Ukupna imovina poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. u razdoblju od 2010. - 2012.

AKTIVA 2010. 2011. 2012.


Dugotrajna imovina 12.754 2,1 6.753 1,3 1.850 0,5

Kratkotrajna imovina 620.810 97,9 526.174 98,7 375.261 99,5

Ukupna imovina 633.564 100% 532.927 100% 377.111 100%

Izvor: Izračunao autor na temelju podataka iz bilance

Prilikom analize strukture ukupne aktive, odnosno imovine može se vidjeti da najveći udio

ukupne imovine čini kratkotrajna imovina. Također, vidljivo je da se kratkotrajna imovina u

cijelom promatranom razdoblju konstantno smanjuje, što je utjecalo i na smanjenje ukupne

imovine u sve tri godine. Dugotrajna imovina čini vrlo mali udio u ukupnoj imovini. U 2010.

godini dugotrajna imovina je najviša, u 2011. godini se dvostruko umanjila u odnosu na

godinu prije, dok je najniža u 2012. godini.

35

Grafikon 13.: Struktura ukupne imovine poduzeća Kontrakt-sisak d.o.o.

0

20

40

60

80

100

2010. 2011. 2012.

Dugotrajna imovina

Kratkotrajnaimovina


Iz analize strukture ukupne imovine, koja se sastoji od dugotrajne imovine i kratkotrajne

imovine, vidljivo je da najveći udio u ukupnoj imovini čini upravo kratkotrajna imovina i to u

sve tri godine promatranog razdoblja. Tako u prvoj godini kratkotrajna imovina čini 97,9%

udjela u ukupnoj imovini, u 2011. godini 98,7%, te u 2012. godini 99,5%. Dugotrajna

imovina u 2010. godini čini 2,1% udjela ukupne imovine, u 2011. godini 1,3%, te u 2012.

godini tek 0,5% udjela ukupne imovine.

U nastavku rada izvršit će se analiza dinamike dugotrajne imovine i analiza strukture

kratkotrajne imovine poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

Tablica 12. Dinamika dugotrajne imovine poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

DUGOTRAJNA IMOVINA 2010. 2011. 2012.


Materijalna imovina 12.754 6.753 53 1.850 27,4

UKUPNO 12.754 6.753 53 1.850 27,4


36

Grafikon 14.: Dinamika dugotrajne imovine poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

2010. 2011. 2012.

Materijalna imovina


Iz analize dinamike dugotrajne imovine, koju čini samo materijalna imovina, odnosno

postrojenja i oprema, vidljivo je da se dugotrajna imovina u sve tri godine promatranog

razdoblja konstantno smanjuje. Dugotrajna imovina najviša je u 2010. godini, a najniža u

posljednjoj, 2012. godini. U 2011. godini dugotrajna imovina smanjila se za 47% u odnosu na

2010. godinu, dok se u 2012. godini smanjila za čak 72,6% u odnosu na 2011. godinu kao

posljedica prodajne osnovnih sredstava za rad.

Tablica 13.: Struktura kratkotrajne imovine poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

KRATKOTRAJNA IMOVINA 2010. 2011. 2012.


Zalihe 258.239 41,6 207.447 39,4 2.124 0,6

Potraživanja 315.458 50,8 260.041 49,4 315.049 83,9

Kratkotrajna financijska

imovina

7.300 1,2 7.300 1,4 7.300 2

Novac u banci i blagajni 39.813 6,4 51.386 9,8 50.788 13,5

UKUPNO 620.810 100 526.174 100 375.261 100


37

Grafikon 15.: Struktura kratkotrajne imovine poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2010. 2011. 2012.

Zalihe

Potraživanja

Kratkotrajnafinancijska imovina

Novac u banci iblagajni


Iz analize strukture kratkotrajne imovine, koja se sastoji od zaliha, potraživanja, kratkotrajne

financijske imovine i novca u banci i blagajni, vidljivo je da najveći udio kratkotrajne imovine

čine upravo potraživanja. Potraživanja su najviša u 2010. godini, u 2011. godini bilježi se

njihovo smanjenje, dok se u 2012. godini vraćaju u gotovo identično stanje kao na početku

promatranog razdoblja. Zalihe u najviše u 2010. godini gdje čine 41,6% ukupne kratkotrajne

imovine, u 2011. godini su se smanjile te čine 39,4%, dok se u 2012. godini bilježi njihovo

drastično smanjenje što je posljedica iznajmljivanja prodavaonice, te čine tek 0,6% u ukupnoj

kratkotrajnoj imovini. Kratkotrajna financijska imovina se nije mijenjala tijekom promatranog

razdoblja, tako da u 2010. godini čini 1,2% udjela u ukupnoj kratkotrajnoj imovini, u 2011.

godini 1,4% udjela, te u 2012. godini 2% udjela. Novac u banci i blagajni je najveći u 2011.

godini, a najmanji u 2010. godini. Unatoč smanjenju novca u banci i blagajni u 2012. godini u

odnosu na 2011. godinu, bilježi se povećanje njegovog udjela u ukupnoj kratkotrajnoj

imovini. Tako novac u banci i blagajni u 2011. godini čini 9,8% udjela u ukupnoj

kratkotrajnoj imovini, dok je u 2012. godini taj udio bio čak 13,5%.

38

4.5. ANALIZA OBEZA I KAPITALA PODUZEĆA KONTRAKT-SISAK D.O.O.

Analizom strukture izvora imovine, odnosno pasive analizira se koliki je udio obveza i

kapitala u ukupnoj pasivi poduzeća, ali i kretanje (povećanje ili smanjenje) obveza i kapitala u

promatranom razdoblju.

Tablica 14.: Ukupne obveze i kapital poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. u razdoblju od 2010. -

2012.

PASIVA 2010. 2011. 2012.


Kapital i rezerve 229.352 36,2 233.194 43,8 267.562 70,9

Dugoročne obveze 247.053 39 138.089 25,9 75.718 20,1

Kratkoročne obveze 157.159 24,8 161.644 30,3 33.831 9

Ukupne obveze i kapital 633.564 100% 532.927 100% 377.111 100%


Prilikom analize strukture ukupne pasive, odnosno izvora imovine vidljivo je da se ukupne

obveze i kapital tijekom cijelog promatranog razdoblja konstantno smanjuju. S druge stane,

kapital i rezerve se u cijelom promatranom razdoblju konstantno povećavaju, te se tako

povećava i njihov udio u ukupnim obvezama i kapitalu. Dugoročne obveze su najviše u 2010.

godini, u 2011. godini se postupno smanjuju, dok je u 2012. godini vidljivo njihovo

drastično smanjenje kao posljedica redovite otplate kredita. Kratkoročne obveze su se

povećale u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu, dok se u 2012. godini smanjuju kao

posljedica podmirenja obveza prema dobavljačima.

39

Grafikon 16.: Struktura obveza i kapitala poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2010. 2011. 2012.

Kapital i rezerve

Dugoročne obveze

Kratkoročne obveze


Iz analize strukture izvora imovine, koji se sastoje od kapitala i rezervi, dugoročnih obveza i

kratkoročnih obveza, vidljivo je da najveći udio izvora imovine čine upravo kapital i rezerve.

Njihov udio se tijekom cijelog promatranog razdoblja konstantno povećava, tako u 2010.

godini iznosi 36,2%, u 2011. godini 43,8%, te u 2012. godini 70,9%. Dugoročne obveze se

konstantno smanjuju, te se tako smanjuje i njihov udio u ukupnim obvezama i kapitalu. U

2010. godini on iznosi 39%, u 2011. godini 25,9% i u 2012. godini 20,1%. Kratkoročne

obveze bilježe povećanje udjela u ukupnim obvezama i kapitalu u 2011. godini sa 30,3%, dok

u 2012. godini taj udio iznosi tek 9%.

U nastavku rada izvršit će se analiza strukture kapitala i rezervi, analiza dinamike dugoročnih

obveza i analiza strukture kratkoročnih obveza poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

Tablica 15.: Struktura kapitala i rezervi poduzeća Kontrakt-sisak d.o.o.

KAPITAL I REZERVE 2010. 2011. 2012.


Temeljni (upisani) kapital 55.000 24 55.000 23,6 55.000 20,6

Zadržana dobit 171.651 74,8 174.353 74,8 178.193 66,6

Dobit poslovne godine 2.701 1,2 3.841 1,6 34.369 12,8

UKUPNO 229.352 100 233.194 100 267.562 100


40

Grafikon 17.: Struktura kapitala i rezervi poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2010. 2011. 2012.

Temeljni (upisani)kapital

Zadržana dobit

Dobit poslovnegodine


Iz analize strukture kapitala i rezervi, koji se sastoje od temeljnog (upisanog) kapitala,

zadržane dobiti i dobiti poslovne godine, vidljivo je da najveći udio u ukupnom kapitalu i

rezervama čini upravo zadržana dobit. Iako se zadržana dobit tijekom godina postepeno

povećava, njezin udio se smanjuje. Tako zadržana dobit u 2010. godini čini 74,8% udjela u

ukupnom kapitalu i rezervama, u 2011. godini također 74,8%, te u 2012. godini 66,6%. Iako

se temeljni kapital nije mijenjao u cijelom promatranom razdoblju, njegov udio se smanjivao,

pa tako u 2010. godini iznosi 24%, u 2011. godini 23,6%, te u 2012. godini 20,6%. Dobit

poslovne godine se tijekom godina povećava, pa tako u 2010. godini njezin udio iznosi 1,2%,

u 2011. godini 1,6%, te u posljednjoj, 2012. godini 12,8%.

Tablica 16.: Dinamika dugoročnih obveza poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

DUGOROČNE OBVEZE 2010. 2011. 2012.


Obveze prema bankama i

drugim financijskim

institucijama

247.053 138.089 55,9 75.718 54,8

UKUPNO 247.053 138.089 55,9 75.718 54,8


41

Grafikon 18.: Dinamika dugoročnih obveza poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

2010. 2011. 2012.

Obveze premabankama i drugimfinancijskiminstitucijama


Iz analize dinamike dugoročnih obveza, koje se sastoje od obveza prema bankama i drugim

financijskim institucijama, vidljivo je da se dugoročne obveze u sve tri godine promatranog

razdoblja konstantno smanjuju. Dugoročne obveze najviše su u 2010. godini, a najniže u

2012. godini. U 2011. godini dugoročne obveze smanjile su se za 44,1% u odnosu na 2010.

godinu, dok su se u 2012. godini smanjile za 45,2% u odnosu na 2011. godinu kao posljedica

smanjenja glavnice kredita.

Tablica 17.: Struktura kratkoročnih obveza poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

KRATKOROČNE OBVEZE 2010. 2011. 2012.


Obveze prema dobavljačima 119.228 75,9 132.295 81,8 12.525 37

Obveze prema zaposlenicima 8.328 5,3 5.101 3,2 2.138 6,3

Obveze za poreze, doprinose i

slična davanja

29.603 18,8 24.248 15 19.168 56,7

UKUPNO 157.159 100 161.644 100 33.831 100


42

Grafikon 19.: Struktura kratkoročnih obveza poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2010. 2011. 2012.

Obveze premadobavljačima

Obveze premazaposlenicima

Obveze za poreze,doprinose i sličnadavanja


Iz analize strukture kratkoročnih obveza, koje se sastoje od obveza prema dobavljačima,

obveza prema zaposlenicima i obveza za poreze, doprinose i slična davanja, vidljivo je da

najveći udio u kratkoročnim obvezama u prve dvije godine promatranog razdoblja čine

obveze prema dobavljačima. U posljednjoj, 2012. godini obveze prema dobavljačima su se

smanjile pa tako čine 37% udjela u ukupnim kratkoročnim obvezama, dok u 2010. godini čine

75,9% i u 2012. godini 81,8% udjela. Obveze prema zaposlenicima su najviše u 2010. godini,

nakon čega se postupno smanjuju u 2011. godini i u 2012. godini. No, unatoč njihovom

smanjenju, udio obveza prema zaposlenicima u ukupnim kratkoročnim obvezama u 2012.

godini se povećao u odnosu na godinu prije, pa tako iznosi 6,3%, dok je u 2010. godini

iznosio 5,3% i u 2011. godini 3,2%. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja se također

postupno smanjuju tijekom promatranog razdoblja. No, unatoč njihovom smanjenju bilježi se

porast udjela obveza za poreze, doprinose i slična davanja u ukupnim kratkoročnim obvezama

u 2012. godini u odnosu na godinu prije. Tako obveze za poreze, doprinose i slična davanja u

2010. godini čine 18,8% udjela, u 2011. godini 15% i u 2012. godini čak 56,7% udjela u

ukupnim kratkoročnim obvezama.

43

4.6. FINANCIJSKI POKAZATELJI PODUZEĆA KONTRAKT-SISAK D.O.O.

Analiza prihoda, rashoda, imovine i izvora imovine uspoređuje jedan broj s drugim unutar iste

kategorije. Od velike važnosti je i uspoređivanje brojeva iz različitih kategorija. To se postiže

analizom financijskih pokazatelja.

U ovome radu analizirati će se pokazatelji likvidnosti, aktivnosti, profitabilnosti, te

pokazatelji financiranja imovine vlastitim kapitalom.

4.6.1. Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost je sposobnost društva da podmiri svoje dospjele kratkoročne obveze. Likvidnost je

važna za obavljanje poslovne aktivnosti, posebno u nepovoljnom razdoblju, naprimjer ako je

društvo zatvoreno zbog štrajka ili ako društvo posluje s gubitkom koji je nastao kao posljedica

ekonomske recesije ili naglog povećanja cijene sirovina ili dijelova. Ako je likvidnost

nedovoljna da bi ublažila ove gubitke, ovo može rezultirati ozbiljnim financijskim

posljedicama. (Shim i Siegel, 2007:26)

a) Neto obrtni kapital

Neto obrtni kapital je jednak kratkoročnoj imovini umanjenoj za kratkoročne obveze.

Kratkotrajna imovina je imovina koja će se vjerojatno promijeniti u gotovinu ili će se

iskoristiti u roku od 1 godine. Kratkoročne obveze su obveze koje se moraju podmiriti u roku

od jedne godine. Podmiruju se od kratkotrajne imovine. (Shim i Siegel, 2007:26)

Neto obrtni kapital = kratkotrajna imovina – kratkoročne obveze

44

Tablica 18.: Neto obrtni kapital

2010. 2011. 2012.

Kratkotrajna imovina 620.810 526.174 375.261

Kratkoročne obveze 157.159 161.644 33.831

NETO OBRTNI KAPITAL 463.651 364.530 341.430


b) Pokazatelj tekuće likvidnosti

Pokazatelj tekuće likvidnosti je jednak kratkotrajnoj imovini podijeljenoj s kratkoročnim

obvezama. Ovaj pokazatelj koristi se za mjerenje sposobnosti društva za podmirenjem

kratkoročnih obveza kratkotrajnom imovinom. (Shim i Siegel, 2007:26)

Pokazatelj tekuće likvidnosti = tekuća imovina / tekuće obveze

Tablica 19.: Pokazatelj tekuće likvidnosti

2010. 2011. 2012.

Tekuća imovina 620.810 526.174 375.261

Tekuće obveze 157.159 161.644 33.831

POKAZATELJ TEKUĆE

LIKVIDNOSTI

3,95 3,26 11,09


c) Pokazatelj trenutne likvidnosti

Pokazatelj trenutne likvidnosti je pouzdan test likvidnosti. Izračunava se podjelom većine

likvidne kratkotrajne imovine (gotovina, utrživi vrijednosni papiri, potraživanja od kupaca) s

kratkoročnim obvezama. Zalihe nisu uključene zbog dužine vremena koja je potrebna kako bi

se pretvorile u gotovinu, te stoga nisu sposobne pokriti kratkoročne obveze. (Shim i Siegel,

2007:27)

45

Pokazatelj trenutne likvidnosti = (gotovina + utrživi vrijednosni papiri + potraživanja od

kupaca) / kratkoročne obveze

Tablica 20.: Pokazatelj trenutne likvidnosti

2010. 2011. 2012.

Gotovina+utrživi vrijednosni

papiri+potraživanja od kupaca

243.796 236.049 280.688

Kratkoročne obveze 157.159 161.644 33.831

POKAZATELJ TRENUTNE

LIKVIDNOSTI

1,55 1,46 8,3


4.6.2. Pokazatelji aktivnosti (korištenje imovine)

Pokazatelj aktivnosti se koristi za utvrđivanje brzine pretvaranja različitih računa u prihod od

prodaje ili gotovinu. Ukupni pokazatelji likvidnosti obično ne daju adekvatnu sliku stvarne

likvidnosti društva zbog razlika u vrstama kratkotrajne imovine i obveza koje društvo drži.

(Shim i Siegel, 2007:27)

a) Pokazatelji potraživanja od kupaca

Pokazatelji potraživanja od kupaca sastoje se od prometa potraživanja od kupaca i prosječnog

razdoblja naplate. Pokazatelj obrtaja potraživanja od kupaca pokazuje koliko su mala

potraživanja od kupaca namirena tijekom godine. Izračunava se dijeljenjem neto prihoda od

prodaje s odgodom plaćanja (ako nije moguće, onda ukupne prodaje) s prosječnim

potraživanjima od kupaca. Prosječna potraživanja od kupaca se dobivaju zbrajanjem početnih

i završnih potraživanja od kupaca i dijeljenjem s 2. (Shim i Siegel, 2007:27)

Pokazatelj obrtaja potraživanja = neto prihod od prodaje / prosječna potraživanja od kupaca

46

Tablica 21.: Pokazatelj obrtaja potraživanja

2010. 2011. 2012.

Neto prihod od prodaje 1.951.742 1.823.093 1.454.678

Prosječna potraživanja od kupaca 211.989,5 187.023 199.981,5

POKAZATELJ OBRTAJA

POTRAŽIVANJA

9,21 9,75 7,27


Prosječno razdoblje naplate = 365 / pokazatelj obrtaja potraživanja

Prosječno razdoblje naplate2010 = 365 / 9,21 = 39,63

U 2010. godini bilo je potrebno 40 dana da bi se prodaja pretvorila u gotovinu.


U 2011. godini bilo je potrebno je 37 dana da bi se prodaja pretvorila u gotovinu.


U 2012. godini bilo je potrebno je 50 dana da bi se prodaja pretvorila u gotovinu.

b) Pokazatelji zaliha

Ako društvo drži zalihe u značajnom obujmu, znači da su sredstva koja bi se mogla investirati

drugdje vezana u zalihama. Uz to, troškovi držanja zaliha će isto biti visoki, kao i rizik da

zalihe postanu nekonkurentne. S druge strane, ako su zalihe premale, društvo može izgubiti

kupce zbog nedostatka trgovačke robe. Dva najvažnija pokazatelja za procjenu zaliha su

obrtaj zaliha i prosječna starost zaliha. Prosječne zalihe se utvrđuju zbrajanjem početnih i

završnih zaliha i dijeljenjem s 2. (Shim i Siegel, 2007:28)

Obrtaj zaliha = trošak prodane robe / prosječne zalihe

47

Tablica 22.: Obrtaj zaliha

2010. 2011. 2012.

Trošak prodane robe 1.732.358 1.581.143 1.299.419

Prosječne zalihe 267.846 232.843 104.785,5

OBRTAJ ZALIHA 6,47 6,8 12,4


Prosječna starost zaliha = 365 / obrtaj zaliha

Prosječna starost zaliha2010 = 365 / 6,47 = 56,41

Prosječna starost zaliha u 2010. godini je 56 dana.





c) Poslovni ciklus

Poslovni ciklus je broj dana potrebnih da se zalihe i potraživanja pretvore u gotovinu. Stoga je

poželjan kratak poslovni ciklus. (Shim i Siegel, 2007:29)

Poslovni ciklus = prosječno razdoblje naplate + prosječna starost zaliha

Poslovni ciklus2010 = 39,63 + 56,41 = 96,04

U 2010. godini poslovni ciklus je trajao 96 dana.

Poslovni ciklus2011 = 37,44 + 53,68 = 91,12

U 2011. godini poslovni ciklus je trajao 91 dan.

48

Poslovni ciklus2012 = 50,21 + 29,44 = 79,65

U 2012. godini poslovni ciklus je trajao 80 dana.

d) Obrtaj ukupne imovine

Pokazatelj obrtaja ukupne imovine je od pomoći pri procjeni sposobnosti društva da efikasno

koristi imovinsku bazu kako bi ostvarilo prihode. Nizak pokazatelj može biti posljedica puno

faktora i važno je utvrditi temeljne razloge. (Shim i Siegel, 2007:29)

Obrtaj ukupne imovine = neto prihod od prodaje / prosječna ukupna imovina

Tablica 23.: Obrtaj ukupne imovine

2010. 2011. 2012.


Prosječna ukupna imovina 686.666,5 583.245,5 455.019

OBRTAJ UKUPNE IMOVINE 2,84 3,13 3,2


4.6.3. Pokazatelji financiranja imovine vlastitim kapitalom (pokazatelji solventnosti)

Solventnost je sposobnost društva da podmiri svoje dugoročne obveze po dospijeću. Analiza

solventnosti se koncentrira na dugoročnu financijsku i poslovnu strukturu poslovanja. Stupanj

dugoročnih obveza u strukturi kapitala se također mora uzeti u obzir. Nadalje, solventnost

ovisi o profitabilnosti stoga što na dugi rok društvo neće moći podmiriti svoja dugovanja ako

nije profitabilno. Kada su obveze prevelike, trebaju se nabaviti dodatna financijska sredstva

prvenstveno iz kapitalnih iznosa. (Shim i Siegel, 2007:30)

a) Pokazatelj zaduženosti

Pokazatelj zaduženosti uspoređuje ukupne obveze (ukupno dugovanje) s ukupnom imovinom.

On pokazuje postotak ukupnih sredstava dobivenih od vjerovnika. Vjerovnici su zadovoljniji

49

ako je pokazatelj zaduženosti niži stoga što to znači da je pričuva za vjerovnike veća u slučaju

da se nad društvom stvori stečaj. (Shim i Siegel, 2007:30)

Pokazatelj zaduženosti = ukupne obveze / ukupna imovina

Tablica 24.: Pokazatelj zaduženosti

2010. 2011. 2012.

Ukupne obveze 404.212 299.733 109.549

Ukupna imovina 633.564 532.927 377.111

POKAZATELJ ZADUŽENOSTI 0,64 0,56 0,3


b) Omjer obveza i vlastitog kapitala

Omjer obveza i vlastitog kapitala je značajan način mjerenja solventnosti stoga što visok

stupanj obveza u strukturi kapitala može stvoriti poteškoće pri podmirivanju troškova kamata

i otplati glavnice po dospijeću. Prekomjerne obveze dovode do rizika da će ponestati gotovine

u slučaju nužde, te rezultiraju smanjenom financijskom fleksibilnošću. (Shim i Siegel,

2007:31)

Omjer obveza i vlastitog kapitala = ukupne obveze / vlastiti kapital

Tablica 25.: Omjer obveza i vlastitog kapitala

2010. 2011. 2012.

Ukupne obveze 404.212 299.733 109.549

Vlastiti kapital 229.352 233.194 267.562

OMJER OBVEZA I VLASTITOG

KAPITALA

1,76 1,29 0,41


50

c) Omjer dobiti i kamata

Omjer dobiti i kamata ukazuje na to koliko je puta dobit prije oporezivanja veća od kamata,

tečajnih razlika i drugih rashoda. On pokazuje koliko smanjenje zarade društvo može

podnijeti. (Shim i Siegel, 2007:31)

Omjer dobiti i kamata = dobit prije kamata i poreza / kamate+tečajne razlike+drugi rashodi

Tablica 26.: Omjer dobiti i kamata

2010. 2011. 2012.

Dobit prije kamata i poreza 3.430 4.962 42.962

Kamate+tečajne razlike+drugi rashodi 24.902 17.024 9.049

OMJER DOBITI I KAMATA 0,14 0,3 4,75


4.6.4. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelj dobrog financijskog zdravlja i činjenice kako je društvo učinkovito vođeno jest

sposobnost društva da zaradi zadovoljavajući profit i povrat ulaganja. Investitori se ne žele

vezati za društvo koje ima male potencijale zarade stoga što će to negativno utjecati na tržišnu

cijenu dionica i potencijalnu dividendu. Vjerovnici će se udaljiti od društva čija je

profitabilnost nedovoljna stoga što iznos koji im društvo duguje možda neće biti uplaćen.

(Shim i Siegel, 2007:31)

a) Odnos bruto marže i prihoda od prodaje

Odnos bruto marže i prihoda od prodaje otkriva postotak svake kune koja je preostala nakon

što je društvo platilo robu. Što je bruto dobit veća to je bolje. Bruto dobit je jednaka prihodu

od prodaje umanjenom za trošak nabavljene robe. (Shim i Siegel, 2007:31)

Odnos bruto marže i prihoda od prodaje = bruto dobit / neto prihod od prodaje

51

Tablica 27.: Odnos bruto marže i prihoda od prodaje

2010. 2011. 2012.

Bruto dobit 219.384 241.950 155.259


ODNOS BRUTO MARŽE I PRIHODA

OD PRODAJE

0,11 0,13 0,11


b) Granična dobit

Granična dobit je omjer neto dobiti i neto prihoda od prodaje. Ona ukazuje na profitabilnost

ostvarenu od prihoda i stoga je važan način mjerenja uspješnosti poslovanja. Također, daje

znakove o cijeni društva, strukturi troškova i efikasnosti proizvodnje. (Shim i Siegel, 2007:32)

Granična dobit = neto dobit / neto prihod od prodaje

Tablica 28.: Granična dobit

2010. 2011. 2012.

Neto dobit 2.701 3.841 34.369


GRANIČNA DOBIT 0,001 0,002 0,02


c) Povrat od ulaganja

Povrat od ulaganja je mjerenje uspješnosti. Iako povrat od ulaganja pokazuje razmjer do kojeg

je postignuta zarada od ulaganja u poslovanje, prava vrijednost je obično iskrivljena. Postoje

dva pokazatelja koja procjenjuju povrat od ulaganja. Jedan je povrat od ukupne imovine, a

drugi je povrat od vlasničkog kapitala. Povrat od ukupne imovine (engl. Return on total assets

ili ROA) upućuje na efikasnost kojom uprava koristi raspoložive resurse kako bi stvorila

dobit. (Shim i Siegel, 2007:32)

52

Povrat od ukupne imovine = neto dobit / prosječna ukupna imovina

Tablica 29.: Povrat od ukupne imovine

2010. 2011. 2012.

Neto dobit 2.701 3.841 34.369

Prosječna ukupna imovina 686.666,5 583.245,5 455.019

POVRAT OD UKUPNE IMOVINE 0,004 0,007 0,08


Povrat od vlastitog kapitala (engl. Return on common equity ili ROE) mjeri stopu povrata

zarađenu od investicije redovnih dioničara. (Shim i Siegel, 2007:33)

Povrat od vlastitog kapitala = zarada dostupna dioničarima s redovnim dionicama / prosječni

vlastit kapital društva

Budući da društvo Kontrakt Sisak ne raspolaže sa dionicama, povrat od vlastitog kapitala

izračunati će se na drugačiji način. Povrat od ukupne imovine i povrat od vlastitog kapitala su

usko povezani s onim što je poznato kao omjer ukupne imovine i prosječnog stanja vlastitog

kapitala (pokazatelj zaduženosti, omjer tuđeg i vlastitog kapitala društva).

Povrat od vlastitog kapitala = povrat od imovine / (1-pokazatelj zaduženosti)

Tablica 30.: Povrat od vlastitog kapitala

2010. 2011. 2012.

Povrat od imovine 0,004 0,007 0,08

(1-pokazatelj zaduženosti) 0,36 0,44 0,7

POVRAT OD VLASTITOG

KAPITALA

0,011 0,016 0,1143


Neto obrtni kapital je najviši u 2010. godini gdje iznosi 463.651 kn, u 2011. godini iznosi

364.530 kn, dok je najniži u 2012. godini gdje iznosi 341.430 kn unatoč drastičnom

53

smanjenju kratkoročnih obveza. Pokazatelj tekuće likvidnosti je najviši u 2012. godini kao

posljedica smanjenja tekućih obveza te iznosi 11,09, a najniži u 2011. godini gdje iznosi 3,26,

dok u 2010. godini iznosi 3,95. Pokazatelj trenutne likvidnosti je najviši u 2012. godini gdje

iznosi 8,3 kao posljedica smanjenja kratkoročnih obveza, a najniži je u 2011. godini gdje

iznosi 1,46, dok u 2010. godini iznosi 1,55. Pokazatelj obrtaja potraživanja je najniži u 2012.

godini zbog smanjenja prihoda od prodaje gdje iznosi 7,27, a najviši u 2011. godini gdje

iznosi 9,75, dok u 2010. godini iznosi 9,21. Prosječno razdoblje naplate potraživanja u 2012.

godini iznosi čak 50 dana, dok u 2011. godini iznosi 37 dana, a u 2010. godini 40 dana.

Pokazatelj obrtaja zaliha je najviši u 2012. godini kao posljedica smanjenja prosječnih zaliha

uslijed iznajmljivanja prodavaonice gdje iznosi 12,4, u 2011. godini iznosi 6,8, dok je najniži

u 2010. godini gdje iznosi 6,47. Prosječna starost zaliha u 2012. godini iznosi 30 dana, te se

smanjila u odnosu na 2011. godinu gdje iznosi 54 dana i 2010. godinu gdje iznosi 56 dana.

Poslovni ciklus u 2012. godini trajao je 80 dana, što je kraće od 2011. godine gdje je trajao 91

dan i 2010. godine gdje je trajao 96 dana. Pokazatelj obrtaja ukupne imovine je najviši u

2012. godini unatoč smanjenju prihoda od prodaje i prosječne imovine gdje iznosi 3,2, u

2011. godini iznosi 3,13, dok je najniži u 2010. godini gdje iznosi 2,84. Pokazatelj

zaduženosti je najniži u 2012. godini gdje iznosi 0,3 što je posljedica smanjenja ukupnih

obveza, a najniži u 2011. godini gdje iznosi 0,56, dok u 2010. godini iznosi 0,64. Pokazatelj

omjera obveza i vlastitog kapitala je najviši u 2010. godini zbog visokih ukupnih obveza gdje

iznosi 1,76, u 2011. godini iznosi 1,29, te je najniži u 2012. godini gdje iznosi 0,41.

Pokazatelj omjera dobiti i kamata u 2012. godini iznosi čak 4,75 što je posljedica veće dobiti

prije kamata i poreza i smanjenja kamata na kredit zbog redovite otplate, u 2011. godini on

iznosi 0,3, dok je najniži u 2010. godini gdje iznosi 0,14. Pokazatelj omjera bruto marže i

prihoda od prodaje u 2012. godini iznosi 0,11, te se smanjio u odnosu na 2011. godinu gdje

iznosi 0,13 kao posljedica visoke bruto dobiti, dok u 2010. godini iznosi također 0,11.

Pokazatelj granične dobiti je najviši u 2012. godini kao posljedica povećanja neto dobiti gdje

iznosi 0,02, u 2011. godini iznosi 0,002, te je najniži u 2010. godini gdje iznosi 0,001.

Pokazatelj povrata od ukupne imovine u 2012. godini iznosi 0,08 što je posljedica povećanja

neto dobiti, u 2011. godini on iznosi 0,007, dok je najniži u 2010. godini gdje iznosi 0,004.

Pokazatelj povrata od vlastitog kapitala je najviši u 2012. godini gdje iznosi 0,1143 kao

posljedica visokog pokazatelja povrata od imovine i niskog pokazatelja zaduženosti, u 2011.

godini on iznosi 0,016, dok je najniži u 2010. godini gdje iznosi 0,011.

54

5. ZAKLJUČAK

Prilikom analize strukture ukupnih prihoda vidljivo je da se ukupni prihodi konstantno

smanjuju. Ukupni prihodi su se smanjili tek neznatno u 2011. godini u odnosu na 2010.

godinu, dok se u 2012. godini bilježi njihovo drastično smanjenje. Razlog tome je smanjenje

poslovnih prihoda, odnosno prihoda od prodaje robe zbog iznajmljivanja prodavaonice

poduzeća.

Prilikom analize ukupnih rashoda može se uočiti da se ukupni rashodi u cijelom promatranom

razdoblju također konstantno smanjuju. Poslovni rashodi čine najveću komponentu u

ukupnim rashodima u sve tri godine. Poslovni rashodi najveći su u 2010. godini, u 2011.

godini su počeli opadati, dok su najmanji u 2012. godini.

Iz podataka o financijskom rezultatu vidljivo je da su najviši ukupni prihodi ostvareni u 2010.

godini, a najniži u posljednjoj, 2012. godini. No, unatoč najvećim ukupnim prihodima u

2010. godini, najveći dobitak bilježi se u 2012. godini, a najniži u 2010. godini.

Prilikom analize strukture ukupne aktive, odnosno imovine može se vidjeti da najveći udio

ukupne imovine čini kratkotrajna imovina. Također, vidljivo je da se kratkotrajna imovina u

cijelom promatranom razdoblju konstantno smanjuje, što je utjecalo i na smanjenje ukupne

imovine u sve tri godine. Dugotrajna imovina čini vrlo mali udio u ukupnoj imovini.

Prilikom analize strukture ukupne pasive, odnosno izvora imovine vidljivo je da se ukupne

obveze i kapital tijekom cijelog promatranog razdoblja konstantno smanjuju. S druge stane,

kapital i rezerve se u cijelom promatranom razdoblju konstantno povećavaju. U 2012. godini

vidljivo je drastično smanjenje dugoročnih obveza kao posljedica redovite otplate kredita.

Kratkoročne obveze su se u 2012. godini također smanjile kao posljedica podmirenja obveza

prema dobavljačima.

Pokazatelj trenutne likvidnosti poduzeća se u 2012. godini značajno povećao zbog smanjenja

kratkoročnih obveza, odnosno obveza prema dobavljačima koje se sastoje od obveza za

kupljenu trgovačku robu. Prosječno razdoblje naplate potraživanja u 2012. godini iznosi 50

dana, dok je prijašnjih godina to vrijeme bilo znatno kraće. To se može pripisati svekolikoj

krizi i recesiji čije je obilježje produljenje prosječnog razdoblja naplate potraživanja.

Prosječna starost zaliha u 2012. godini se smanjila budući da društvo više ne raspolaže sa

55

trgovačkom robom zbog iznajmljivanja prodavaonice. Usprkos povećanju prosječnog

razdoblja naplate potraživanja, poslovni ciklus u 2012. godini trajao je kraće jer se poduzeće

riješilo zaliha. Budući da su se ukupne obveze smanjile u 2012. godini, pokazatelj zaduženosti

je također pao u 2012. godini. Pokazatelj omjera dobiti i kamata pokazuje veću sposobnost

poduzeća u podmirivanju obveza po kamatama, što je posljedica smanjenja kamata na kredit

zbog redovite otplate. Pokazatelj omjera bruto marže i prihoda od prodaje smanjio se u 2012.

godini u odnosu na 2011. godinu zbog smanjenja prihoda od prodaje, odnosno iznajmljivanja

prodavaonice. Pokazatelj povrata od ukupne imovine se povećao u 2012. godini u odnosu na

prethodne godine, što je posljedica veće dobiti nakon oporezivanja, odnosno veće neto dobiti.

Iz ovih pokazatelja vidljivo je da unatoč iznajmljivanju prodavaonice i prodaji osnovnih

sredstava za rad, što na prvi pogled ukazuje na negativni financijski rezultat, društvo

Kontrakt-Sisak d.o.o. nije podleglo teretu krize već je samo učinilo dobar poslovni potez.

Zbog sve većeg utjecaja velikih trgovačkih centara male trgovine slabije posluju, te umjesto

daljnjeg nagomilavanja obveza društvo se odlučilo posvetiti svojim drugim djelatnostima,

odnosno računovodstvenim uslugama i poreznom savjetovanju, te sačekati boja vremena za

ponovno ulaganje.

56

POPIS LITERATURE

a) KNJIGE

1. Dvorski, S., Kovšca, V. i Ruža, F.: „Poslovna ekonomija“, TIVA–Tiskara Varaždin,

Varaždin, 2007

2. Kukec,S. K. i Miko, L.: „Računovodstvo“, Drugo izdanje, TIVA-Tiskara Varaždin,

Varaždin, 2008

3. Popović, Ž. i Vitezić, N.: „Revizija i analiza: instrumenti uspješnog donošenja poslovnih

odluka“, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2009

4. Shim, J. K. i Siegel, J. G.: „Upravljačke financije“ (engl. „Shaum`s outline of theory and

problems of managerial finance“), Zgambić i partneri (engl. „McGraw-Hill“, Inc.), Zagreb,

2007

5. Vašiček, V., Žager, K. i Žager, L.: „Računovodstvo za neračunovođe – osnove

računovodstva“, Treće izdanje, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,

Zagreb, 2004

6. Žager, K. i Žager, L.: „Analiza financijskih izvještaja“, Antun Gustav Matoš d.d. –

Samobor, Zagreb, 1999

b) IZVJEŠTAJI O POSLOVANJU

1. Godišnji izvještaj za 2010. godinu, Kontrakt Sisak d.o.o., Sisak, 2011. godina



c) OSTALI IZVORI

1. Izvadak iz sudskog registra: D004, 2008-11-19, Trgovački sud u Sisku, Sisak, 19.

studenoga 2008. godine

2. Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007., Republika Hrvatska,

Državni zavod za statistiku, Zagreb, 13. veljače 2008. godine

POPIS TABLICA I GRAFIKONA

a) TABLICE

1. Tablica 1.: Sistematizacija izvora imovine, Izvor: Katarina Žager i Lajoš Žager: „Analiza

financijskih izvještaja“, Antun Gustav Matoš d.d. – Samobor, Zagreb, 1999

2. Tablica 2. Ukupni prihodi poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. u razdoblju od 2010.-2012.,


57

3. Tablica 3.: Struktura poslovnih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o, Izvor: Izrada autora

4. Tablica 4.: Struktura financijskih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

5. Tablica 5.: Struktura izvanrednih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

6. Tablica 6.: Ukupni rashodi poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. u razdoblju od 2010.-2012.,


7. Tablica 7.: Struktura poslovnih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

8. Tablica 8.: Struktura financijskih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

9. Tablica 9.: Struktura izvanrednih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

10. Tablica 10.: Financijski rezultat poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. u razdoblju od 2010.-

2012., Izvor: Izračunao autor na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka

11. Tablica 11.: Ukupna imovina poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. u razdoblju od 2010.-2012.,


12. Tablica 12. Dinamika dugotrajne imovine poduzeća Kontrakt-sSisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

13. Tablica 13.: Struktura kratkotrajne imovine poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

14. Tablica 14.: Ukupne obveze i kapital poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o. u razdoblju od

2010.-2012., Izvor: Izračunao autor na temelju podataka iz bilance

15. Tablica 15.: Struktura kapitala i rezervi poduzeća Kontrakt-sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

16. Tablica 16.: Dinamika dugoročnih obveza poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

17. Tablica 17.: Struktura kratkoročnih obveza poduzeća Kntrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

18. Tablica 18.: Neto obrtni kapital, Izvor: Izrada autora

19. Tablica 19.: Pokazatelj tekuće likvidnosti, Izvor: Izrada autora

20. Tablica 20.: Pokazatelj trenutne likvidnosti, Izvor: Izrada autora

58

21. Tablica 21.: Pokazatelj obrtaja potraživanja, Izvor: Izrada autora

22. Tablica 22.: Obrtaj zaliha, Izvor: Izrada autora

23. Tablica 23.: Obrtaj ukupne imovine, Izvor: Izrada autora

24. Tablica 24.: Pokazatelj zaduženosti, Izvor: Izrada autora

25. Tablica 25.: Omjer obveza i vlastitog kapitala, Izvor: Izrada autora

26. Tablica 26.: Omjer dobiti i rashodnih kamata, Izvor: Izrada autora

27. Tablica 27.: Odnos bruto marže i prihoda od prodaje, Izvor: Izrada autora

28. Tablica 28.: Granična dobit, Izvor: Izrada autora

29. Tablica 29.: Povrat od ukupne imovine, Izvor: Izrada autora

30. Tablica 30.: Povrat od vlastitog kapitala, Izvor: Izrada autora

b) GRAFIKONI

1. Grafikon 1.: Struktura prihoda, Izvor: Katarina Žager, Vesna Vašiček i Lajoš Žager:

„Računovodstvo za neračunovođe – osnove računovodstva“, Treće izdanje, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004

2. Grafikon 2.: Struktura rashoda, Izvor: Katarina Žager, Vesna Vašiček i Lajoš Žager:

„Računovodstvo za neračunovođe – osnove računovodstva“, Treće izdanje, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004

3. Grafikon 3.: Oblici kratkotrajne imovine, Izvor: Katarina Žager i Lajoš Žager: „Analiza


4. Grafikon 4.: Oblici dugotrajne imovine, Izvor: Katarina Žager i Lajoš Žager: „Analiza


5. Grafikon 5.: Struktura ukupnih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izračunao

autor na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka

6. Grafikon 6.: Struktura poslovnih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

7. Grafikon 7.: Struktura financijskih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

8. Grafikon 8.: Struktura izvanrednih prihoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

59

9. Grafikon 9.: Struktura ukupnih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izračunao

autor na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka

10. Grafikon 10.: Struktura poslovnih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

11. Grafikon 11.: Struktura financijskih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

12. Grafikon 12.: Struktura izvanrednih rashoda poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

13. Grafikon 13.: Struktura ukupne imovine poduzeća Kontrakt-sisak d.o.o., Izvor: Izračunao

autor na temelju podataka iz bilance

14. Grafikon 14.: Dinamika dugotrajne imovine poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

15. Grafikon 15.: Struktura kratkotrajne imovine poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor:

Izrada autora

16. Grafikon 16.: Struktura obveza i kapitala poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izračunao

autor na temelju podataka iz bilance

17. Grafikon 17.: Struktura kapitala i rezervi poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

18. Grafikon 18.: Dinamika dugoročnih obveza poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

19. Grafikon 19.: Struktura kratkoročnih obveza poduzeća Kontrakt-Sisak d.o.o., Izvor: Izrada

autora

60

PRILOZI:

BILANCA

stanje na dan 31.12.2012.

Obveznik: 45775336493; Kontrakt Sisak d.o.o.

Naziv pozicije AOP

oznaka

2010.

(neto)

2011.

(neto)

2012.

(neto)

1 2 3 4 5

AKTIVA

A) PORAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI

KAPITAL

001

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033) 002 12.754 6.753 1.850

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 003 0 0 0

1. Izdaci za razvoj 004

2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i

ostala prava 005

3. Goodwill 006

4. predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 007

5. Nematerijalna imovina u pripremi 008

6. Ostala nematerijalna imovina 009

II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 010 12.754 6.753 1.850

1. Zemljište 011

2. Građevinski objekti 012

3. Postrojenja i oprema 013 12.754 6.753 1.850

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 014

5. Biološka imovina 015

6. Predujmovi za materijalnu imovinu 016

7. Materijalna imovina u pripremi 017

8. Ostala materijalna imovina 018

9. Ulaganje u nekretnine 019

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028) 020 0 0 0

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 021

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 022

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 023

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući

interesi 024

5. Ulaganja u vrijednosne papire 025

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 026

7. Ostala dugotrajna financijska imovina 027

8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela 028

IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) 029 0 0 0

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 030

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 031

3. Ostala potraživanja 032

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 033

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058) 034 620.810 526.174 375.261

I. ZALIHE (036 do 042) 035 258.239 207.447 2.124

1. Sirovine i materijal 036

2. Proizvodnja u tijeku 037

3. Gotovi proizvodi 038

4. Trgovačka roba 039 258.239 207.447 2.124

5. Predujmovi za zalihe 040

6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 041

7. Biološka imovina 042

Obrazac

POD-BIL

61

BILANCA

Stanje na dan 31.12.2012.


Naziv pozicije AOP

oznaka

2010.

(neto)

2011.

(neto)

2012.

(neto)

1 2 3 4 5

II. POTRAŽIVANJA (044 do 049) 043 315.458 260.041 315.049

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 044

2. Potraživanja od kupaca 045 196.683 177.363 222.600

3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 046 49.986 27.988 37.839

4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 047

5. Potraživanja od države i drugih institucija 048 2.153 2.064 1.984

6. Ostala potraživanja 049 66.636 52.626 52.626

III. KRATKOTRANA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057) 050 7.300 7.300 7.300

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 051

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 052

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 053

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući

interesi 054

5. Ulaganja u vrijednosne papire 055

6. Dani zaJmovi, depoziti i slično 056 7.300 7.300 7.300

7. Ostala financijska imovina 057

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 058 39.813 51.386 50.788

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I

OBRAČUNATI PRIHODI

059

E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 060 633.564 532.927 377.111

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 061

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078) 062 229.352 233.194 267.562

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 55.000 55.000 55.000

II. KAPITALNE REZERVE 064

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 065 0 0 0

1. Zakonske rezerve 066

2. Rezerve za vlastite dionice 067

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 068

4. Statutarne rezerve 069

5. Ostale rezerve 070

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 071

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074) 072 171.651 174.353 178.193

1. Zadržana dobit 073 171.651 174.353 178.193

2. Preneseni gubitak 074

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077) 075 2.701 3.841 34.369

1. Dobit poslovne godine 076 2.701 3.841 34.369

2. Gubitak poslovne godine 077

VII. MANJINSKI INTERES 078

B) REZERVIRANJA (080 do 082) 079 0 0 0

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 080

2.Rezerviranja za porezne obveze 081

3. Druga rezerviranja 082

C) DUGOROČNE OBVEZE (084 do 092) 083 247.053 138.089 75.718

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 084

2. Obveze za zajmove, depozite i slično 085

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 086 247.053 138.089 75.718

4. Obveze za predujmove 087

Obrazac

POD-BIL

62

BILANCA

Stanje na dan 31.12.2012.


Naziv pozicije AOP

oznaka

2010.

(neto)

2011.

(neto)

2012.

(neto)

1 2 3 4 5

5. Obveze prema dobavljačima 088

6. Obveze po vrijednosnim papirima 089

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući

interesi 090

8. Ostale dugoročne obveze 091

9. Odgođena porezna obveza 092

D) KRATKOROČNE OBVEZE (094 do 105) 093 157.159 161.644 33.831

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 094

2. Obveze za zajmove, depozite i slično 095

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 096

4. Obveze za predujmove 097

5. Obveze prema dobavljačima 098 119.228 132.295 12.525

6. Obveze po vrijednosnim papirima 099

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući

interesi 100

8. Obveze prema zaposlenicima 101 8.328 5.101 2.138

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 102 29.603 24.248 19.168

10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 103

11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 104

12. Ostale kratkoročne obveze 105

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD

BUDUĆEGA RAZDOBLJA

106

F) UKUPNO PASIVA (062+079+083+093+106) 107 633.564 532.927 377.111

G) IZVANBILANČNI ZAPISI 108

DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)

A) KAPITAL I REZERVE

1. Pripisano imateljima kapitala matice 109

2. Pripisano manjinskom interesu 110

Obrazac

POD-BIL

63

RAČUN DOBITI I GUBITKA

na dan 31.12.2012.


Naziv pozicije AOP

oznaka

2010.

(neto)

2011.

(neto)

2012.

(neto)

1 2 3 4 5

I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 111 1.951.742 1.823.093 1.477.016

1. Prihodi od prodaje 112 1.951.742 1.823.093 1.477.016

2. Ostali poslovni prihodi 113

II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130)

114 1.949.137 1.801.107 1.447.129

1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih

proizvoda

115

2. Materijalni troškovi (117 do 119) 116 1.783.840 1.623.575 1.350.447

a) Troškovi sirovina i materijala 117 43.285 43.998 41.187

b) Troškovi prodane robe 118 1.732.358 1.581.143 1.299.419

c) Ostali vanjski troškovi 119 8.197 7.434 9.842

3. Troškovi osoblja (121 do 123) 120 133.643 100.839 70.715

a) Nato plaće i nadnice 121 91.224 75.662 54.111

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 122 22.806 10.378 6.880

c) Doprinosi na plaće 123 19.613 14.799 9.724

4. Amortizacija 124 6.001 4.903

5. Ostali troškovi 125 31.654 44.961 21.064

6. Vrijednosno usklađivanje (127+128) 126

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 127

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 128

7. Rezerviranja 129

8. Ostali poslovni rashodi 130 16.731

III. FINANCIJSKI PRIHODI ( 132 do 136) 131 25.927 7

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz

odnosa s povezanim poduzetnicima

132 7

2. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz

odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

133

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih

interesa

134

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 135

5. Ostali financijski prihodi 136 25.927

IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 137 25.102 17.024 9.049

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim

poduzetnicima

138 24.902 17.024 9.049

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s

nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

139

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 140

4. Ostali financijski rashodi 141 200

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 142

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH

PODUZETNIKA

143

VII. IZVANREDNI – OSTALI PRIHODI 144 38.671

VIII. IZVANREDNI – OSTALI RASHODI 145 16.554

IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142+144) 146 1.977.669 1.823.093 1.515.694

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143+145) 147 1.974.239 1.818.131 1.472.732

Obrazac

POD-RDG

64

RAČUN DOBITI I GUBITKA

na dan 31.12.2012.


Naziv pozicije AOP

oznaka

2010.

(neto)

2011.

(neto)

2012.

(neto)

1 2 3 4 5

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPREZIVANJA (146-147) 148 3.430 4.962 42.962

1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 149 3.430 4.962 42.962

2. Gubitak prije oporezivanja (147-146) 150

XII. POREZ NA DOBIT 151 729 1.121 8.592

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) 152 2.701 3.841 34.369

1. Dobit razdoblja (149-151) 153 2.701 3.841 34.369

2. Gubitak razdoblja (151-148) 154

DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidir155ani godišnji financijski izvještaj)

XIV. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala matice 155

2. Pripisana manjinskom interesu 156

IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene

MSFI-a)

I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (=152) 157

II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (159 do 165)

158

1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja 159

2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne

i nematerijalne imovine

160

3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog vrednovanja

financijske imovine raspoložive za prodaju

161

4. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka 162

5. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u

inozemstvu

163

6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku pridruženih

poduzetnika

164

7. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih

primanja

165

III. POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

RAZDOBLJA

166

IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (158-166)

167

V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

(157+167)

168

DODATAK Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani

godišnji financijski izvještaj)

VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBTAK RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala matice 169

2. Pripisana manjinskom interesu 170

Obrazac

POD-RDG

65

TRGOVAČKI SUD U SISKU

IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

SUBJEKT UPISA

MBS: 080377560

TVRTKA/NAZIV:

1 KONTRAKT-SISAK društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge

SKRAĆENA TVRTKA/NAZIV:

1 KONTAKT-SISAK d.o.o.

SJEDIŠTE:

2 Sisak, Josipa Prše 20

PREDMET POSLOVANJA – DJELATNOSTI:

1 * - Računovodstveni i knjigovodstveni poslovi i porezno savjetovanje

2 * - Kupnja i prodaja robe

2 * - Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu

2 * - Projektiranje, građenje i nadzor nad građenjem

2 * - Djelatnost javnog cestovnog prijevoza putnika i tereta u

unutarnjem i međunarodnom prometu 2 * - Pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i

usluživanje pića i napitaka, pružanje usluga smještaja

2 * - Pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu i opskrba tom hranom (catering)

2 * - Pružanje usluga u nautičkom, seoskom, zdravstvenom,

kongresnom, športskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružanje ostalih turističkih usluga

2 * - Zastupanje stranih tvrtki

3 * - Poslovanje nekretninama

3 * - Sportska rekreacija 3 * - Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje

3 * - Djelatnosti za njegu i održavanje tijela

3 * - Djelatnosti wellnessa, pilates i sl.

ČLANOVI/OSNIVAČI:

1 Dragica Zrnić, rođen/a 21.09.1956

Sisak, Trg Kate Dumbović 19

1 - jedini osnivač d.o.o.

ČLANOVI UPRAVE/LIKVIDATORI:

2 Sandro Zrnić, rođen/a 04.01.1978 Sisak, Jospia Prše 20

2 - direktor

2 - zastupa Društvo pojedinačno i samostalno

D004, 2008-11-19 09:19:38 Stranica: 1 od 3

66



SUBJEKT UPISA

TEMELJNI KAPITAL:

1 56.000,00 kuna

PRAVNI ODNOSI:

Pravni oblik:

1 društvo s ograničenom odgovornošću

Temeljni akt: 1 Odluka o osnivanju od 25.03.1994. godine usklađena sa ZTD-om 18.12.1995. godine i

sastavljena u novom obliku kao Izjava o usklađenju.

2 Odlukom Skupštine Društva od 15. travnja 2005. godine, Izjava o usklađenju općih akata Društva sa ZTD od 18. prosinca 1995. godine, u cijelosti je zamijenjena.

3 Odlukom člana Društva KONTRAKT-SISAK od 26. travnja 2006. godine izmijenjen članak 3.-

odredba o sjedištu Društva; članak 5. - odredba o predmetu poslovanja; članak 18. - završna odredba.

PODRUŽNICA br. 001

TVRTKA/NAZIV PODRUŽNICE:

4 KONTRAKT-SISAK d.o.o. Podružnica Zagreb

SJEDIŠTE PODRUŽNICE:

4 Zagreb, IV Cvjetno naselje 1

DJELATNOSTI PODRUŽNICE:

4 * - Računovodstveni i knjigovodstveni poslovi i porezno savjetovanje

4 * - Kupnja i prodaja robe

4 * - Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i

inozemnom tržištu 4 * - Projektiranje, građenje i nadzor nad građenjem

4 * - Djelatnost javnog cestovnog prijevoza putnika i tereta u

unutarnjem i međunarodnom prometu 4 * - Pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i

usluživanje pića i napitaka, pružanje usluga smještaja

4 * - Pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu i opskrba tom hranom (catering)

4 * - Pružanje usluga u nautičkom, seoskom, zdravstvenom,

kongresnom, športskom, lovnom i drugim oblicima turizma,

pružanje ostalih turističkih usluga 4 * - Zastupanje stranih tvrtki

4 * - Poslovanje nekretninama

4 * - Sportska rekreacija 4 * - Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje

4 * - Djelatnosti za njegu i održavanje tijela

4 * - Djelatnosti wellnessa, pilates i sl.

D004, 2008-11-19 09:19:38 Stranica: 2 od 3

67



SUBJEKT UPISA

PODRUŽNICA br. 001

ZASTUPNICI:

4 Sanja Zrnić, rođen/a 23.03.1980

Sisak, Josipa Prše 20

4 - zastupnik podružnice

OSTALI PODACI: 1 Subjekt je bio upisan kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod reg. ul. 1-50875.

Upise u glavnu knjigu proveli su:

RBU Tt Datum Naziv suda

0001 Tt-95/40405-4 13.11.2001 Trgovački sud u Zagrebu

0002 Tt-05/179-2 20.04.2005 Trgovački sud u Zagrebu 0003 Tt-06/244-2 05.05.2006 Trgovački sud u Zagrebu

0004 Tt-06/277-4 05.06.2006 Trgovački sud u Zagrebu

U Sisku, 19. studenoga 2008.

D004, 2008-11-19 09:19:38 Stranica: 3 od 3

68

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA POSLOVANJA U

PODUZEĆU KONTRAKT-SISAK D.O.O. izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr.

sc. Branke Crnković-Stumpf, a pri izradi rada pomogla mi je i asistentica Jna Katunar. U radu

sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u

duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama fakulteta.

Studentica

Kristina Vuletić

sveuČiliŠte u rijeci - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/58.b.pdf · 2.1.3. izvanredni prihodi...

Documents