Page 1

SYLLABUS

Kulturna politika

(naziv kolegija)

Nositelji kolegija Doc.dr.sc. Sanjin Dragojevi E-mail sdragojevic@fpzg.hr

Studijski program: Preddiplomski studij Vrsta kolegija: Izborni Godina studija: Druga (III. sem)

ECTS bodovi: 5 Oblik nastave: 2 P + 2 S

Cilj kolegija

Cilj ovoga kursa je upoznavanje s europskim pristupima i modelima kad je rije o kulturnoj

politici, ali i aktualizacijom nekih njihovih elemenata i odrednicama u sluaju Hrvatske. Obradit

e se djelovanje najvanijih meunarodnih organizacija kao to su Vijee Europe, Europska

unija, UNESCO, Europska kulturna fundacija, jednako kao i ono meunarodnih udruga i mrea.

Kako od osamdesetih godina u nizu europskih zemalja bivaju uvoeni novi pristupi kulturnim

politikama kao to su kulturni menadment, strateko planiranje i organizacijski razvoj, te

privatizacija u kulturi i ove teme e se posebno problematizirati. Pitanje kulturne

decentralizacije, ouvanja kulturne raznolikosti, participacije u kulturnom ivotu i inkluzivnog

kulturnog odluivanja predstavljaju osnovne okvire kulturne politike ali i njezine evaluacijske

parametre tako da e zavrni dio kursa biti posveen ovim temama.

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije potrebne za kolegij Kolegij je namijenjen studentima i studenticama dodiplomskog studija. Posebno onima koje zanima ira kulturna problematika te kulturna politika. Od studenata i studentica se oekuje poznavanja osnovnih podruja kulture: knjievnost, likovna umjetnost, kazalita (opera, drama, ples), arhivska, knjinina djelatnost i drugo.

Ishodi uenja na razini studijskog programa kojima kolegij pridonosi

Na kraju kolegija studenti i studentice e moi:

1.dijagnosticirati ukupna podruja kulture te odnos koji se uspostavlja meu njima i kulturne

Page 2

politike

2.definirati kljune europske modele u kulturnoj politici jednako kao i definirati podruje kulture

i kulturne politike

3.dijagnosticirati osnovne mjere i instrumente kulturne politike kao jedne od javnih politika

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Student/studentica e nakon odsluanog predmeta moi:

1.ovladati podrujima koji sainjavaju kulturnu politiku te razumijeti na koji nain funkcioniraju

2.razumjeti koje razlike postoje meu europskim kulturnim politikama, te ovladati s modelima ali

i nacionalnim konceptima kulturne politike

3.kritiki promiljati i evauirati kulturnu politiku Republike Hrvatske

4.razumjeti vanost intersektorske suradnje kad je u pitanju kulturni razvoj (kultura, obrazovanje,

znanost, turizam, komunikacije, urbano planiranje itd.)

5. razumjeti znaenje kulture za ukupni drutveni razvoj posebno kad je u pitanju podruje

stvaralatva, kreativnih industrija, kulturnog turizma, kulturno pamenje ali i kulturni dijalog i

integracija

6. razumijeti vanost meunarodne kulturne suradnje te posebno umreavanja, partnerstva i

koprodukcija kao kljunih odlika sadanjeg kulturnog razvoja.

7. razumjeti odlike globalne kulture posebno kad je rije o audiovizualnom podruju te

karakteristikama kao to su komodifikacija, komercijalizacija i konzumerizam u podruju kulture

8. shvatiti vanost decentralizacije za postizanje odrivog kulturnog razvoja koji ne bi dovodio

do uruavanja kulturnih,drutvenih i prirodnih resursa

9. uoiti vanost participativne kulturne politike unutar koje svi kulturni akteri i kulturne skupine

imaju pravo i mogunost u definiranju kulturne politike

10- Uoiti vanost raznih tehnika i umijea koja pridonose uspjenosti i obuhvatnosti kulturne

politike kao to su kulturni menadment, strateko planiranje, odnosi s javnou, programski i

projektni menadment i drugo.

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

TJEDAN TEMA

Sadraj kolegija zamiljen je u nizu najvanijih odrednica kulturne politike u europskom kontekstu i to prema susretima:

1. susret Uvod u kolegij: Odreenje pojma i znaenja kulturne politike

2. susret Kulturna politika kao javna politika

3. susret Razdoblja i povijesni pregled europskih kulturnih politika

4. susret Osnovne dileme kulturnog razvoja i kulturne politike

5. susret Obiljeja odluivanja i upravljanja u kulturi

Page 3

6. susret Ekonomika kulture

7. susret Modeli i tipovi europskih kulturnih politika

8. susret Subjekti kulturne politike

9. susret Podruja i razine djelovanja kulturnih politika (nadnacionalnih, nacionalnih,

regionalnih i lokalnih)

10. susret Instrumenti i mjere kulturne politike

11. susret Evaluacijski pristupi i metode u kulturnoj politici

12. susret Pristupi kulturnoj raznolikosti

13. susret Kulturni menadment i njegovi dosezi

Obveze studenata

Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvovati nastavi. Studenti odnosnosno

studentice duni su tijekom nastave odrati prezentaciju zajedno s pismenim radom putem

kojih se utvruje njihova kompetentnost za pojedninu temu dogovorenu unaprijed s mentorom

ali i razina dubinskog razumijevanja i kritike analize odabrane teme iz podruja kolegija. Osvrt

koji se tematski odreuje s mentorom ukljuuje kratak saetak kao i osnovnu strukturu rada koju

kandidati detaljno razrauju pazei na potvrivanje osnovne hipoteze, obuhvatnosti izvora te

vlastitih kritikih uvida. Sve se teme seminarskih radova utvruju prema tjednom rasporedu, dok

reference postaju sastavnim dijelom ispita uz obveznu literaturu. Sam seminarski rad obuhvaa

oko 20.000 znakova (odnosno 10 autorskih kartica).

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Izlaganje seminarskog rada i njegova izrada u pisanom obliku: 30% ocjene (1-30 bodova)

Osvrti na najbolje seminarske radove 10% ocjene (1-10 bodova)

Pismeni ispit 60%ocjene (1-60 bodova)

Obvezna literatura:

Akt o usklaivanju: 21 strateka dilema u kulturnoj politici. Vijee Europe, Strasbourg; Ministarstvo

kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2000, 3-35.

Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvjetaj (ur. Vjeran Katunatri i Biserka Cvjetianin). Ministarstvo kulture, Zagreb, 1998, str.18-35.

Hrvatska u 21. stoljeu: kultura. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, 2001, str.

28-37.

Dragojevi, Sanjin. Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, plurikulturalizam:

suprotstavljeni ili nadopunjujui koncepti. U: Kultura, etninost, identitet (Jadranka ai-

Page 4

Kumpes, ur.). Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko socioloko

drutvo; Zagreb, 1999, str. 77-90.

Differing Divesities. Transversal Study on the Theme of Cultural Policy and Cultural Divesity.

Council of Europe, 2001, str. 21-35.

Dragojevi, Sanjin; Dragievi-ei, Milena. Menadment umjetnosti u turbulentnim

vremenima, Zagreb: Jesenski i Turk, 2008.

Dopunska literatura:

A Must or a Muse. Conference Results. Arts and Culture in Education: Policy and Practice in

Europe. Culturnetwerk Nederland, Utrecht, 2002.

Bennett, Tony. Cultural Policy and Cultural Diversity: Mapping the Policy Domain. Council

of Europe, Strasbourg,

2001. str. 5-22.

Biscoe, Adam. European Integration and the Maintenance of Regional Cultural Diversity:

Symbiosis or Symbolism. Regional Studies, vol. 35, no. 1, p. 57-64, 2001.

Council of Europe. Artists and Markets. Report on a Council of Europe Round Table in

Budapest, Strasbourg, 1994.

Cultural Policies in Europe. A Comparative Approach. Council of Europe, Strasbourg, 1998,

48-52.

Cultural Policies in Europe. A Comparative Approach. Council of Europe, Strasbourg, 1998.

Cultural Policies in Europe: A Compendium of Basic Facts and Trends. Council of Europe,

ERICarts, Artcult Media, Bonn, 2000.

Culture and Civil Society: New Relationships with the Third Sector. Council of Europe,

Strasbourg, 2001.

Culture: A Driving Force for Urban Tourism. Application of Experiences to Countries in

Transition (Daniela Angelina Jelincic, ed.). Culturelink, Special Issue, 2002.

D'Angelo, Mario. Cultural Policies in Europe. Local Issues. Council of Europe, Strasbourg,

2002, str. 42-53.

D'Angelo, Mario. Cultural Policies in Europe. Local Issues. Council of Europe, Strasbourg,

2002.

D'Angelo, Mario; Vesprini, Paul. Cultural Policies in Europe: Methods and Practices of

Evaluation. Council of Europe, Strasbourg, 1999, str. 87-98.

D'Angelo, Mario; Vesprini, Paul. Cultural Policies in Europe: Methods and Practices of

Evaluation. Council of Europe, Strasbourg, 1999.

Decentralization: Trends in European Cultural policies. Council of Europe, Strasbourg, 2001.

Page 5

Differing Diversities. Cultural Policy and Cultural Diversity (ed. Tony Bennett). Council of

Europe, Strasbourg, 2001.

Differing Divesities. Transversal Study on the Theme of Cultural Policy and Cultural Divesity.

Council of Europe, 2001.

European Council of Artists. Artists, Responsability and Solidarity. Report from a conference

in May 1997 in Genval, Belgium, ECA, Copenhagen, 1997, str. 77-92.

European Council of Artists. Artists, Responsability and Solidarity. Report from a conference

in May 1997 in Genval, Belgium, ECA, Copenhagen, 1997.

Fisher Rod. Arts networking in Europe. International Arts Bureau & Arts Council of Great

Britain, London, 1997.

Global Culture. Theory, Media Society, vol. 7, nos. 2-3, 1990.

Hagoort, Giep. Art management, entrepreneurial style, Eburon, Utrecht school of Arts,

Utrecht, 2000.

Hrvatska u 21. stoljeu: kultura. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.

Ilczuk, Dorota. Cultural Citizenship: Civil Society and Cultural Policy in Europe.

Boekmanstudies / CIRCLE, Amsterdam 2001, str. 72-83.

Javne i kulturne politike (ur. Milena Dragievi ei). PALGO centar, Beograd, 2002.

Knapp, Karlfried et al. (eds.). Meeting the Intercultural Challenge. SIETAR; Verlag

Wissenschaft und Praxis, Berlin, 1999.

Kulturna politika Republike Hrvatske. Ncionalni izvjetaj (ur. Vjeran Katunatri i Biserka Cvjetianin). Ministarstvo kulture, Zagreb, 1998.

Management of Cultural Pluralism in Europe (Janina W. Dacyl, ed.). UNESCO, Stockholm,

1995.

Multicultural Reality and Perspectives in Croatia (Vjeran Katunari, ed.). Interkultura,

Zagreb, 1997.

Multiculturalism: A Critical Reader (David Theo Goldberg, ed.). Basil Blackwell Ltd.,

Cambridge Massachusetts, 1994.

Mundy, Simon. Cultural policy: A Short Guide. Council of Europe, Strasbourg, 2002, str. 34-

55.

Mundy, Simon. Cultural policy: A Short Guide. Council of Europe, Strasbourg, 2002.

OSullivan, Noel. European Political Identity and the Problem of Cultural Diversity. Journal of

Applied Philosophy, vol. 17, no. 3, 2000, str. 237-247.

Perasovi, Benjamin. Urbana plemena. Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2001.

Privatization and Culture. Experiences in the Arts, Heritage and Cultural Industries in Europe

(Peter B. Boorsma, Anemoon van Hemel, Niki van der Wielen, eds.). Circle Publications No.

10, Kluwer Academic Publishers, Boston-Dordrecht-London, 1998

Page 6

Pyramid or Pillars: Unveiling the Status of Woman in Arts and Media Professions in Europe

(Danielle Cliche, Ritva Mitchell and Andreas Joh. Wiesand, eds.). ERICarts-Zfkf, ArtCult

Media, Bonn, 2000.

Redefining Cultural Identities. Collection of papers from the course on Redefining Cultural

Identities: Multicultural Context of the Central European and Mediterranean Regions

(Nada vob-oki ed.), Dubrovnik, 10-20 May 2000. Culturelink, Institute for International

Relations, Zagreb, 2001.

akaja, Laura. Stereotipi mladih Zagrepana o Balkanu - prilog prouavanju imaginarne

geografije. Revija za sociologiju, vol. 32, br. 1-2, 2001.

ola, Tomislav. Marketing u muzejima ili O vrlini i kako je obznaniti. Hrvatsko muzejsko

drutvo, Zagreb, 2001.

The European Task Force on Culture and Development. In From the Margins- a contribution

to the debate on culture and development in Europe. Council of Europe ed., Strasbourg,

1997.

The Unity of Diversities. Cultural Co-operation in the European Union. (edited by The

Parliamentary Group of the PSE European Parliament). Angelo Pontecorboli Editore,

Florence, 2000.

Understanding of Europe., Training in cultural awareness and Its Peoples and Cultures.

Europublic, Brussels, 1995.

Xenophobia and Post-Socialism (Mojca Pajnik, ed.). Peace Institute, Ljubljana, 2002.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Tijekom cijelog procesa nastave te usvajanja i primjene znanja odravaju se konzultacije tijekom kojih se kroz raspravu daju praktini savjeti kako koncipirati i izvesti prezentaciju odnosno seminarski rad. Kroz kkritiku raspravu o prezentaciji odreuje se uspjenost studenta odnosno studentice. Pomno se prati upuenost studenata u primjeni obvezne literature tijekom semestra to takoer pridonosi njihovoj ocjeni. Naposljetku pismenim radom se propituje vladanje ukupnom problematikom kolegija i sposobnost za samostalnim istraivanjen i analizama.