sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr/zavrsni/407.b.pdf · sumeru, te u južnoj i...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
Danijela Petrović
SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ISO 14001:2004
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ISO 14001:2004
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Upravljanje kvalitetom Mentor: doc. dr.sc. Lara Jelenc Student: Ime i prezime: Danijela Petrović
Studijski smjer: Poduzetništvo JMBAG: 0081116809
Rijeka, 10.kolovoza, 2013.
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
2. SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITOM OKOLIŠA ........................................................ 4
2.1 POJMOVNO ODREĐNJE SUTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM……………...4
2.2 RAZLIKE I SLIČNOSTI IZMEĐU EMAS I ISO 14000 …………………………..7
2.3. SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITE OKOLIŠOM HRVATSKE KAO DIO
ČLANICE EUROPSKE UNIJE ...................................................................................... 8
3. ISO 14001:2004 ................................................................................................................... 12
3.1. POJAM ISO 14001:2004 .......................................................................................... 12
3.2. SUSTAV NORMI ISO 14000 ................................................................................... 14
3.3. PROVEDBA ISO 14001:2004 NORME .................................................................. 16
3.4. UVOĐENJE NORME ISO 14001:2004 U SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITOM
OKOLIŠA ......................................................................................................................... 20
3.5. ISO 14001:2004 I PRIMJENA U HRVATSKOJ .................................................... 21
4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PROVEDBI NORME ISO 14001:2004 U
PODUZEĆU CARLSBERG CROATIA D.O.O. ................................................................. 24
4.1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ...................................................................... 25
4.2. HIPOTEZE I PLAN ISTRAŽIVANJA .................................................................... 25
4.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ................................................................................ 26
4.3.1. TRŽIŠNI PLASMAN PIVOVARE CARLSBERG CROATIA ............................. 26
4.3.2. DRUŠTVENA ODGOVORNOST CARLSBERG CROATIA .............................. 28
4.3.3. POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA .......................................................................... 31
4.3.4. OTPADNE VODE U PIVOVARI CARLSBERG CROATIA .............................. 36
4.3.5. GOSPODARENJE OTPADOM U CARLSBERG CROATIA ............................. 38
4.3.6. KATASTAR OTPADA ........................................................................................... 42
4.3.7. PROBLEMI S KOJIMA SE SUSREĆE CARLSBERG CROATIA VEZANI ZA
ZAŠTITU OKOLIŠA ........................................................................................................ 45
4.3.8. VJEROJATNOSTI RIZIKA .................................................................................. 46
4.4. INICIJATIVE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA U PIVOVARI CARLSBERG ................ 48
5. KOMENTAR ...................................................................................................................... 51
6. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 56
POPIS LITERATURE ........................................................................................................... 58
POPIS SLIKA…………………………………………………………………………….....62
POPIS TABLICA……………………………………………………………………………62
POPIS GRAFIKONA…………………………………………………………………….....63
PRILOG ……………………………………………………………………………………..65
1
1. UVOD
Iako povijest održivog razvoja i brige oko zaštite okoliša seže daleko u povijest od pojave
značajnije poljoprivrede i ratarstva kod starih civilizacija nastalih u Mezopotamiji, Egiptu,
Sumeru, te u Južnoj i Srednjoj Americi (Maje, Asteci), možda najupečatljivije i najsnažnije
gledano upravo kroz povijesnu prizmu, pojam održivog razvoja i zaštite okoliša treba vezati
za događanja i pojave koje je donijela industrijska revolucija. Ideja održivog razvoja nastala je
povezivanjem različitih utjecaja razvoja s neimenovanim utjecajima na široko shvaćen okoliš,
a počiva na uspostavljanju ravnoteže između ekonomskog rasta, napretka društva i brige za
okoliš.
Cilj održivog razvoja je zadovoljiti potrebe sadašnjice ne ugrožavajući sposobnosti budućih
naraštaja da zadovolje svoje vlastiti potrebe. Jedna od važnih komponenti održivog razvoja je
zaštita okoliša. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje
prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za
okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja.
Osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu: trajno očuvanje
izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti, očuvanje
kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara, očuvanje i
obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapređenje stanja okoliša i
osiguravanje boljih uvjeta života.
Zaštita okoliša uključuje tzv. zelene poslove u poljoprivrednoj, proizvodnoj, istraživačko-
razvojnoj, administrativnoj i uslužnoj djelatnosti koji doprinose cjelovitom očuvanju i
obnavljanju kakvoće okoliša. Konkretno ali ne isključivo, to uključuje poslove koji pomažu u
zaštiti ekosustava i biološke raznolikosti: smanjenju energije, materijala i upotrebi vode kroz
visoko učinkovite strategije: dekarbonizaciju privrede i smanjivanje ili potpuno izbjegavanje
generiranja svih oblika otpada i zagađenja.
Norme u zaštiti okoliša sve više se uvode u upravljačke strukture (posebno serije ISO normi
skupine 14000) kao poticaj boljem upravljanju zaštiti okoliša i instrumentom za postizanje
konkurentnosti u plasmanu roba i usluga neke organizacije van zemlje. Temeljna funkcija
serije normi ISO 14000 je definiranje svih faza sustava upravljanja okolišem (u daljnjem
tekstu EMS prema eng. skraćenici od Environmental Management System) i hijerarhijske
strukture sustava. Pri tome se funkcija politike okoliša stavlja u centralni položaj sustava oko
2
kojeg se nakon toga formira krug upravljanja i kontrole upravljanja okolišem. ISO 14000
serija se sastoji od 21 norme namijenjene organizaciji u rukovođenju njihovim zahtjevima
zaštite okoliša i osiguravanju da će njihova politika zaštite okoliša u praksi biti u skladu s
ciljevima i misijom organizacije.
Problematika ovog rada baviti će se upravo sustavom upravljanja zaštite okoliša odnosno
normama koje poduzeća ili kompanije nastoje implementirati u svoje poslovanje. ISO
14001:2004 norma ima dvije dodatne značajke: organizacije moraju identificirati aspekte
okoliša koji su prisutni u njihovim aktivnostima i definirati utjecaje koje one imaju na okoliš,
te se moraju ujedno i pridržavati propisa koji se odnose na njih. Nakon toga prateći model
ISO 9001 potrebno je zapisati i implementirati operativne procedure zajedno s priručnikom
koji opisuje sustav za upravljanje okolišem. To je potrebno učiniti prije nego li može stupiti
nezavisna procjena usklađenosti s normom. Radom se želi na primjeru poduzeća Croatia
Carlsberg d.o.o. prikazati način provođenja norme ISO 14001:2004 vezano uz zbrinjavanje
otpada i postupanja s otpadnim vodama.
Protekla dva desetljeća obilježena su kao desetljeća ekološke svijesti. Donesen je značajan
broj zakona koji se bave ekologijom i propisa kako bi učinili poduzeća ekološko
odgovornima. S rastućim interesom za ekološka pitanja od strane javnosti, ekološka
odgovornost je postala značajno pitanje. Trenutno postoje dvije vrste ekološke odgovornosti -
zakonska i dobrovoljna. Međunarodna organizacija za standardizaciju je pronašla način (serije
ISO 14000 normi) kako bi pomogla poduzećima u rukovođenju ekološkim standardima. ISO
14001 norma zahtjeva od organizacija da osiguraju informacije o njihovom EMS-u (sustavu
za upravljanje okolišem) izdavanjem godišnjih izvješća.
Svrha ovog rada je predstaviti ISO normu 14001:2004 kao dio sustava upravljanja okolišem te
prikazati kako pivovara Carlsberg d.o.o. vrši poslovanje u skladu s tom normama te kako
usklađuje sustav upravljanja okolišem.
3
Temeljni cilj rada je dokazati temeljne hipoteze koje su podstavljene, a tiču se sustava
upravljanja okoliša odnosno ISO norme 14001:2004 i njene primjene u pivovari Carlsberg
d.d. Na temelju unaprijed pripremljenih pitanja za intervju biti će proveden intervju sa jednim
od čelnih ljudi Carlsberg Croatia d.o.o. i taj intervju pomoći će u identifikaciji primjene ove
norme u poslovanju kao i dokazati određene hipoteze ovog rada.
Ovaj rad sastoji se od šest poglavlja:
U uvodnom dijelu opisana je sama problematika, svrha i cilj rada te je naveden sadržaj i grupa
struktura rada kako je ovaj rad koncipiran.
Drugo poglavlje donosi „SUSTAV UPRAVLJANA ZAŠTITOM OKOLIŠA “. Definiran je
sustav upravljanja okolišem (troškovi i koristi od EMS), te su prikazane razlike između
EMAS i ISO 14001. Osim toga predstavljen je i sustav upravljanja zaštite okolišem Hrvatske
kao sada već dijela Europske unije.
U trećem poglavlju prikazana je sama „ISO 14001:2004 norma“ te je definiran pojam i sustav
te norme. Prikazan je i postupak provedbe te norme te način na koji se primjenjuje u
Hrvatskoj. Prikazan je i način uvođenja norme ISO 14001:2004 u sustav upravljanja zaštitom
okolišna.
Četvrto poglavlje donosi „EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PROVOĐENJU ISO
14001:2004 NORME TO UREĐENOSTI SUSTAVA ZAŠTITE OKOLIŠA U PIVOVARI
CARLSBERG CROATIA D.O.O.“ U poglavlju su prikazane hipoteze i plan istraživanja te
metodologija istraživanja. Temelj rada čine rezultati istraživanja u kojima su izneseni
rezultati istraživanja dobiveni intervjuom s jednim od čelnih ljudi pivovare Carlsberg Croatia
d.o.o.
Peto poglavlje donosi „KOMENTAR“ samog istraživanja dok šesto poglavlje donosi
„ZAKLJUČAK“ kompletnog rada.
4
2. SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITOM OKOLIŠA
2.1. POJMOVNO ODREĐENJE SUSTAVA UPRAVLJNJA OKOLIŠEM
Sustav upravljanja okolišem temeljen na ISO 14001:2004 standardu predstavlja upravljački
alat koji omogućuje organizaciji bilo kojeg tipa ili veličine:
identifikaciju i kontrolu utjecaja na okoliš kao posljedicu vlastitih aktivnosti,
proizvoda ili sluga
kontinuirano unaprjeđenje vlastitog utjecaja na okoliš te
implementaciju sustavnog pristupa određivanja, primjene i poboljšavanje ostvarenja
okolišnih ciljeva, planova i programa.
Sustav upravljanja okolišem je sustav kojim organizacije poboljšavaju svoje karakteristike
minimiziranjem štetnog utjecaja na okoliš. Ostvaruje se kontrolom aspekata okoliša, koji
uzrokuju ili bi mogli uzrokovati negativne utjecaje na okoliš. Pretpostavka je da će povećana
kontrola poboljšati učinkovitost zaštite okoliša tvrtke. Troškovi i koristi od sustava
upravljanja okolišem su prikazani u tablici 1.
Tablica 1: Troškovi i koristi od EMS
KORISTI TROŠKOVI
Poboljšan ekološki učinak
Poboljšana usklađenost o
sprječavanju onečišćenja resursa
Novi korisnici/tržišta
Povećanje učinkovitosti/smanjenje
troškova
Jačanje morala zaposlenih
Poboljšani odnosi s javnošću
Unutarnji:
Edukcija zaposlenih (vrijeme)
Vanjski:
Potencijalna konzultantska pomoć
Osposobljavanje kadrova van
poduzećaM
Izvor:Vlastita izrada prema: Environmental Management Systems (EMS), pregledano
15.07.2013. Dostupno na: http://www.epa.gov/EMS/#basic
5
Integrirani sustav upravljanja temelji se na implementaciji svih normiranih načela i zahtjeva:
(Pinter et.al., 2009.: 301)
sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001)
sustava upravljanja okolišem (ISO 14000)
sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu (OHSAS 18001)
sustava upravljanja informacijske sigurnosti (ISO 27001)
sustava upravljanja sigurnošću hrane (ISO 22000, HACCP),
te vojne norme osiguranja kvalitete
Postoje dvije vrste sustava upravljanja koji su značajni za integraciju. Jedna vrsta sustava
upravljanja imaju sve organizacije, a to su: sustav za upravljanje kvalitetom (QMS – ISO
9001), sustav za upravljanje informacijskom sigurnošću (ISMS – ISO 27001), sustav za
upravljanje zdravljem i sigurnošću (OHSAS – 18001) i sustav za upravljanje okolišem (EMS
– ISO 14001) .
Model sustava upravljanja okolišem sastoji se od nekoliko glavnih procesa koje organizacija
mora realizirati kako bi ispunila zahtjeve norme ISO 14001:2004. Glavni procesi su: proces
planiranja, proces komunikacije, proces provjeravanja i proces kontinuiranog poboljšavanja.
Slika 1. Model sustava upravljana zaštitom okoliša prema normi ISO 14001:2004
Izvor: Kondić, V. i Piškor, M.2010. Sustav upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO
14001 i razvoj metodologije za njenu implementaciju
6
Sustav upravljanja zaštitom okoliša karakterizira dinamičnost, ona je na slici 1 prikazana
spiralom koja počinje definiranjem politike upravljanja okolišem, a završava kontinuiranim
poboljšanjem sustava. Tvrtka primjenjuje politiku zaštite okoliša, a zatim koristi svoju
politiku kao temelj za uspostavu plana, koji postavlja ciljeve za poboljšanje zaštite okoliša.
Sljedeći korak je implementacija. Nakon toga, tvrtka procjenjuje njegove ekološke
učinkovitosti kako bi vidjeli da li su ciljevi ispunjeni. Ako ciljevi nisu ispunjeni, vrše se
korekcije. Rezultati ove procjene onda su pregledani od strane top menadžmenta kako bi
vidjeli da li EMS radi. Uprava ponovno koristi politiku zaštite okoliša i postavlja nove ciljeve
u revidiranom planu. Tvrtka tada provodi izmijenjeni plan. Ciklus se ponavlja, i stalno
poboljšava.
Primjena sustava upravljanja okolišem (eng. Enivronmental Management System - EMS)
podupire načela NRT-a (najbolje raspoložive tehnike) i jedna je od ključnih metoda
unaprjeđivanja djelovanja u području okoliša, kao i iznalaženja mogućih rješenja povoljnih za
sve strane. Dobar će sustav upravljanja okolišem imati sljedeća obilježja (Sustavi upravljanja
okolišem, Projekt CARDS 2004):
uspostavu transparentne hijerarhije odgovornosti osoblja odgovornog za pitanja
sustava upravljanja okolišem, uključujući ispuštanje efluenta; nadležne osobe koje
podnose izvješće izravno upravi;
pripremu i objavljivanje godišnjih izvješća o djelovanju u području okoliša (npr.
kao dio EMAS ili ISO 9001 / 14001, radi prosljeđivanja informacija o unaprjeđenju
djelovanja u području okoliša u javnost;
uspostavu unutarnjih (za lokaciju ili tvrtku svojstvenih) ciljeva zaštite okoliša;
redovito preispitivanje istih i njihovo objavljivanje u godišnjim izvješćima;
provođenje redovite provjere radi osiguranja usklađenosti s načelima upravljanja
okolišem;
redovito praćenje djelovanja i napretka u svrhu postizanja politike sustava upravljanja
okolišem;
redovito obavljanje procjene rizika radi prepoznavanja opasnosti;
redovito djelovanje u skladu s uspostavljenim mjerilima i preispitivanje postupaka
(proizvodnje, pročišćavanja otpadne vode i plina) na vlastitoj potrošnji vode i energije,
nastajanju otpada i učincima prenošenja iz jednog u druge medije;
7
provođenje odgovarajućeg programa osposobljavanja za zaposlenike i upute za
izvršitelje radova na lokaciji u svezi HSE-a i izvanrednog stanja; primjena dobre
prakse održavanja u svrhu osiguranja ispravnosti rada tehničkih uređaja
2.2. RAZLIKE I SLIČNOSTI IZMEĐU EMAS-A I ISO 14000
Danas u upravljanju zaštitom okoliša postoje dva priznata svjetska standarda: međunarodna
norma ISO 14001, te Europska shema za eko upravljanje EMAS (European Eco-Management
and Audit Scheme) koja se primjenjuje u zemljama Europske unije. EMAS je rađen po ugledu
na britansku normu BS 7750 koja je imala za cilj stalno poboljšanje stanja na konkretnim
lokacijama industrijskih poduzeća. Dobrovoljna je shema namijenjena svim javnim ili
privatnim organizacijama koje žele procijeniti, uspostaviti, održavati i poboljšati svoj sustav
upravljanja okolišem te o tome transparentno informirati sve potencijalno zainteresirane
strane. EMAS ima tri izdanja, EMAS I potječe iz 1993. godine, a prva revizija EMAS II je
izdana 2001. godine, dok je EMAS III u primijeni od 11. Siječanja 2010. godine (European
Commission, 2013).
Za auditiranje sustava EMAS ovlaštene su posebne državne agencije. Tvrtke koje su uskladile
svoj sustav okoliša sa zahtjevima EMAS-a, te ga verificirale kod ovlaštene agencije, imaju
pravo istaknuti posebnu oznaku da su primijenile sustav upravljanja zaštitom okoliša prema
zahtjevima EMAS-a. U odnosu na ISO 14001:2004 EMAS ima neke druge specifičnosti.
Osim usmjerenosti na industrijska poduzeća još su tri elementa preporuke EMAS-a bila
specifična i različita od zahtjeva norme ISO 14001 i to vezanost za lokaciju gdje se tvrtka
nalazi, javne organizacije i stanje okoliša. Pojava norme ISO 14001 naišla je na široko
prihvaćanje u svim državama i organizacijama u svijetu pa tako i u članicama EU-a. Zbog
toga je vijeće članica EU-a smatralo da EMAS treba ostati u upotrebi i to isključivo zbog
svojih specifičnih oštrih zahtjeva (Kondić Ž. i Kondić V., 2009).
Tablica 2: Razlike i sličnosti između EMAS-a i ISO 14000
ISO 14000 EMAS
Globalno međunarodno primjenjiv
standard
Odnosi se na poduzeća iz zemalja
članica EU.
Uključuje opredjeljenje uprave Uključuje opredjeljenje uprave
8
organizacije na poboljšanje ukupne
izvedbe uspostavljenog sustava
organizacije na neprekidano
poboljšanje utjecaja aspekta na okoliš.
Uspostava postupka za identifikaciju
okolišnih aspekata.
Identifikacija i vrednovanje direktnih i
indirektnih aspekata na okoliš.
Zahtijeva se poboljšanje, ali bez
strogo definiranih rokova
Zahtijeva se poboljšanje aspekata na
godišnjoj osnovi.
Zahtijeva se upoznatost dobavljača
sa politikom i postupcima
organizacije po pitanju okoliša.
Zahtijeva se utjecaj na dobavljače.
Koristi se certifikacijski znak
certifikacijskoga tijela
Koristi se EMAS logo.
Izvor: Svijet kvalitete 2012., pregledano 13.03.2013. Dostupno na: http://www.svijet-
kvalitete.com/index.php/emas-i-14001
EMAS Uredba svojim zahtjevima određuje nešto šire područje od norme ISO 14001:2004, tj.
može se smatrati da organizacija koja zadovoljava zahtjeve EMAS Uredbe istovremeno
zadovoljava i zahtjeve norme ISO 14001. Obrnuta situacija ne vrijedi.
2.3. SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITE OKOLIŠOM HRVATSKE KAO DIO ČLANICE
EUROPSKE UNIJE
Svako vodstvo neke organizacije mora raspolagati točnim i vjerodostojnim informacijama o
funkcioniranju svih procesa u organizaciji i primjeni politike zaštite okoliša. To znači da mora
periodično pratiti njihovu uspješnost i efikasnost prema definiranim kriterijima i mjerilima.
Također, to isto vodstvo u nekom poduzeću ili organizaciji mora imati uvid u sva bitna
zbivanja i probleme koji se javljaju u organizaciji kao cjelini, a posebne probleme vezane uz
onečišćenje i negativan utjecaj na okoliš. Informacije koje proizlaze iz mjerenja i nadzora
ulazni su elementi za prosudbu i na osnovu njihove analize poduzimaju se mjere
poboljšavanja u okolišu (Bešker, 2005.).
9
Instrumenti u politici zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj su (Klarer, McNicholas, Knaus,
2000):
naredbodavni instrumenti – osnovna zamisao je da zakonodavac detaljno
onečišćivačima propisuje način ponašanja. U Republici Hrvatskoj njima se regulira:
donošenje ekoloških normi, davanje dozvola za rad pogonima koji onečišćuju okoliš,
određivanje kontrole provođenja i primjena upravnih i kaznenih postupaka.
ekonomski instrumenti – instrumenti koji utječu na troškove i koristi od aktivnosti
koja je potencijalna opasanost za okoliš
dobrovoljni instrument - proizašli iz spoznaje i htijenja proizvođača, potrošača i
države u promicanju ekološke ravnoteže, kao što su: integralno planiranje s naglaskom
na održivi razvitak, ekološka odgovornost proizvođača za vrijeme životnog vijeka
proizvoda (može se kombinirati s oporezivanjem životnog ciklusa proizvoda ili
tehnologije proizvodnje), sporazumi i mjere kontrole te ocjenjivanje stanja okoliša
(razine zagađivanja), sustavi informiranja javnosti o stanju i problemima okoliša
(kombinirani s javnim moralnim pritiscima).
Postoji nerazdvojna veza između gospodarstva i okoliša kao njegove prirodne materijalne
osnove. To je razlog da i između ekonomske politike i politike okoliša neizbježno postoji
dvosmjerna interakcija. Instrumenti koji se upotrebljavaju za ostvarenje ciljeva
ekonomske politike ostvaruju učinke na okoliš i moraju biti usklađeni s politikom okoliša,
i obrnuto istovrsni instrumenti se upotrebljavaju usmjereni na ostvarenje ciljeva politike
okoliša pri čemu nužno utječu na gospodarske procese. Optimalni izbor instrumenata
ostvariti će se kada se odabranim instrumentima u određenoj situaciji najbolje ostvaruje
glavni cilj, uz minimiziranje negativnih učinaka i maksimiziranje pozitivnih sporednih
učinaka
Ekonomski instrumenti u funkciji poticanja čistije tehnologije smanjenje pritisaka na okoliš
od strane potencijalnih onečišćivača ne smiju biti u funkciji „punjenja“ državnog proračuna
RH. (Tablica 3.)
10
Tablica 3. Grupe ekonomskih instrumenata
Ekonomski instrument Primjer instrumenta Cilj
EKOLOŠKI POREZI
NA PROIZVODE
Posebni porez na naftne
derivate,osobne
automobile,motorna
vozila.
Posebni porez na
duhanske proizvode.
Smanjiti štetu
okolišu povećanjem
troškova štetnih
aktivnosti.
Sredstva državnoga
proračuna.
SUSTAV POLOGA I
POVRATA
Staklena i plastična
ambalaža
Produžiti uporabu
materijala.
SUBVENCIJE Povoljni krediti za
izgradnju objekata
zaištite okoliša
Oslobađanje od carina i
PDV-a na uvoza dobara
za zaštitu okoliša prema
Međunarodnim
ugovorima.
Poticanje ulaganja u
gospodarske
djelatnosti i
tehnologiju koja je
manje invazivna za
okoliš.
Izvor: Črnjar, M. bi Črnjar, K.2009.Menadžment održivog razvojna, Fakultet za menadžment
i ugostiteljstvo Opatija, Rijeka.
EU zakonodavstvo o zaštiti okoliša datira još iz 1972., od kada je odneseno oko 300
zakonodavnih akata. Jedan od temeljnih strateških dokumenata za djelovanje u zaštiti okoliša
je Šesti akcijski program zaštite okoliša u EU. Program ima četiri prioritetna područja:
klimatske promijene, očuvanje prirodnih sustava i biološke raznolikosti, utjecaj okoliša na
ljudsko zdravlje te održivost prirodnih resursa i upravljanje otpadom. Taj program promiče
nov strateški pristup postizanju ciljeva politike zaštite okoliša (EnterEurope, 2011.). Prilikom
oblikovanja okolišnog zakonodavstva EU u obzir se moraju uzeti načela prikazana u Tablici 3.
11
Tablica 4. Načela koja se uzimaju u obzir prilikom oblikovanja okolišnog zakonodavstva
EU
NAČELO ZAŠTITE podrazumijeva dosljednu
primjenu postojećih standarda
NAČELO PREDOSTROŽNOSTI primjenjuje se prilikom
planiranja i izvođenja
konkretnog zahvata, kako bi se
izbjegla opasnost i rizik za
okoliš
NAČELO SPRJEČAVANJA usmjereno je na ispravljanje
posljedica nastale štete
NAČELO DJELOVANJA NA IZVORU
ONEČIŠĆENJA
borba protiv štete neposredno na
mjestu nastanka onečišćenja
NAČELO ONEČIŠĆIVAČ PLAĆA nositelj zahvata snosi sve
troškove i kompenzira svu
nastalu štetu
NAČELO INTEGRIRANOG
PRISTUPA
zahtjevi zaštite okoliša trebaju se
uzeti u obzir prilikom
oblikovanja i provedbe svih vrsta
EU politika
NAČELO SUPSIDIJARNOSTI opće načelo, cilj je osigurati
učinkovito donošenje odluka na
razini što bližoj građanima
Izvor: Brnada, I. i Matijević, D. 2008. EU i zaštita okoliša, Okolišna politika EU,Regionalni
centar zaštite okoliša, Zagreb. Pregledano 13.03.2013. Dostupno na: http://www.bef-
de.org/Members/befadmin/publikationen/eu_policy_handbook_env_hr.pdf
12
3. ISO 14001:2004
3.1. POJAM ISO 14001:2004
ISO 14001:2004 je u svijetu najpoznatiji okvir za ekološki sustav upravljanja, implementiran
je od strane Argentine. Usvojen je kao nacionalni standard i ima podršku vlada širom svijeta.
Norma ISO 14001:2004 specificira zahtjeve za sustav upravljanja zaštitom okoliša, kako bi se
organizaciji omogućilo definiranje politike i ciljeva, koji istovremeno pomiruju i usklađuju
zakonske zahtjeve i značajne aspekte okoliša konkretne organizacije. Ovu normu mogu
primjenjivati svi tipovi organizacija, bez obzira na veličinu, zemljopisni položaj, kulturu ili
društveni ustroj. Glavni cilj norme je pomoći u zaštiti okoliša i sprečavanju onečišćenja,
privremeno društveno – ekonomskim potrebama. Ova norma sadrži samo one zahtjeve koji se
mogu neprestano i nezavisno auditirati. Ne sadrži posebno zahtjeve drugih sustava upravljanja
kao što su upravljanje kvalitetom, zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu, financijskim
resursima rizikom i dr. Ipak, ova norma omogućuje organizaciji prilagodbu vlastitog sustava
upravljanja zaštitom okoliša odgovarajućim zahtjevima drugih sustava upravljanja. Danas je
uobičajeno integriranje sustava upravljanja kvalitetom i sustava upravljanja zaštitom okoliša.
Osnova za izgradnju sustava upravljanja zaštitom okoliša je norma ISO 14001, a osnova za
poboljšanje sustava upravljanja zaštitom okoliša je međunarodna norma ISO 14004 (Sustav
upravljanja okolišem, ISO 14001, 2010.). Struktura norme ISO 14001:2004 prikazana je na
slici 2.
Norma ISO 14001:2004 može se primijeniti na svaku organizaciju koja želi:
uspostaviti, uvesti, održavati i poboljšati sustav upravljanja zaštitom okoliša
osigurati sukladnost sa svojom politikom okoliša
pokazati sukladnost s ovom normom na jedan od načina:
o samostalno se izjasniti o sukladnosti s ovom međunarodnom normom
o tražiti potvrdu sukladnosti od zainteresiranih strana kao što je npr. kupac
o tražiti potvrdu vlastite izjave o sukladnosti od strane neke vanjske organizacije
o tražiti registraciju svog sustava upravljanja zaštitom okoliša od vanjske
organizacije.
13
Slika 2.Struktura norme ISO 14001:2004
Izvor: Svijet kvalitete,Sustavni pristup upravljanju okoliša i ISO 14001, 2013., pregledano 15.
travanja 2013. Dostupno na: http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/okolis/1173-sustavni-
pristup-upravljanju-okolisem-i-iso-14001
Može se reći kako je temeljna funkcija norme ISO 14001:2004 definiranje svih faza EMS
sustava i hijerarhijske strukture sustava pri čemu se funkcija politike okoliša stavlja u
centralni položaj sustava, a oko kojeg se nakon toga formira krug upravljanja i kontrole
upravljanja okolišem. Razlozi za uvođenje niza ISO 14001:2004: briga tvrtke o okolišu,
usklađenost sa zakonskim propisima, pritisak zainteresiranih strana, marketinške mogućnosti,
zahtjevi banaka i osiguravateljskih društava, smanjenje troškova i pristup europskim
poslovnim integracijama. Certifikatom se potvrđuje da su uspostavljeni funkcionalni sustavi
za upravljanje okolišem, koji sadržavaju točno definirane postupke te se negativni utjecaji
svih poslovnih aktivnosti, koji mogu utjecati na okoliš, smanjuju na najmanju moguću
mjeru(Enviromental Management 2009.).
14
Standard ISO 14000 razvijen je da pruži pomoć organizacijama koje uvode ili unapređuju
njihove sustave za upravljanje okolišem. On ne predstavlja vrijednost za uspješnost uvođenja.
Pruža način sustavnog postavljanja i upravljanja obavezama uvođenja. Brine se više o
uspostavi "kako" postići cilj, a ne "što" taj cilj treba biti. Pored osnovnog sustava standarda
postoje također veći broj smjernica koje služe kao alati podrške. One uključuju dokumente o
(Lazibat, Baković, 2006):
reviziji upravljanja okolišem
procjeni uspješnosti upravljanja okolišem
ekološkom etiketiranju
procjeni životnog ciklusa.
Sustavom upravljanja okolišem osiguravamo da su svi utjecaji na okoliš u poduzeću
identificirani, usklađeni i nadzirani sa zakonskom regulativom. Raznim mehanizmima kroz
vrijeme negativni utjecaji se ublažuju ili potpuno uklanjanju. Kao što je prikazano na slici tri
(Sustav upravljanja okolišem, ISO 14001, 2010.).
Slika 3. Stupovi ISO 14001:2004
Izvor: Vlastita izrada autora
3.2. SUSTAV NORMI ISO 14000
ISO 14000 regulira 6 područja: sustav upravljanja okolišem, audit sustava upravljanja
okolišem, ekološko etiketiranje, procjena ekoloških performansi sustava te prosudbu životnog
ciklusa. Primjenjuje se na procese, aktivnosti i proizvode koji imaju utjecaja na okoliš. Norma
niza 14000 prema ključnim načelima mora:
rezultirati boljim upravljanjem okoliša
ISO 14001
Unapređenje Prevencija Usklađenost
15
biti primjenljiv u svim državama
promicati široko zanimanje javnosti i korisnika za norme
biti troškovno učinkovit i fleksibilan kako bi zadovoljilo različite potrebe svih vrsta
organizacija širom svijeta
biti prikladan za unutarnju i vanjsku verifikaciju
biti znanstveno zasnovan
biti praktičan, koristan i upotrjebljiv
Serija normi ISO 14000ff smatra se rezultatom zaključaka konferencije u Rio de Janeiru
1992. godine. Prve norme serije su se pojavile 1996. godine. (Injac, 2009.,). ISO 14000 serija
se sastoji od 21 norme namijenjene organizaciji u rukovođenju njihovima zahtjevima zaštite
okoliša i osiguravanju da će njihova politika zaštite okoliša u praksi biti u skladu s ciljevima i
misijom organizacije. Norme niza ISO 14000 određuju zahtjeve za upravljanje okolišem,
pomažu u primjeni norme ISO 14001, propisuju označavanje i deklariranje, pomažu u
komunikaciji, propisuju zahtjeve za stakleničke plinove, propisuju validaciju i verifikaciju,
propisuju zahtjeve za akreditacijom. Niz normi ISO 14000 prikazan je u tablici 5.
Tablica 5: Niz normi ISO 14000ff SUO – Sustav upravljanja okolišem
Dokument
ISO 14001:2004 SUO – Specifikacije sa smjernicama
za korištenje
ISO 14004:2004 SUO-Opće smjernice o načelima i
sustavima
ISO 14005:2010 SUO – Smjernice za postupnu
provedbu sustava upravljanja
okolišem
ISO 14006:2011 SUO – Smjernice za ekološki dizajn
ISO 14020:2000 Ekološko etiketiranje, deklaracije
ISO 14031:1999 Ocjene učinka na okoliš
ISO/TS 14033:2012 Kvantitativno upravljanje okolišem –
smjernice i primjeri
ISO 14040:2006 Procjena životnoga ciklusa
ISO 14045:2012 Eko-učinkovitost procjene proizvoda
16
ISO 14051:2011 Materijalni tijek troškovnog
računovodstva
ISO 14063:2006 Okolišna komunikacija
ISO 14064-1:2006 Specifikacije sa smjernicama na
razini organizacije za kvantificiranje
i izvješćivanje o emisijama
stakleničkih plinova
ISO 14064-2:2006 Specifikacije sa smjernicama na
razini projekta za kvantificiranje,
praćenje i izvješćivanje o smanjenja
emisija stakleničkih plinova
ISO 14064-3:2006 Specifikacije s uputama za provjeru i
verifikaciju stakleničkih plinova
ISO/TR 14069:2013 Izvješćivanje o emisijama
stakleničkih plinova za organizacije
Izvor: Vlastita izrada prema: Enviromental Management 2009, The ISO14000 family of
InternationalStandards,pogledano15.travnja2013., Dostupno na:
http://www.iso.org/iso/theiso14000family_2009.pdf
Norme niza ISO 14000 ne bave se stručnim pitanjima fiziološke, populacijske, krajobrazne ili
globalne ekologije, već pitanjima zaštite okoliša. To je ustvari strukovno područje koje ima
zadaću očuvanja zdravog životnog okruženja.
3.3. PROVEDBA ISO 14001:2004 NORME
Međunarodna norma ISO 14001:2004 temelji se na metodologiji poznatoj kao planiraj –
provedi – provjeri - postupi (engl. Plan – Do – Check – Ack ili PDCA)
17
Slika 4: Demingov krug
Izvor: Enviromental Management Systema: An Implementation Guide for Small and Medium – Sized
Organizations. Pregledano 14. Ožujka 2013, dostupno na :
http://www.ehso.com/manuals/iso14000implguide.pdf
Faze tog procesa:
1. PLANIRANJE – potanko istražiti, analizirati postojeći proces, a zatim ga
standardizirati. Zatim prikupiti podatke zbog identificiranja problema i razviti plan
unaprjeđenija te specificirati mjerila za ocjenjivanje plana. Predviđa se da organizacija
treba uspostaviti kvalitetan sustav upravljanja tako da :
prepozna aspekte okoliša i s njima povezane utjecaje na okoliš
prepozna zakonske i neke druge zahtjeve koji su povezani sa djelatnošću
organizacije
definira opće i pojedinačne ciljeve u okolišu
2. PROVEDBA – odnosi se na strateški plan kako bi se isplanirali troškovi kvalitete.
Sadrži primjenu definiranih procesa koje mora učiniti efikasnim i operativnim što
podrazumijeva :
definiranje organizacijske strukture
dodjelu odgovornosti unutar sustava
osigurati dostupnost potrebnim resursima koji su važni za sustav
kontinuirano educiranje zaposlenika za rad u sustavu
uspostaviti sustave za internu i eksternu komunikaciju
održavati dokumentaciju
pokrenuti sustav upravljanja dokumentacijom
pokrenuti sustav upravljanja procesima
18
pokrenuti sustav efikasnog odaziva i pripravnosti na izvanredne situacije
3. PROVJERA – nadzor i mjerenje procesa i proizvoda s obzirom na definiranu politiku
i ciljeve, te da li ostvareni rezultati odgovaraju ciljevima utvrđenim u planu, što
podrazumijeva:
provođenje stalnog nadzora i mjerenja
provjeravati usklađenosti sa zakonskom regulativom
registrirati nepravilnosti u okolišu, te provoditi korektivne i preventivne mjere
upravljati zapisima
provoditi periodične interne audite
4. POSTUPAK – kontinuirano poboljšanje sustava, na način da treba:
vrednovati sustav upravljanja zaštitom okoliša koje provodi najviše
poslovodstvo
prepoznati područja na kojima se može napredovati
ako su rezultati uspješni, standardizirati nove metode (Šiško Kuljiš, Mrduljaš,
2009.).
Međunarodna norma ISO 14001:2004 traži od organizacije (slika 5) da uspostavi
odgovarajuću politiku zaištite okoliša, utvrdi odgovarajuće zakonske zahtjeve, prepozna
aspekte okoliša koji proizlaze iz prošlih, sadašnjih ili planiranih radnji, proizvoda ili da se
utvrdi važnost njihova utjecaja na okoliš, postave opći i pojedinačni ciljevi, te naglasi
prioritete, uspostave programi za provedbu ciljeva, olakša planiranje, upravljanje, nadzor da
se osigura sukladnost sa politikom zaštite okoliša, da bude fleksibilna s obzirom na promijene.
19
Slika 5. Sustav implementacije zahtjeva norme ISO 14001:2004
Izvor: Vlastita izrada prema:Kondić V. i Piškor M.,2010. Sutav upravljanja zaštitom okoliša
prema normi ISO 14001 i razvoja metodologije za njenu implementaciju, Varaždin
20
3.4. UVOĐENJE NORME ISO 14001:2004 U SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITOM
OKOLIŠA
Sustav upravljanja okolišem prema standardu ISO 14001:2004 podrazumijeva poboljšanje
postojećeg sustava upravljanja okolišem, treba se upostaviti prijelazni sustav između
postoječeg i sustava koji teži izvrsnosti u smislu zaštite okoliša. Primjena norme ISO
14001:2004 u postojeći sustav upravljanja zaštitom okoliša treba biti sistematska i sukcesivna.
To znači da je provedena sustavno, prema fazama i aktivnostima koje slijede jedna drugu.
Ovakav pristup poznat je kao „projektni pristup“ ,a koji je u mnogim organizacijama potvrdio
dobre rezultate.
Uvođenje norme ISO 14001:2004 u sustav za zaštitu okoliša prikazana je slikom 2.
Slika 6. Uvođenje norme ISO 14001 u sustav za zaštitu okoliša
Izvor: Piškor, M. 2008, Priručnik upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO 14001, Ludbreg.
Metodologija je koncipirana tako da onemogućuje prijelaz na višu razinu, ako niža nije
ostvarena dotada. Ističu se tri cjeline:
pripremni dio za realizaciju projekta – uočavanje problema, njegovo rješavanje
odnosno zaključak o postojećem stanju upravljanja zaštite okoliša.
Uočavanje problema
Definiranje problema
Snimka postojećeg stanja
Edukacija
Izrada dokumentacije
Implementacija procedura
Interni audit
Otklanjanje nesuglasnosti
Certifikacija sustava
Poboljšanje sustava
21
stvarni rad na projektu – edukacija, izrada dokumetacije.
završni dio projekta – nadzor sustava upravljanja zaštitom okoliša, dodjela certifikata
od odgovarajuće certifikacijske kuće.
Predviđeni poslovi su vrlo opsežni, pa treba formirati timove ili radne grupe. Međunarodna
norma ISO 14001:2004 specificira zahtjeve za sustav upravljanja zaštitom okoliša koji
omogućavaju organizaciji oblikovanje i primjenu politike zaštite okoliša i ciljeva. U obzir se
uzimaju zakonski i drugi zahtjevi na koje se organizacija obavezala, te podaci o važnim
utjecajima na okoliš. Zahtjevi međunarodne norme ISO 14001:2004 odnose se na aspekte
okoliša koje organizacija može nadzirati i na koje može utjecati.
3.5. ISO 14001:2004 I PRIMJENA U HRVATSKOJ
Velike kompanije zahtjevaju sve više upravo certifikat ISO 14001:2004 od svojih budućih i
sadašnjih dobavljača. U Hrvatskoj je u razdoblju od 2000. – 2008. došlo do velikog rasta
certificiranih tvrtki, taj broj je u 2008. godini narastao na 343 tvrtke. Porast broja certificiranih
tvrtki najvjerojatnije je posljedica pojaćanih aktivnosti na tržišnoj promociji preko okolišne
ućinkovitosti kao preduvjeta ulaska na zahtjevnija tržišta. Utjecaj globalne krize na
poslovanje i politiku industrije rezultirao je svojevrsnom stagnacijom u toj domeni( Hrvatski
pregled certifikata sustava upravljanja za 2008. godinu, 2008.).
Tablica 6. prikazuje usporedbu certifikata ISO 14001:2004 Hrvatske sa susjednim zemljama.
22
Tablica 6.Usporedba Hrvatske i nekih odabranih zemalja o broju certifikata ISO
14001:2004 za razdoblje od 2008. – 2011. godine.
Izvor: vlastita obrada prema: ISO Survey, 2011., pregledano 14.ožujka 2013., dostupno na:
http://www.iso.org/iso/home/standards/certification/iso-survey.htm
Tablica prikazuje da je najveći rast zabilježila Bugarska i to povećanje za 76,81% 2010.
godine u odnosu na 2009. godinu, dok je Mađarska doživjela najveći pad kod promatranih
zemalja, taj pad je u 2011. godini bio manji za 13,28% u odnosu na 2010. godinu, a
istovremeno se može vidjeti da Mađarska ima najveći broj certificiranih tvrtki u odnosu na
promatrane zemlje. Dok Hrvatska u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu bilježi porast od
10,42%.
Hrvatska čini napore i ostvaruje rezultate u promicanju održivog razvitka sukladno usvojenim
svjetskim standardima, kako u institucionalnoj izgradnji tako i u praktičnoj primjeni zaštite
okoliša, ma kolikogod još pred nama stoje visoki zahtjevi, od Republike Hrvatske prihvaćeni
a još neispunjeni, ekološki standardi međunarodnih svjetskih i regionalnih integracija i
institucija. Hrvatska jednako tako ima suradnju i aktivnosti s institucijama međunarodnog
okruženja. Naime, kao i sve europske zemlje u tranziciji, ona je morala te posebice sad kad je
i postala članica EU izvršiti pravnu i političku prilagodbu svih područja prema zahtjevima
2008. 2009. 2010. 2011.
HRVATSKA 343 469 451 498
SLOVENIJA 444 390 399 414
SRBIJA 176 298 318 520
BiH 60 87 100 148
MAĐARSKA 1834 1659 1822 1580
ESTONIJA 233 263 306 358
BUGARSKA 321 565 999 927
ISO 14001
23
"acquis communautaire" i duhu EU Agende 2000, što se naglašeno odnosi i na probleme
okoliša.
Očuvanje prirode i ljudskog okoliša su među temeljnim vrijednostima koje je Sabor ugradio u
Ustav i Deklaraciju o zaštiti okoliša. Zaštita okoliša uređuje se prije svega zakonima iz
područja zaštite okoliša i propisima koji su temeljem njih doneseni te posebnim propisima iz
pravnog sustava čije pojedine odredbe uređuju određena pitanja zaštite okoliša iz svoje
nadležnosti. Ekonomski su instrumenti u odnosu na naredbodavne i nadzorne instrumente
slabije zastupljeni. Među oblicima ekonomskih instrumenata najzastupljenija je naknada.
Propisane su i primjenjuju se: korisničke naknade (za korištenje prirodnih resursa,
komunalnih usluga i sl.) i naknade za emisiju/ispuštanje onečišćujućih tvari kao što je
naknada za zaštitu voda. Propisani su i posebni porezi na određene proizvode čija je uporaba
štetna za okoliš kao što su naftni derivati ili duhanski proizvodi. Uvođenje poreza na dodanu
vrijednost po jedinstvenoj stopi dokinulo je prethodno diferenciranje koje je uvedeno 1994.
kada su od poreza na promet bili izuzeta ekološki "podobna" oprema i pakiranja. Time je
učinjen korak natrag u trendu kojim se krenulo, a posebni porezi (trošarine) kojima se
oporezuju proizvodi koji narušavaju okoliš uvedeni su s prvenstvenom namjenom što
izdašnijeg punjenja budžeta. Zadržana su jedino izuzeća od carine na neke vrste uvozne
opreme potrebne u zaštiti okoliša koje se ne proizvode u Hrvatskoj( Pašalić, Mrnjavac, 2002).
24
4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PROVEDBI NORME ISO 14001:2004 U
PODUZEĆU CARLSBERG CROATIA D.O.O.
Carlsberg Croatia, kao dio danske pivarske grupacije Carlsberg, najdinamičnija je i
najmodernija pivovara u Hrvatskoj koja povezuje internacionalno iskustvo s lokalnom
tradicijom kako bi pružila zadovoljstvo potrošačima, poslovnim partnerima i zaposlenicima.
Carlsberg Croatia predvodi hrvatsku pivarsku industriju inovacijama i rastom, te značajno
doprinosi nacionalnom i lokalnom gospodarstvu kao odgovoran poslodavac, poslovni partner
i proizvođač brendova vrhunske kvalitete. Misija pivovare posve je jednostavna: povezati
ljude s ciljem poboljšanja kvalitete života pomoću svojih proizvoda i brendova imajući na
umu osnovne vrijednosti: inovativnost u pristupu, stvaranje zadovoljstva među potrošačima i
zaposlenicima, ambicioznost u postavljanju ciljeva, odgovornost u djelovanju, poštenost.
Put nastanka pivovare Carlsberg Coratia započinje osnivanjem Panonske pivovare 1971.
godine kao dio Podravke. Brend Tuborg predstavljen je tržištu 1972. godine prema ugovoru o
licenci, 1975. godine prvi puta je javnosti plasiran slogan: „Probably tihe best beer in the
world“. Nakon toga Carlsberg Breweries postaje dioničar u Panonskoj pivovari 1994., te je
ostvarena jedna od najvećih stranih investicija u Hrvatskoj. Tako se izgradila nova pivovara
koja je otvorena 1997., godine kao još uvijek jedna od najmodernijih pivovara u Europi, 2002.
godine Podravka je prodala svoje dionice Panonskoj pivovari i Carlsberg Breweries, te je u
ožujku 2004. Panonska pivovara postala Carlsberg Croatia, koja je od 2008. odgovorna za
razvoj mađarskog i slovenskog tržišta. (Carslberg Croatia) Trenutačno vlasništvo: Carlsberg,
Danska (80%) i Investicijski fond za srednju i istočnu Europu, Danska (20%).
Samu proizvodnju Carlsberg piva započeo je J. C. Jacobsen 1847. u novoj pivovari nadomak
Kopenhagena, u Danskoj. Bio je pionir u kuhanju sladovine pomoću pare, tehnikama hlađenja
i što je možda najznačajnije, kultivirao kulturu čistog kvasca, čime je osigurao konzistentnu
kvalitetu vrenja. Zahtijevao je kvalitetu iznad svega, te je svoje misli izrazio riječima koje su
postale poznate kao zlatne riječi: "Stalna svrha rada u pivovari Carlsberg, bez obzira na profit,
treba biti razvijanje umijeća proizvodnje piva do najvećeg mogućeg stupnja savršenstva, kako
bi se i pivovara i njeni proizvodi uvijek mogli isticati i svojim primjerom održati proizvodnju
piva na visokoj i dostojnoj razini".
25
4.1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Ovaj rad sastoji se od teorijskog i istraživačkog dijela. U teorijskom dijelu korištena je
literatura domaćih i stranih autora s posebnim naglaskom na bazu podataka EBSCO, Emerald
i slične. U teorijskom dijelu koristi se deskriptivna metoda, metoda analize i sinteze,
deduktivna i induktivna metoda.
U istraživačkom dijelu koristi se metoda dubinskog intervjua koji se odvijao po unaprijed
sastavljenim pitanjima (Prilog 1). Za uvodni dio istraživanja korištena je povijesna metoda
kojom je predstavljen povijesni razvoj pivovare Carlsberg. Intervju se vodio sa svrhom da se
prokušaju dokazati hipoteze, razlozi zbog kojih je uveden ISO 14001 i kako bi se saznalo
kako pročišćavaju otpadne vode i zabrinjavaju otpad.
4.2. HIPOTEZE I PLAN ISTRAŽIVANJA
Ovaj rad temelji se na pet glavnih istraživačkih hipoteza koje su postavljene na temelju
problematike i svrhe rada te prethodnih istraživanja:
H1: Poduzeća uvode ISO 14001 zbog konkurentske prednosti i jačanja socijalne i
ekološke politike
Evangelos L. Psomas i Christos V. Fotopoulos u svom istraživanju 2011.g o motivima
uvođenja ISO 14001 u Grčkim poduzećima došli su od zaključka da uvođenjem ISO 14001
tvrtke poboljšavaju poziciju na tržištu, dolazi do prijelaza s konvencionalne na održive
metode, poboljšanja odnosa s društvom zbog boljih rezultata u zaštiti okoliša.
H2: poduzeća uvode ISO 14001 zbog ekoloških prednosti (ekološke dogovornosti i veće
profitabilnosti)
Prajogo Danijel i Tang ( 2012) u svom istraživanju nadvode da postoje unutarnji i vanjski
motiv za uvođenje ISO 14001, za unutarnje nadvode da je to ekološka prednost, dok su
vanjski smanjenje troškova i tržišno pozicioniranje .Canon-de-Francia, Joaquin; Garces-
Ayerbe, Concepcion (2009) dolaze do zaključka u svom istraživanju na 80 certificiranih tvrtki
u Španjolskoj da tvrtke koje posjeduju ISO 14001 ne zagađuju manje okoliš i da nema
povezanosti između ISO 14001 i profitabilnosti.
H3. Uvođenje ISO 14001 ovisi do tome da li je poduzeće u privatnom ili državnom
vlasništvu
26
Istraživanje Rasić Sande 2010. godine pokazuje da su najveće prepreke za bolju zaštitu
okoliša : slabi državni poticaji, visoki troškovi nabave čišćih tehnologija, državno
zakonodavstvo…
U hrvatskoj je 43,8% poduzeća u stranom vlasništvu uvelo ISO 14001 dok je samo 16,2%
poduzeća u privatnom vlasništvu uvelo ISO 140001.
H4: Poduzeća kao alat za ubrzanje tehnološke inovativnosti koriste standard ISO 14001
Gregor Radonjić i Polona Tominc u svom istraživanju iz 2006. godine koje je provedeno na
Slovenskim poduzećima koja posjeduju ISO 14001 u raznim industrijskim granama, dolaze
do zaključka da se ISO 14001 pokazao kao veliki pokretač tehnološke modernizacije u
industrijskoj praksi, ail postoji razlika između industrijskih grana kao i da li je poduzeće u
privatnom ili stranom vlasništvu.
H5: Pročišćene otpadne vode mogu se koristiti kao hrana za životnije ili kao biomasa
Proces proizvodnje piva, mliječnih prerađevina dovode do velikih količina otpadnih voda, te
vode sadrže veliki udio CO2 i dušika te su vrlo štetne za okoliš. U svom istraživanju Batten
David, Beer Tom, Grant Tim 2013. godine dolaze od zaključka da se otpadne vode moraju
tretirati tako da se mogu ponovno koristiti u procesima. Najbolji način je biološko
pročišćavanje pomoću mikroalgi. Postoje razne metode, ali krajnji rezultat svih bude biomasa,
nakon odvajanja teških metala i opasanih kiselina može se koristiti kao hrana za životnije ili
biomasa .
4.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Ovim istraživanjem željeli smo saznati kako se provodi norma ISO 14001 u kompaniji
Carlsberg te kakvo značenje provođenje te norme ima za njihovo poslovanje. Istraživanje smo
temeljili na unaprijed koncipiranim pitanjima. Pitanjima smo željeli dokazati ili opovrgnuti
hipoteze.
4.3.1. TRŽIŠNI PLASMAN PIVOVARE CARLSBERG CROATIA
Prije svega iz razgovora sa jednim od čelnih ljudi Pivovare Carlsberg Croatia željeli smo
saznati kakav je tržišni plasman ove pivovare. Na to pitanje dobili smo sljedeći dogovor:
27
„Carlsberg Croatia je treća pivovara na Hrvatskom tržištu sa udjelom od 17%, dok je lider
Zagrebačka pivovara sa 42% udjela, a na drugom mjestu je Karlovačka pivovara sa 27,5%
udjela, sve zajedno čine oko 85% tržišnog udjela u Hrvatskoj“.
Grafikon 1: Udio na tržištu u %
Izvor: Carlsberg Croatia, 2013., pregledano 11. ožujka 2013, dostupno na :
http://www.carlsberg.hr/_layouts/AgeGate/AgeGate.aspx?ReturnUrl=/Kompanija/Rezultati/P
ages/default.aspx
Carlsberg Croatia ima opseg prodaje u 2012. godini oko 90 milijuna litara piva te više od 330
zaposlenih radnika. Iako pivovara zauzima treće mjesto po tržišnom udjelu ona je po
mnogočemu prva. Ponajprije jer je jedna od najnovijih, najmodernijih i ekoloških
najopremljenijih pivovara u regiji, a isto tako i prema tehnologinji proizvodnje,
produktivnosti, pristupu poslu i ambicioznosti.
Grupacija Carlsberg osigurava značajan rast i dugoročnu profitabilnost kao najomiljenija
kompanija piva i pića od strane potrošača, kupaca, dioničara, zaposlenika, dobavljača i
društvene zajednice, kroz brendove, usluge i stavove koji premašuju očekivanja tih interesnih
skupina, te zbog toga stječe poznati naziv- Probably the best beer company in the world.
Zasluženi naziv potječe, ne samo zato jer je, kao pivovara broj jedan u Sjevernoj i Zapadnoj
Europi i četvrta u svijetu s prodajom od oko 120 milijuna hektolitara piva i 22 milijuna
28
hektolitara drugih pića godišnje, već i zbog prodaje piva na više od 150 svjetskih tržišta, te
zaposlenih oko 45 000.
Carlsberg Croatia kontinuirano ulaže u tehnologiju, povećanje broja radnih mjesta. Tako je u
proteklih nekoliko godina uloženo oko 250 milijuna kuna za izgradnju nove linije za punjenje
boca, izgradnju novog skladišta, instaliranje novih pivskih tankova …Grupacija Carlsberg u
posljednjem tromjesečju 2012. godine ostvarila dobit od 383 milijuna eura, iako su očekivali
više jer su podbacili za njih na ključnome tržištu u Rusiji. U 2013. godini očekuju rast dobiti i
to porast na 1,79 milijardi dolara u usporedbi sa 1,71 milijardi dolara dobiti u 2012. godini.
Kroz intervju smo željeli saznati da li je troškove implementacije norme ISO 14001 uspio
pokriti prihod koji ste ostvarili nakon implementacije?
„Definitivno da, ISO 14001 posjedujemo još od 2004. godine, iako su troškovi
implementacije uistinu ogromnih, 2004. godine naš tržišni plasman nije bio na vrhuncu, ali od
2004. godine smo počeli izvoziti velike količine piva u Mađarsku, ali mogu dodati da smo
ISO 14001 obnavljali 2007. i 2010. godine, 2010. godine smo imali najbolji plasman,
povećali smo prodaju i udio na tržištu. Ali mogu istaknuti da je prodaja počela rasti nakon
obnove certifikata u 2007. godini kad su mnoge druge industrije bile doživjele pad prodaje i
smanjenje tržišta uslijed krize. Povećanju tržišnoga udjela doprinose i naše akcije: Zeleni
dan, Happy Hour Earth, Kupujmo zeleno i slično.“
4.3.2. DRUŠTVENA ODGOVORNOST CARLSBERG CROATIA
Od samih svojih početaka, Carlsberg se uvijek ponašao odgovorno prema društvu, svojim
zaposlenicima i okolišu. Kako je Carlsberg prerastao u internacionalnu kompaniju, njegova
predanost etički i ekološki utemeljenom poslovanju služila je kao posjetnica gdje god je
poslovao. Na tragu svoje strategije ekološke održivosti i poslovne izvrsnosti koprivnička je
pivovara tijekom godina implementirala i niz ISO sustava, da bi 2009. postala jedina hrvatska
pivovara s ISO certificiranim integriranim sustavom upravljanja. Na pitanje koji je bio
osnovni razlog uvođenja ISO 14001:2004 te koji uvjeti za implementaciju ISO 14001:2004 su
Vam odnijeli najviše problema bio je odgovor: „Prije svega glavni razlog je bio nužnost
posjedovanja certifikata kako bi ispunili osnovne zakonske zahtjeve i poboljšali kvalitetu
okoliša, jedan od razloga je bio i taj da mi u odnosu na naše konkurente posjedujemo
certifikat ISO 14001:2004, a između ostalog i zbog konkurentnosti na europskom tržištu (
krenuli smo s Mađarskom). Najviše problema nam je u prosijeku stvarao nedostatak vremena
29
a možemo navesti i financijska sredstva s obzirom da je u relativno kratkome roku bilo
potrebno ugraditi preinake u pogonima, najveći problem su imali menadžeri kvalitete na
kojima je bilo da uz velike probleme sa pripremnom dokumentacije u kratkom roku pripreme
i radnike kako bi zadovoljili standarde,ali na samom početku konzultantska kuća nam je
omogućila rješavanje početne dokumentacije koja nam je znatno olakšala naredni period
implementacije sustava i izdavanje certifikata . Zaposlenima su se održavale svakodnevno
prezentacije da se što bolje upoznaju sa standardom. Prije prvog audita zaposlenici nisu bili
dovoljno upućeni u sustav upravljanja zaštitom okoliša te se pojavilo negodovanje istih ali
kasnije nakon provedenih edukacija o normi ISO 14001:2004 primijetili smo pozitivne
pomake te smo primijetili slijedeće: probudila se veća svijet zaposlenika prema zaštiti okoliša,
zaposlenici pravilnije razvrstavaju otpad, radni krug kao i prostor u pogonu je uredniji. Veliki
problem našim menadžerima kvalitete stvaralo je praćenje pravila koja su određena zakonom,
a koja su se često mijenjala. Inspekcija koja je provodila kontrolu sustava moram istaknuti da
je bila prestroga u nekim segmentima. Između ostaloga, znali smo da norma ISO 14001:2004
nije samo mrtvo slovo na papiru, te se više provodi u praksi što nam je kasnije bilo vrlo
korisno kako za sam okoliš tako i za naše zaposlenike. U većini slučajeva strogoća pokazuje
pozitivne rezultate koji su probudili svijest naših zaposlenika i to se pokazalo kao korisno u
sustavu upravljanja zaštitom okoliša“
Pivovara Carlsberg svojim odgovornim ponašanjem postavlja primjer za poslovanje u skladu
s najvišim standardima zaštite okoliša i kvalitete u cjelokupnom procesu proizvodnje,
distribucije i prodaje piva, tako je 2004. godine primila ISO certifikat za standard zaštite
okoliša ISO 14001:2004 koji je obnovljen 2007. godine i 2010. godine. Osim IS0 14001:2004
Carlsberg Croatia posjeduje i IS0 9001 certifikat za standard kvalitete, ISO 22000, koji
definira zahtjeve koji se postavljaju za sustav upravljanja sigurnošću hrane, a njegova je svrha
upravljanje procesima realizacije u lancu proizvodnje hrane te jačanje jamstva prema
potrošačima.
Na tragu svoje strategije izvrsnosti Carlsberg Croatia je početkom 2009. u svoje poslovne
procese, kao jedina kompanija u hrvatskoj pivarskoj industriji, uvela i ISO certificiran
OHSAS 18001 sustav, koji definira zaštitu zdravlja i sigurnosti zaposlenika. Implementiravši
OHSAS 18001 sustav Carlsberg Croatia je postala jedina hrvatska pivovara s ISO
certificiranim integriranim sustavom uspravljanja (Carlsberg Croatia). Carlsberg je oduvijek
u svom poslovanju vodio računa o očuvanju okoliša, svoju je djelatnost, postupke i procese
30
prilagodio politici upravljanja okolišem i tako stekao reputaciju ekološki prihvatljivog
poduzeća.
Najveće rukovodstvo definiralo je ciljeve i misiju poduzeća koja svakodnevno vodi sve
većem podizanju svijesti i primjenjivanju novih metoda i rješenja za očuvanje okoliša. Misija
kojom se Carlsberg vodi je neprestano traženje načina kako smanjiti njihov utjecaj na okoliš,
stoga se tijekom projektiranja i izgradnje pivovare strateški usmjerilo na zaštitu okoliša, pa je
u Koprivnici izgrađeno i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, jedino u hrvatskoj
pivarskoj industriji. Ciljevi i zadaci Carlsberga prikazani su u tablici 7.
Tablica 7: Ciljevi i zadaci Carlsberga
CILJ ZADATAK
1. Smanjiti deponiranje nastaloga otpada
djelovanjem procesa koji se odvijaju u
sklopu djelovanja poduzeća
Utjecati na smanjenje nastalog otpada,
povećati udio otpada koji se može
reciklirati,smanjiti troškove deponiranja
2. Smanjiti potrošnju vode, plina i električne
energije po 1 hl proizvedenog piva. Time
će se direktno utjecati na iskorištenje
ograničenih prirodnih resursa.
Smanjenje upotrebe prirodnog resursa po
jedinici proizvoda te smanjenje troškova
energenata.
3. Udovoljavanje svim zakonskim propisima
vezanim za zaštitu okoliša
Izbjegavanje konflikata sa vlašću i
nepotrebnih troškova za moguće kazne.
4. Kontinuirano podizanje razine svijesti
zaposlenika, ali i ostalih građana vezano
uz brigu i zaštitu okolišna
Svijest o potrebi brige za okoliš utjecat
će i na ponašanje zaposlenika i ostalih
građana prema svim aspektima okoliša.
To će donijeti obostranu korist i okolišu i
kompaniji
5. Educiranje zaposlenika i ostalih
zainteresiranih strana o našoj odgovornosti
za brigu o zaštiti okoliša
Na različite načine utjecati na svijest i
ponašanje svih zainteresiranih strana
Izvor: vlastita izrada
31
U svom pogonu, Carlsberg ima svoje odlagalište otpada, namjena odlagališta je uspostavljanje
i održavanje redovitog nadzora i mjerenja onih značajki procesa koje mogu imati značajan
utjecaj na okoliš u smislu njegovog opterećenja i onečišćenja otpadom. Istovremeno ovakav
nadzor i mjerenja osiguravaju racionalniju potrošnju sirovina, praćenje stabilnosti procesa,
racionalniju potrošnju vode te nadzor nad ovom vrstom troškova. Također se utvrđuju načini
postupanja, odlaganja i zbrinjavanja svih vrsta otpada, kao i načini obrade, obrasci-dokumenti,
te dostava podataka nadležnim tijelima, sukladno provedbenim propisima donesenim od
strane nadležnih tijela RH.
Pivovare su veliki potrošači vode i energije, pa zato u Carlsberg Croatia stalno rade na:
minimiziranju negativnih utjecaja na okoliš (zrak, vodu i tlo);
optimiziranju količine energije potrebne za poslovanje;
optimiziranju korištenja prirodnih resursa.
U skladu s politikom društveno odgovornog poslovanja, koja na prvo mjesto stavlja zaštitu
okoliša, kompanija Carlsberg Croatia od 2008. odlučila je dodjeljivati do četiri godišnje
stipendije u ukupnom iznosu od 70.000 kuna za znanstveno-ekološke projekte. Jedinstvenost
tih stipendija je u tome što su namijenjene znanstvenim novacima koji rade na sveučilištima i
znanstvenim institucijama u Hrvatskoj, kao nositeljima projekata. Partneri na projektu 2008.
bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Agencija za zaštitu okoliša i
predstavništvo B.EN.A-e u Hrvatskoj.
4.3.3. POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA
Carlsberg Croatia je najsuvremenija pivovara u Hrvatskoj i jedna od najmodernijih u ovom
dijelu Europe. Trajno rade na smanjivanju utjecaja na okoliš i klimu. S gradnjom pivovare
1997. izgradilo se moderno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, tada jedino u
hrvatskoj pivarskoj industriji. Kompanija je usmjerena na sprečavanje nastajanja opasnosti po
okoliš i zaštitu prirodnih izvora. Uspostavljanje politike upravljanja okolišem je obaveza za
stalnim poboljšanjem procesa u zaštiti okoliša uz obavezu pridržavanja zakonodavstva i
zahtjeva vlasti.
Temeljne odrednice politike zaštite okoliša su:
32
Kontinuirano ćemo smanjivati negativne efekte na okoliš i optimizirati upotrebu
prirodnih izvora.
Štititi ćemo i poboljšavati zaštitu okoliša u svim kompanijama u većinskom
vlasništvu. Osigurati ćemo da te kompanije, kao minimum, postupaju prema
primjenjivom lokalnom zakonodavstvu i propisima za okoliš.
Sustavno i stalno ćemo mjeriti i poboljšavati našu izvedbu kroz međunarodno priznati
sistem upravljanja okolišem, koji će biti podržan obrazovanim programima i
treninzima zaposlenika i objavljivanjem godišnjih ciljeva.
Ulaganja u projekte vezane za zaštitu okoliša imati će prednost pred ostalim tehničkim
ulaganjima.
Carlsbergova strategija zaštite okoliša biti će implementirana u svim zajedničkim
poslovnim poduhvatima i u podružnicama gdje je to moguće.
Poticati ćemo partnere i dobavljače da rade na ekološki prihvatljiv način.
Sa svim zainteresiranim stranama spremni smo na otvoreni i nepristrani dijalog o
pitanjima vezanim za okoliš.
Jedina su pivovara u Hrvatskoj koja sustavno javno objavljuje rezultate svojih napora u zaštiti
okoliša, te već devetu godinu zaredom predstavljaju svoja zelena postignuća. Prosječna
potrošnja energije po hektolitru pive razlikuje:
Toplinsku (kWh/Hl) i
Električnu (KWh/ Hl).
U 2010. godini toplinska energija je iznosila 22.3% dok je električna imala udio od 8.4%.
Električna energija je u 2012. zadržala isti udio dok je toplinska se smanjila na 20.9%
Grafikonom 2. prikazana je prosječna potrošnja vode po hektolitru pive.
33
Grafikon 2. Prosječna potrošnja vode po hektolitru pive.
Izvor: Interni izvori pivovare
Emisija u zraku prikazana je Grafikonom 3.
Grafikon 3. Emisije u zraku
Izvor: Interni izvori pivovare
U 2011. godini u usporedbi s 2010. godinom ostvarili su 18% povećanje proizvodnje , a
smanjili su potrošnju energije za 6%. Smanjenje potrošnje energije je rezultiralo i smanjenjem
emisija u zrak. Grafikon 4. prikazuje prosječnu proizvodnju otpada u 2010. i 2011. godini.
34
Grafikon 4. Prosječna proizvodnja otpada u 2010. i 2011. godini.
Izvor: Interna dokumentacija pivovare
Upravljanje optadom u 2011. prikazano je Grafikonom 5. U 2011. otpad se dijelio na
oporabljeni i deponirani.
35
Grafikon 5. Upravljanje otpadom
Izvor: Interna dokumentacija pivovare
2% krutog otpada se odlaže na odlagalište otpada dok se 98% oporabljuje.
U pivovari smo dobili i usporedbu izlaznih parametara otpadne vode prema propisanim
limitima (Tablica 8.)
Tablica 8. Usporedba izlaznih parametara otpadne vode prema propisanim limitima
Parametar Izlaz 2009. Izlaz 2010. Izlaz 2011. Limit
Biološka
potrošnja
kisika (mg/l)
13,8 32,5 21 250
Kemijska
potrošnja
kisika (mg/l)
89 128 105 700
Ulja i masti
(mg/l)
1,46 1,6 1,6 100
Izvor: Interna dokumentacija pivovare
36
4.3.4. OTPADNE VODE U PIVOVARI CARLSBERG CROATIA
Iz intervjua smo željeli saznati i kako je uređen sustav za otpadne vode te kako teče proces
obrade otpadnih voda.
„Carlsberg Croatia ima vlastito postrojenje za obradu otpadnih voda u aerobnima uvjetima što
podrazumijeva biološko pročišćavanje otpadnih voda na način da se razgradnja odvija uz
pomoć zraka iz opuhala, a obuvača proces nitrifikacije kada amonijak iz otpadne vode
mikroorganizmi oksidiranju u nitrate i nitrite. Pročišćena otpadna voda se ispušta u sustav
javne kanalizacije grada Koprivnice, te se odvodi na novoizgrađeni kolektor za pročišćavanje
otpadnih voda s područja grada“. Procesni dijagram obrade otpadnih voda prikazan je slikom
7.
Slika7: Procesni dijagram obrade otpadnih voda
Izvor: Tehničko tehnološko rješenje postojećeg postrojenja Carlsberg Croatia, 2012., Zagreb,
Pregledano 11. Ožujka 2013. Dostupno na:
http://www.mzoip.hr/doc/ippc/tehnicko_19_04_2012_1.pdf
37
Postrojenje se sastoji od:
tanka za izjednačavanje kvalitete vode (egalizacija),
sita i komore za pijesak,
tanka za nacjepljivanje,
bazena za aeraciju,
izlaznog kanala,
taložnog tanka,
okna za talog,
stanice za prepumpavanje mulja,
sustava za uklanjanje vode iz mulja (filter spreša)
Sve tehnološke otpadne vode obrađuju se na vlastitom uređaju za obradu otpadnih voda.
Otpadne vode se u prvom stupnju egaliziraju u egalizacijskom bazenu sa primarnom
taložnicom koja ima sita i pješčanu komoru. Nakon mehaničke obrade voda se prelijeva u
sekundarni dio biološke obrade koji se sastoji od dva bazena za aeraciju sa turbinskim
miješalicama koji je izveden sa ustavama i kanalima. Nakon biološke obrade voda se odvodi u
sekundarnu taložnicu gdje odvaja proizvedeni aktivni mulj. Na filter preši se odvaja dio vode
iz mulja. Mulj se transporterom prebacuje u kontejnere za prihvat otpadnog mulja.
S druge strane, sanitarne otpadne vode nastaju kao posljedica korištenja vode zaposlenih
radnika za higijenske potrebe, a nastaju u sanitarnim čvorovima i restoranu. Njihova količina
procijenjena je prema broju zaposlenih radnika i količini dnevne potrošnje vode te iznosi
maksimalno 35 m3 dnevno ili ukupno oko 9.135 m3 vode godišnje.
Tehnološke otpadne vode - opterećenje otpadnih voda štetnim tvarima je različito ovisno o
fazi procesa proizvodnje piva. Kod povratnih boca ili bačvi, otpadna voda iz linije za
pakiranje ima visoku vrijednost BPK ( biokemijska potrošnja kisika) uslijed ispiranja ostataka
piva iz vraćenih boca/bačvi. Otpadna voda sa linije za pranje boca sadrži organske supstance
od ljepila i etiketa, dok se iz procesa čišćenja (npr. iz CIP sistema) ispuštaju otpadne vode
koje sadrže kaustična sredstva, kiselinu i deterdžent. Otpadne vode koje nastaju tijekom
procesa cijeđenja komine i bistrenja sladovine imaju povećane vrijednosti KPK (kemijska
38
potrošnja kisika) , BPK5, dušika, fosfora i suspendiranih tvari, uz velika variranja temperature.
S druge strane pri procesu fermentacije i filtracije nastaje svega oko 3 % od ukupne količine
otpadne vode koja nastane u pivovarama, ali ta voda sadrži 97 % organskog opterećenja
BPK5 (petodnevna biokemijska potrošnja kisika) U tehnološkom procesu pojavljuju se tri
recikulacijska kruga vode:
Kondenzati - vode za potrebe energetskog odjela djelomično je kondenzat pare, a
drugim dijelom je svježa vodovodna voda.
Rashladna svoda - vruća voda zagrijana u procesu hlađenja sladovine koristi se za
komljenje idućih šarži
Otpadne vode od pretpranja i ispiranja u perilici boca - ove otpadne vode nastaju
cijeđenjem sa opranih boca u pojedinom rezervoaru perilice i pogodne su za prethodno
namakanje ulaznih prljavih boca. Finalne otpadne vode perilice boca koriste se za
pranje ulaznih nosiljki.
Oborinske vode prikupljaju se sa asfaltiranih, betoniranih površina i sakupljaju oborinskom
kanalizacijom. Oborinske vode s krovnih površina sakupljaju se vertikalnim odvodima te
odvode u oborinsku kanalizaciju. Količine oborinskih voda variraju ovisno o količini padalina
te površini s kojih se prikupljaju. Izgrađenost površina objektima iznosi manje od 30%,
asfaltirane i betonirane površine obuhvaćaju dodatnih 40% površine dok zelene površine
obuhvaćaju oko 30% površine. Iz svega navedenoga, proizlazi da postojeći sustav odvodnje
oborinskih voda zbrinjava oborinske vode sa oko 70% površine poslovnog kruga Carlsberg
Croatia. Oborinske vode se preko crpne stanice ispuštaju u kanal Bikeš koji se ulijeva u
rijeku Dravu.
4.3.5. GOSPODARENJE OTPADOM U CARLSBERG CROATIA
Iz intervjua smo željeli saznati na koji način je uređeno gospodarenje otpadom unutar
pivovare. Dobili smo sljedeći odgovor.
„Veliki naglasak naravno stavljamo i na gospodarenje otpadnom tako da imamo i vlastito
odlagalište otpada između ostalog postupanje s otpadom podrazumijeva: sakupljanje,
prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu, zbrinjavanje i nadzora, otpad koji se može
reciklirati skupljamo podvojeno. Proizvodni otpad dijelimo na opasni i neopasni . Otpad se
39
pravilno razvrstava u određeni spremnik koji je označen nazivom otpada i ključnim brojem
otpada koji je definiran prema katalogu otpada, za skladištenje opasnog otpada posjedujemo 3
velika spremnika zapremnine 15 m2. Gospodarenje otpadom imamo uređeno potrebnom
dokumentacijom prema Strategiji i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.“
Definicije s kojima se susrećemo kod gospodarenja otpadnom:
Skupljanje otpada je djelatnost skupljanja, razvrstavanja i / ili miješanja otpada u
svrhu prijevoza na obradu ili odlaganje.
Skladištenje otpada je djelatnost privremenog skladištenja otpada u građevine za
privremeno skladištenje otpada – skladišta prije obrađivanja ili odlaganja otpada.
Recikliranje otpada je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom procesu,
uključujući i organsko recikliranje, ali ne i korištenje u energetske svrhe.
Oporaba otpada je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom procesu radi
korištenja otpada u materijalne ili energetske svrhe.
Industrijski otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u
industriji,gospodarstvu, obrtu, a po sastavu se razlikuje od komunalnog otpada.
Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća
sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog
proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje.
Gospodarenje otpadom razumijeva sprečavanje i smanjivanje nastajanja otpada i
njegova štetna utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.
Stakleni ambalažni otpad, odnosno nepovratne i neupotrebljive boce, kao i lom boca se sa
mjesta nastanka doprema u depo za staklo u krugu pivovare, pored skladišta prazne ambalaže.
Prijevoz otpadnog stakla do obrađivača Vetropack-Straže dogovara Služba nabave.
Karakteristike boca:
Boce moraju biti bez zatvarača, a nije ih potrebno razbijati ili usitnjavati
U bocama ne smije biti nikakvog sadržaja, a naročito oštrih metalnih predmeta
Staklo ne smije biti izmiješano sa predmetima od keramike, gline, porculana i kamena
40
Također se ne smije miješati sa ravnim, armiranim, laboratorijskim ili automobilskim
staklima, te staklom za ogledala
Žarulje i fluoroscentne cijevi se odlažu posebno
Papirni otpad se odlaže u plave spremnike postavljene u krugu pivovare. Odlaganje papirnog
otpada je prikazano u tablici 8.
Tablica 9: Papirni otpad
SMIJE SE ODLAGATI NE SMIJE SE ODLAGATI
Kompjuterski papiri Plastika
Prospekti Višeslojna – složena ambalaža
Katalozi Indigo papri
Knjige Ugljeni papri
Časopisi Termo papri
Novine Gumirane etikete
Pisaći papir Fotografije
Bilježnice Fotopapir
Papirnate vrećice Zauljeni, masni i prljavi papir
Mape
Karton
Kartonske kutije
Kartonski fascikli bez mentalnih
dijelova
Valovite ljepenke
Izvor: vlastita izrada
Metalni otpad se može reciklirati, ali uz uvjet da se svaka vrsta metala odvojeno prikupi.
Općenito se razlikuju dvije osnovne skupine metala: željezni metali (čelik, bijeli lim, sivi lijev)
i obojeni metali ( bakar, aluminij, cink, olovo, bronca, mesing, ...) Pošto otpadnog metala u
41
pivovari ima jako malo, skuplja se na posebnom mjestu, a kad se sakupi dovoljna količina
poziva se Univezal Varaždin da dovezu kontejner, izvrši se utovar i odmah se kontejner
odveze na obradu.
U spremnike za metalnu ambalažu nije dozvoljeno odložiti:
limenke s ostacima od boja, lakova i ulja
limenke s ostacima od kemikalija
boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina
nemetalnu ambalažnu
Za odvojeno prikupljanje plastičnog otpada predviđeni su žuto obojeni spremnici na kojima
bi trebalo biti označeno koja se vrsta plastike može odložiti. Razlikujemo slijedeće vrste
otpadne plastike:
PET (polietilentereftalat) ambalaža – prepoznaje se po slovima PET i oznaci 1 ili 01.
PET ambalaža se najčešće koristi za boce za osvježavajuće napitke, mineralne vode i
jestiva ulja.
PE (polietilen) folije i boce – prepoznaje se po oznaci PE – HD ( polietilen visoke
gustoće). Od polietilena su najčešće izrađene sve vrste folija, nosiljke za boce za piće,
kutije (kašete) za ribu, voće i povrće, boce za motorno ulje, destiliranu vodu, antifriz.
Prije odlaganja PE ambalažu treba isprazniti.
PS – pjenasti polistiren poznat je pod komercijalnim nazivom okipor i stiropor.
Otpadni pjenasti polistiren prije odlaganja dovoljno je samo osloboditi od drugih
otpada i ljepljivih traka.
PVC – polivinilklorid se koristi za suvremene građevinske stolarije
PP – polipropilen
PET ambalažu je potrebno posebno odvojiti, skinuti čepove i po mogućnosti stlačiti kako bi
zauzimala što manji prostor. Nakon toga se baca u posebni kontejner žute boje namijenjen za
sakupljanje PET-a. U nedostatku žutih kontejnera, može se iskoristiti i plavi kontejner, ali ne
smije doći do miješanja sa drugim vrstama otpada.
42
Komunalni otpad je u stvari ostatni otpad, odnosno ono što se ne može ni na koji način
reciklirati, kompostirati i obraditi, pa ga kao takvog treba sakupljati u kontejnere za
komunalni otpad. Takav se otpad deponira na deponiju otpada. Pri tome je važno prije
odlaganja nastojati smanjiti volumen otpada kako ne bi zauzimao previše prostora. Prašina od
slada spada u komunalni otpad. Posebno je zabranjeno u komunalni otpad odlagati
problematične tvari, odnosno opasne vrste otpada ( baterije, sredstva za čišćenje,i pranje,
kemikalije, ostatke ljepila, boja i lakova, uljne filtere...).
4.3.6. KATASTAR OTPADA
Za uspostavljanje i održavanje redovitog nadzora i mjerenja značajki procesa koje mogu imati
značajan utjecaj na okoliš u smislu njegovog opterećenja i onečišćenja otpadom radi se
katastar otpada. Kako je on uređen u Carlsberg Croatia željeli smo saznati od jednog od čelnih
ljudi. Dobili smo sljedeća saznanja:
„Ovakav nadzor i mjerenja osiguravaju racionalniju potrošnju sirovina, praćenje stabilnosti
procesa, racionalniju potrošnju vode te nadzor nad ovom vrstom troškova. Također se
utvrđuju načini postupanja, odlaganja i zbrinjavanja svih vrsta otpada, kao i načini obrade,
obrasci-dokumenti, te dostava podataka nadležnim tijelima, sukladno provedbenim propisima
donesenim od strane nadležnih tijela RH. Potrebno je napraviti popis/katastar (O-EP-06-01)
svih vrsta otpada koje nastaju u organizaciji, a svrstati ih u skupine prema mjestu nastanka
(komunalni, industrijski, ambalažni) odnosno prema svojstvima (opasni, neopasni, interni).
Na temelju Izvješća o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada za trajno odlaganje
(O-EP-06-02). Ovo je potrebno prvi puta načiniti za sve vrste otpada kako bi se dokazalo da
neopasni otpad je neopasan i to na temelju ispitanih fizikalno-kemijskih osobina“.
Sakupljanje otpada – A2
Postupak sakupljanja otpada podrazumijeva odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada,
razvrstanih po svojstvima i mjestu nastanka, sukladno Katalogu otpada navedenom u Uredbi o
vrstama i kategorijama otpada. Postupak sakupljanja otpada podrazumijeva isto tako i
utvrđivanje količina pojedinih vrsta otpada, te dostave ovih podataka na obrascu O-EP-06-03
osobi zaduženoj za vođenje očevidnika (O-EP-06-04). Sakupljanje otpada nastalog kao
posljedica promidžbenih aktivnosti (akcijske i prigodne prodaje, prodajni štandovi, jumbo-
plakati, posteri,...) podrazumijeva odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada. Ovo
43
sakupljanje je obveza službe prodaje ukoliko CC d.o.o. nastupa sam, a u ostalim slučajevima,
izvođača aktivnosti ili prodavača CC-proizvoda.
Skladištenje i odlaganje otpada – A3
Skladištenja i odlaganja otpada podrazumijeva privremeno odlaganje otpada na za to
predviđeno mjesto do predaje istog sakupljaču ili obrađivaču otpada ili do trajnog odlaganja
na propisano odlagalište. Pogoni/službe/sektori Carlsberg Croatia d.o.o kao mjesta na kojima
otpad nastaje, dužni su osigurati lokaciju i/ili spremnike gdje i/ili u kojima će se otpad
sakupljati.
Skladištenje opasnog otpada
Pogoni/službe/sektori Carlsberg Croatia d.o.o su dužni osigurati mjesto i/ili spremnik za
sakupljanje opasnog otpada. Na mjestu gdje se sakuplja opasan otpad potrebno je vidljivo
istaknuti oznaku OPASAN OTPAD zajedno sa nazivom otpada. U slučaju da se opasan otpad
sakuplja u građevini, ista treba ispunjavati uvjete propisane Zakonom o otpadu.
Skladištenje neopasnog otpada
Postupak s tehnološkim otpadom, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, provodi se na
način da se od strane proizvođača otpada- sektora (prema mjestu nastanka npr. variona i sl.),
dostave podaci potrebni za postupanje s otpadom u smislu iskorištavanja vrijednih sastojina
(prodaja), odnosno prijavljivanje vrste i količina nastalog otpada na Burzu otpada pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori, sukladno Zakonu o otpadu.
Skladištenje ambalažnog otpada
Ambalažni otpad potrebno je odvojeno sakupljati, ovisno o vrsti materijala od kojeg je
načinjena ambalaža, označiti, te zbrinjavati sukladno Pravilniku o postupanju s ambalažnim
otpadom (NN 53/96).
Postupanje sa otpadom – A4
Službe/sektori Carlsberg Croatia d.o.o su dužni pri postupanju s otpadom predati sakupljaču
/obrađivaču otpada prateći list za neopasni tehnološki otpad (O-EP-06-05) i prateći list za
opasni otpad (O-EP-06-09) s podacima o vrsti, mjestu nastanka, količini i načinu pakiranja
otpada. Prateći list ispunjava osoba koja trenutno radi na mjestu nastanka otpada, jedan
primjerak pratećeg lista za proizvođača otpada ostaje u arhivi na mjestu nastanak otpada. Za
44
opasni otpad sakupljač/obrađivač je dužan dati mješovit uzorak na analizu radi utvrđivanja
fizikalnih i kemijskih svojstava otpada.
Dijagram tijeka ovog otpada prikazan je Slikom 8.
Zbrinjavanje otpada nije jedina djelatnost s kojom se poduzeće bavi unutar svog poslovanja.
Ne manje važno, tu je postupanje s otrovima, postupak koji se koristi za sve kemikalije
svrstane u grupu otrova i opasnih tvari koji se koriste u organizaciji kao i za pripadajuću
praznu ambalažu. Sastoji se od nabave, skladištenja, internog transporta, nadzorom nad
upotrebom i zbrinjavanjem otrova i opasnih tvari te njihovom praznom ambalažom.
Pripravnost je utvrđivanje mogućnosti nastojanja izvanrednih situacija i odaziv u slučaju
nezgoda ili izvanrednih situacija, te određene aktivnosti kojima se sprečavaju i ublažavaju
mogući utjecaji na okoliš koji mogu biti posljedica izvanrednih situacija. Unapređuje se
sigurnost i zdravlje svih zaposlenih, okoliša i sigurnost proizvoda koje bi moglo biti ugroženo
u slučaju nezgode izazvane djelatnošću organizacije.
Slika 8. Dijagram tijeka otpada
Izvor: Carlsberg Croatia
1
1
O-EP-06-03O-EP-06-01
O-EP-06-01
O-EP-06-02
A-2
A-1ZAKONSKI
PROPISI
A-3O-EP-06-03 O-EP-06-04
A-4O-EP-06-04
O-EP-06-05
O-EP-06-06
O-EP-06-07
O-EP-06-08
O-EP-06-09
45
Komunikacija je postupak koji se koristi za komunikaciju između različitih razina i funkcija
unutar organizacije, kao i komunikacija organizacije sa zainteresiranim stranama izvan
organizacije. Komunikacija se koristi kao dvosmjerni proces za prepoznavanje pitanja u vezi s
okolišem, kvalitetom, sigurnosti proizvoda te zaštite zdravlja na radu.
Postoje brojni aspekti očuvanja okoliša kojima se Carlsberg Croatia bavi, no u ovom radu sam
se odlučila opisati samo one najvažnije, s kojima se poslovanje svakodnevno susreće i koje je
zapravo najvažnije. Svi navedeni aspekti imaju značajan utjecaj na okoliš, oni se mogu pratiti
te tvrtka na njih može utjecati.
4.3.7. PROBLEMI S KOJIMA SE SUSREĆE CARLSBERG CROATIA VEZANI ZA
ZAŠTITU OKOLIŠA
Iz intervjua se željelo saznati i koji su eventualni problemi s kojima se pivovara može susresti
a vezani su za ekološke incidente i rizike koji bi eventualni mogli zadesiti pivovaru. Dobili
smo sljedeće odgovore:
„Na svim mjestima u pogonu, posebice gdje se nalaze opasne tvari i opasan otpad imamo
izvješen Operativni plan intervencije u kojem je vidljivo što napraviti u slučaju požara,
eksplozije. Prije svega, a ujedano je i najopasnije onečišćenja voda s obzirom da bez vode kao
glavnog sastojka piva nema kvalitetne proizvodnje piva, onečišćenje zraka i onečišćenje tla to
su ujedeno i najvećih problemi s kojima bismo se smogli susresti. Mogući problem su i sa:
gospodarenjem otpadom, ionizirajućim zračenjem te pobuna nevladinih udruga u slučaju
onečišćenja i trovanja opasnim plinovima i stvarima. Vršimo učestalu periodiku edukacija
zaposlenika, ispitivanja strojeva i uređaja, provjere i ispitivanja instalacija, ispusta štetnih
plinova u zrak kao bi se rizik smanjio na minimalnu moguću razinu. Vjerojatnost da se koji od
tih rizika dogodi je moguća ali mi smo sveli te rizike na minimum što dokazuje i rješenje
NRT, a koji bi u svakom od tih oblika imao katastrofalan učinak. Došlo bi do pada dionica,
dugoročnog gubitka konkurentske prednosti, veoma značajnog i dugotrajnog negativnog
medijskog odjeka, veoma značajne i dugotrajne štete po reputaciju.“
Onečišćenje zraka – mjerenje i analiza emisija u zrak provodi se od strane tvrtki
ovlaštenih za obavljanje stručnih poslova praćenja emisija u zrak; granične vrijednosti
su propisane Uredbom (opasnost od emisija stakleničkog plina CO2 u okoliš)
46
Onečišćenje površinskih voda – otpadne vode ispuštaju se sustavom interne
odvodnje u sustav javne odvodnje (opasnost zagađenja sustava javne odvodnje
otpadnim vodama pivovare - amonijak je čak i u razblaženim koncentracijama visoko
toksičan za vodene životinje i zato je klasificiran kao "opasan za okoliš")
Onečišćenje tla – do onečišćenja tla može dovesti nekontrolirano ispuštanje opasnih i
štetnih tvari uslijed neispravnog korištenja opreme i prijevoznih sredstava, neispravnih
postupaka u tehnološkom postupku, elementarnih nepogoda i namjernog ispuštanja
opasnih i štetnih tvari (bezvodni amonijak je klasificiran kao "toksičan" ("T") i
"opasan za okoliš" ("N"))
Gospodarenje otpadom – u pivovari nastaje opasni, neopasni i komunalni otpad, za
pojedine vrste otpada izrađeni su planovi gospodarenja otpadom, otpad se selektira po
vrstama od strane zaposlenika, opasni i neopasni otpad sakupljaju ovlašteni sakupljači
otpada (opasnost od zagađenja opasnim otpadom)
Ionizirajuće zračenje – tvrtka treba posjedovati dozvolu uporabe za prisutne izvore
ionizirajućeg zračenja koji se redovito trebaju pregledavati jednom godišnje u skladu s
Pravilnikom o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje
djelatnosti s radioaktivnim djelatnostima (opasnost od izvora ionizirajućeg zračenja)
Požar i eksplozija – potrebno je posjedovati instalacije za gašenje parom, vatrogasne
aparate za početno gašenje parom, unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu (opasnost od
požara i eksplozija što može dovesti do ispuštanja opasnog plina amonijaka i štetnih
tvari, plin je zapaljiv ( temperatura samopaljenja 651 °C ) i može formirati
eksplozivne smjese sa zrakom)
Buna nevladinih udruga – prvenstveno zbog mogućeg zagađenja okoliša i
ugrožavanja stanovnika, a što može rezultirati dugim i skupim sudskim procesima,
negativnim medijskim odjekom i štetom po reputaciju
4.3.8. VJEROJATNOSTI RIZIKA
47
Vjerojatnost i učinak rizika se ocjenjuje prema sljedećoj tablici:
Tablica 10. Učinak incidenta ili događaja
Izvor: Vlastita izrada
Onečišćenje zraka – vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je vjerojatna što bi
dovelo do katastrofalnog učinka: ljudskih žrtava zbog trovanja opasnim plinovima
(CO2); veoma značajnog i dugotrajnog negativnog medijskog odjeka; veoma značajne
i dugotrajne štete po reputaciju; pada cijene dionica i dugoročnog gubitka
konkurentske prednosti – rizik je kritičan
Onečišćenje površinskih voda - vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je vjerojatna
što bi dovelo do katastrofalnog učinka: ljudskih žrtava zbog trovanja opasnim
tvarima (amonijak); zagađenja površinskih voda opasnim tvarima; opasnost zagađenja
sustava javne odvodnje otpadnim vodama pivovare - amonijak je čak i u razblaženim
koncentracijama visoko toksičan za vodene životinje i zato je klasificiran kao "opasan
za okoliš"; veoma značajnog i dugotrajnog negativnog medijskog odjeka; veoma
značajne i dugotrajne štete po reputaciju; pada cijene dionica i dugoročnog gubitka
konkurentske prednosti – rizik je kritičan
VJEROJATNOST
DA SE DOGODI
BEZNAČAJAN MINORAN UMJEREN VELIKI KATASTROFALA
N
SIGURNO Nizak Srednji Visok Kritičan Kritičan
VJEROJATNO Veoma nizak Nizak Srednji Visok Kritičan
UMJERENO
VJEROJATNO
Veoma nizak Nizak Srednji Srednji Visok
MALO
VJEROJATNO
Veoma nizak Veoma
nizak
Nizak Nizak Srednji
ZANEMARIVA
VJEROJATNOST
Veoma nizak Veoma
nizak
Veoma
nizak
Veoma
nizak
Nizak
48
Onečišćenje tla - vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je vjerojatna što bi dovelo
do katastrofalnog učinka: ljudskih žrtava zbog trovanja opasnim i toksičnim tvarima
(amonijak); bezvodni amonijak je klasificiran kao "toksičan" ("T") i "opasan za
okoliš" ("N"); veoma značajnog i dugotrajnog negativnog medijskog odjeka; veoma
značajne i dugotrajne štete po reputaciju; pada cijene dionica i dugoročnog gubitka
konkurentske prednosti – rizik je kritičan
Gospodarenje otpadom - vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je vjerojatna što bi
dovelo do velikog učinka: velikog ranjavanja ljudi zbog trovanja opasnim i toksičnim
tvarima (amonijak); bezvodni amonijak je klasificiran kao "toksičan" ("T") i "opasan
za okoliš" ("N"); negativnog medijskog odjeka; značajne štete po reputaciju; pada
cijene dionica i značajnog gubitka konkurentske prednosti – rizik je visok
Ionizirajuće zračenje - vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je vjerojatna što bi
dovelo do velikog učinka; velikog ranjavanja ljudi zbog radioaktivne opasnosti od
izvora ionizirajućeg zračenja; negativnog medijskog odjeka; značajne štete po
reputaciju; pada cijene dionica i značajnog gubitka konkurentske prednosti – rizik je
visok
Buna nevladinih udruga u slučaju onečišćenja i trovanja opasnim plinovima i
tvarima – vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je sigurna što bi dovelo do velikog
učinka; negativnog medijskog odjeka; značajne štete po reputaciju; pada cijene
dionica i značajnog gubitka konkurentske prednosti – rizik je kritičan
4.4. INICIJATIVE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA U PIVOVARI CARLSBERG
Carlsberg Croatia jedinstvena je i po tome što sedmu godinu zaredom objavljuje Godišnje
izvješće o zaštiti okoliša, čime javnosti na transparentan način predstavlja svoje napore u
području zaštite okoliša. Kako je Grupacija usredotočena na svoje ljude, upravo njima duguje
svoj uspjeh i razvoj, te 2005. godine prima certifikat "Poslodavac Partner" za izvrsnost u
upravljanju ljudskim resursnima. Carlsberg Croatia je, na tragu svoje strategije odgovornog i
proaktivnog suživota sa zajednicom, učinila još jedan iskorak, te je Gradu Koprivnici i
Koprivničancima 2009. godine na raspolaganje ustupila dvije rikše, Pan Zeleni taxi, kao
održivi oblik javnog prijevoza. Te se svojom inicijativom, realiziranom u suradnji s Gradom
49
Koprivnica, Carlsberg Croatia još jedanput potvrdila kao ekološki odgovorna kompanija koja
trajno unapređuje kvalitetu života građana Koprivnice.(Slika 9)
Slika 9. Pan Zeleni Taxi
Izvor: Godišnje izvješće o zaštiti okoliša 2008.-2009.
Kao odgovorna i proaktivna članica zajednice u kojoj posluje, Carlsberg Croatia pokrenula je
zanimljivu ekološku akciju. Naime, u suradnji s Gradom Koprivnica i GKP Komunalac 2.
listopada 2009. održan je prvi Carlsbergov Zeleni dan, a Koprivnica oplemenjena novim
zelenilom. Kako bi Koprivnica bila još ugodnija i za život kvalitetnija sredina, zaposlenici
Carlsberga Croatia su na Đelekovečkoj cesti, uz pješačko biciklističku stazu u blizini pruge
Koprivnica - Botovo i ulice Danica, posadili 20 mladih stabla javora.
Što se tiče samo zaštite okoliša Carlsberg karakteriziraju tri inicijative:
Zeleni dan: Prije nekoliko godina pokrenuli su akciju Zeleni dan kojom zaposlenici
ekološkim inicijativama slave rođendan nove koprivničke pivovare. Povodom
obilježavanja četrnaestog rođendana zaposlenici Carlsberga Croatia su čistili i
uređivali šumsku rekreativnu stazu Crna gora u Koprivnici. Pozivu na akciju čišćenja
zaposlenici su se rado odazvali čime su pokazali brigu za okoliš i potrebe zajednice u
kojoj žive i rade. Dugoročno ulaganje pivovare u eko projekte prepoznaje i lokalna
zajednica koja je Plaketu Grada Koprivnice u 2011. godini dodijelila Carlsbergu
Croatia za sveukupni doprinos zaštiti okoliša i razvoju društveno odgovornog
poslovanja.
50
Happy Earth Hour: Da bi podigla svijest o globalnom zatopljenju, kompanija je 26.
ožujka u 19 kafića i 12 hrvatskih gradova organizirala Happy Earth Hour. Između
20.30 i 21.30 sati gosti su uživali u druženju u mraku uz Somersby i svijeće i tako
podržali globalnu inicijativu Earth Hour koja je postala najveća volonterska akcija
ikad organizirana, sa sudjelovanjem 128 država i preko milijarde ljudi sa svih
kontinenata.
Kupujmo zeleno: Kako bi javnost upoznali sa svojim ekološkim aktivnostima i
pozitivno utjecali na izgradnju svijesti o važnosti zaštite okoliša, Konzum i Carlsberg
Croatia pokrenuli su projekt postave eko stalaka. U većini Super Konzuma u Zagrebu
tijekom nekoliko mjeseci bili su postavljeni eko stalci s Godišnjim izvješćima o zaštiti
okoliša Carlsberga Croatia te brošurama o zelenim aktivnostima Konzuma. Na
stalcima su bile izložene i Konzumove zelene vrećice za višekratnu uporabu čijom su
kupnjom kupci odmah imali priliku dati svoj doprinos zaštiti okoliša. Podršku projektu
Konzuma i Carlsberga Croatia dali su i igrači KHL Medvešćak, koji su se u kupnju
uputili sa zelenim vrećicama.
Osim toga zajedno s partnerima pokrenuli su projekt „Zelena stipendija Carlsberga Croatia“
kojim podržavaju mlade znanstvenike koji se bave zaštitom okoliša.
51
5. KOMENTAR
Cilj ovog istraživanja bio je dokazati odnosno opovrgnuti hipoteze .
H1: Poduzeća uvode ISO14001 zbog konkurentske prednosti i jačanja socijalne i
ekološke politike
Uvođenje ISO 14001 norme u tvrtke poboljšava poziciju na tržištu. Razlog je tome što dolazi
do prijelaza s konvencionalne na održive metode poboljšava se odnos s društvom zbog boljih
rezultata u zaštiti okoliša. Hipoteza je dokazna što se može dokazati i činjenicom da od kada
pivovara Carlsberg provodi ovu politiku također ima bolje odnose s javnošću. Organiziraju se
razne akcije u kojima sudjeluju građani kao primjerice Zeleni dan, Happy Hour Earth,
Kupujmo zeleno i slično.
H2: poduzeća uvode ISO 14001 zbog ekoloških prednosti (ekološke dogovornosti i veće
profitabilnosti)
Za uvođenje ISO 14001 norme postoje unutarnji i vanjski motivi. Prajogo Danijel i Tang ( 2012)
u svom istraživanju nadvode da postoje unutarnji i vanjski motiv za uvođenje ISO 14001, za
unutarnje nadvode da je to ekološka prednost, dok su vanjski smanjenje troškova i tržišno
pozicioniranje .Canon-de-Francia, Joaquin; Garces-Ayerbe, Concepcion (2009) dolaze do
zaključka u svom istraživanju na 80 certificiranih tvrtki u Španjolskoj da tvrtke koje posjeduju
ISO 14001 ne zagađuju manje okoliš i da nema povezanosti između ISO 14001 i
profitabilnost. Na primjeru Carlsberga ova hipoteza je dokazana jer su štetne emisije u zrak
smanjenje čak za 90%, a i tržišni plasman se povećavao od 2004. godine kada je i uveden ISO
14001.
H3. Uvođenje ISO 14001 ovisi do tome da li je poduzeće u privatnom ili državnom
vlasništvu
Ova hipoteza je ovim radom opovrgnuta jer istraživanje provedeno 2010. godine, pokazuju da
među hrvatskim poduzećima s različitim oblikom vlasništva nema razlika u većini
performansi zaštite okoliša. Statistički značajna razlika može se uspostaviti samo za eko
značajke proizvoda/usluga i eko značajke uređaja/opreme. Najveće
prepreke u ostvarenju boljih performansi zaštite okoliša su: slab poticaj državne uprave,
visoki troškovi nabave nove „čistije“ tehnologije, neadekvatna zakonska regulativa i
povećani proizvodni (operativni) troškovi „čistije“ tehnologije. S obzirom na utjecaj eko
52
proizvoda na različite atribute poduzeća, pokazalo se da je najveći utjecaj eko proizvoda
na poboljšanje imidža. Isti je slučaj i sa pivovarom Carlsberg Croatia d.o.o.
H4: Poduzeća kao alat za ubrzanje tehnološke inovativnosti koriste standard ISO 14001
Ova hipoteza je dokazana na primjeru Carlsberga jer su osim što posjeduju suvremeni
pročistač za otpadne vode, izgradili su novi pogon za punjenje boca te novi skladišni prostor i
vlastito odlagalište otpada, a isto tako Carlsberg Croatia dobila je Rješenje o objedinjenim
uvjetima zaštite okoliša, odnosno okolišnu dozvolu za rad postojećih postrojenja na rok od pet
godina. Ovime se potvrđuje da je koprivnička pivovara u segmentu zaštite okoliša i korištenja
najboljih raspoloživih tehnika (NRT) i procesa usklađena s direktivama Europske unije
odnosno s IPPC direktivom o integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja okoliša. Rješenje
je izdano krajem 2012. godine.
H5: Pročišćene otpadne vode mogu se koristiti kao hrana za životnije ili kao biomasa
Proces proizvodnje piva, mliječnih prerađevina dovode do velikih količina otpadnih voda, te
vode sadrže veliki udio CO2 i dušika te su vrlo štetne za okoliš. Otpadne vode se moraju
tretirati tako da se mogu ponovno koristiti u procesima. Najbolji način je biološko
pročišćavanje pomoću mikroalgi. Postoje razne metode, ali krajnji rezultat svih bude biomasa,
nakon odvajanja teških metala i opasnih kiselina može se koristiti kao hrana za životnije ili
biomasa. U svojim procesima Carlsberg koristi odvajanje metala, kiselina i drugih različitih
oblika stoga se može reći da je kao takva ova hipoteza potvrđena.
Kako je prikazano u istraživanju od samih svojih početaka, Carlsberg se uvijek ponašao
odgovorno prema društvu, svojim zaposlenicima i okolišu. Kako je Carlsberg prerastao u
internacionalnu kompaniju, njegova predanost etički i ekološki utemeljenom poslovanju
služila je kao posjetnica gdje god je poslovao. Zbog strategije ekološke održivosti pivovara
Carlsberg Croatia je 2004. godine implementirala i sustav ISO 14001:2004, dok 2009. godine
postaje jedina pivovara sa ISO certificiranim integriranim sustavnom upravljanja. Kompanija
je usmjerena na sprečavanje nastajanja opasnosti po okoliš i zaštitu prirodnih izvora.
Uspostavljanje politike upravljanja okolišem je obaveza za stalnim poboljšanjem procesa u
zaštiti okoliša uz obavezu pridržavanja zakonodavstva i zahtjeva vlasti. Trajno rade na
smanjivanju utjecaja na okoliš i klimu.
Ciljevi politike zaštite okoliša u Calrsberg Croatia:
53
Kontinuirano smanjivanje negativnih efekata na okoliš, i optimiziranje upotrebe
prirodnih resursa.
Smanjiti deponiranje nastalog otpada djelovanjem procesa koji se odvijaju u sklopu
djelovanja.
Štititi i poboljšavati zaštitu okoliša u svim kompanijama u većinskom vlasništvu.
Smanjiti potrošnju vode, plina i električne energije po 1 hl proizvedenog piva. Time će
se direktno utjecati na iskorištenje ograničenih prirodnih resursa.
Sustavno i stalno mjeriti i poboljšavati izvedbu kroz međunarodno priznati sistem
upravljanja okolišem.
Kontinuirano podizanje razine svijesti zaposlenika, ali i ostalih građana vezano uz
brigu i zaštitu okoliša.
Ulagati u projekte vezane za zaštitu okoliša.
Carlsbergova strategija zaštite okoliša mora biti implementirana u svim zajedničkim
poslovnim poduhvatima i u podružnicama gdje je to moguće.
Provođenje strategije zaštite okoliša uz tzv. joint ventures (partnerstvima).
Udovoljavanje svim zakonskim propisima vezanim za zaštitu okoliša.
Poslovanje Carlsberg Croatie u okviru zaštite okoliša prikazano je na slici 10.
Carlsberg Croatia kontinuirano ulaže u tehnologiju i vodi brigu o zaštiti okoliša. Posjeduju
postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 120 m3/h u aerobnima uvjetima što
podrazumijeva biološko pročišćavanje otpadnih voda. Sve tehnološke otpadne vode obrađuju
se na vlastitom uređaju za obradu otpadnih voda. Imaju svoje odlagalište otpada što
omogućava uspostavljanje i održavanje redovitog nadzora i mjerenja onih značajki procesa
koje mogu imati značajan utjecaj na okoliš u smislu njegovog opterećenja i onečišćenja
otpadom. Za uspostavljanje i održavanje redovitog nadzora i mjerenja značajki procesa koje
mogu imati značajan utjecaj na okoliš u smislu njegovog opterećenja i onečišćenja otpadom
radi se katastar otpada. Takav nadzor i mjerenja osiguravaju racionalniju potrošnju sirovina,
praćenje stabilnosti procesa, racionalniju potrošnju vode te nadzor nad ovom vrstom troškova.
Također se utvrđuju načini postupanja, odlaganja i zbrinjavanja svih vrsta otpada, kao i načini
obrade, obrasci-dokumenti, te dostava podataka nadležnim tijelima, sukladno provedbenim
54
propisima donesenim od strane nadležnih tijela RH. S obzirnom da je pivovara veliki potrošač
vode i energije, pa zato u Carlsberg Croatia stalno rade na: minimiziranju negativnih utjecaja
na okoliš (zrak, vodu i tlo), optimiziranju količine energije potrebne za poslovanjem i
optimiziranju korištenja prirodnih resursa.
Slika 10: Proces poslovanja Carlsberg Croatie u okviru zaštite okoliša
Izvor: Vlastita izrada
Pivovara Carlsberg u okviru društveno odgovornog poslovanja stavlja veliku pažnju na kupce
kao središte svake donijete odluke, ali i na timski rad i poticanje zaposlenih da podjele sa
55
kolegama svoje ideje u poslu. Pored ulaganja u proizvodnju, zaštitu okoliša i inovacije kao
osnovni imperativ, Carlsberg naročito obraća pažnju na stručnost zaposlenih, te je uvijek
nastojala da u svom timu okupi najbolje stručnjake, ali i da kontinuirano ulaže u njihov razvoj
i edukaciju. S tim u vezi, kako unutar kompanije, tako i eksterno, zaposleni imaju prilike da
pohađaju različite oblike treninga, kako usko stručnih, tako i onih koje se odnose na razvoj
menadžerskih vještina. Činjenica je da jedna kompanija može biti uspješna na duge staze i
ostvarivati visoke ciljeve samo ukoliko ima zadovoljne ljude koji u njoj rade.
Uspjeh kompanije Carlsberg Croatia temeljen je na njenim uzbudljivim brendovima,
motiviranim ljudima i bliskoj povezanosti s kupcima i potrošačima. Koprivnička pivovara,
kao dio danske grupacije Carlsberg, najmodernija je i ekološki najnaprednija u Hrvatskoj koja
objedinjuje snažno poslovanje s aktivnim društveno odgovornim poslovanjem.
56
6. ZAKLJUČAK
Sustav upravljanja okolišem je sustav kojim organizacije poboljšavaju svoje karakteristike
minimiziranjem štetnog utjecaja na okoliš. Ostvaruje se kontrolom aspekata okoliša, koji
uzrokuju ili bi mogli uzrokovati negativne utjecaje na okoliš. Pretpostavka je da će povećana
kontrola poboljšati učinkovitost zaštite okoliša tvrtke.
Međunarodna norma ISO 14001:2004 je norma koja govori o zahtjevima koji se odnose na
sustav upravljanja okolišem organizacije. Međunarodna organizacija za standardizaciju je
pronašla način kako bi pomogla poduzećima u rukovođenju ekološkim standardima. Rješenje
Međunarodne organizacije za standardizaciju je u obliku serije ISO 14000 normi, točnije
norme ISO 14001. ISO 14001:2004 norma zahtjeva od organizacija da osiguraju informacije
o njihovom sustavu za upravljanje okolišem izdavanjem godišnjih izvješća. Sustavom
upravljanja okolišem osiguravamo da su svi utjecaji na okoliš u tvrtci identificirani, nadzirani
i usklađeni sa zakonskom regulativom. Raznim mehanizmima se kroz vrijeme negativni
utjecaji ublažuju ili potpuno uklanjaju. Uvođenje norme ISO 14001:2004 za tu organizaciju
znači povećani ugled te bolje poslovanje s ostalim poslovnim partnerima. Rješavanje
ekološke krize u svijetu prouzrokovane razvojem tehnologije i nedovoljno svjesnim razvojem
društvenog sistema, dovelo je do toga da zaštita okoliša danas u zemljama tržišne privrede
sastavini dio uređenja tržišta. Zahvaljujući okolni, mnoga poduzeća će ostati na tržištu,
proširiti svoja tržišta, povećati svoj prihod. Zbog sve većih spoznaja o važnosti i utjecaju na
opstanak sadašnjih i budućih generacija veliki zbroj organizacija se odlučio na uvođenje ISO
14001 standarda, pomoću kojeg pokazuje svoju pozitivnu orijentaciju prema zaštiti okoliša, a
ujedno smanjuje troškove resursa i energije. ISO 14001:2004 svoje aktivnosti ne veže samo
za kupca, kvalitetu proizvoda i usluga već i na utjecaj prema okolini, smanjenju zagađenja,
otpada.
ISO 14001:2004 ne specificira razine okolišnih performansi jer su one specifične za pojedine
poslovne aktivnosti, industrijske sektore i slično, što i nije namjena standarda. ISO sadrži
mnogo ostalih normi koji obrađuju razne okolišne aspekte. Namjena ISO 14001:2004
standarda je pružanje okvira za cjelovit strateški pristup organizacijske okolišne politike,
planova i aktivnosti. ISO 14001:2004 postavlja generičke zahtjeve koji se odnose na sustav
upravljanja zaštitom okoliša. Neovisno o aktivnosti pojedine organizacije, zahtjevi efikasnog
57
sustava upravljanja okolišem su isti. Postavljanje osnove za ispunjavanjem: zahtjeva normi,
regulatornih zakona i pravilnika, očekivanja kupaca i dobavljača ali i vlasnika i dioničara.
Budući da ISO 14001:2004 ne specificira razinu okolišnih performansi, standard mogu
implementirati razne organizacije, neovisno o trenutnoj razini njihove okolišne zrelosti.
Međutim, zahtijeva se posvećenost organizacije za ispunjavanjem primjenjivih okolišnih
zakona i propisa, kao i posvećenost kontinuiranom poboljšanju, u skladu sa okvirom koji
pruža sustav upravljanja zaštitom okoliša.
Međunarodna norma ISO 14001:2004 je norma koja govori o zahtjevima koji se odnose na
sustav upravljanja okolišem organizacije.
Iskustva u primjeni sustava upravljanja okolišem potvrđuju kako je to odličan okvir za
inovativni razvoj baziran na ideji zaštite okoliša, sprječavanja onečišćenja ili zaštite prirodnih
resursa. Ona daje okvir za strukturiran i sustavan pristup i upravljanje interakcijama između
organizacije i okoliša. Ova norma je također kompatibilna s drugim sustavima upravljanja.
Norma ISO 14001:2004 zahtjeva da organizacija oblikuje svoju politiku upravljanja okolišem
i definira ciljeve, a sve to uvažavajući važeće zakone koji reguliraju ovo područje.
Norma je primjenjiva u svim djelatnostima stoga je svjesno primjenjuje i Carlsberg Croatia.
Odgovornost i potpora koju pružaju prema okolišu značajno utječe na njihovo poslovanje i
razvoj, zato već više godina široj zajednici pomažu u što raznovrsnijem životnom stilu i
općenito u postizanju kvalitetnijeg života. Svoju društvenu odgovornost prikazuju potporom
sportskim, kulturnim, humanitarnim i projektima zaštite okoliša. Carlsberg Croatia slijedi
načela trajnog razvoja, zato stalno ulažu u suvremene, za okoliš prihvatljive tehnologije i čist,
uređen i siguran okoliš. Carlsberg Croatia jedina je kompanija u sklopu hrvatske pivarske
industrije koja ima certificirani integrirani sustav upravljanja koji objedinjuje ISO 9001 i ISO
14001 za sustav upravljanja kvalitetom i okolišem, ISO 22000 za sustav upravljanja
sigurnošću hrane te OHSAS sustav. Tvrtka objavljuje i Izvješća o društveno odgovornom
poslovanju u kojem predstavlja šest ključnih politika čijom provedbom osigurava održivost
svog poslovanja i odgovornog djelovanja prema zajednici kao i prema zaštiti okoliša. Danas
su etičke smjernice, koje su Carlsbergovi osnivači instinktivno slijedili, uobličene u niz
politika čiji je zajednički naziv Korporativna društvena odgovornost.
58
Otpadne vode su jedan od važnijih ciljeva u zaštiti okoliša, zato im pivovara Carlsberg
posvećuje posebnu pažnju. Za nadzor nad pravilnim i učinkovitijim čišćenjem otpadnih voda
redovito izvode sva potrebna mjerenja i analize.
59
POPIS LITERATURE
1. Batten D. et.al.(2013): Using wastewater and high-rate algal ponds for nutrient
removal and the production of bioenergy and biofuels, Water Science & Technology
Vol 67 No 4
2. Brnada, I. i Matijević, D. 2008. EU i zaštita okoliša, Okolišna politika EU,Regionalni
centar zaštite okoliša, Zagreb. Pregledano 13.03.2013. Dostupno na: http://www.bef-
de.org/Members/befadmin/publikationen/eu_policy_handbook_env_hr.pdf
3. Canon de Francia J.(2009): ISO 14001 Environmental Certification: A Sign Valued by
the Market?, Environmental and Resource Economics, Volume 44,Issue 2, October
4. Carlsberg Croatia, 2013., pregledano 11. ožujka 2013,
dostupno na: http://www.carlsberg.hr/Kompanija/Rezultati/Pages/default.aspx
5. Čizmić V., (2008): Sutav upravljanja okolišem preduvjet za smanjenje štetnog utjecaja
na okoliš, Goriva i maziva, 47, 2
6. Enviromental Management 2009, The ISO14000 family of
InternationalStandards,pogledano12.ožujka2013., Dostupno na:
http://www.iso.org/iso/theiso14000family_2009.pdf
7. Enviromental Management Systema: An Implementation Guide for Small and
Medium – Sized Organizations. Pregledano 14. Ožujka 2013, Dostupno na :
http://www.ehso.com/manuals/iso14000implguide.pdf
8. European Commission EMAS 2013., pregledano 16.ožujka 2013. Dostupno na:
http://ec.europa.eu/environment/emas/emasawards/index.htm
9. Evangelos L.P. et.al. (2011): Motives, difficulties and benefits in implementing the
ISO 14001 Environmental Management System, Management of Environmental
Quality: An International Journal, Vol. 22 Iss: 4, pp.502
10. Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2008. godinu, 2008.Osijek,
pregledano 14.ožujka 2013. Dostupno na:
http://www.kvaliteta.net/files/HR%20Survey%202008.pdf
60
11. HR Survey 2010, Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2010. GodinuM,
2011., Osijek. Pregledano 14.ožujka 2013. Dostupno na:
http://www.hdkvaliteta.hr/file/document/documentFile/hr-survey-2010.pdf
12. ISO Survey, 2011., pregledano 14.ožujka 2013., Dostupno na:
http://www.iso.org/iso/home/standards/certification/iso-survey.html
13. Lazibat, T.(2005): Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb
14. Lazibat T., Baković T. (2006): Primjena međunarodnih normi u hrvatskoj šumarskoj i
drvnoj industriji, Ekonomski fakultet Zagreb, serija članaka u nastajanju
15. Pašalić Ž., Mrnjavac Ž.(2002) : Razvoj i politika okoliša: Spoznaje – obećanja- prisila,
Development and environmental policy: Perceptions - promises - enforcement,
Znanstveni skup "Stabilizacija - participacija - razvoj" Zbornik radova, Ekonomski
fakultet Zagreb, Zagreb
16. Pinter et al. (2009): Integrirani sustav upravljanja, MESO, Vol XI. Rujan-listopad, br.5
17. Psomas E.L. et. al. (2011)Motives, difficulties and benefits in implementing the ISO
14001 Environmental Management System
18. Prajogo, D., Tang, A. K. Y., and Lai, K. H. (2012), "Do firms get what they want from
ISO 14001 adoption?" - An Australian Perspective", Journal of Cleaner Production,
Vol. 33
19. Radonjic G., Tominc P., (2006) "The impact and significance of ISO 14001
certification on the adoption of new technologies: The case of Slovenia", Management
of Environmental Quality: An International Journal, Vol. 17 Iss: 6, pp.707 – 727
20. Rašić S. (2010): Environmental performance of Croatian companies in relation to
ownership type, Poslovna izvrsnost Zagreb, god IV., br.1
21. Sustavi upravljanja okolišem, Projekt CARDS 2004 Potpora daljnjem usklađivanju
zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Zajednice u području
zaštite okolišan
22. Svijet kvalitete 2012., pregledano 13.ožujka2013. Dostupno na: http://www.svijet-
kvalitete.com/index.php/emas-i-14001
61
23. Svijet kvalitete,Sustavni pristup upravljanju okoliša i ISO 14001, 2013., pregledano
15. travanja 2013. Dostupno na: http://www.svijet-
kvalitete.com/index.php/okolis/1173-sustavni-pristup-upravljanju-okolisem-i-iso-
14001
24. Šiško Kuliš i M. Mrduljaš Z 2009, Gurui kvalitete Tehnical Gazette, pregledano
21.ožujka 2013, Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/64210
25. Tehničko tehnološko rješenje postojećeg postrojenja Carlsberg Croatia, 2012., Zagreb,
Pregledano 11. Ožujka 2013. Dostupno na:
http://www.mzoip.hr/doc/ippc/tehnicko_19_04_2012_1.pdf
62
POPIS ILUSTRACIJA
POPIS SLIKA
Redni zbroj Naziv Stranica
1. Model sustava upravljana
zaštitnom okoliša prema
normi ISO 14001:2004
5
2. Struktura norme ISO
14001:2004
13
3. Stupovi ISO 14001:2004 14
4. Demingov krug 17
5. Sustav implementacije
zahtijeva norme ISO
14001:2004
19
6. Uvoeđnje norme ISO
14001:2004 u sustav za
zaštitu okoliša
20
7. Procesni dijagram obrade
otpadnih voda
36
8. Dijagram tijeka otpada 44
9. Pan ozeleni Taxi 49
10. Proces poslovanja
Carlsberg Croatie u okviru
zaštite okoliša
54
POPIS TABLICA
63
Redni broj Naziv Stranica
1. Troškovi i okoristi od EMS 4
2. Razlike i sličnosti između
EMAS i ISO 14000
7
3. Grupe ekonomskih
instrumenata
10
4. Načela koja se uzimaju u
obzir prilikom oblikovanja
okolišnog zakonodavstva
EU
11
5. Niz ormi ISO 14000ff SUO-
sustav upravljanja
okolišem
15
6. Usporedba Hrvatske i
nekih odabranih zemalja o
broju certifikata ISO
14001:2004 za razdoblje od
2008. – 2011. godine.
22
7. Ciljevi i zadaci Carlsberga 30
8. Usporedba izlaznih
parametara otpadne vode
prema propisanim limitima
35
9. Papirni otpad 40
10. Učinak incidenta ili
događaja
47
POPIS GRAFIKONA
Redni broj Naziv Stranica
64
1. Udio na tržištu u % 27
2. Prosječna potrošnja vode
po hektolitru pive
33
3. Emisija u zraku 33
4. Prosječna proizvodnja
otpada u 2010. i 2011.
godini
34
5. Upravljanje otpadom 35
65
PRILOG 1:
Transkript intervjua:
1. Možete li im ukratko navesti nekoliko riječi o pivovari ( opis tržišta, plasman i
konkurencija)?
„Ukratko, Carlsberg Croatia je treća pivovara na Hrvatskom tržištu sa udjelom od 17%, dok je
lider Zagrebačka pivovara sa 42% udjela, a na drugom mjestu je Karlovačka pivovara sa
27,5% udjela, sve zajedno čine oko 85% tržišnog udjela u Hrvatskoj. Godišnja prodaja piva
iznosi oko 90 milijuna litara te imamo 300 zaposlenih“
2. Koji je bio osnovni razlog uvođenja ISO 14001 te koji uvjeti za implementaciju ISO
14001 su Vam odnijeli najaviše problem?
„Prije svega glavni razlog je bio nužnost posjedovanja certifikata kako bi ispunili osnovne
zakonske zahtjeve i poboljšali kvalitetu okoliša, jedan od razloga je bio i taj da mi u odnosu
na naše konkurente posjedujemo certifikat ISO 14001, između ostalog i zbog konkurentnosti
na europskom tržištu ( krenuli smo s Mađarskom). Najviše problema nam je u prosijeku
stvarao nedostatak vremena a možemo navesti i financijska sredstva s obzirom da je u
relativno kratkome roku bilo potrebno ugraditi preinake u pogonima, najveći problem su imali
menadžeri kvalitete na kojima je bilo da uz velike probleme sa pripremnom dokumentacije u
kratkom roku pripreme i radnike kako bi zadovoljili standarde,ali na samom početku
konzultantska kuća nam je omogućila rješavanje početne dokumentacije koja nam je znatno
olakšala naredni period implementacije sustava i izdavanje certifikata . Zaposlenima su se
održavale svakodnevno prezentacije da se što bolje upoznaju sa standardom. Prije prvog
audita zaposlenici nisu bili dovoljno upućeni u sustav upravljanja zaštitom okoliša te se
pojavilo negodovanje istih ali kasnije nakon provedenih edukacija o normi ISO 14001
primijetili smo pozitivne pomake te smo primijetili slijedeće: probudila se veća svijet
zaposlenika prema zaštiti okoliša, zaposlenici pravilnije razvrstavaju otpad, radni krug kao i
prostor u pogonu je uredniji. Veliki problem našim menadžerima kvalitete stvaralo je praćenje
pravila koja su određena zakonom, a koja su se često mijenjala. Inspekcija koja je provodila
kontrolu sustava moram istaknuti da je bila prestroga u nekim segmentima. Između ostaloga,
znali smo da norma ISO 14001 nije samo mrtvo slovo na papiru, te se više provodi u praksi
što nam je kasnije bilo vrlo korisno kako za sam okoliš tako i za naše zaposlenike. U većini
66
slučajeva strogoća pokazuje pozitivne rezultate koji su probudili svijest naših zaposlenika i to
se pokazalo kao korisno u sustavu upravljanja zaštitom okoliša“
3. Kako je uređen sustav za otpadne vode te kako teče proces obrade otpadnih voda?
„Carlsberg Croatia ima vlastito postrojenje za obradu otpadnih voda koje je izgrađeno još kod
osnivanja pivovara što nam je ujedno predstavljalo veliku olakšicu, postrojenje je izgrađeno u
aerobnima uvjetima što podrazumijeva biološko pročišćavanje otpadnih voda na način da se
razgradnja odvija uz pomoć zraka iz opuhala, a obuvača proces nitrifikacije kada amonijak iz
otpadne vode mikroorganizmi oksidiranju u nitrate i nitrite. Pročišćena otpadna voda se
ispušta u sustav javne kanalizacije grada Koprivnice.“
4. Na koji način je uređeno gospodarenje otpadom unutar pivovare?
„Veliki naglasak naravno stavljamo i na gospodarenje otpadnom tako da imamo i vlastito
odlagalište otpada između ostalog postupanje s otpadom podrazumijeva: sakupljanje,
prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu, zbrinjavanje i nadzora, otpad koji se može
reciklirati skupljamo podvojeno. Proizvodni otpad dijelimo na opasni i neopasni . Otpad se
pravilno razvrstava u određeni spremnik koji je označen nazivom otpada i ključnim brojem
otpada koji je definiran prema katalogu otpada, za skladištenje opasnog otpada posjedujemo 3
velika spremnika zapremnine 15 m2. Gospodarenje otpadom imamo uređeno potrebnom
dokumentacijom prema Strategiji i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.“
5. Kako je uređen katastar otpada u Carlsberg Croatia?
„Ovakav nadzor i mjerenja osiguravaju racionalniju potrošnju sirovina, praćenje stabilnosti
procesa, racionalniju potrošnju vode te nadzor nad ovom vrstom troškova.Također se utvrđuju
načini postupanja, odlaganja i zbrinjavanja svih vrsta otpada, kao i načini obrade, obrasci-
dokumenti, te dostava podataka nadležnim tijelima, sukladno provedbenim propisima
donesenim od strane nadležnih tijela RH. Potrebno je napraviti popis/katastar (O-EP-06-01)
svih vrsta otpada koje nastaju u poduzeću, a svrstati ih u skupine prema mjestu nastanka
(komunalni, industrijski, ambalažni) odnosno prema svojstvima (opasni, neopasni, interni).
Na temelju Izvješća o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada za trajno odlaganje
(O-EP-06-02). Ovo je potrebno prvi puta načiniti za sve vrste otpada kako bi se dokazalo da
neopasni otpad je neopasan i to na temelju ispitanih fizikalno-kemijskih osobna. Redovito se
vode očevidnici za otpad, prateći listove za opasni i neopasni otpad“
67
6. Koji su eventualni problemi s kojima se pivovara može susresti a vezani su za
ekološke incidente i rizike koji bi eventualni mogli zadesiti pivovaru i koja je
vjerojatnost da se taj rizik dogodi.
„Na svim mjestima u pogonu, posebice gdje se nalaze opasne tvari i opasan otpad imamo
izvješen Operativni plan intervencije u kojem je vidljivo što napraviti u slučaju požara,
eksplozije. Prije svega, a ujedno i najopasnije onečišćenja voda s obzirom da bez vode kao
glavnog sastojka piva nema kvalitetne proizvodnje piva, onečišćenje zraka i onečišćenje tla to
su ujedeno i najvećih problemi s kojima bismo se smogli susresti. Mogući problem su i sa:
gospodarenjem otpadom, ionizirajućim zračenjem te pobuna nevladinih udruga u slučaju
onečišćenja i trovanja opasnim plinovima i stvarima. Vršimo učestalu periodiku edukacija
zaposlenika, ispitivanja strojeva i uređaja, provjere i ispitivanja instalacija, ispusta štetnih
plinova u zrak kao bi se rizik smanjio na minimalnu moguću razinu.
Vjerojatnost da se koji od tih rizika dogodi je moguća ali mi smo sveli te rizike na minimum
što dokazuje i rješenje NRT, a koji bi u svakom od tih oblika imao katastrofalan učinak.
Došlo bi do pada dionica, dugoročnog gubitka konkurentske prednosti, veoma značajnog i
dugotrajnog negativnog medijskog odjeka, veoma značajne i dugotrajne štete po reputaciju.“
7. Da li je troškove implementacije uspio pokriti prihod koji ste ostvarili nakon
implementacije?
„Definitivno da, ISO 14001 posjedujemo još od 2004. godine, iako su troškovi
implementacije uistinu ogromni. 2004. godine naš tržišni plasman nije bio na vrhuncu ali od
2004. godine smo počeli izvoziti velike količine piva u Mađarsku, ali mogu dodati da smo
ISO 14001 obnavljali 2007. i 2010. godine. 2010. godine smo imali najbolji plasman,
povećali smo prodaju i udio na tržištu. Ali smogu istaknuti da je prodaja počela rasti nakon
obnove certifikata u 2007. godini kad su mnoge druge industrije bile doživjele pad prodaje i
smanjenje tržišta uslijed krize. Povećanju tržišnoga udjela doprinose i naše akcije: Zeleni
dan, Happy Hour Earth, Kupujmo zeleno i slično
68
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM
ISO 14001:2004 izradila samostalno pod voditeljstvom doc. dr. sc. Lare Jelenc. U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena
na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam
izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala
sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta.
Studentica:
Danijela Petrović