Sadržaj:

Uvodna riječ

Razvoj visoke tehničke škole u Puli - Politehnički studij

dr.sc. Luciano Delbianco

Metode smanjenja poroznosti tlačnih odljevaka u fazi razvoja procesa

Aldo Zornada

Mjerenja i proračun naponskih harmonika u distribucijskoj mreži sa priključenim postrojenjem za rafineriju plina Etan sa malom kogeneracijskom

elektranomAna Tomasović

Mate Lasić

Protokol IEC 61850 - Prijedlog tehničkog rješenja sekundarnog

sustava distributivne TSmr. sc. Filip Vidović, dipl. inž.

Goran Leci, dipl. inž.Ivan Vukić, dipl. inž.

Domagoj Ožanić, dipl. inž.

Organizacijska struktura u funkciji stvaranja nove vrijednosti na primjeru Uljanik brodogradilišta d.d.

Boris Marjanović, dipl.oec.

Europska računalna diploma (ECDL)Melita Zahtila, prof.

Povijest fizike - fizika kroz povijest (3)Kuhar Luciano, prof.,viši predavač

Zamišljena stvarnostA. Marino Jurinović,

B. Saša Burul, C. Petar Finderle,

D. Nenad Latin E. Marko Kuftić, F. Goran Peršić,

G. Hrvoje Petrović, H. Aljoiša Vitasović

Pokusna plovidba Mjerna milja - pokus brzine brodaAnte Zaninović, dipl. ing.

Denis Rabar, dipl. ing.

Cisco Akademija mrežnih tehnologijaKristijan Matas dipl. ing.

Matija Ražem, dipl. ing. el.

Proza -Net, programski sustav za nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka

Boris Njavro, dipl. ing., MBAVladimir Braun, dipl. ing.Ljudevit Levaj, dipl. ing.

IZDAVAČI:

TECHNE udruženje inženjera, Riva 6, 52 100 Pula, Tel: 381 482, 381 483, Fax: 219 215, www.techne.hrPolitehnika Pula, Riva 6, 52 100 Pula, Tel: 381 410, 381 411, Fax: 381 412, www.politehnika-pula.hr

GLAVNI UREDNIK: Nenad Rudan, UREDNIŠTVO: Davor Mišković, Denis Brajković, Luciano Kuhar, Kristian Matas; LEKTOR: Višnja Mijandrušić Miloš; LIKOVNI UREDNIK: Igor Zirojević; GRAFIČKI UREDNIK: Gordana Brborović, Studio Stožer; TISAK: Tiskara Meić NAKLADA: 500 primjerakaLIST JE BESPLATAN

ISSN: 1333-2643

5

Cijenjeni čitatelji,

osobno mi je zadovoljstvo što je u vrijeme krize i recesije tvrtka Končar KET imala razumijevanja te u cijelosti financirala troškove izdavanja lista TECHNE koji je besplatan i kojeg dostavljamo svim članovima udruge TECHNE te raznim gospodarskim subjektima, školama i fakultetima diljem Republike Hrvatske. Časopis uobičajeno započinje vijestima s Politehnike Pula. U prvome je članku iznesen dosadašnji razvoj spomenutog studija uz plan razvoja istog s ciljem prilagođavanja potrebama proizvodnih organizacija i novim uvjetima studiranja proizašlih iz primjene Bolonjske deklaracije. Slijedi sažetak jednog od zanimljivijih diplomskih radova s Politehnike Pula, čiji je autor stručnjak iz tvrtke Cimos Buzet, a tiče se problematike tlačnog lijevanja.U posljednje se vrijeme govori o električnoj energiji kao robi, što je vezano uz pojavu tržišta električnom energijom. Kako svaka roba ima karakteristike koje opisuju kvalitetu, iste tako je i električna energija opisana parametrima koji definiraju njenu kvalitetu. Jedno takvo razmatranje karakteristika kvalitete električne energije, poglavito viših naponskih harmonika, prikazano je na primjeru distribucijske mreže s priključenim postrojenjem za rafineriju plina s malom kogeneracijskom elektranom.Slijedi članak kojim su predstavljene mogućnosti uporabe protokola IEC 61850 “Komunikacijske mreže i sustavi u transformatorskim stanicama” kao jedinog globalnog standarda koji razmatra i standardizira sve komunikacijske potrebe na razini transformatorske stanice. Prikazan je prijedlog tehničkog rješenja sekundarnog sustava distribucijske transformatorske stanice uz primjenu spomenutog protokola, uporabu ethernet mreže i GOOSE poruka što rezultira smanjenjem ožičenja.Važnost organizacijske strukture i potreba za evolucijom iste u funkciji stvaranja nove vrijednosti poduzeća, prikazana je na primjeru Uljanik brodogradilišta d.d.Nadalje je predstavljen pojam Europske računalne diplome (ECDL) koja je međunarodno priznat dokaz poznavanja temelja informatičkih tehnologija i uporabe računala. Trećim je dijelom nastavljena priča o povjesti fizike. Slijedi članak o programu Zamišljena stvarnost, osmišljenom i realiziranom u Tehničkoj školi Pula u sastavu slobodnih aktivnosti iz računarstva, a zatim članak u kojem je opisan pokus mjerne milje kao dio završnih ispitivanja broda na pokusnoj plovidbi prije isporuke kupcu. Na Politehnici Pula se u sastavu Cisco akademije mrežnih tehnologija izvodi program CCNA o čemu nas obavještava članak o ustroju Cisco Akademije.Na kraju je predstavljen Proza-Net, novi proizvod tvrtke Končar KET. Proza-Net je programski sustav za nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka namjenjen nadzoru i planiranju rada elektroenergetskog sustava.Hvala svima koji su svojim entuzijazmom, radom i aktivnošću doprinjeli izlasku ovog broja lista.

Nenad Rudan

6

UVOD

Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij, osnovana je aktom Skupštine Županije istarske 2000. godine, kao jedina takva visokoškolska ustanova u Istri. Prva generacija studenata upisuje se 2000. godine i pohađa nastavu u Puli i Buzetu s četverogodišnjim nastavnim programom, a od 2005. prema novom Bolonjskom načinu studiranja, s trogodišnjim nastavnim programom. Završetkom četverogodišnjeg studija stječe se stručni naziv: inženjer proizvodnje, a trogodišnjeg studija s ostvarenih 180 ECTS bodova, u skladu s posebnom Odlukom Rektorskog zbora i Vijeća veleučilišta i visokih učilišta od 2008. godine, stručni prvostupnik (baccalaureus) /stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjer /inženjerka politehnike. 2008. godine, VTŠ - PS dobila je dopusnicu za organiziranje specijalističkog stručnog studija u trajanju od 2 godine, s najmanje ukupno ostvarenih 120 ECTS bodova. Po završetku specijalističkog studija stječe se zvanje stručni specijalist/specijalistica upravljanja

procesima. Dakle, predviđa se studiranje po modelu 3+2 godine i 180+120 ECTS prenosivih bodova. Do sada se na VTŠ - PS u Puli i Buzetu upisalo više od 500 redovnih i izvanrednih studenata, a više od 140 ih je diplomiralo. Zanimljivo je naglasiti da je većina diplomanata našla radno mjesto u struci. U svojstvu predavača nastavu izvodi oko 50 nastavnika iz Istre, Rijeke i Zagreba. Od toga 29 doktora i 13 magistara znanosti, kao i istaknutih stručnjaka iz raznih poduzeća u Istri.

Kako je VTŠ - PS javna ustanova, njezin je cilj povezivanje i uspostavljanje interesne suradnje s mnogim gospodarskim i drugim društvenim subjektima. Do sada je potpisana suradnja s Gospodarskom i Obrtničkom komorom Županije istarske te nizom velikih proizvodnih poduzeća kao npr. “Uljanikom” iz Pule, “Cimosom” iz Buzeta, HEP-om i drugima. Suradnja je uspostavljena i sa Županijom istarskom te gradovima i općinama u Istri. Potpisana je međusobna stručna suradnja s Institutom za elektroenergetiku “Hrvoje Požar” iz Zagreba, Institutom za poljoprivredu i turizam iz

SAžETAK:U članku je iznesen plan razvoja Visoke tehničke škole u Puli - Politehničkog studija (u daljnjem tekstu VTŠ - PS) od njenog osnutka do današnjih dana te osvrt na potrebna ulaganja u nove prostore, kao i opremu. Posebno je naglašen način studiranja u razdoblju prije Bolonjskog procesa, kao i nakon njega. Vidljivo je da se VTŠ - PS od 2000. do 2005. godine razvija prema starom programu školovanja od 4 godine studija, a od 2005., prema zahtjevima Bolonje, s dva ciklusa studiranja. Prema Odluci o studiranju, školovanje prvog ciklusa traje 3 godine, uvedeni su ECTS bodovi (European Credit Transfer System) pa se za trogodišnje studiranje određuje polaganje ispita u vrijednosti od 180 ECTS bodova. Od 2008. godine unapređuje se studij donošenjem novoga Pravilnika o studiranju, koji je istovjetan većini Europskih zemalja. Istovremeno je dobivena i Dopusnica za specijalistički studij u trajanju od 2 godine i ostvarenih 120 ECTS bodova pa se od 2009. uvodi i drugi ciklus studiranja na VTŠ - PS.

KLJUČNE RIJEČI: Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij, Bolonjski sustav studiranja, konkurentnost, preddiplomski studij, specijalistički diplomski studij, Odluka o studiranju na VTŠ-u, Pravilnik o studiranju na VTŠ-u, inženjer proizvodnje, stručni/a prvostupnik /prvostupnica (baccalaureus / baccalaurea) inženjer /inženjerka politehnike, stručni specijalist/specijalistica upravljanja procesima.

VISOKA TEHNI»KA ŠKOLA U PULIPOLITEHNI»KI STUDIJ

Razvoj visoke tehničke škole u Puli - Politehnički studij

dr.sc. Luciano Delbianco, prof. visoke škole

7

Poreča, s Veleučilištem “Agora” iz Zagreba itd. Putem “učenja nadaljinu” škola odnedavno surađuje s visokoškolskim ustanovama iz Oregona (SAD) te se u tom smislu i nastava, za sada s jednim predmetom, odvija tako da njihovi nastavnici predaju iz Oregona, ali i iz Pule. S Udrugom inženjera TECHNE, Visoka tehnička škola - Politehnički studij u Puli izdaje vlastiti stručni časopis “TECHNE” koji pokriva teme iz područja elektrotehnike, strojarstva, menadžmenta, poslovne ekonomike i informatike. U časopisu se objavljuju i najuspješniji studentski radovi te sažeci diplomskih radova.

VTŠ - PS financira se dijelom sredstvima Županije istarske (oko 1. 200.000 kn godišnje, što pokriva oko 1/3 potreba, dok se školarinom pokriva druga trećina. Ostatak financijskih sredstava osigurava se iz sponzorskih izvora, izradom studija te prihodima od dopunskoga usavršavanja pa je na taj način uređeno sjedište škole gdje se odvija nastava (obnovljeni su gotovo svi prostori za što je utrošeno više od 1.500.000 kn). Osim toga, opremljen je i laboratorij iz elektrotehnike i elektronike (uloženo je 300. 000 kn), opremljen je prostor gdje se izvodi pripremna obuka za CISCO akademiju (sredstva za opremu iznosila su oko 100.000 kn), zamijenjena je u cijelosti elektroinstalacija i unutarnja rasvjeta (ulaganja od oko 350.000 kn) i drugo. Za potrebe školovanja izvanrednih studenata na području sjeverne Istre, opremljena je u Buzetu učionica s informacijskom opremom.

Dakle, ukupni troškovi studija godišnje iznose oko 3.500.000 kn, a uz pomoć Županije i ostvarene školarine uspijeva se pokriti oko 2/3 ukupno potrebnih sredstava. To znači da VTŠ - PS-u, bez dodatnih novih ulaganja u kvalitetu nastave, nedostaje oko milijun kuna godišnje. Da bi se dalje razvijala kao suvremena kvalitetna visoka škola nužno je unaprijediti rad te uvesti nove mogućnosti u nastavne i specijalističke djelatnosti. Za ostvarenje zadanih ciljeva, osim financijskih sredstava za redovnu djelatnost, potrebno je osigurati sredstva za rekonstrukciju i opremu novoga prostora.

1. PROSTORNE MOGUćNOSTI

Rješenjem o upisu u Upisnik visokih učilišta Ministarstva znanosti i tehnologije, izdana je i dopusnica za obavljanje djelatnosti čime je Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij ušla u sastav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Za obavljanje djelatnosti Škole “Uljanik standard” d.o.o. Pula daje u zakup poslovni prostor u Puli, ulici Riva br. 6. Zakupljena zgrada sastoji se od velike i male dvorane s pratećim prostorijama na prvom katu, uredskih prostorija u prizemlju (kabineti) i na drugom katu ukupne površine oko 650 m2.Nakon preuređenja poslovnog prostora, vlastitim i sredstvima sponzora (oko 2 milijuna kuna), dobiveni su sljedeći prostori:

a) prizemlje

- dekanat s četiri (4) prostorije;- atrij i sanitarni čvor za studente i nastavnike;- dvije prostorije za nastavu manjih grupa studenata (do 20

studenata);- prostor za laboratorij elektrotehnike i elektronike;- kotlovnica;- manji otvoren prostor za različitu namjenu. b) prvi kat

- velika dvorana s 90 sjedećih mjesta;- mala dvorana s 42 sjedeća mjesta;- mala prostorija za nastavu manjih grupa studenata (do 20

studenata);- prostorija za studentsku službu;- sanitarni čvor za studente i nastavnike.

c) drugi kat

- prostorija za rad studenata s računalima - informatički prostor;- prostor za opremu kojom se napajaju računala;- tri (3) kabineta za nastavnike;- prostor za obuku studenata s računalima.

Navedeni prostori djelomično zadovoljavaju potrebe upisanih redovnih i izvanrednih studenata Visoke tehničke škole u Puli - Politehničkog studija. Naime, postojeći prostori zahtijevaju pojačano održavanje i prilagođavanje novim uvjetima rada, što znači da su potrebne česte intervencije u prostoru (uređenje kotlovnice, promjena dijela podova, sanacija vlage, osposobljavanje niza manjih prostorija za rad sa studentima u grupama, opremanje laboratorija, uređenje i opremanje nastavničkih kabineta, otklanjanje raznih drugih nedostataka vezanih uz opasnost od požara, promjena ukupne elektroinstalacije i unutarnje rasvjete itd.).

S obzirom na potrebe privrede u Istri, već se duže vrijeme vrše pripreme za unapređenje sadašnjeg sustava školovanja. Između ostalog, uvodi se specijalistički studij u trajanju od dvije godine, a razmatra se i mogućnost otvaranja novih studijskih smjerova, organizacijski povezanih u eventualno Politehničko veleučilište. Za tu je svrhu potrebno, između ostalog, osigurati i adekvatan, kvalitetno opremljen dodatni prostor. Taj je prostor, dodijeljen na korištenje od Grada Pule u srpnju 2002. godine, u neposrednoj blizini sadašnjega. Navedeni se prostor nalazi u prizemlju i na prvom katu susjedne zgrade. Da bi se moglo pristupiti uređenju toga potpuno neadekvatnog prostora u zakupu, napravljen je, u ožujku 2006. godine, Glavni projekt adaptacije poslovne građevine. Prema projektnoj dokumentaciji, dobivena su dva (2) kata ukupne površine od 672.82 m2, i to prizemlje od 393.27 m2 i prvi kat od 279.55 m2. U tim prostorima predviđeni su sljedeći sadržaji:

a) prizemlje

• aula I 18.81 m2• aula II 31.74 m2• velika dvorana 97.22 m2• multimedijalni prostor 46.56 m2• kabinet 19.67 m2• hodnik 17.06 m2• sanitarni čvor-ženski 11.41 m2• sanitarni čvor-muški 16.90 m2• učionice 101.20 m2• kabinet za profesore 16.90 m2• kabinet za profesore 15.80 m2

Ukupno 393.27 m2

b) prvi kat

• polivalentni prostor 117.27 m2• predprostor 21.48 m2• učionice 106.68 m2• kabinet za profesore 17.06 m2• kabinet za profesore 17.06 m2

Ukupno: 279.55 m2

Adaptacijom spomenutih dotrajalih i neadekvatnih prostora, dobit će se novi, kvalitetni školski prostori. Za navedeno uređenje, bez opreme, trebat će uložiti oko 2,5 - 3 milijuna kuna, o čemu se u posljednje vrijeme vode razgovori s osnivačem VTŠ - PS-a, Županijom istarskom i Gradom Pulom, a očekuje se i financijska pomoć od resornoga Ministarstva.

8

2. KVALITETA NASTAVE

Od 2004. godine sve se više govori o napuštanju dosadašnjeg načina studiranja i prihvaćanja novog, i za Europu i za Hrvatsku. U obrazovni proces visokoškolskih ustanova uvodi se pojam konkurentnosti. Što je to konkurentnost? • “Konkurentnost se stvara, ona se ne nasljeđuje (…) za ekonomski

razvitak potrebni su napredni faktorski uvjeti zasnovani na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji te inovacijama. Nije važno koje proizvode proizvodite, već kako ih proizvodite (…).” (M. Porter)

• Konkurentnost nije samo natjecanje već i način življenja.• Konkurentnost nije apsolutna već relativna mjera. Rade li drugi

brže i kvalitetnije od nas?

U poslovno okruženje uvodi se tzv. “Porterov dijamant”, shematski prikazan na slici br.1, koji pokazuje da je velik broj uvjeta i zahtjeva međusobno isprepleten kao npr. strategija poduzeća, uvjeti potraživanja, uvjeti koji su vezani na podržavajuće proizvodnje, a da na njih dominantno utječu faktori kao što su ljudski potencijali i resursi znanja.

Slika 1. Shematski prikaz “Porterovog dijamanta”

Najznačajnije promjene na području ljudskih resursa u odnosu na 2004.

Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti od 2004./05. i 2005./06., WEF, u svijetu se događalo sljedeće: u porastu je odljev mozgova, usavršavanje zaposlenika, profesionalnost menadžmenta, razvijenost sustava nagrađivanja menadžera, fleksibilnost zapošljavanja i otpuštanja radnika i menadžera, dok je u padu suradnja gospodarstva s lokalnim sveučilištima, kvaliteta znanstveno-istraživačkih institucija, kvaliteta poslovnih škola, obrazovni sustav za potrebe konkurentnog gospodarstva, lakoća zapošljavanja strane radne snage. Istovremeno, prema “Godišnjem izvješću o konkurentnosti Hrvatske u 2004.”, za koju je korištena nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja - razina 5 i 6, unatoč rastu broja studenata, prema broju diplomiranih, Hrvatska je na začelju usporednih zemalja, slika 2.

Slika 2. Broj diplomiranih studenata na visokim učilištima (uzorak na 1000 stanovnika u dobi 20-29 godina).

Vrlo slično događa se i na području cjeloživotnog obrazovanja. Hrvatska je, u odnosu na ostale tranzicijske zemlje i zemlje EU25, četiri puta slabija od prosjeka. Na osnovu svih tih pokazatelja, od “Porterovog dijamanta” do cjeloživotnog obrazovanja, pristupilo se, 1988. godine u Bolonji, potpisivanju Velikog sveučilišnog dokumenta - Magna Charta Universitatum, sa sljedećim značajnijim točkama: • Sveučilište je autonomna institucija u srcu društva;• nastava i istraživanje međusobno su neodvojivi;• sloboda istraživanja i nastava, otvorenost u dijalogu;• Sveučilište je skrbnik europske humanističke tradicije koja nadilazi

geografske i političke granice.

Slijedom tog potpisanog dokumenta, ubrzo se pokreće tzv. Bolonjski proces, pa dolazi do prihvaćanja navedenih načela od sljedećih zemalja: • U Sorboni 1998. (Ukrajina, Finska, Italija, Grčka)• Bolonjska deklaracija 1999. (21 zemlja EU), (Lisabonska strategija

- gospodarstvo znanja do 2010.)• Praška deklaracija 2001. (29 zemalja, Hrvatska pristupa 2000.)• Berlin 2003. (33 zemlje, folow up)• Bergen 2005. (45 zemalja, folow up)

Ciljevi Bolonjske deklaracije: razviti sustav jasno razumljivih i usporedivih stupnjeva znanja, sustav s dva ciklusa odnosno tri ciklusa školovanja, uvesti europski sustav ECTS bodova i dodatak diplomi (supplement), omogućiti mobilnost studenata i nastavnika, unaprijediti cjeloživotno učenje i osposobljavanje, u obrazovni proces studente uključiti kao partnere, osigurati kvalitetu putem odgovornosti, vrednovanjem i akreditacijom uvesti u EU novu dimenziju u obrazovanju, postići atraktivnost i konkurentnost EU VO1 i uspostaviti u EU suradnju u VO (EHEA)2.

Akreditacija i osiguranje kvalitete:Bolonjskim principom školovanja prihvaća se načelo suradnje

na osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju. Putem suradnje u akreditaciji (ENQAA)3, teži se cjelovitosti visoko obrazovnog europskog prostora (EHEA), postiže se priznavanje diploma, odnosno priznavanje sustava osiguranja kvalitete. Najčešće točke vrednovanja su: • ciljevi, svrha i posebnost programa; • sadržaj programa (jasnoća, suvislost, trajanje, ispiti); • nastavno osoblje i prateće službe: kvaliteta i broj s posebnim

naglaskom na razlici između stručnog i akademskog obrazovanja (Sveučilišta i Veleučilišta);

• uvjeti: prostorije, aktivnost studenata; • osiguravanje kvalitete: sustavnost, kontrola, mjere za poboljšanje; • izlazni rezultati: razina kvalifikacije, kvaliteta diplomiranih.

STRATEGIJA PODUZEĆA, STRUKTURA I RIVALITET- STRATEGIJA I STRUKTURA- CILJEVI - OSOBNI CILJEVI - RIVALSTVO MEĐU

DOMAĆIM TVRTKAMA

UVJETI POTRAŽNJE- STRUKTURA DOMAĆE

POTRAŽNJE- VELIČINA POTRAŽNJE I

OBRAZAC RASTA- INTERNACIONALIZACIJA

POTRAŽNJE

VEZANE I PODRAŽAVAJUĆE PROIZVODNJE- DOBAVLJAĆI- KUPCI- SRODNE INDUSTRIJE

FAKTORSKI UVJETI- LJUDSKI POTENCIJAL- RESURSI ZNANJA- KAPITAL- FIZIČKI RESURSI- INFRASTRUKTURA

ŠANSA

VLADA

1 VO - visoko obrazovanje2 EHEA - European Higher Education Area- visoko obrazovanja u EU3 ENQAA - European Network of Quality Assurance - mreža agencija za osiguranje kvaliete visokog obrazovanja u EU

Austrija SlovačkaBugarskaPortugalIrska

2001. 2002. 2003.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

EU 15 HrvatskaItalijaRumunjskaMađarskaSlovenija

EU 25

9

Kako kreirati studijski program?

Za realizaciju gore navedenih ciljeva potrebno je kreirati i odgovarajuće studijske programe. No, njih treba kreirati s obzirom na to kakav se ishod studiranja želi postići. Između ostalog, studijski programi trebaju osposobiti studenta da može samostalno organizirati i provesti istraživanje, da je sposoban organizirati i voditi projekt, da je sposoban raditi u timu i organizirati tim, da je sposoban kreativno i integrativno razmišljati, da je potrebno razvijati kritičko razmišljanje, povećati inicijativu i istraživačku kulturu, kulturu kvalitete, sposobnost komuniciranja itd.

Rezultati studiranja:

Pod rezultatima studiranja podrazumijeva se podnošenje izvještaja o usvojenom znanju studenta, odnosno što je sposoban demonstrirati nakon završetka učenja. Navedeno se može odnositi samo na jedan predmet ili modul ili na razdoblje studija, na primjer prvi ili drugi ciklus programa. Rezultati studiranja određuju uvjete za dobivanje nagradnih bodova (ECTS bodova). Rezultate studiranja, odnosno studija formulira nastavno osoblje.

Kompetencije: Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju karakteristika,

sposobnosti i stajališta studenata, stoga je cilj obrazovnog programa poticati kompetencije studenata. One se formuliraju u sklopu različitih kolegija i određuju na različitim razinama. Kompetencije postižu studenti.

Tipovi za razlikovanje kompetencija:

• Instrumentalne kompetencije: kognitivne sposobnosti, metodološke sposobnosti, tehnološke sposobnosti i jezične sposobnosti .

• Interpersonalne kompetencije: individualne sposobnosti, na primjer socijalne vještine (socijalna interaktivnost i kooperacija sa suradnicima).

• Sustavne kompetencije: sposobnosti i vještine koje se odnose na cijeli sustav (kombinacija shvaćanja, osjećajnosti i znanja; potrebno je prethodno stjecanje instrumentalnih i interpersonalnih kompetencija).

Instrumentalne kompetencije podrazumijevaju sposobnost (kapacitet) analize i sinteze, sposobnost organiziranja i planiranja, temeljno opće znanje, temeljno poznavanje profesije, usmeno i pismeno komuniciranje na materinjem jeziku, poznavanje drugoga jezika, temeljne vještine računanja, vještinu upravljanja informacijama (sposobnost prihvaćanja i analize informacija iz različitih izvora), rješavanje problema i donošenje odluka.

Interpersonalne kompetencije uključuju kritičnost i samokritičnost, timski rad, međuljudske vještine, sposobnost rada u interdisciplinarnom timu, sposobnost komuniciranja s ekspertima drugih područja, prihvaćanje raznolikosti i multikulturalnosti, sposobnost rada u međunarodnom okruženju i etičnost.

Sistemske kompetencije podrazumijevaju sposobnost (kapacitet) primjene znanja u praksi, istraživačke vještine, sposobnost (kapacitet) učenja, sposobnost (kapacitet) prilagodbe novim situacijama, sposobnost (kapacitet) stvaranja novih ideja (kreativnost), liderstvo, razumijevanje kultura i običaja u drugim državama, sposobnost samostalnog rada (autonomnost), oblikovanje i upravljanje projektima, inicijativu i poduzetnički duh, svijest o kvaliteti (kultura kvalitete) i želju za uspjehom.

Na slici 3. prikazan je primjer modularnog slaganja studijskog programa uključivanjem kompetencija kao ishoda učenja i stjecanja potrebne kvalifikacije.

Slika 3. Ishodi učenja, učenje i kvalifikacije

ISHODI UČENJA, UČENJE I KVALIFIKACIJA

Ishodi učenja

Instrumentalne

Sistemske

Interpersonalne

Opć

e ko

mpe

tenc

ijeV

ješt

ine

Znan

je

Modularni studijski program Kvalifikacija

10

Prema istom istraživanju, za potrebe današnje privrede, inženjeri bi na fakultetima i visokim školama trebali dobiti naobrazbu (prema slici 7.) sa sljedećim elementima:- znanstvena osnova ~ 30 %- tehnologijska osnova ~ 30 %- osobne i poslovne vještine ~ 15 %- osnove primjene metodologija za sustavna rješavanja ~ 25 %.

Slika 7. Inženjerski kurikulum - preporuka industrije

Veliki proizvođači u industriji, sudjelujući u školovanju kadrova za svoje potrebe, dominantno utječu na razvoje fakulteta i visokih škola na način da putem svojih razvojnih istraživanja određuju udio teoretskih i praktičnih kompetencija koje treba industrija, stvarajući na taj način fleksibilan akademski profil. Tako su, prema Siemensovim istraživanjima (slika 8.), za navedenu svrhu u industriji potrebni sljedeći profili stručnjaka:- profil usmjeren teoriji (istraživanje i razvoj, razvoj proizvoda, dizajn) - kombinirani profil (razvoj proizvoda, dizajn, projektiranje, prodaja, marketing)- profil usmjeren praksi (proizvodnja, instalacije, servisi).

Pritom, profil inženjera usmjeren teoriji treba imati dominantan udio teoretskih, odnosno apstraktnih kompetencija, dok kod profila usmjerenoga praksi dominiraju praktične, odnosno konkretne kompetencije.

Slika 8. Udjeli teoretskih i praktičnih kompetencija u industriji

Istraživanja poput navedenih uvjetovala su prilagodbu fakulteta i visokih škola na način da se nastavni program stvarao modularno, ovisno o potrebama profila:- profil studija prema teorijskim znanjima (kabineti)- profil studija prema primjenjenim znanjima.

Za istraživanje i razvoj, razvoj proizvoda, dizajn, projektiranje, prodaju i marketing potreban je profil studija usmjeren prema teorijskim znanjima s malim udjelima primjenjenih znanja, dok je za proizvodnju, instalacije i servise potreban profil studija prema primjenjenim znanjima s malim udjelima teorijskih znanja (slika 9.).

Slika 9. Modularni studijski programi

Kakvu kvalifikaciju treba industrija?Industrija u Europi, kako navodi u svojim istraživanjima, Dr.

Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice, Berlin, 7th and 8th May 2004., kada je u pitanju zvanje inženjera, napušta koncept uske specijalizacije (slika 4.) i koncept enciklopediste,

generaliste, dakle, inženjera koji se u sve razumije, ali površno (slika 5.).

Najbolja varijanta dobrog inženjera je kombinacija jednog i drugog modela, dakle stručnjaka s velikim znanjem, ali i specijalista određenog područja, slika 6.

Slika 5. Inženjer kao generalistSlika 4. Inženjer kao specijalist Slika 6. Inženjer potreban industriji, kombinacija specijaliste i generaliste

InženjerInženjerInženjer

Širina kvalifikacije

Kakvu kvalifikaciju treba industrija?Kakvu kvalifikaciju treba industrija?

Širina kvalifikacijeŠirina kvalifikacije

Dr. Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice, Berlin, 7th and 8th May 2004 Dr. Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice, Berlin, 7th and 8th May 2004Dr. Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice, Berlin, 7th and 8th May 2004

Preusko da bi mogao

Spe

cija

list

Generalist

Kombin

acija

Udjeli teoretskih i praktičnih kompentencija koje treba industrija(SIMENS) - fleksibilno stvaranje akademskih profila

razvoj

Teorijske / apstraktne kompetencije

Razvoj proizvodadizajn

Projektiranjeprodaja

marketing

Proizvodnjainstalacije

servisi

Teorijski orijentiran profil

Aplikacijamaorijentiran profil

Kombinirani profil

Širina kvalifikacije

Dr. Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice, Berlin, 7th and 8th May 2004

Osobne i poslovne

Inženjer

Tehnologijska osnovaZnanstvena osnova

Osnovi primjenei

Metodologija za sustavna

~25 %

~15 %

~30 % ~30 %

Total: 50 000

Profil studija premateorijskim znanjima

Profil studija premaprimjenjenim znanjima

Razvoj proizvodadizajn

Projektiranjeprodaja

marketing

Proizvodnjainstalacije

servisi

5 %

19 %

18 %

17 %

16 %

14 %

13 %

12 %

11 %

1 %

20 %

18 %

15 %

12 %

11 %

6 %

4 %

2 %

1 %

15 %

12 %

11 %

7 %

6 %

5 %

4 %

2 %

1 %

12 %

11 %

8 %

7 %

6 %

5 %

3 %

2 %

1 %

35 % 35 % 20 %

razvoj

11

Međutim, industrija, velika i mala, trebaju različite profile, pa je nastavni program potrebno modularno slagati i prilagođavati što je moguće većem području proizvodnje. Podrazumijeva se da i sveučilišta i fakulteti imaju obvezu pripreme profila prema slici 10., tj. za potrebe temeljnih istraživanja, razvoj proizvoda, dizajn, projektiranja i marketinga dok će veleučilišta i stručne visoke škole biti orijentirane na inženjere za proizvodnju, instalacije i servise.

Slika 10. Profili industrije

3. KAKAV JE PROFIL OBRAZOVANJA NA VISOKOJ TEHNIČKOJ ŠKOLI U PULI - POLITEHNIČKOM STUDIJU?

Želeći se što bolje prilagoditi novonastalim uvjetima, a imajući u vidu da se radi o vrlo zahtjevnim preporukama i da se profil naših studenata i profesora ne može jednostavno i brzo promijeniti, VTŠ - PS se postepeno prilagođava i uvodi svake godine neke od prethodno usvojenih zahtjeva za kvalitetom. Tako je 2005. godine uveden prvi ciklus trogodišnjeg studiranja, uvedeni su ECTS bodovi, a nastavni se program u velikoj mjeri prilagodio potrebama proizvodnje. Novosti u praćenju studenata, ocjenjivanju znanja, vještina i kompetencija polako se iz godine u godinu uvode i na VTŠ - PS.Da bi se u cijelosti što prije provela reforma, bilo je potrebno stvoriti i određene uvjete, kako materijalne tako i nastavne, pa i prostorne. U prethodnom razdoblju niz je novih nastavnika stekao zvanje predavača, višeg predavača i profesora visoke škole, čime je omogućen bolji rad sa studentima. Svaki predmet ima uz nastavnika i jednog suradnika pa se uvjet rada u manjim grupama može lakše organizirati. Nadalje, osposobljeni su i opremljeni novi prostori, nekoliko novih učionica i kabineta te laboratorij za elektrotehniku i elektroniku, kao i potpuno nov kabinet za rad u mreži računala (izvodi se i nastava za CISCO Akademiju). Osposobljen je i tehnički opremljen prostor za “učenje na daljinu” pa se s Visokim učilištem u Oregonu (SAD) već dvije godine organizira slušanje na engleskom jeziku i polaganje izbornih predmeta s 3 ECTS boda.U vezi s prostornim uvjetima, pripremljena je dokumentacija za rekonstrukciju novih prostora u susjedstvu VTŠ - PS-a, čiji se početak uređenja očekuje sljedeće godine. Uzevši u obzir iznijeto, može se konstatirati da je VTŠ - PS spremna za promoviranje prve generacije studenata “Bolonjaca”, koji će dobiti Svjedodžbu stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka politehnike, u skladu s posebnom Odlukom Rektorskog zbora i Vijeća veleučilišta i visokih učilišta iz 2008. godine.

Uz Svjedodžbu završenoga trogodišnjega studija dodjeljuje se, po prvi put, i dokument koji se naziva Dopunska isprava o studiju (Diploma Supplement).

4. ŠTO JE TO DOPUNSKA ISPRAVA O STUDIJU (DIPLOMA SUPPLEMENT)?

To je dokument koji služi kao temelj međunarodne transparentnosti i pravičnosti akademskog i stručnog priznavanja obrazovnih kvalifikacija. S tim u vezi, nameće se pitanje što treba učiniti da diploma bude lako prepoznatljiva na međunarodnom tržištu rada, temeljem jasnih međunarodno priznatih kvalifikacija iskazanih u dopunskoj ispravi o studiju. Da bi se mogla pokazati studentova međunarodno prepoznatljiva konačna podjela kvalifikacije časti i stupanj ostvarene pohvale, potrebno je u dopunskoj ispravi o studiju rezultate učenja i sposobnosti studenta, pojedinačno i ukupno, prikazati na međunarodno lako prepoznatljiv način prikazivanja usvojenosti znanja, vještina i kompetencija. Treba naglasiti da je Dopunska isprava o studiju dvojezični dokument (hrvatsko - engleski, a na zahtjev i talijanski), koji ne zamjenjuje diplomu, odnosno svjedodžbu, nego je dopunjuje. Ona sadrži objektivne navode o prirodi završenog studija i sama po sebi nema zakonsku vrijednost. Eliminira problem pojedinačnih nostrifikacija diploma i ima diferencijacijsku funkciju - pokazuje osobni profil diplomanta.

Dopunska isprava o studiju napravljena je prema modelu koji su razvili Europska komisija, Vijeće Europe i UNESCO CEPES. Njena je svrha pružanje dostatne količine nezavisnih podataka radi olakšavanja međunarodne transparentnosti i pravičnoga akademskog i stručnog priznavanja obrazovnih kvalifikacija (diploma, stupnjeva, certifikata itd.). Dopunska isprava sadrži opis pohađanog i uspješno završenog studija (prirodu studija i njegov stupanj, kontekst, sadržaj i status) te se pridružuje izdanoj kvalifikaciji. Ona ne smije sadržavati vrijednosne sudove, izjave o jednakovrijednosti diplome ili prijedloge za priznavanje.

Dopunska isprava o studiju sadrži sljedeće podatke:

1. nositelj kvalifikacije

2. podaci o kvalifikaciji

3. podaci o razini kvalifikacije

4. podaci o sadržaju kvalifikacije i uspjehu

5. uporaba kvalifikacije

6. dodatne informacije

7. ovjera dopunske isprave o studiju

8. podaci o sustavu visokoga obrazovanja u Hrvatskoj.

Potrebno je ispuniti svih osam dijelova dopunske isprave. Tamo gdje se neki dio ostavlja praznim potrebno je objasniti zašto.

Nakon usvajanja prvog dijela reformi, u stalnoj želji za ostvarenjem postavljenih ciljeva za što boljim prilagođavanjem europskim uvjetima studiranja, VTŠ - PS uvodi i daljnja unapređenja na području kvalitete studiranja redovnih i izvanrednih studenata. Tako je 2008. godine, od Ministarstva prosvjete, obrazovanja i sporta, dobivena Dopusnica za izvođenje specijalističkog stručnog studija Upravljanja kvalitetom, u trajanju od 2 godine, s ukupno najmanje 120 osvojenih ECTS bodova, nakon kojega se stječe zvanje stručni specijalist/specijalistica upravljanja procesima. Na taj se način uvodi i drugi ciklus studiranja pa se studentima nudi dvostruki ciklus studiranja s 3+2 godine i 180+120 ECTS prenosivih bodova. Istovremeno se unapređuje (u 10%- tnom iznosu) studijski program preddiplomskog studija novim sadržajima kroz redovne i izborne predmete, a 14.07.2008. godine donosi se na Nastavničkom vijeću novi PRAVILNIK O PREDDIPLOMSKOM I SPECIJALISTIČKOM STUDIJU NA VISOKOJ TEHNIČKOJ ŠKOLI U PULI - POLITEHNIČKOM STUDIJU.

R & D

Dizajn

Projektiranje, Marketing Proizvodnja

Instalacije, Servisi

Teo

rijsk

e / a

pstr

aktn

e ko

mpe

tenc

ije

(usmjereno prema praksi)

(Teorijski temelji)

12

5. ŠTO DONOSI NOVI PRAVILNIK?

Novim se Pravilnikom, koji se primjenjuje na studente koji su upisali prvu akademsku godinu 2008./2009., završava započeta reforma studija prema Bolonjskoj deklaraciji. Uvode se dodatna unapređenja u nastavi, a studij se približava, po organizaciji (a želja nam je i po kvaliteti), najmodernijim učilištima u Hrvatskoj (npr. FER- u Zagreb). Posebno treba istaknuti da bi studenti VTŠ - PS-a uz maksimalno zalaganje nastavnika i ostalih suradnika u nastavi mogli, po završetku obaju ciklusa studiranja (3+2 god. i 180 +120 ECTS osvojenih bodova) značajno doprinositi razvoju naše privrede, imajući osobito u vidu sve što se od nas kao društva traži u smislu konkurentnosti. Novosti u odnosu na prethodnu Odluku o uvjetima studiranja sastoje se u sljedećem:

- po prvi put ne upisuje se godina već se upisi vrše semestralno prema članku br.6

Upis predmetaČlanak 6.

(1) Nastavne obveze u akademskoj godini student upisuje semestralno. Upis se provodi na početku studija te nakon okončanja završnih ispita iz predmeta.(2) Student može upisati samo one predmete za koje je polaganjem ispita stekao preduvjete po studijskom programu i izvedbenom planu studija.(3) U pojedinom semestru student može upisati predmete iz stavka 2. ovog članka u ukupnom opterećenju do najviše 35 ECTS bodova, osim ako se radi o posebno uspješnom studentu.(4) U pojedinom semestru student upisuje predmete iz stavka 2. ovog članka u ukupnom opterećenju od najmanje 25 ECTS bodova. (5) Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovoga članka, student može upisati predmete u ukupnom opterećenju i manjem od 25 ECTS bodova, samo ako nije stekao preduvjete za upis dovoljnog broja predmeta kojima se ostvaruje ukupno opterećenje od najmanje 25 ECTS bodova.

U Pravilnik se uvode predmeti vještine, što za Visoke stručne škole ima posebnu težinu i značaj. S obzirom na zahtjeve industrije koja od inženjera traži da ne budu usko specijalizirani, ali niti enciklopedisti, nastavni program treba obuhvaćati određen postotak teoretskih i praktičnih predmeta, tako da budući inženjeri vladaju potrebnim kompetencijama, čime se omogućava stvaranje fleksibilnog profila.

Vrste predmetaČlanak 16.

(1)Nastavni predmeti na preddiplomskom studiju dijele se na obvezatne i izborne.(2)Nastavni predmeti na specijalističkom studiju dijele se na: teorijske predmete, predmete specijalizacije i izborne predmete.(3) Izborni predmet postaje obvezatnim za studenta koji ga upiše.(4) Za sve upisane predmete student je dužan ispuniti obveze utvrđene izvedbenim planom i studijskim programom, te položiti ispite, čime ostvaruje ECTS bodove u skladu s izvedbenim planom.(5) Studijski program sadrži i predmete vještina. Aktivnosti studenta unutar tih predmeta predstavljaju samostalni radovi studenta. Predmeti vještina ocjenjuju se uobičajenom ocjenom ili samo ocjenom zadovoljio.

Da bi se postigao željeni cilj, nastava i ocjenjivanje usvojenog znanja, vještina i kompetencija moraju biti kvalitetni i objektivni. Studenti također aktivno sudjeluju u radu nastavnika, nisu više objekti, već su dužni utjecati na nastavni program, njegovu realizaciju i kvalitetu nastave.

Navedeno je opisano u člancima:

Izvoditelji nastaveČlanak 19.

(5) Studenti sudjeluju u vrednovanju kvalitete nastave i nastavnika putem ankete. Anketiranje se provodi za svaki predmet dva puta tijekom semestra.

Oblici nastaveČlanak 20.

(1) Izravnu nastavu predstavljaju sljedeći oblici: predavanja, auditorne vježbe, pokusi na predavanjima, demonstracijske vježbe i slično.(2) Samostalni radovi studenta predstavljaju sljedeći oblici nastave: laboratorijske vježbe, seminari, konstrukcijske vježbe, stjecanje vještina, programske vježbe, projekti i ostali oblici timskog ili samostalnog uvježbavanja nastavnog gradiva, konzultacije, rad s mentorom i slično.(3) Dodatni oblici nastave: stručna praksa, stručni posjeti i slično.

Organizacija nastave i opterećenje studentaČlanak 22.

(1) Izvedbeni plan nastave redovitih studenata zasniva se na radnom opterećenju studenata od 40 sati tjedno u što se uračunavaju svi oblici nastave kao i vrijeme potrebno za pripremu studenta. Opterećenje studenta tijekom cijelog studija treba biti ravnomjerno.(2) Nastava se ustrojava po semestrima u skladu s odredbama izvedbenog plana nastave.(3) Akademska godina ima 44 radna tjedna, od čega 30 tjedana izravne nastave, te 14 tjedana u kojima nema izravne nastave, a koji se koriste za samostalan rad studenata, laboratorijske vježbe, konzultacije, stjecanje vještina, pripremu međuispita, završnih ispita i ponovljenih završnih ispita. Međuispiti se smatraju dijelom izravne nastave.(4) Ukupne tjedne obveze studenta u izravnoj nastavi mogu iznositi najviše 28 sati tjedno.(5) Nastava pojedinog nastavnog predmeta izvodi se unutar jednog semestra.(6) Nastava pojedinih predmeta može se organizirati i u kraćem vremenu kao nastava u turnusima ili blok nastava. Odluku o tome donosi Nastavničko vijeće. Ako je nastava organizirana u kraćem vremenu, tjedne obveze studenta mogu iznimno biti više od utvrđenih, ali tako da prosjek u semestru ne iznosi više od onog iz stavka 4. ovog članka.

Način izvođenja nastave i provjere znanjaČlanak 24.

(1) Nastava se obavlja u tri ciklusa prema izvedbenom planu. Iza svakog ciklusa izravne nastave obavlja se, u trajanju od tjedan dana, predviđeni samostalni rad u laboratorijima i/ili stjecanje određene vještine. Ukupno trajanje svih triju ciklusa iznosi 18 tjedana.(2) Nakon završetka svih triju ciklusa iz stavka 1. ovog članka provode se završni ispiti u trajanju od tjedan dana te ponovljeni završni ispiti u trajanju od narednih tjedan dana.(3) U preostala 2 tjedna godišnje student stječe vještine po svom izboru.(4) Unutar predmeta student obvezno izrađuje barem dva samostalna rada i polaže dva međuispita.(5) Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje tijekom semestra. Vrednuje se nazočnost i sudjelovanje u nastavi, samostalni radovi, auditorne vježbe, konstrukcijske vježbe, laboratorijske vježbe, međuispiti, završni ispit i drugi sadržaji vezani za nastavne aktivnosti.(6) Svaka se aktivnost iz stavka 5. ovog članka boduje tako da

13

zbroj svih mogućih bodova postignutih na temelju izvedbenim planom predviđenih aktivnosti za pojedini predmet, uključujući i međuispite te završni ispit iz predmeta, iznosi 100 bodova. Utvrđuje se da sudjelovanje u nastavi donosi najviše 10 bodova, samostalni radovi najviše 20 bodova, oba međuispita ukupno najviše 50 bodova, laboratorijske aktivnosti najviše 15 bodova, a završni ispit najviše 40 bodova.(7) Za svaki predmet utvrđuje se najveći ostvarivi broj bodova za svaku pojedinu aktivnost: sudjelovanje u nastavi, samostalni radovi, međuispiti, konstrukcijske i laboratorijske aktivnosti te završni ispit. Za svaki pojedini predmet utvrđuje se najmanji ukupni broj bodova koje student treba steći na temelju aktivnosti iz stavka 6. ovog članka, da bi mogao pristupiti završnom ispitu iz pojedinog predmeta. Detaljni opis načina stjecanja bodova za svaku pojedinu aktivnost na pojedinom predmetu objavljuje se na web-stranicama predmeta.

Provođenje ispitaČlanak 25.

(1) Međuispiti i završni ispit iz predmeta mogu biti teorijski i praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, ili u pisanom i usmenom obliku. Dio ispita može biti i prezentacija praktičnog rada.(2) Detaljni opis načina i provođenja ispita iz pojedinih predmeta, kao i opis načina ocjenjivanja, objavljuje se na web-stranicama predmeta.(3) Student može nadoknaditi opravdano propuštenu provjeru znanja iz svakog predmeta. Odluku o nadoknadi donosi predmetni nastavnik. (4) Student polaže završni ispit u 19. tjednu semestra. Student može pristupiti završnom ispitu samo iz predmeta za koje je stekao potreban broj bodova iz članka 24., stavak 7. (5) Student koji nije sakupio dovoljan broj bodova za pristupanje završnom ispitu, može ponavljati međuispite za koje nije stekao prolaznu ocjenu. Svakom studentu koji pristupi ponovljanju međuispita, brišu se bodovi koje je ostvario na tim međuispitima. Ukoliko student uspješno položi ponovljene međuispite i završni ispit, može bez obzira na broj osvojenih bodova dobiti samo minimalnu prolaznu ocjenu.Studentima, koji na završnom ispitu nisu ostvarili dovoljan broj bodova kojima bi uz bodove iz članka 24. stavak 6. stekli pozitivnu ocjenu, Škola će omogućiti još jednu provjeru znanja na ponovljenom završnom ispitu u 20. tjednu semestra.(6) Ponovljenom završnom ispitu iz stavka 5. ovog članka može pristupiti i student koji je stekao pozitivnu ocjenu na prvom završnom ispitu. Svakom studentu koji pristupi ponovljenom završnom ispitu brišu se bodovi koje je ostvario na prvom završnom ispitu.(7) Student koji nije stekao pozitivnu ocjenu na ponovljenom završnom ispitu predmeta, VTŠ-PS će omogućiti još jedan ponovljeni ispit u travnju za predmete iz zimskog semestara i u rujnu mjesecu za predmete iz ljetnog semestara. Da bi mogao pristupiti drugom ponovljenom završnom ispitu, student je dužan načiniti jedan samostalni rad kojega mu zadaje predmetni nastavnik. Ukoliko student uspješno položi ponovljene međuispite i završni ispit može, bez obzira na broj osvojenih bodova, dobiti samo minimalnu prolaznu ocjenu. (8) Ocjena na ispitu iz predmeta, za sve studente, utvrđuje se po rangu ukupno postignutih bodova, nakon ponovljenog završnog ispita. Ocjenu izvrstan (5) dobiva 10% najbolje rangiranih studenata, vrlo dobar (4) dobiva sljedećih 25% studenta po rangu, dobar (3) dobiva sljedećih 30 % studenata po rangu, te dovoljan (2) dobiva 35% najlošije rangiranih studenata od onih koji su ostvarili više od najmanje potrebnog broja bodova. Odstupanje od navedenih postotaka moguće je uz pribavljenu suglasnost Nastavničkog vijeća.

(U slučaju manjeg broja studenata na godini, ne ocjenjuje se grupa već se ocjenjivanje vrši pojedinačno za svakog studenta). (9) Škola je dužna voditi evidenciju o provedenim ispitima. U evidenciju i druge isprave studenta unose se prolazne ocjene: 5, 4, 3, i 2. Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se samo u evidenciju.(10) Brojčani sustav ocjena uspoređuje se s ECTS sustavom ocjena kako slijedi:

A najboljih 10 % izvrstan A 5B slijedećih 25% vrlo dobar B 4C slijedećih 30 % dobar C 3D slijedećih 25 % dovoljan D 2E slijedećih 10 % dovoljan E 2 nedovoljan FX 1 nedovoljan F 1

(11) Izvedbenim planom može se utvrditi da se neki oblici nastave provode bez ocjenjivanja ili da se ocjenjuju opisno.(12) Student koji nije stekao potreban broj propisanih bodova temeljem aktivnosti iz članka 25. stavak 5. ili nije položio ispit iz predmeta prema stavku 4. stavku 5.ili stavku 6. ovog članka dužan je isti predmet ponovo upisati.(13) Student ima pravo žalbe na ocjenu iz međuispita ili završnog ispita. Student može pravo na žalbu iskoristiti u vremenu od dva radna dana od objave rezultata. Student podnosi žalbu na ispit prodekanu za nastavu putem pisarnice Škole. U slučaju žalbe na pisani dio ispita povjerenstvo, koje je imenovao prodekan za nastavu, dužno je pred studentom ponovno ocijeniti njegov pisani ispit. U slučaju žalbe na usmeni dio ispita, povjerenstvo, koje je imenovao prodekan za nastavu, dužno je ponovno ispitati studenta.(14) Ukoliko student ne položi ispit iz predmeta nakon što je predmet upisao drugi put, treći upis predmeta može odobriti Nastavničko vijeće temeljem pisanog i obrazloženog zahtjeva studenta.(15) Student koji ne položi ispit iz predmeta upisanog treći put, gubi pravo studiranja na Školi.

ECTS skala ocjenjivanja

(1) Koristi se FIRST CLASS HONOURS DEGREE sustav koji pretpostavlja uvođenje međunarodno lako prepoznatljivog ECTS sustava ocjenjivanja, a to je % usvojenosti znanja, vještina i kompetencija.(2) Za svaku aktivnost studenta i strukturu ocjenjivanja njihovog znanja, vještina i kompetencija na svakom se predmetu koristi Sustav za prikupljanje bodova.(3) Svaki predmet ukupno iznosi 100 bodova. Student kroz aktivnosti tijekom nastave ostvaruje 70, a na završnom ispitu 30 bodova koji se pretvaraju u % usvojenog znanja, vještina i kompetencija radi utvrđivanja uspjeha studenta. Jedan bod predstavlja 1.0 % usvojenog znanja, vještina i kompetencija. Postotak usvojenosti znanja, vještina i kompetencija studenta izražava se od 0.0 do 100 %. Minimalno potrebno usvojeno znanje, vještine i kompetencije studenta za prolaz na predmetu iznosi 40 %. Na obvezni završni ispit izlazi onaj student koji je tijekom nastave ostvario od 40.0 do 70.0 %. Student koji je sveukupno ostvario od 0.0 % do 39.9 % usvojenosti znanja, vještina i kompetencija, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan, odnosno FX ili F, te nije zadovoljio uvjete za stjecanje kvalifikacije.(4) Aktivnosti studenata na kojima se temelji prikupljanje bodova te praćenje i ocjenjivanje znanja, vještina i kompetencija tijekom nastave i na završnom ispitu na Visokoj tehničkoj školi u Puli - Politehničkom studiju dati su u tablici 1:

14

Tablica 1

(5) Uvodi se sveobuhvatna klasifikacija kvalifikacije stručnog prvostupnika (baccalaureus), tzv. klasifikacija časti, prema sljedećem prikazu, tablica 2:

Tablica 2

U skladu s tablicom, latinskom klasifikacijom pohvala stručnog prvostupnika proizvodnje pretpostavlja sljedeće:1. Prvostupnik s najvećom pohvalomBaccalaureus SUMMA CUM LAUDEBachelor with highest honor or with higest peaise2. Prvostupnik s velikom pohvalomBaccalaureus MAGNA CUM LAUDEBachelor with great honor or great peaise3. Prvostupnik s pohvalomBaccalaureus CUM LAUDEBachelor with honor or with peaise

Prethodno su u poglavlju 5, opisani svi potrebni podaci koji ulaze u Dopunsku ispravu (Diplomu Supplement). Za generaciju studenata upisanih u akademsku godinu 2008./2009. dodatno se još uvodi Sustav za prikupljanje bodova, koristeći FIRST CLASS HONOURS DEGREE sustav, međunarodno lako prepoznatljiv ECTS sustav ocjenjivanja, koji se odnosi na % usvojenosti znanja, vještina i kompetencija. Time je zaokružen i kompletiran sustav školovanja prema Bolonjskoj deklaraciji. Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij može se svrstati među rijetke škole i fakultete koji su prešle na navedeni način provođenja nastave. Svakako, predstoji još dosta posla oko dosljedne primjene novog Pravilnika te privikavanja na sasvim novi način studiranja, koji traži maksimum od nastavnika, ali i studenata.Da bi se još bolje shvatio Sustav za prikupljanje bodova, u nastavku je dat opis raspodjele ECTS bodova i skale ocjenjivanja znanja, vještina i kompetencija studenata na preddiplomskom trogodišnjem i specijalističkom dvogodišnjem stručnom studiju na Visokoj tehničkoj školi u Puli - Politehničkom studiju:a) Svi se predmeti pojedinačno boduju na prethodno prikazan način, tako da se 70 % prikupljenih bodova odnosi na nastavnu aktivnost, a 30 % na završni ispit predmeta (pismeni ili pismeni i usmeni), što znači da se ukupno može prikupiti 100 % ili 100 bodova.Od 70 % nastavne aktivnosti 48 % pripada znanju, a 22 % se odnosi na vještine i kompetencije. Dakle, na završnom ispitu student može, na osnovi usvojenog znanja, vještina i kompetencija zaraditi još najviše 30 %, što zajedno s prethodnih 70 %, čini 100 %.Radi što veće objektivnosti u ocjenjivanju usvojenog znanja, vještina i kompetencija ispiti bi trebali biti uglavnom pismeni s ponuđenim odgovorima. Kako bi se izbjeglo pogađanje točnih odgovora ili prepisivanje, uvodi se sistem negativnih bodova. Svaki od nastavnika sam određuje koliko negativnih bodova “nosi” pogrešan odgovor. Jedan od mogućih načina određivanja negativnih bodova prikazan je u tablici br. 3:

Tablica 3

Točni odgovori- broj pitanja

Broj bodova (mogućih 30 bodova)

Postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija na završnom ispitu - pridodaje se postotku od 0 % - 70 %

10 točnih od 10 pitanja

30 / 30 (30 % - 0 %) = 30.0 %

9 točnih (+ 1 netočan)

27 - 1 = 26/30

(27 % - 1 %) = 26 %

8 točnih (+ 2 netočna)

24 - 2 = 22/30

(24 % - 2 %) = 22 %

............. …………… …………..

3 točna (+7 netočnih)

9 - 7 = 2/30 (2.0 % - 7.0 %) = 2.0 %

2 točna (+8 netočnih)

6 - 8 = -2/30 (6.0 % - 8.0 %) = - 2 %

1 točan (+ 9 netočnih)

3 - 9 = - 6/30

(3.0 % - 9.0 %) = - 6 %

0 točnih (+ 10 netočnih)

0 - 10 = - 10/30

(0.0 % - 10.0 %) = - 10 %

Način prikupljanja bodova u okviru provjere ishoda učenja i sposobnostiznanja, vještina i kompetencija studenta tijekom nastave

Broj bodova(max.100)

% usvojenog znanja vještina i kompetencija studenta na jednom predmetu

Ukupan % usvojenostiznanja,vještina i kompetencija studenata tijekom nastave

70 bodova 70.0 %

Pohađanje nastave, aktivnosti na nastavi,seminarski rad, laboratorijske vježbe, domaći rad, pismeni ispit, usmeni ispit, usmena prezentacija rada, istraživanje, projekt, kolokvij, program, praktični rad, popravni ispit i/ili ostale aktivnosti specifične za pojedini predmet, modul ili studijski program

Ukupan % usvojenosti znanja, vještina i kompetencija studenta na završnom ispitu

30.0 bodova

30.0 %Pismeni ispit, usmeni ispit, pismeni rad, program, praktičan rad i/ili ostale aktivnosti specifične za pojedini predmet, modul ilistudijski program

Sveukupni % uspješnosti studenta - % usvojenosti znanja, vještina i kompetencija studenta (na predmetu).

100 bodova

100 %

Sveobuhvatna klasifikacijaKvalifikacijastručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)inženjer/inženjerka politehnike(klasifikacija časti)

Konačni prosjek postotka usvojenog znanja, vještina i kompetencija studentatijekom studija

Prva klasa(First- Class Honours)

First of 1- st

80 - 100 %

Druga gornja klasa(Upper Second - Class Honours)

2:1 70 - 79 %

Druga donja klasa(Lower Second - Class Honours)

2:2 60 - 69 %

Treća klasa(Third - Class Honours)

Third or 3- rd

50 - 59 %

Položio (Pass) 40 - 49 %

Pao - ne dobiva svjedodžbu 0.0 - 39.9 %

15

Jedinstvena skala za vrednovanje % usvojenosti znanja, vještina i kompetencija

Poneki ispiti mogu biti organizirani kao pismeni i usmeni.b) Nakon završene nastave, prije završnog ispita, predmetni nastavnik, na osnovi osvojenih bodova sastavlja privremenu rang listu od 0 % do 70 %. Slijedi pisanje završnih ispita i prijedlog konačne rang liste od 0 % do 100 % koju utvrđuje povjerenstvo za provjeru ishoda učenja.(U slučaju manjeg broja studenata na godini, sve ostaje isto, ali se ocjenjivanje vrši pojedinačno za svakog studenta). Ovoj listi pridružuju se, s minimalnom ocjenom, eventualno još studenti koji su ponavljali neki od međuispita ili završni ispit. Tako da konačna rang lista svih studenata za određeni predmet sadrži sljedeće ocjene: 1.S konačnim usvojenim znanjem, vještinama i kompetencijama od 0.0 % 29.9 % student dobiva:

F - nedovoljan (1), neuspješan ( fail )

Student ponovno upisuje predmet.

2, S konačnim 30.0 % do 39.9 % usvojenog znanja, vještina i kompetencija student dobiva:

FX - nedovoljan (1) - slab (fail)

S ocjenom FX studentu je omogućen popravni ispit. Ukoliko student uspješno položi ponovljene međuispite i završni ispit, može, bez obzira na broj osvojenih bodova, dobiti samo minimalnu prolaznu ocjenu. Dakle, može osvojiti maksimalno 40.0 %.Student za drugi popravni ispit mora sačiniti dodatni rad. Ukoliko uspješno položi ponovljene međuispite i završni ispit, može bez obzira na broj osvojenih bodova dobiti samo minimalnu prolaznu ocjenu za stjecanje dodatnog % usvojenosti znanja, vještina i kompetencija.Ukoliko ne zadovolji navedeni uvjet, student ponovo upisuje predmet.Od preostalih studenata koji su zadovoljili, rang lista se sastavlja na sljedeći način:

3. S konačnih 40.0 % do 49.9 % usvojenog znanja, vještina i kompetencija student dobiva:E - dovoljan (2) (sufficient)Rezultat zadovoljava minimalne kriterije.Ukupno s oznakom E može biti ocjenjeno 10 % najslabijih studenata preostalog broja studenata. 4. Sa konačnih 50.0 % do 100 % bodova, odnosno usvojenog znanja, vještina i kompetencija, razvrstavaju se studenti na sljedeći način:sljedećih 25 % studenata dobivaD - dovoljan (2), zadovoljavajući (satisfactory)Rezultat je dostatan, ali sa značajnim nedostacima.Sljedećih 30 % studenata dobivaC - dobar (3) (good)Rezultat je solidan s brojnim uočenim nedostacima.Sljedećih 25 % studenata dobiva B - vrlo dobar (4) (very good)Iznadprosječan rezultat s nekim nedostacima.Najboljih 10 % dobiva A - izvrstan (5) (excellent)

Iznadprosječan rezultat.

Na taj se način ocjenjuju svi predmeti predviđeni za trogodišnji studij u iznosu od 180 ECTS bodova i dvogodišnji specijalistički studij u iznosu od 120 ECTS bodova. Konačna rang lista, koju na prijedlog Povjerenstva za provjeru ishoda učenja, određuje Nastavničko vijeće, sastoji se od ukupnog broja studenata i položenih bodova,

tako da se studentima sa 0 % do 39.9 % osvojenih bodova dopišu studenti koji su osvojili od 40 % do 100 % bodova. Dakle, rang lista se formira na sljedeći način: Određen broj studenata koji nisu zadovoljili s oznakama F i FX, plus 10 % studenata E , plus 25 % studenata D, plus 30 % studenata C, plus 25 % studenata B, plus 10 % studenata A (ukupno 100 % studenata koji su zadovoljili).Studenti koji nisu zadovoljili (F, FX) i svi oni koji nisu zadovoljni ocjenom mogu izaći na popravni ispit i to samo dva puta u toku akademske godine. Ukoliko ne zadovolje na popravnom ispitu studenti predmet upisuju ponovno.

Ostale novosti u Pravilniku odnose se na pojašnjenje predmeta Seminar i Timski rad i praktikum, gdje se definira uloga voditelja i mentora, nadalje precizno su opisani postupci i sadržaj Završnih radova na preddiplomskom i diplomskom studiju, ukupne ocjene uspjeha na studiju te se navodi i članak kojim se određuje Dopunska isprava o završenom studiju.

6. ZAKLJUČAKMože se konstatirati da se Visoka tehnička škola u Puli -

Politehnički studij od 2000. godine postupno mijenja, prilagođavajući se potrebama proizvodnih organizacija i novim uvjetima studiranja. U tom smislu, potrebno je prostorno i opremom stvoriti još bolje uvijete - rekonstruirati novih 700 m2 prostora i opremiti nekoliko novih laboratorija, uvesti audio-vizualnu metodu učenja jezika, informatički opremiti studentski prostor itd. Istovremeno je potrebno podizati kvalitetu u nastavnim procesima s ciljem dobivanja akreditacije po ASIIN-u. U tu je svrhu Odluka o studiranju (2005. - 2008.) zamijenjena novim Pravilnikom pa studente upisane u prvu akademsku godinu 2008./2009. čeka niz novina kao npr.:

- Predmeti se upisuju semestralno (do 35 ECTS-a). - Semestar ima tri ciklusa od po 5 tjedana predavanja + tjedan laboratorijskih vježbi + međuispit.- Nakon tri ciklusa student polaže završni ispit (ako ne položi ima nakon tjedan dana mogućnost ispravka).- Tijekom semestra sakupljaju se bodovi iz: domaćih zadaća, ispitivanja na predavanju, laboratorijskih vježbi, seminara, projekata i sl.- Usmeni ispit treba izbjegavati ( maksimalno do 20% bodova). Ocjena se dodjeljuje u skladu s ECTS-om (first class honours degree).- Ako student ne sakupi “dovoljno bodova” predmet se ponovo upisuje sljedeće akademske godine.- Predmeti imaju preduvjete.- Viša se godina upisuje kada se sakupi 60 ECTS-a.

LITERATURA:1. prof. dr. sc. Slavko Krajcar: Predavanja o konkurentnosti u okružju

Bolonjskog procesa2. “Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2004-05 i 2005-06”,

WEF3. “Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2004.”, NVK4. Dr. Kruno Hernaut, Challenges, Concepts and Good Practice,

Berlin, 7th and 8th May 2004.5. prof. dr. sc. P. Lučin, prorektor Sveučilišta u Rijeci, www.uniri.

hr6. PRAVILNIK O SVEUČILIŠNOM PREDDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM

STUDIJU NA SVEUČILIŠTU U ZAGREBU FAKULTETU ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva, siječanj, 2007. godine.

7. PRAVILNIK O PREDDIPLOMSKOM I SPECIJALISTIČKOM STUDIJU NA VISOKOJ TEHNIČKOJ ŠKOLI U PULI -POLITEHNIČKI STUDIJ, Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij, srpanj, 2008. godine

8. http://www.asiin.de/english/download/crit_tc2.pdf9. http://europa.eu.int/comm/education/programmes/socrates/

ects_en.html#5

16

Preoblikovanje metala lijevanjem spada među najstarije postupke oblikovanja metala, a pronađeni tragovi pokazuju da se pojavilo negdje između 5000 i 3000 godina prije Krista i odnosilo se na lijevanje bakra. S vremenom su se razvile različite metode i tehnike lijevanja; lijevanje u zemlju, gravitacijsko lijevanja u kalupe, tlačno lijevanje i razne druge.Tlačno lijevanje je jedna relativno mlada tehnika (prvi stroj za tlačno lijevanje patentiran je početkom 20. stoljeća) koja je imala brzu evoluciju.Pod određenim uvjetima, to je najbrži i najekonomičniji način transformacije metala u proizvode visokog stupnja gotovosti.

Razlikujemo dva temeljna procesa tlačnog lijevanja: toplokomorni i hladnokomorni, koji se međusobno razlikuju na osnovi sistema koji koriste za ulijevanja taline u kalup. Hladnokomorni strojevi (shematski prikaz sistema rada stroja, slika 1) koriste se za lijevanje aluminijskih i bakrenih slitina. Za razliku od toplokomornih strojeva, kod kojih je sistem za ulijevanje stalno u kontaktu s rastavljenim metalom, kod hladnokomornih je to samo kratko vrijeme. Tekući metal se ulijeva u metalni kalup prilikom svakog ciklusa lijevanja. Prilikom skrućivanja taline smanjuje se njezin volumen, uslijed čega dolazi do stvaranja mikro i makro šupljina ili pukotina unutar odljevka, ili pak površinskih uleknuća.

SAžETAK:Tlačno lijevanje je proces kod kojeg se talina velikom brzinom i pod velikim tlakom ubrizgava u metalni kalup i održava pod tlakom sve dok se skrućivanje potpuno ne završi. Proizvod je odljevak visoke dimenzijske točnosti na kojem se visokom vjernošću reproduciraju i najsitniji detalji unutarnjeg oblika kalupa te je primjenjiv za veliki broj slitina. Ispunjenje zahtjeva kupaca pod sve oštrijim uvjetima globalnog tržišta moguće je samo integralnim pristupom, tako da ukupni vijek trajanja nekog proizvoda promatramo kao sustav, s međusobno ovisnim i međusobno djelujućim segmentima: razvojem, izradom, upotrebom i recikliranjem. Pri tome je kod integralnog pristupa osobito važna faza razvoja (proizvoda i procesa), budući da se već u toj fazi definira velik dio parametara koji imaju presudni utjecaj na ostale životne segmente. Segment razvoja procesa tlačnog lijevanja s usmjerenjem na problem poroznosti, jedan je od faktora koji presudno utječe na kvalitetu odljevaka. Poznavanje mehanizama nastanka poroznosti osnova je za pravilno prepoznavanje vrsta poroznosti, što je uz poznavanje metoda i postupaka za njeno smanjenje odnosno uklanjanje, osnova za projektiranje procesa koji već u samom startu omogućuju proizvodnju odljevaka u skladu sa zahtjevima kupca.

KLJUČNE RIJEČI: tlačno lijevanje, skrućivanje, aluminijske slitine, plinska poroznost, poroznost skrućivanja, metode za smanjenje poroznosti, konstrukcija odljevka, konstrukcija alata, simulacija lijevanja.

VISOKA TEHNI»KA ŠKOLA U PULIPOLITEHNI»KI STUDIJ

Metode smanjenja poroznosti tlačnih odljevaka u fazi razvoja procesa

(Separat diplomskog rada na Visokoj tehničkoj školi u Puli, Politehničkom studiju Pula, 03.07.2008.godine. Mentor dr.sc.Božo Smoljan.)

Aldo Zornada, Cimos Buzet

17

Slika 1. Grafička ilustracija hladnokomornog stroja za tlačno lijevanje1

U proizvodnji tlačnih odljevaka najčešće se upotrebljavaju aluminijske slitine, uglavnom dobivene pretaljivanjem otpada, kao na primjer kućišta raznih motora, kućanskih aparata, ekstrudiranih, valjanih i kovanih poluproizvoda itd. Svaka slitina ima svoju vlastitu fizionomiju i određena fizikalna, mehanička i tehnološka svojstva. U procesu tlačnog lijevanja aluminijskih slitina javljaju se brojne isložene kemijske i fizikalne pojave između materijala i elemenata uključenih u proces, a koje izazivaju smetnje u procesu. U elemente i materijale koji sudjeluju u recipročnom kontaktu u procesu ubrajamo čelik od kojeg je izrađen kalup, aluminijske slitine, sredstva za odvajanje, vodu (u obliku pare) i zrak, dok su najčešće uključeni fizikalni parametri u proces tlačnog lijevanja temperatura, brzina i tlak. U pojave koje izazivaju znatne smetnje u procesu ubrajamo oksidacije (taline, kalupnih šupljina), upijanje plinova, zarobljavanje plinova, turbulencije, kavitacije, kompresije, navarivanje, termičke šokove. Svi procesi lijevanja pa tako i tlačno lijevanje, su kompleksni procesi radi transformacije metala iz tekućeg u kruto stanje, pri čemu se formiraju geometrijski oblici i svojstva materijala. Pri jednom takvom procesu može nastati puno različitih grešaka koje se mogu podijeliti u tri osnovne grupe: površinske greške, unutarnje greške i dimenzijske greške.U najučestalije površinske greške ubrajamo hladne spojeve, nečistoće površine, pukotine, ribanje, ljevački srh, hladne zavare, nedolivene odljevke i usahline. U unutarnje greške koje nisu okom vidljive spadaju nečistoće, oksidi, poroznost i tvrdi uključci. Dimenzijske greške odnose se na dimenzijska odstupanja odljevka.Poroznost je jedan od najvećih problema u tlačnom lijevanju. Plinska poroznost i poroznost skrućivanja su najvažnije vrste poroznosti koje se pojavljuju u tlačnim odljevcima. Svaka vrsta ima svoje podvrste, odnosno oblike koji se međusobno razlikuju, a njihovo pravilno prepoznavanje od presudne je važnosti za definiranje korektivnih akcija. Plinska poroznost i poroznost skrućivanja traže skoro potpuno suprotne korektivne akcije. Stoga, osoba koja radi na njihovom definiranju mora najprije prepoznati o kojem se obliku poroznosti radi. U protivnom, vrlo je vjerojatno da će korektivne akcije biti od male koristi. Ponekad, nakon prepoznavanja oblika poroznosti nije jednostavno definirati i točan uzrok njenog nastanka. Stoga, korekcije vrlo često bivaju definirane na temelju najčešćeg mogućeg uzroka. Međutim, otklanjanje stvarnog uzroka ne dozvoljava ishitreno postupanje. Sprečavanje nastanka i otklanjanje poroznosti zahtijeva sveobuhvatni pristup, počevši od konstrukcije odljevka, preko konstrukcije alata i uljevnog ušća do projektiranja i nadzora procesa.

Plinska poroznost (slika 2) je vjerojatno najčešća vrsta poroznosti koja se javlja u tlačnim odljevcima, a manifestira se u više različitih oblika; kao čista plinska poroznost, mjehuravost, poroznost protoka te kombinacija plinske poroznosti i usahlina. Najjednostavniji slučaj za prepoznavanje je kada se plinska poroznost pojavljuje u obliku okruglih mjehurića. Ključ prepoznavanja je okrugla, uvijek glatka površina mjehurića. Plinska poroznost je uglavnom proizvoljno raspoređena po lokaciji, ali ponekad se pojavljuje grupirana u jednoj točki. Četiri su glavna izvora nastanka plinske poroznosti kod tlačnih odljevaka. Najznačajniji od njih je zarobljeni zrak, a slijede zarobljena vodena para, plinovi nastali isparavanjem premaza i vodik iz taline. Osnovna mjesta zarobljavanja zraka koje nastaje kao posljedica nepravilne izvedbe ili nepravilnog toka taline su uljevna komora i uljevni kanali. Stoga ta mjesta zahtijevaju i najveću pažnju u cilju smanjenja ili eliminiranja zarobljavanja zraka. Ako zarobljeni zrak ipak uđe u kalupnu šupljinu, najveći doprinos njegovom smanjenju daju odzračni kanali ili vakuum sistem, ako su pravilno dimenzionirani i ako ispravno funkcioniraju.

Slika 2. Čista plinska poroznost. Velika koncentracija mjehurića je vjerojatno nastala uslijed previše premaza ili vode koja je zaostala u alatu2

Zarobljena vodena para nastaje kada tekuća talina na svom putu kroz alat naiđe na vodu koja je tu zaostala, ili na neki drugi način ušla u alat. Ova se voda trenutno pretvara u vodenu paru, slično eksploziji. Ovako nastali plinski mjehur zauzima oko 1500 puta više prostora nego li je prethodno zauzimala kapljica vode te ne postoji realna mogućnost da se nastali plin kroz odzračnike potisne iz alata, već on ostaje zarobljen u talini. Stoga je najvažnije da alat prilikom zatvaranja bude potpuno suh.Premazi alata ili klipa isto tako mogu isparavati, ključati ili gorjeti kada talina naiđe na njih. Tako nastali plinovi ostaju zarobljeni u talini i ne postoji mogućnost da se potisnu iz alata. Najbolje rješenje je korištenje premaza u minimalnim količinama. Iako se neke druge vrste poroznosti mogu popraviti povećanjem tlaka, plinsku poroznost uglavnom nije moguće popraviti. Stoga je rješenja potrebno tražiti u doradama konstrukcije odljevka, uljevnih kanala i uljevnog ušća na alatu te parametrima lijevanja i nadzora procesa.Poroznost skrućivanja je ustvari praznina koja je nastala u odljevku radi promjene volumena tokom skrućivanja tekuće taline. Poroznost skrućivanja prirodno nastaje kada tekuća talina prelazi iz tekućeg u kruto stanje bez osiguranja dodatne tekuće taline za popunjavanje interdendritnih praznina. U procesu tlačnog lijevanja, dodatna

1 Izvor: Vinarcik, E.J. (2003), High Integrity Die Casting Process, Hoboken, New Jersey, John Wiley & Sons, Inc., str. 7 i 8; prijevod autor2 Izvor: Walkington, W.G. (2006), Gas Porosity: A Guide to Correcting the Problems, Wheeling, IL, NADCA, str. 2

18

talina može biti osigurana putem pojačanja tlaka koji se koristi u procesu.Prilikom skrućivanja, aluminijske slitine skupljaju se približno 6% u volumenu. Iako 6% ne djeluje kao velika brojka, sljedeći primjer to demantira. Naime, odljevak u obliku kugle promjera 100 mm, pod pretpostavkom da će šupljina nastala skrućivanjem biti idealna kugla, imat će nakon skrućivanja u sebi prazninu promjera 39,2 mm!Ova vrsta poroznosti može se pojaviti na različitim mjestima unutar ili na površini odljevka. Bilo gdje da se pojavi, to će biti na mjestu zadnje točke skrućivanja. To je ujedno i najtoplije mjesto na određenom dijelu odljevka. Ako se pojavi unutar odljevka govorimo o usahlinama, a ako se pojavi na površini govorimo o uleknućima. Kada odljevci propuštaju plin ili tekućinu govorimo o poroznosti propuštanja, a kada se pojavi uz uleknuća ili propuštanje govorimo o toplim pukotinama.

Slika 3. Tipični izgled usahlina (povećanje 100 puta)3

Kada se usahline promatra preko povećanja, vide se praznine koje su nepravilna oblika i hrapave površine (slika 3). Nepravilni oblici i hrapavi izgled nastaju uslijed samog načina skrućivanja odljevka. Usahline nastaju na mjestima koja se posljednja skrućuju. To su u glavnom i najdeblja mjesta na odljevku. Izuzetak može biti ako je temperatura alata značajno toplija u tanjem presjeku nego li u debelom. Isto tako, usahline nastaju u dijelovima odljevka koja su najudaljenija od uljevnog ušća. To je iz razloga što udar tlaka ima tendenciju boljeg hranjenja presjeka bližih uljevnom ušću nego li onih udaljenijih.U cilju smanjenja ili eliminiranja poroznosti skrućivanja potrebno je djelovati putem temperature alata, temperature taline i tlaka, uz kako je već prethodno navedeno za plinsku poroznost, dorade konstrukcije odljevka, uljevnih kanala i uljevnog ušća na alatu, te parametrima lijevanja i nadzora procesa.Kako je u uvodu već navedeno da je poroznost jedan od faktora koji presudno utječe na kvalitetu odljevaka, smanjenje odnosno eliminiranje poroznosti jedan je od prioritetnih zadataka u ljevaonicama. Da bi u tome uspjele, ljevaonice su prisiljene na implementaciju novih metoda i postupaka te stalni rad na poboljšanju sposobnosti upravljanja procesom lijevanja. Faza razvoja je vrijeme kada su promjene u cilju poboljšanja najlakše izvedive i troškovno najjeftinije. Primjenom simultanog inženjerstva osiguravaju se preduvjeti za proizvodnju kvalitetnih odljevaka već u prvom pokušaju, što ujedno doprinosi smanjenju troškova i poboljšanju konkurentnosti. U nastavku je sažeto prikazano korištenje metoda za smanjenje poroznosti u fazi razvoja procesa na primjeru tlačnog odljevka

nosača kompresora klime (slika 4). Odljevak je nastao kao plod optimizacije već postojećeg rješenja, na temelju zahtjeva kupca da se umjesto s 4 izradi s 3 točke pritvrđivanja na motor, da se masa novog rješenja nosača smanji za cca 30 %, poveća zdravost odljevka u odnosu na postojeće stanje, uz istovremeno smanjenje cijene na osnovi razlike u masi i na račun povećane produktivnosti.

Slika 4. Postojeće i novo konstrukcijsko rješenje Nosača kompresora4

U prvoj fazi, kroz analizu konstrukcije postojećeg odljevka sagledani su elementi koji doprinose smanjenju nastanka poroznosti kao što su: ujednačenost i minimizacija debljina stijenki, koničnost stijenki, zaobljenost rubova i položaj uljevnog ušća što bliže toplim (masivnim) mjestima.Kroz definiranje osnutka konstrukcije alata za tlačno lijevanje sa 6 gnijezda, osigurano je da su pri konstrukciji poštivani zahtjevi kupca po pitanju kvalitete i potrebnih količina odljevaka i da je osigurana ekonomska efikasnost proizvođača odljevka. Provjera funkcioniranja, usklađivanje i potvrđivanje konstrukcije alata izvršeno je putem simulacije lijevanja upotrebom softverskog paketa Magmasoft 4.4, suvremene računalne metode koja služi za provjeru načina i brzine punjenja kalupa i skrućivanja odljevka, i omogućuje uvid u konačno stanje odljevka. Za tlačno lijevanje koristi se HPDC modul koji za analizu koristi metodu konačnih volumena. Mrežu elemenata odnosno ćelija generira sam softver, automatski. Što je broj ćelija veći, precizniji su rezultati, ali i vrijeme same analize traje duže. Rezultati simulacije lijevanja omogućuju uvid u uvjete punjenja kalupne šupljine (temperature, tlakove, zarobljavanje zraka), skrućivanje (temperature, topla mjesta, mjesta potencijalne poroznosti, veličinu poroznosti, temperaturne gradijente grijanja i hlađenja alata), deformacije odljevaka (zaostale napetosti, promjene oblika) i drugih elemenata uključenih u proces. Doradom konstrukcije alata i promjenom parametara procesa lijevanja što je uslijedilo na osnovi rezultata prve simulacije, druga simulacija je pokazala da je smanjena veličina potencijalne poroznosti na 3 “topla mjesta” s 12% volumena kocke stranica veličine ≈ 5 mm na 4% volumena kocke stranica veličine ≈ 4 mm (slika 5). Poroznost koja se pojavljuje, posljedica je procesa skrućivanja. Poznavajući mehanizme nastanka i lokaciju poroznosti ocijenjeno je da će se poroznost manifestirati u obliku nehomogene spužvaste strukture, a ne u obliku usahline te da neće imati utjecaja na kvalitetu navoja.Ukupno gledano, simulacije su omogućile izvođenje i testiranje promjena u cilju iznalaženja optimalnog rješenja, prije nego li je izrada alata uopće započela. Simulacije su potvrdile da je konstrukcija alata dobro definirana i kao takva osigurava uvjete za proizvodnju odljevaka u skladu sa zahtjevima kupca. Nakon što je po završetku izrade alata izvršena potvrda funkcionalne i dimenzijske ispravnosti alata, uslijedila je provjera stanja kvalitete

3 Izvor: Walkington, W.G. (1997), Die Casting Defects: Causes and Solutions, Rosemont, IL, NADCA, str. 76 4 Izvor: Interna dokumentacija PPC Buzet d.o.o.

19

odljevaka lijevanih u serijskim uvjetima. Provjera zdravosti odljevaka vršena je na Rendgen uređaju Yxlon 1200. Provjerama nije ustanovljena prisutnost poroznosti koja bi prelazila, prema katalogu grešaka, dozvoljenu veličinu. Uglavnom se radi o manjim nakupinama sitne poroznosti u obliku nehomogene spužvaste strukture. Kontrolom nakon mehaničke obrade nije ustanovljena prisutnost grešaka na obrađenim površinama i navojima.

Kroz prethodno izneseno, na primjeru odljevka nosača kompresora, pokazano je kako se uz upotrebu suvremenih tehnologija i poznavanje metoda, može uskladiti zahtjeve povećanja kvalitete i smanjenja

cijene s jedne strane i ekonomske opravdanosti proizvodnje s druge strane. Upotreba CAD/CAE tehnologije pri konstruiranju odljevaka i alata omogućila je provjere i dorade u fazi kada su one najjeftinije i najlakše izvedive, odnosno prije same izrade alata. Sama izrada alata za tlačno lijevanje uslijedila je nakon što je konstrukcija alata provjerena, dorađena i potvrđena putem simulacija lijevanja. Provjera i potvrda primijenjenih metoda i postupaka uslijedila je već prilikom prve serije lijevanja, kada je postignuto stabilno funkcioniranje procesa, a proizvedeni odljevci su u potpunosti odgovarali zahtjevima.

5 Izvor - Interna dokumentacija PPC Buzet d.o.o.

Slika 5. Mjesta i veličina potencijalne poroznosti kod 2. simulacije5

≈ 4 %

20

1. UVOD

Etan danas radi u otočnom pogonu, ali u budućnosti, rafinerija bi trebala raditi paralelno na mrežu, uz mogućnost izvoza energije u distribucijsku mrežu. Nazivna snaga svakog turbo generatora u Etanu je 3,325 MVA. Generatori su priključeni direktno na 10 kV sabirnice bez blok transformatora i uvijek je u pogonu jedan od generatora. Maksimalno opterećenje Etana je 1,6 MW, tako da je jedan generator više nego dovoljan da pokrije kompletnu potražnju za električnom energijom. Teret u Etanu (to su većinom asinkroni motori) je priključen na niskonaponske sabirnice preko ukupno četiri transformatora 10/0,4 kV pojedinačne snage 1,6 MVA. Etan je priključen na mrežu u transformatorskoj stanici TS 35/10 kV Ivanić Grad na 10 kV preko dva kabela duljine 4,5 km (PCC). S obzirom

da Etan radi otočno, ovaj priključak služi kao rezervno napajanje iz elektroenergetskog sustava u slučaju rekonstrukcije generatora. Etan je priključen na tronamotni energetski transformator. Nazivna snaga transformatora u TS 35/10 kV Ivanić Grad je 8/4/4 MVA, dok je spoj transformatora Yy0d5. Sekundarni i tercijarni namot imaju odvojene sabirnice. Industrijski korisnik mreže - Etan je priključen na sekundar transformatora, dok su ostali korisnici distribucijske mreže (kućanstva i sl.) priključena na tercijar. Zbog visokog postotka motora i uređaja energetske elektronike u ukupnom teretu Etana viši harmonički članovi mogu predstavljati značajan problem za sva trošila priključena na distribucijsku mrežu, u slučaju kada Etan radi paralelno sa mrežom. Viši harmonici napona i struje ponajprije uzrokuju dodatno zagrijavanje elemenata elektroenergetskog sustava kao npr. transformatora,

SAžETAK: Proizvodnja električne energije u velikim konvencionalnim elektranama (termoelektrane, hidroelektrane, nuklearne elektrane) u posljednjih desetak godina se sve više nadopunjava sa malim proizvodnim jedinicama. Etan je postrojenje za preradu plina. Potrebe za električnom energijom Etan ostvaruje preko dva turbo generatora od kojih svaki neovisno može pokriti cjelokupnu potrošnju Etana. Uobičajeno Etan radi u otočnom pogonu, ali može raditi i paralelno na mrežu, posebno u slučaju održavanja generatora i sl. Etan je priključen na srednjenaponsku distribucijsku mrežu (na 10 kV sabirnice u transformatorskoj stanici 35/10 kV Ivanić Grad) preko dva kabelska voda dužine 4,5 km. Trošila u postrojenju Etan su uglavnom asinkroni motori. Za upravljanje motorima u industrijskim postrojenjima najčešće se koriste uređaji energetske elektronike. Radni proces u rafineriji je gotovo uvijek isti, tako da teret ne varira s vremenom. Vrlo je važno utvrditi utjecaj ovakve vrste industrijskih korisnika mreže sa distribuiranom proizvodnjom na kvalitetu napona. Mjerenja kvalitete električne energije su izvršena istovremeno na tri mjerne točke sa analizatorima kvalitete električne energije ION 7650 tvrtke Power Measurement. Cilj ovog rada je usporedba rezultata mjerenja naponskih harmonika sa rezultatima proračuna u sve tri mjerne točke za različite radne točke generatora (različite snage generatora u Etanu).

KLJUČNE RIJEČI:Distribuirana proizvodnja, kvaliteta električne energije, mjerenja naponskih harmonika, proračun naponskih harmonika.

Ana Tomasović1 i Mate Lasić1

1 Končar Institut za elektrotehnikuFallerovo šetaliste 22, 10000 Zagreb Tel:+385 1 3655243, fax: +385 1 3667309e-mail: ana.tomasovic@koncar-institut.hr; mate.lasic@koncar-institut.hr

Mjerenja i proračun naponskih harmonika u distribucijskoj mreži sa priključenim postrojenjem za rafineriju plina Etan sa malom kogeneracijskom elektranom PREUZETO: INTERNATIONAL CONFERENCE ON RENEWABLE ENERGIES AND POWER QUALITY (ICREPQ'09)VALENCIA, SPAIN, 15TH TO 17TH APRIL, 2009

21

motora, generatora, kabela i vodova, ali i druge opreme priključene na mrežu. Dodatno zagrijavanje dovodi do preopterećenja i/ili uništenja opreme. Osim dodatnog zagrijavanja, viši harmonički članovi u nekim slučajevima mogu dovesti do paralelne rezonancije, koja je puno ozbiljniji problem i dovodi do vrlo visokog iznosa izobličenja valnog oblika napona, koje za posljedicu ima uništenje opreme priključene na mrežu.

2. MJERENJA

Cilj mjerenja je bio utvrditi vrijednosti parametara kvalitete električne energije, prvenstveno viših harmonika u distribucijskoj mreži. Mjerenja su provedena u slučaju otočnog rada Etana i u slučaju paralelnog rada Etana na mrežu. U slučaju paralelnog rada na mrežu, mjerenja su provedena u tri radne točke generatora: sa snagom generatora 1,9 MW (višak energije se iz postrojenja Etan izvozi u mrežu), sa snagom generatora 0,3 MW (manjak energije potreban za napajanje Etana se uvozi iz mreže) i sa snagom generatora od 0 MW (svu potrebnu energiju za napajanje Etan uzima iz mreže). Mjerne točke u distribucijsoj mreži i u rafineriji plina Etan su prikazane na slici 1. Instrumenti su bili postavljeni u tri mjerne točke, tako da su mjerenja obavljena istovremeno u svim mjernim točkama. Prva mjerna točka je bila na 35 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad- MT1. Druga mjerna točka je bila na 10 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad (sekundar transformatora) - MT2, dok je treća mjerna točka bila na 10 kV sabirnicama u rafineriji plina Etan- MT3. Za mjerenja su rabljeni analizatori kvalitete električne energije ION 7650 tvrtke Power Measurement.

Slika 1. Prikaz mjernih točaka u distribucijskoj mreži sa priključenom rafinerijom plina Etan

Rezultati mjerenja viših harmonika napona (najveća 10- minutna izmjerena vrijednost u postotku nazivnog napona) na 35 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad (MT1) u slučaju paralelnog rada Etana na mrežu, za sve tri radne točke generatora: snaga generatora 1,9 MW, 0,3 MW i 0 MW su prikazani na slici 2.

Slika 2. Rezultati mjerenja viših harmonika napona na 35 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad (MT1) za 3 radne točke generatora

Rezultati mjerenja viših harmonika napona (najveća 10- minutna izmjerena vrijednost u postotku nazivnog napona) na 10 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad- na sekundaru transformatora (MT2) u slučaju paralelnog rada Etana na mrežu, za sve tri radne točke generatora 1,9 MW, 0,3 MW i 0 MW su prikazani na slici 3.

Slika 3. Rezultati mjerenja viših harmonika napona na 10 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad - na sekundaru transformatora (MT2) za 3 radne točke generatora

MT1 - Rezultati mjerenja različite radne točke generatora

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2

THD 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Red Harmonika napona

% U

n

MT1 - Snaga generatora 1,9 MWMT1 - Snaga generatora 0,3 MWMT1 - Snaga generatora 0 MW

MT2 - Rezultati mjerenja različite radne točke generatora

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2

THD 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Red Harmonika napona

% U

n

MT2 - Snaga generatora 1,9 MWMT2 - Snaga generatora 0,3 MWMT2 - Snaga generatora 0 MW

MT1 - Power Measurement ION 7650MT2 - Power Measurement ION 7650MT3 - Power Measurement ION 7650

MT1

T2

G2

Teret

MEX1,6 MW

G1

35 kV

10 kV

0,4 kV

10 kV

10 kV

35/10/10 kV8/4/4 MVA

Yy0d5

cable “Etan2”p 4,5 km

10/0,4 kV1,6 MVA

Dy5

10/0,4 kV1,6 MVA

Dy5

cable “Etan1”p 4,5 km

Y

y d

MT2

MT3

TS 35/10/10 kV Ivanić Grad

Etan - rafinerija plina

22

Rezultati mjerenja viših harmonika napona (najveća 10- minutna izmjerena vrijednost u postotku nazivnog napona) na 10 kV sabirnicama u rafineriji plina Etan (MT3) u slučaju paralelnog rada Etana na mrežu, za sve tri radne točke generatora: snaga generatora 1,9 MW, 0,3 MW i 0 MW su prikazani na slici 4.

Slika 4. Rezultati mjerenja viših harmonika napona na 10 kV sabirnicama u rafineriji plina Etan(MT3) za 3 radne točke generatora

Rezultati mjerenja kvalitete električne energije, prvenstveno viših harmonika napona su analizirani prema međunarodnim normama i tehničkim izvještajima za kvalitetu električne wenergije u distribucijskim mrežama na srednjem i niskom naponu [1] i [2]. Za svaku mjernu točku je napravljena usporedba sa graničnim vrijednostima za više harmonike danim u međunarodnim normama i tehničkim izvještajima.

Mjerni period prema EN 50160:1999 [1] bi trebao biti najmanje tjedan dana i maksimalna vrijednost u 95% vremena jednog tjedna ne smije dostići granične vrijednosti zadane normom. U ovom slučaju iznimka je mjerni period koji je bio kraći od jednog tjedna, zbog ekonomske neopravdanosti mjernog procesa. Ipak, maksimalne izmjerene vrijednosti u 100% mjernog perioda su uspoređene sa graničnim vrijednostima prema normi. Izmjerene vrijednosti su bile niže od graničnih vrijednosti danim u EN 50160:1999 [1].

3. PRORAČUN

Proračun viših harmonika napona je napravljen u programskom paketu za modeliranje mreža Dig Silent Power Factory.

Model za proračun viših harmonika napona u distribucijskoj mreži sa priključenom rafinerijom plina Etan je prikazan na slici 5.

U slučaju paralelnog rada na mrežu, proračun je napravljen za tri radne točke generatora: sa snagom generatora 1,9 MW (višak energije se iz postrojenja Etan izvozi u mrežu), sa snagom generatora 0,3 MW (manjak energije potreban za napajanje Etana se uvozi iz mreže) i sa snagom generatora od 0 MW (svu potrebnu energiju za napajanje Etan uzima iz mreže).

Kod proračuna širenja viših harmonika kroz mrežu neophodan uvjet je dobro poznavanje parametara sustava. U model za proračun su uzeti podaci koji su u tom trenutku bili dostupni, dok su preostali podaci bili pretpostavljeni. Snaga trofaznog i snaga jednofaznog kratkog spoja na 35 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad je bila poznata iz proračuna kratkog spoja. Podaci o tronamotnom transformatoru u TS 35/10 kV Ivanić Grad, kabelima koji povezuju

Etan i TS Ivanić Grad, te generatorima i transformatorima u rafineriji Etan su dobiveni od proizvođača. Procijenjeni podaci su bili snaga i karakter korisnika mreže koji su priključeni na tercijar transformatora u TS Ivanić Grad, te snaga i karakter pojedinačnih trošila u Etanu.

Slika 5. Model za proračun viših harmonika napona u distribucijskoj mreži sa priključenom rafinerijom plina Etan

Rezultati proračuna viših harmonika napona (dani u postotku nazivnog napona) na 35 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad (MT1) u slučaju paralelnog rada Etana na mrežu, za sve tri radne točke generatora su prikazani na slici 6.

Slika 6. Rezultati proračuna viših harmonika napona na 35 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad (MT1) za 3 radne točke generatora

MT3 - Rezultati mjerenja različite radne točke generatora

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2

THD 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Red Harmonika napona

% U

n

MT3 - Snaga generatora 1,9 MWMT3 - Snaga generatora 0,3 MWMT3 - Snaga generatora 0 MW

MT1 - Rezultati proracuna za različite radne točke generatora

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2

THD 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Red Harmonika napona

% U

n

MT1 - Snaga generatora 1,9 MWMT1 - Snaga generatora 0,3 MWMT1 - Snaga generatora 0 MW

Station1/Ivanić Grad 35 kV

T1 35/10 kV Ivanić Grad 8/4/4 MVA

Station2/Sabirnice za Etan 10kV

Station3/Sabirnice za ODS 10kV

Station4/Etan 10kV

Tereti ODS 2 MVA

Station5/Etan 0.4 kV

Tereti Etan 1.7 MVA

G21.9 MW

G~

T21.6

MVA

kabe

l Eta

n 1

T21.6

MVA

23

Rezultati mjerenja viših harmonika napona (dani u postotku nazivnog napona) na 10 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad- na sekundaru transformatora (MT2) u slučaju paralelnog rada Etana na mrežu, za sve tri radne točke generatora su prikazani na slici 7.

Slika 7. Rezultati proračuna viših harmonika napona na 10 kV sabirnicama u TS 35/10 kV Ivanić Grad- na sekundaru transformatora (MT2) za 3 radne točke generatora

Rezultati proračuna viših harmonika napona (dani u postotku nazivnog napona) na 10 kV sabirnicama u rafineriji plina Etan (MT3) u slučaju paralelnog rada Etana na mrežu, za sve tri radne točke generatora su prikazani na slici 8.

Slika 8. Rezultati proračuna viših harmonika napona na 10 kV sabirnicama u rafineriji plina Etan (MT3) za 3 radne točke generatora

4. ZAKLJUČAK

Rezultati proračuna viših harmonika napona su uspoređeni sa rezultatima mjerenja u svim mjernim točkama i za sve tri radne točke generatora u rafineriji plina Etan: snaga generatora 1,9 MW, snaga generatora 0,3 MW i snaga generatora 0 MW. Rezultati mjerenja i rezultati proračuna su ispod graničnih vrijednosti prema EN 50160:1999.Vrijednosti za faktor ukupnog harmoničkog izobličenja napona (THD-U) dobivene proračunom i mjerenjem su slične za sve mjerne točke. Postoje male razlike u rezultatima (vrijednosti dobivene mjerenjem su nešto veće od onih dobivenih proračunom), iako su sve vrijednosti relativno male za distribucijsku mrežu (prema EN 50160:1999 granična vrijednost za THD-U u srednjenaponskoj mreži je 8%).U oba slučaja (mjerenje i proračun) u svim mjernim točkama, najmanje vrijednosti za THD-U se pojavljuju kada je snaga generatora najveća (1,9 MW), a najveći THD-U je kada je snaga generatora 0 MW.Pojedinačne vrijednosti viših harmonika napona dobivene proračunom i mjerenjem se razlikuju u svim mjernim točkama.Razlike u rezultatima mjerenja i proračuna postoje zbog nedostatka podataka za izradu detaljnog modela za proračun. Podaci o transformatorima, kabelima i vodovima su poznati, ali teret u sustavu je podložan promjenama i kao takav nije točno poznat pa predstavlja veliki problem za modeliranje. Varijacije tereta, koje su normalne za elektroenergetski sustav predstavljaju važan dio za modeliranje i analizu sustava kod proračuna viših harmonika. Detaljno poznavanje karakteristika trošila priključenih na promatrani dio sustava može doprinijeti točnijem modelu za proračun, a s time i dati bolje rezultate koji manje odstupaju od rezultata mjerenja.

LITERATURA

1 EN 50160: 1999, Voltage characteristics of electricity supplied by public distribution systems.

2 IEC/TR 61000-3-6: 1996, Electromagnetic compatibility (EMC)- Part 3:Limits - Section 6: Assessment of emission limits for distorting loads in MV and HV power systems- Basic EMC publication.

3 Power Measurement- ION 7650 user guide, www.eliteas.com/pml/PMLACFILES/7550_7650_userguide.pdf

4 Dig Silent- Power factory help manual

MT2 - Rezultati proracuna za različite radne točke generatora

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2

THD 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Red Harmonika napona

% U

n

MT2 - Snaga generatora 1,9 MWMT2 - Snaga generatora 0,3 MWMT2 - Snaga generatora 0 MW

MT3 - Rezultati proracuna za različite radne točke generatora

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2

THD 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Red Harmonika napona

% U

n

MT3 - Snaga generatora 1,9 MWMT3 - Snaga generatora 0,3 MWMT3 - Snaga generatora 0 MW

24

1. UVOD

1.1. Općenito o protokolu IEC 61850Protokol IEC 61850 “Komunikacijske mreže i sustavi u transformatorskim stanicama“ sastavljen je od radnih skupina tehničkog komiteta 57 IEC-a Power System Control and Associated Communications [3]. Stručnjaci za zaštitu, upravljanje, automatizaciju i komunikaciju iz SAD-a, EU-a i cijelog svijeta surađivali su u nakani da stvore zajedničko rješenje za proizvođače opreme i kupce na globalnoj razini. Protokol je izdan je u 14 djelova između 2003. i 2005. godine. Pruža standardiziranu komunikaciju u TS-u koristeći zajedno posljednja dostignuća na polju komunikacijskih tehnologija i snažno objektno modeliranje s vrlo velikom inženjerskom podrškom.To je prvi i jedini globalni standard koji razmatra i integrira sve komunikacijske potrebe unutar TS-a. Definira stroga pravila za

realizaciju interoperabilnosti između funkcija i uređaja koji se koriste za zaštitu, nadzor, upravljanje i automatizaciju u TS-u, neovisno o njihovim proizvođačima. Interoperabilnost podrazumijeva da dva ili više inteligentnih elektroničkih uređaja (releja) jednog ili više različitih proizvođača razmjenjuju informacije i koriste se za izvođenje različitih funkcija u automatizacijskom sustavu TS-a. Prva TS u potpunosti izrađena prema propisima standarda IEC 61850 stavljena je u pogon krajem 2004. godine.

1.2. Standardizirani objektni model opreme u TS-uIako je protokol IEC 61850 definiran kao standard za komunikacijsku strukturu, njegov glavni doprinos jest definiranje objektnog modela za svu opremu u TS-u. Najveći pomaci i napori napravljeni su upravo na planu objektnog modeliranja, odnosno raščlanjivanju kompleksnih struktura podataka na manje cjeline.

SAžETAKIEC 61850 je IEC-ov protokol izdan u 14 djelova između 2003. i 2005. godine [3]. To je prvi i jedini globalni standard koji razmatra i standardizira sve komunikacijske potrebe unutar TS-a. Definira stroga pravila za realizaciju interoperabilnosti između funkcija i uređaja koji se koriste za zaštitu, nadzor, upravljanje i automatizaciju u TS-u, neovisno o njihovim proizvođačima. Interoperabilnost podrazumijeva da dva ili više inteligentnih elektroničkih uređaja jednog ili više različitih proizvođača razmjenjuju informacije i koriste se za izvođenje različitih funkcija u automatizacijskom sustavu TS-a.Glavni doprinos ovog protokola je definiranje objektnih modela kojima je jednoznačno opisana sva oprema u polju TS-a. Stoga se signali među uređajima mogu razmijenjivati GOOSE porukama posredstvom ethernet mreže bez dodatnog ožičenja.

KLJUČNE RIJEČI: IEC 61850, protokol, standardizacija, interoperabilnost, GOOSE poruka

Protokol IEC 61850 - Prijedlog tehničkog rješenja sekundarnog sustava distributivne TSPREUZETO: HO CIRED, 1. SAVJETOVANJE ŠIBENIK, 16. - 21. SVIBNJA 2008.

mr. sc. Filip Vidović, dipl. inž.*filip.vidovic@koncar-ket.hrGoran Leci, dipl. inž.*goran.leci@koncar-ket.hrIvan Vukić, dipl. inž.*ivan.vukic@koncar-ket.hrDomagoj Ožanić, dipl. inž.*domagoj.ozanic@koncar-ket.hr

*KONČAR Inženjering za energetiku i transport d.d.

25

Svaki fizički uređaj - Physical Device (IED) npr. relej obavlja niz operacija grupiranih u cjeline tj. logičke uređaje - Logical Devices (LD). Logički uređaji dalje sadrže pripadajuća logička čvorišta - Logical nodes (LN) kojima se definiraju funkcije i pridružuju funkcijama opreme u TS-u (npr. transformatori, prekidači ili zaštitni uređaji). LN uključuje sve pripadajuće obavezne podatke, svojstva i ekstenzije objekta kojeg predstavlja - Data Objects (DATA) u skladu sa pravilima IEC 61850, ali i definira standard za pristup tim podacima. LN kao najmanji objekt funkcije može komunicirati s nekim drugim LN-om ugrađenom u drugi uređaj. Ukratko, LN definira funkciju u postrojenju na standardiziran način. Shema pojednostavljenog logičkog modela prikazana je na Slici 1 [4].

Slika 1. Shema pojednostavljenog logičkog modela

IEC 61850 definira 91-no logičko čvorište podijeljeno u 13 logičkih grupa. Prvo slovo logičkog čvorišta predstavlja logičku grupu. U Tablici I. dan je prikaz logičkih grupa prema protokolu IEC 61850, a u Tablici II logička čvorišta za logičku grupu X - oprema za prekidanje strujnih krugova [3].

Tablica I. Prikaz logičkih grupa prema protokolu IEC 61850

Logička grupa Ime Broj logičkih

čvorišta (LN)

L Logički čvor sustava 2

P Zaštita 28

R Srodni element zaštite 10

C Upravljanje 5

G Općenito 3

I Sučelje i arhiviranje 4

A Automatsko upravljanje 4

M Mjerenja 8

S Senzori i monitoring 4

XOprema za prekidanje strujnih krugova

2

T Mjerni transformatori 2

Y Energetski transformatori 4

ZBuduća oprema u energetskim sustavima

15

Tablica II. Logička čvorišta za logičku grupu X

LN - ime Definicija Objašnjenje

XCBR Prekidač

Visokonaponski prekidač sposoban da prekine strujni krug pod punim opterećenjem ili u praznom hodu

XSWI Rastavljač

Uređaj za prekidanje, služi za električno izoliranje vodova. Operacije njime obavljaju se kad ne teče struja u strujnom krugu voda

Slika 2. Objektni podaci DATA logičkog čvorišta prekidača XCBR

Kao što je već spomenuto, logička čvorišta LN sadrže objektne podatke DATA o staničnim objektima. Svaki taj podatak sastoji se od odgovarajućih svojstava kojima je opisan stanični objekt. Tako npr. LN XCBR za prekidač sadrži objektni podatak DATA imena Pos s jednim svojstvom stVal - položaj aparata (uključen, isključen, kvar, međupoložaj), drugim svojstvom ctlVal za naredbu uklopa i isklopa i sl. (Slika 2.) [1],[2].Na ovaj način jednoznačno su opisani objekti i funkcije u TS-u raščlambom kompleksne strukture postrojenja do podatkovnih detalja, upravljačkih naredbi, nadzora opreme itd. Zbog toga je omogućena interoperabilnost uređaja različitih proizvođača u istom TS-u prema pravilima protokola IEC 61850.

2. PRIMJENA PROTOKOLA IEC 61850 NA DISTRIBUTIVNU STANICU

2.1. Izgled distributivne staniceU Hrvatskoj distributivnoj mreži najčešće su transformatorske stanice 35/10(20) kV, nešto rjeđe 20/10 kV te transformacije direkno s viših napona (110 kV) na 10 ili 20 kV. Tipska stanica je srednje veličine (20-ak polja), s dva transformatorska polja, za svaku sekciju po jedno. Na 35 kV sabirnici obično je par dovoda, mjerno polje i trafo polja. Sekcije na 10(20) kV su odijeljene sekcijskim (ili spojnim) poljem, a sadrže po mjerno polje i određeni broj vodnih polja, pripadajuće trafo polje i eventualno polje kućne potrošnje i/ili kompenzacije (Slika 3.).U poljima (pored primarne opreme) nalaze se uređaji zaštite i upravljanja te ponekad mjerni i signalizacijski uređaji koji obavljaju

Prekidač (XCBR)Data Objekt Objašnjenje CDC Mandatory

Osnovni LNModBehHealthName Pit

Način radaPonašanjeZdravljeNatpisna pločica

INCINSINSLPL

MMM

LocEEHealthEENameNamePitOpCnt

Lokalna operacija nije daljinskaZdravlje vanjske opremeNatpisna pločica vanjske opremeNatpisna pločicaBrojač operacija

SPSINSDPLLPLINS

M

UpravljanjePosBlkOpnBlkClsChaMotEna

Pozicija prekidačaBlokiranje otvaranjaBlokiranje zatvaranjaNapajanje motora omogućeno

DPCSPCSPCSPC

MMM

MjerenjaSumSwARs Zbroj obavljenih operacija resetiranje BCR

StatusCBOpCapPOWCapMaxOpCap

Sposobnost prekidača da izvrši operacijuSposobnost prekidajna oscilacijaSposobnost rada pod punim opterećenjem

INSINSINS

M

Zajedničko svim logičkim čvorištima

Pos je DATA od logičkog čvorišta XCBR

26

navedene funkcije, a vezani su na centralno stanično računalo, najčešće optičkim vezama, te dalje prema distribucijskom centru. Povezivanje je ostvareno odgovarajućim protokolima ovisno o vrsti proizvođača uređaja i posebnim zahtjevima na komunikaciju. Osnovni koncept zaštite podrazumijeva korištenje nadstrujnih, usmjerene zemljospojne i diferencijalne zaštite. Upravlja se aparatima u

polju, prekidačem u pravilu, a uobičajeno rastavljačima i katkad uzemljivačem. Blokade upravljanja izvedene su žičanim vezama ili logikom unutar releja ukoliko je to projektom predviđeno. Na isti način ostvaruje se zaštita zatajenja prekidača i uvjetne zaštite sabirnica.

35 kV 35 kV

10 kV

20 kV

2.2. Prednosti protokola IEC 61850 - GOOSE porukeGOOSE poruke (Generic Object Oriented Substation Event - Općenito objektno orjentiran događaj) možda su najeksponiraniji i najkomentiraniji novitet protokola IEC 61850. GOOSE poruke su jako brzi prijenosi promjene neke varijable ili mjerene veličine iz nekog uređaja u bilo koji drugi ili više njih. Takve poruke sadrže razne vrijednosti podataka, koji se šalju više puta u intervalima. Tako se omogućuje da vrlo velikom brzinom poruke budu s velikom vjerojatnošću proslijeđene do cilja (npr. 4 ms) [4]. Preduvjet za ostvarenje gore navedenog je nova komunikacijska arhitektura tj.

prenošenje informacija posredstvom ethernet mreže (i optičkih kabela) bez dodatnog fizičkog ožičavanja.GOOSE poruke nisu adresirane od pošiljatelja (publisher) za primatelja (subscriber). One se šalju u mrežu s identifikacijom pošiljatelja i poruke, ali bez adrese destinacije. Ostali uređaji “vide“ poruku i odlučuju sami za sebe trebaju li “pogledati“ sadržaj. Releji različitih proizvođača trebali bi se ispravnim parametriranjem moći “pretplatiti“ da prime GOOSE poruku nekog drugog proizvođača na istoj komunikacijskoj sabirnici, što je jedna od najvećih beneficija.

Slika 3. Primjer izgleda distributivnih stanica

Slika 4. Razmjena GOOSE poruka u TS-u

27

Na Slici 4. vidljiv je princip razmjene GOOSE poruka u TS-u. Izvršna aplikacija čita i piše u bazu podataka u realnom vremenu. GOOSE protokol potom osvježava bazu šaljući više puta zaredom u mrežu podatke koji su se promijenili [1],[2].GOOSE poruke su nepotvrđene, odnosno pošiljatelj nema mogućnost saznati da li je primatelj primio poslanu poruku. Ipak, ukoliko status poruke nije valjan alarmirat će se takvo stanje. Žice ne mogu slati izvješća o svom zdravlju (stanju), pa je ovo još jedan plus na strani protokola IEC 61850.U tradicionalnom sustavu se mora izvesti pojedinačno ožičenje za svaki signal, od jednog do drugog uređaja. Kod novog pristupa upotrebom GOOSE poruka podaci se izmjenjuju bez dodatnog fizičkog ožičenja, što snižava cijenu montaže i ispitivanja, a doprinosi pouzdanosti sustava.Koristeći novi pristup, također je moguće projektirati kompleksniju funkcionalnost bez obzira na ožičenje, što dopušta velike performanse i mogućnost korištenja više podataka.Negativne strane upotrebe protokola IEC 61850 i odgovarajuće infrastrukture su inicijalno povećani izdaci za komponente mreže i potreba za obučenim inženjerskim i ispitnim osobljem.

2.3. Primjeri upotrebe GOOSE poruka u distributivnim stanicamaKao što je već navedeno u prethodnom tekstu, GOOSE poruke omugućuju razmjenu podataka između dva fizička uređaja (releja) ethernet mrežom na razini TS-a. Time je smanjeno ožičenje ormara jer nisu potrebne fizičke veze između dva polja da bi se prenio signal.Blokade upravljanja među poljima mogle bi se izvesti prema pravilima protokola IEC 61850 bez ožičenja npr. blokada uklopa prekidača u transformatorskom polju (TP) ukoliko su sabirnice uzemljene npr. u mjernom polju (MP) ili spojnom polju (SP).Zaštita od zatajenja prekidača (ZZP) mogla bi biti koncipirana na GOOSE porukama. Relej iz vodnog polja (VP) u kojem je zatajio prekidač brzom GOOSE porukom “obavijestio“ bi TP i SP o tome, oni bi primili taj signal, kroz logiku konfiguracije ga obradili i proslijedili nalog za isklop svojih prekidača. Na ovaj način nema potrebe za ožičavanjem optoizlaza u VP te žičane veze do SP i TP na njihove binarne ulaze, i tako za sve releje u TS-u. Slična situacija vrijedila bi i za uvjetnu zaštitu sabirnica, postiglo bi se manje vrijeme podešenja za kratke spojeve na zaštiti sabirnica.

2.4. SCADA u distributivnoj stanici prema protokolu IEC 61850Rad sa IEC 61850 protokolom uvelike olakšava i automatizira izradu procesne baze i slika. Cijeli postupak koristi konfiguracijsku SCL (Substation configuration language) datoteku koja opće prihvaćenim i portabilnim XML-om opisuje kompletnu funcionalnost pojedinog releja. SCL datoteke se također uvoze u SCADA-u pomoću alata koji automatski kreira procesne točke u bazi koje se zatim moraju označiti kao OPC točke. Vizualizacija je zadnji korak u konfiguriranju SCADA-e, a izvodi se u grafičkom sučelju i editoru u kojem se u 61850 procesne točke prekidača, rastavljača, mjerenja, alarma i sl. jednostavnim drag & drop postupkom smještaju na procesne slike.

3. ZAKLJUČAK

IEC 61850 je jedinstveni globalni protokol koji standardizira sve komunikacijske potrebe između fizičkih inteligentnih uređaja unutar TS-a. Definira pravila za ostvarivanje interoperabilnosti između funkcija i uređaja zaštite, nadzora, upravljanja i automatizacije bez obzira na proizvođača što je najveća prednost novog pristupa. Nadalje, korištenjem GOOSE poruka za izmjenu podataka ethernet mrežom (a ne klasičnog ožičenja) smanjeni su troškovi montaže i ispitivanja, a automatski povećana pouzdanost sustava.Primjena u distributivnim TS-ovima bila bi najizraženija kod korištenja međublokada upravljanja aparatima, zaštite od zatajenja prekidača ili uvjetne zaštite sabirnica.Protokol IEC 61850 ugrađen je u brojne TS-ove u svijetu, ali njegova potpuna potvrda očekuje se tek u skoroj budućnosti, kako na staničnoj tako i na procesnoj razini kada će se strujni i naponski mjerni transformatori spajati na procesni ethernet, a ne žičanim vezema na releje.

LITERATURA

1 H. Kirrmann, “Introduction to IEC 61850 substation communication standard“, CRID 30254, ABBCH-RD.C1, 2004.

2 K-P. Brand, M. Janssen, “The specification of IEC 61850 based substation automation systems”, DistribuTech, 2005.

3 IEC 61850 Communication networks and systems in substations, 2002-2005

4 R. Mackiewicz, “Benefits of of IEC 61850 networkong”, UCA International Users Group, listopad 2004.

28

1. UVOD

Uljanik Brodogradilište d.d. je složeni poslovno-proizvodni sustav koji, ne samo da je velik i složen, već proizvodi i visoko sofisticirane proizvode koji su između ostalog iznimno skupi. Iz navedenog je lako zaključiti da su procesi koji se odvijaju u takvom sustavu iznimno složeni, a vremenski i resursno zahtjevni.Gradnja broda je složen i dugotrajan proces. Proces koji u sebi sadrži slijed mnogobrojnih faza izrade i montaže koje su međusobno tehnološki i vremenski povezane. Do probijanja zadanog roka proizvodnje ne smije doći jer bi to dovelo do kašnjenja u isporuci broda, što bi onda donijelo vrlo visoke penale

i značajne financijske gubitke.Stoga, o uspostavi prave organizacije i odvijanja procesa i poslovanja može ovisiti sudbina jedne takve velike tvrtke. Drugim riječima, navedeno može značiti razliku između promašaja i uspjeha.Govoriti zato o organizacijskoj strukturi je izuzetno važno, pogotovo u uvjetima koji danas vladaju u poslovnom svijetu gdje je konkurencija iznimno velika i jaka, klijentela iznimno zahtjevna, a kriteriji kvalitete, poslovnosti i učinkovitosti su vrlo visoki, pogotovo ako se radi o brodograđevnoj industriji kao složenom poslovno-proizvodnom sustavu sa specifičnom organizacijom i organizacijskom strukturom.

Organizacijska struktura u funkciji stvaranja nove vrijednosti na primjeru Uljanik brodogradilišta d.d.

SAžeTAk: Republika Hrvatska nalazi se pred ulaskom u Europsku Uniju pa će time i njezin gospodarski sustav postati otvoreniji, a nakon toga i sastavni dio europskog gospodarskog sustava.Cilj razvoja gospodarskog sustava Europske Unije utvrđen je Lisabonskom deklaracijom prema kojoj “gospodarstvo Europske Unije treba biti najkonkurentnije i na znanju utemeljeno do 2010. godine“. Ovo opredjeljenje u skladu je s razvojem ekonomije XXI. stoljeća bazirane na znanju pri čemu je intelektualni kapital njezin relevantni pojavni oblik.Paralelno s razvojem ekonomije bazirane na znanju razvija se i društvo znanja, a u gospodarstvu se razvijaju subjekti na postavkama organizacije koja uči.Aktualnost teme proizlazi iz hipoteze da je samo ona organizacijska struktura, u kojoj nema inhibicija koje razaraju vrijednost, sposobna stvarati vrijednost koja joj osigurava potrebnu konkurentnost i razvoj u sve oštrijim uvjetima globaliziranog svijeta.Uljanik Brodogradilište d.d. kao primjer složenog poslovno-proizvodnog sustava nije izuzetak. Upravo takav složeni sustav koji se zasniva na složenim organizacijskim vezama posebno je osjetljiv na razne inhibicije koje se javljaju unutar njene interne i eksterne strukture. Stoga, potreba za kreacijom i primjenom takve organizacijske strukture koja će doprinijeti stvaranju, a ne razaranju vrijednosti, ima ključnu ulogu u podizanju efikasnosti cjelovitog sustava, a time i konkurentnosti na svjetskom tržištu.

kLjučne riječi: organizacijska struktura, složeni poslovno-proizvodni sustav, tržište, stvaranje nove vrijednosti, brodogradnja.

Boris Marjanović, dipl.oec.Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studijRiva 6, 52100 Pulae-mail: boris.marjano-vić@politehnika-pula.hr

29

2. ORGANIZACIJA I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Organizacija je općepoznat pojam. U društvu postoje razne vrste organizacija npr. obitelj, poduzeća, sportski klubovi, državne administracije itd. I upravo zbog široke uporabe i značenja, organizaciju je kao pojam teško definirati. Stoga, ne čudi da je gotovo svaki autor nastojao dati vlastito viđenje pojma organizacije.No, zbog sveobuhvatnosti i jednostavnosti sljedeća definicija organizacije čini se najprimjerenijom: “Organizaciju čini skupina ljudi koja koordiniranim radom nastoji ostvariti zajedničke ciljeve, a pritom se služi podjelom poslova i upravljačkom kontrolom”.1 Iz ove definicije proizlazi jasnoća njenog značenja. Postoje ljudi koji radom doprinose ostvarivanju određenih postavljenih ciljeva. Da bi taj rad bio moguć mora biti osobito dobro organiziran i koordiniran jer u procesu sudjeluje velik broj profesija i ljudi.Ljudi su različiti, svako posjeduje određene svojstvene vještine i znanja te svaka osoba u organizaciji radi one poslove za koje je osposobljena, odnosno za koje ima predispozicije i kompetencije. Krajnjem uspjehu tog posla doprinosi upravljačka funkcija koja ciljano usmjerava rad i napore ljudi u funkciji uspješnog ostvarenja postavljenih ciljeva.To je općenita definicija organizacije kao cjeline.No, govoreći o organizacijskoj strukturi potrebno je ići dublje u razmatranju.Kada se govori o organizacijskoj strukturi, mora se reći da je organizacijska struktura uži pojam od organizacije. Ona je samo jedan element organizacije, ali i najbitniji dio nje.2

Kao najprihvatljiviju definiciju organizacijske strukture može se navesti ona P. Druckera: “Da bi svi ti organizacijski dijelovi poduzeća mogli usklađeno i homogeno djelovati, moraju biti međusobno povezani i integrirani. Taj jedinstveni sustav svih

organizacijskih dijelova poduzeća nazivamo organizacijskom strukturom poduzeća.”3

Organizacijsku strukturu može se dakle, usporediti s anatomijom nekog živog bića. Kao što je anatomija važna za svako živo biće, sa svim vezama i odnosima između organa, tako je i organizacijska struktura važna za efikasno funkcioniranje svakog poduzeća.Dakle, moglo bi se reći da je organizacijska struktura ta koja drži sve dijelove jednog poduzeća zajedno i o njenoj uspostavljenoj strukturi ovisi kako će poduzeće ispunjavati svoje ciljeve.No, u kakvoj su vezi organizacijska struktura i stvaranje nove vrijednosti?Pojam “nova vrijednost” proizlazi iz novog shvaćanja ekonomije koja se naziva i “ekonomijom 21. stoljeća”. Da bi se bolje shvatilo ovu problematiku analizirat će se druga bitna pojava, a to je tržište.

3. TRžIŠTE

Tržište je polazna točka svakog tržišno orijentiranog poduzeća.Uljanik Brodogradilište u sklopu Uljanik Holdinga, koji je kao primjer obrađen u ovom radu, nije izuzetak, budući da je to poslovno-proizvodni sustav orijentiran u potpunosti na svjetsko tržište.Tržište je sačinjeno od sudionika koje se može definirati kao kupce ili, u današnjem poimanju tržišta, kao klijente, neovisno djelovali li oni na poslovnim ili potrošačkim tržištima. Klijent je fokusna točka tržišno orijentiranog poduzeća. O klijentu ovisi u najvećoj mjeri sudbina poduzeća.Zašto klijenti u današnje doba imaju tako velik značaj? Današnji uvjeti poslovanja karakterizirani su brzim i učestalim promjenama koje imaju za svoj uzrok tržište. Takve promjene imaju sklonost ka remećenju skladnog i ustaljenog funkcioniranja organizacija pa se te organizacije nalaze pred izazovom kako

1 Srića, V.: “Inventivni menedžer”, Croman, Mep Consult, Zagreb, 1995., str. 44.2 Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., treće, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, str. 139.3 Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., treće, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, str. 141.

Slika 1. Odnos između stvaranja nove vrijednosti i superiorne tržišne vrijednosti proizvoda

Stvaranje nove vrijednosti(Value Added)

PROCESTransformacijeInput Output

(Proizvod)

Superiorna tržišna vrijednost

30

opstati u takvim nestabilnim uvjetima. Ukoliko se nisu u stanju prilagoditi, vrlo lako mogu posustati na tržištu, što u poslovnom smislu, znači propasti.Tržišta su zasićena tvrtkama i njihovim proizvodima te se na takvim tržištima vodi žestoka borba za opstanak. Tvrtke se natječu na takvom nezahvalnom tržištu u nastojanju da zadrže postojeće i da zadobiju što više novih kupaca, trudeći se da ponude što privlačnije proizvode u odnosu na konkurentske tvrtke.Kako bi učinili proizvod za kupce privlačnim, oni moraju poznavati potrebe i želje kupaca, odnosno oni moraju biti u stanju kreirati, na temelju tih informacija, takav proizvod koji će zadovoljiti kupčeve potrebe. Prednost na tržištu ima ona tvrtka koja spozna što predstavlja vrijednost za kupca i zatim kreira takav proizvod ili uslugu te se na taj način izdiže iznad konkurencije, što ujedno znači da time nudi i veću vrijednost.Nudeći veću vrijednost od ostalih, tvrtka se diferencira od konkurencije i time dostiže superiornu poziciju na tržištu. To je osobina uspješnih tvrtki, tvrtki koje su spoznale da jedino dugoročnim i kontinuiranim zadovoljavanjem potreba kupaca mogu računati na dugoročan uspjeh4 i opstanak u takvoj surovoj tržišnoj utakmici. To bitno mijenja tvrtkin pristup kupcu koji više nije samo broj u masi već prerasta u klijenta, pri čemu klijent ima svoje ime i prezime i u poslovnom smislu dijeli sudbinu s tvrtkom s kojom je u poslovnom odnosu.Iz toga proizlazi potreba uspostavljanja jednog drukčijeg odnosa

tvrtke prema klijentu u kojem će tvrtka dugoročno brinuti o njegovim potrebama i time sebi osigurati budućnost.Pitanje koje se postavlja je: kako postići tu nadmoćnu vrijednost za klijenta odnosno ključnu konkurentsku prednost na tržištu?5

4. INTELEKTUALNI KAPITAL I STVARANJE NOVE VRIJEDNOSTI

Svako poduzeće posjeduje određen potencijal u vlastitim zaposlenicima i ono se manifestira u obliku znanja, vrijednosti i sposobnosti. Taj potencijal se drugim riječima naziva intelektualnim kapitalom, ali samo onda kada se taj potencijal i potvrdi na tržištu. Prema osnovnoj definiciji koja se upotrebljava u brodogradnji, intelektualni kapital je primijenjeno znanje koje stvara novu vrijednost koja se potvrđuje na tržištu.6

Nova ili dodana vrijednost (Value Added) predstavlja objektivni pokazatelj poslovanja u novoj ekonomiji baziranoj na znanju. Taj se rezultat upravo očituje na tržištu, i to kroz superiornost proizvoda u odnosu na konkurente.

Stoga, ukoliko taj temeljni resurs, intelektualni kapital, doprinese kroz stvaranje nove vrijednosti konkurentnoj prednosti, podizanju produktivnost i povećanju tržišne vrijednosti poduzeća, u današnjim tržišnim uvjetima postaje dominantan čimbenik opstanka na tržištu.7 Vidimo da upravljanje intelektualnim kapitalom u tom slučaju postaje prijeka potreba. No, kako se ono očituje kroz organizacijsku strukturu?

5. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA U FUNKCIJI STVARANJA NOVE VRIJEDNOSTI

Efikasno stvaranje vrijednosti u složenom poslovno-proizvodnom sustavu kao što je Uljanik Brodogradilište, ostvarivo je u takvoj organizacijskoj strukturi u kojoj se ne javljaju inhibicije (smetnje) koje razaraju stvorenu vrijednost.U teoriji i praksi je dokazano da se nova vrijednost stvara i/ili razara u međuzavisnim procesima sustava.8

“Stvaranje vrijednosti u procesima prvenstveno zavisi od efikasnosti intelektualnog kapitala koji je funkcija efikasnosti humanog (ljudskog) kapitala i efikasnosti strukturalnog kapitala (infrastrukture).Efikasnost humanog kapitala zavisi od dostignutih kompetencija ljudi, usvojenih vrijednosti, intelektualne agilnosti, emocija i odnosa stvaranja vrijednosti.Efikasnost strukturalnog kapitala zavisi o organizaciji koja je funkcija procesa, inovativnosti, menadžmenta, kulture i klime, radnog okružja, imidža i odnosa s okolinom, a nadalje zavisi još o kupcima, njihovim odnosima i informacijama.”9

Inhibicije, odnosno smetnje koje se javljaju u samoj organizacijskoj strukturi, koje smanjuju efikasnost sustava te time razaraju vrijednost moguće je analizirati na primjeru hijerarhijske

Slika 2. Komunikacija unutar poslovno-proizvodnog sustava (PPS-a) između funkcija i optimizacija poslova unutar funkcija na primjeru funkcijske organizacijske strukture.

4 Muller, J., Srića, V.: “Upravljanje odnosom s klijentima: primjenom CRM poslovne strategije do povećanja konkurentnosti“, Delfin - razvoj manage-menta, Zagreb, 2005., str. 11.5 Muller, J., Srića, V.: “Upravljanje odnosom s klijentima: primjenom CRM poslovne strategije do povećanja konkurentnosti“, Delfin - razvoj manage-menta, Zagreb, 2005., str. 8.6 Tominović, K.: “Intelektualni kapital i suvremeni modeli organiziranja u brodogradnji“, XVIII. Simpozij “Teorija i praksa brodogradnje - In Memoriam Prof. Leopold Sorta“, Pula, 16. - 18. listopada 2008., Zbornik radova, str. 589-598.7 Jelčić, K.: “Priručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkama“, 3. dopunjeno izd., Hrvatska gospodarska komora, Zajednica za unapređivanje intelektualnog kapitala, Zagreb, 2004., str. 9.8 Tominović, K.: “Intelektualni kapital i suvremeni modeli organiziranja u brodogradnji“, XVIII. Simpozij “Teorija i praksa brodogradnje - In Memoriam Prof. Leopold Sorta“, Pula, 16. - 18. listopada 2008., Zbornik radova, str. 589-598.9 Tominović, K.: “Intelektualni kapital i suvremeni modeli organiziranja u brodogradnji“, XVIII. Simpozij “Teorija i praksa brodogradnje - In Memoriam Prof. Leopold Sorta“, Pula, 16. - 18. listopada 2008., Zbornik radova, str. 589-598.

PPS

E

FnF1 F2

A

C F

D G

I

HB

1

2

2

2

1. Komunikacija unutar PPS-a između funkcija2. Optimizacija poslova unutar funkcija

31

organizacijske strukture. Takve organizacijske strukture su krute i ne dozvoljavaju razna prilagođavanja koja zahtijevaju promjene koje dolaze sa današnjih tržišta. Taj nedostatak fleksibilnosti možemo prikazati na sljedećem primjeru:

Vidljivo je da unutar funkcijske organizacijske strukture postoji sljedeća problematika: - komunikacija se ostvaruje isključivo vertikalnim putem (točka 1.),- odjeli između funkcija (F1, F2, Fn, …) ne komuniciraju direktno

tj. ne postoji direktna horizontalna komunikacija,- postoji optimizacija poslova samo unutar pojedinih funkcija

(točke 2.),- dolazi do kašnjenja u komunikaciji,- suradnja među funkcijama nije učinkovita.

Na temelju navedenog može se zaključiti:- potrebe tržišta brže se mijenjaju danas u odnosu na nekad,- odluke koje se donose ne mogu odgovoriti na potrebe tržišta

pravovremeno,- dolazi do gubljenja konkurentske prednosti.

U novije vrijeme pojavili su se novi modeli organiziranja nastali kako bi se eliminirale inhibicije koje egzistiraju u klasičnim, hijerarhijskim organizacijskim strukturama. Konačni rezultat koji je primijenjen u Uljanik Brodogradilištu je uspostava procesne organizacijske strukture.

Na slici je vidljiv nov pristup u shvaćanju procesa koji se odvijaju u određenoj organizaciji. Kroz primjenu takve organizacijske strukture dolazi do eliminacija svih smetnji koje su bila boljka hijerarhijskih struktura:- osnova procesno orijentirane organizacije je timski rad,- uspostavljena je horizontalna komunikacija,- uspostavljena je optimizacija poslova ne samo unutar

funkcija već je postignuta optimizacija cijelog procesa,- suradnja se vrši na svim razinama organizacije.

Na temelju navedenog može se zaključiti:- nema zastoja u komunikaciji,- smanjuje se vrijeme donošenja odluka,- omogućeno je pravovremeno odgovaranje na potrebe

tržišta,- podizanje učinkovitosti, efektivnosti i konkurentske

prednosti.

Promjenom organizacijske strukture iz one hijerarhijskog tipa, odnosno funkcijske organizacije kroz aktivnu upotrebu timske organizacije do konačne uspostave procesne organizacijske strukture, rezultiralo je povećanjem odnosno stvaranjem nove vrijednosti u poslovno-proizvodnom procesu realizacije broda.10

Nova vrijednost, kao što je prethodno rečeno, mora se očitovati na tržištu. Rezultat koji je Uljanik Brodogradilište postiglo kroz četiri godine neprekidnog ulaganja u intelektualni kapital, i to od 2000. do 2004. godine, jeste skraćivanje vremena izgradnje broda i to za čak 54%.11

6. ZAKLJUČAK

Organizacijska struktura mora se oblikovati, odnosno evoluirati, u cilju poboljšanja cjelovitog poslovnog sustava u borbi za opstankom na današnjim visokokonkurentnim i turbulentnim tržištima. Borba se sastoji u nastojanjima da se eliminiraju sve one inhibicije koje se javljaju u samoj organizacijskoj strukturi i time koče optimalan slijed ili tijek rada i aktivnosti unutar same organizacije.Uljanik Brodogradilište, kao uspješno poduzeće koje vodi tržišnu borbu na međunarodnoj razini, upravo slijedi ove trendove poslovne evolucije u cilju postizanja što veće tržišne vrijednosti.Upravljanjem intelektualnim kapitalom dostignuta je jedna zavidna razina poslovne uspješnosti i tržišnog renomea koja je praćena i konkretnim rezultatima zahvaljujući kojima Uljanik Brodogradilište d.d. aktivno konkurira na svjetskom brodograđevnom tržištu.

Slika 3. Prijelaz iz funkcijske u procesnu organizacijsku strukturu.

Komunikacija između funkcija i optimizacija poslova unutar funkcija ostvarena kroz primjenu procesne OS

10 Tominović, K.: “Knowledge Economy in Technical System with High Capital Value“, Annual 2006. of the Croatian Academy of Engineering, Croatian Academy of Engineering, Zagreb, 2007., pp 37-48.11 http://www.limun.hr/main.aspx?id=19900&NadID=19811, 06.11.2008.

B

FnF1 F2

PPS

PROCES

Završetak

DA

E

FC

G

H

I

32

U novinama često viđamo ponude za zapošljavanje u kojima je jedan od uvjeta natječaja “poznavanje rada na računalu.” Budući da nigdje nije definirano što se pod tim razumijeva poslodavcima je teško procijeniti razinu znanja kandidata bez dodatne provjere. ECDL diploma nudi standarde prema kojima poslodavac može bez provjere procijeniti razinu znanja kandidata.ECDL je kvalitetna osnova za daljnje usavršavanje informatičkih znanja i vještina. Bez obzira na kojem radnom mjestu radili ili ćete raditi, ECDL donosi korisniku računala najrasprostranjeniju međunarodno priznatu računalnu kvalifikaciju.

Što je to Europska računalna diploma (ECDL)? Europska računalna diploma (engl. ECDL European Computer Driving Licence) međunarodno je priznat dokaz poznavanja temelja informatičkih tehnologija i uporabe računala. Zbog velikog uspjeha ECDL-a u Europi, sustav je proširen u svijetu pod nazivom International Computer Driving Licence (ICDL).

ECDL u HrvatskojAktivnosti uvođenja i primjene svjetski priznatog sustava obrazovanja i provjere informatičkih znanja korisnika u Hrvatskoj pokrenuo je Hrvatski informatički zbor (HIZ), http://www.hiz.hr/, krovna udruga hrvatskih informatičara. ECDL program je dio strategije razvoja Republike Hrvatske koju

je usvojio Hrvatski sabor: “Uspostavljanje i prihvaćanje europskog sustava stjecanja potvrde o uspješnosti uporabe osobnih računala (ECDL - European Computer Driving Licence) kao osnovni kriterij za osposobljenost zaposlenika u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Utvrditi način uvođenja ECDL-a u postupak utvrđivanja stručnosti za djelatnike u službama državne uprave i lokalne samouprave. Potaknuti usvajanje jednakog načina licenciranja stručnosti u svim javnim djelatnostima, pa i privatnom sektoru“.

Kome je namijenjen?Svakome tko već koristi ili će koristiti računalo na poslu i u svakodnevnom životu. Ukratko, ECDL je namijenjen svima bez obzira na spol, dob, nacionalnost, obrazovanje, uključujući i osobe s posebnim potrebama (slijepe, gluhe, osobe s invaliditetom i sl.).

Prednosti ECDL-a za poslodavce• ECDL diploma je potvrda o osposobljenosti za korištenje

osobnog računala, kojom se jamči da zaposlenik vlada određenim informatičkim znanjima i vještinama.

• Povećava produktivnost svih zaposlenih koji u svom poslu koriste osobno računalo.

• U njihovoj poslovnoj praksi i stalnoj prilagodbi novim menadžerskim trendovima neophodno je vladanje vještinama i znanjima korištenja računala.

Europska računalna diploma (ECDL)“Sloboda tržišta stvara nove odgovornosti”

Melita Zahtila, prof.

SAŽETAK:Europska računalna diploma (engl. ECDL European Computer Driving Licence) međunarodno je priznat dokaz poznavanja temelja informatičkih tehnologija i uporabe računala. U Hrvatskoj se mogu pohađati tečajevi te polagati ispiti za osnovni i napredni ECDL program u ovlaštenim Testnim Centrima.

KLJUČNE RIJEČI:ECDL, ECDL diploma, Osnovni i Napredni ECDL ispit

33

• ECDL diploma jedinstvena je potvrda o osposobljenosti osnovnim informatičkim znanjima u informacijskom društvu.

• Omogućuje mjerlj iv povrat ulaganja u informatičke tehnologije.

• Jednostavan i jasan način dokazivanja traženih znanja.• Prepoznata u cijelom svijetu.

Prednosti ECDL-a za zaposlenike• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH službeno prihvatilo

ECDL i uvrstilo ga u svoje dokumente i planirane aktivnosti po kojima svi nastavnici i zaposlenici u državnim službama trebaju imati ECDL diplomu.

• Doktori medicine, prilikom prijave za specijalizaciju, trebaju imati ovu diplomu.

• ECDL diploma je međunarodno priznat dokaz o osnovnoj informatičkoj pismenosti koji vrijedi u cijelom svijetu.

• ECDL ispite možete polagati i bez obveze pohađanja nastave.• Nezaposlenima olakšava zapošljavanje, zaposlenima pruža

mogućnost lakšeg napredovanja.• Lakše zapošljavanje, jer jamči standardnu kvalitetu znanja.• Jednostavan i jasan način dokazivanja traženih znanja.• Prepoznata je u cijelom svijetu.

Razina znanja Diploma Potrebna znanja i vještine

Početna ECDL Start

Osnove informatičkih tehnologija, uporaba upravljačkoga sustava, uporaba Interneta i elektronička komunikacija, pisanje, uređivanje i oblikovanje teksta računalom

Standardna ECDLZnanja iz ECDL Start, izrada proračunskih tablica, izrada multimedijalnih prezentacija, izrada i uporaba osobnih baza podataka.

NaprednaECDL Advanced

Sva znanja iz Standardnog ECDL-a te napredna znanja iz obrade teksta,izrade proračunskih tablica, prezentacija i osobnih baza podataka.

Koja su znanja potrebna za stjecanje diplome? Dakle, možemo to prikazati i ovako:

34

M1 - osnovni pojmovi informacijske tehnologije

Od kandidata se traži poznavanje osnove fizičke građe osobnih računala i razumijevanje osnovnih pojmova informacijske tehnologije kao što su pohrana i pamćenje podataka, značaj uporabe računalnih aplikacija za društvo i korištenje informacijskih mreža u računarstvu. Kandidat treba uvidjeti (razumjeti) kako se IT sustavi koriste u svakodnevnim situacijama te kako osobna računala mogu utjecati na zdravlje. Kandidat treba poznavati sigurnosne i pravne aspekte korištenja računala.

M2 - korištenje računala i upravljanje datotekama

Od kandidata se traži da dokaže znanje i kompetenciju u korištenju osnovnih funkcija osobnog računala i njegovog operativnog sustava. Kandidat treba efikasno djelovati unutar radne površine (desktop), treba biti sposoban upravljati datotekama, organizirati ih u direktorije (mape, foldere) te znati kako kopirati, premještati, brisati datoteke i direktorije (mape, foldere). Kandidat treba dokazati da se snalazi u radu s ikonama i prozorima unutar radne površine. Kandidat treba dokazati da zna koristiti funkciju pretraživanja, ispisa i jednostavnih alata za uređivanje riječi - teksta, koji su dostupni unutar operativnog sustava.

M3 - obrada teksta

Od kandidata se traži da dokaže znanje i sposobnost za korištenje aplikacija za obradu teksta na osobnom računalu. Treba razumjeti i biti sposoban izvršiti osnovne operacije povezane sa kreiranjem, formatiranjem i pripremom dokumenta (dopisa) za distribuciju. Kandidat treba dokazati da može koristiti napredne mogućnosti u aplikacijama za obradu teksta kao što su kreiranje tablica, korištenje slika i crteža unutar dokumenta, umetanje objekata i korištenje alata za skupna pisma.

M4 - tablične kalkulacije

Od kandidata se traži da dokaže razumijevanje osnova tabličnih kalkulatora i sposobnost korištenja aplikacija za tablične kalkulacije na osobnom računalu. Treba razumjeti i biti sposoban izvršiti osnovne operacije povezane s kreiranjem, formatiranjem i korištenjem tabličnog kalkulatora. Kandidat treba biti sposoban izvršiti standardne matematičke i logičke operacije korištenjem osnovnih formula i funkcija. Kandidat treba demonstrirati kompetentnost u korištenju naprednih mogućnosti tabličnih kalkulatora kao što su uvoz objekata i kreiranje dijagrama i grafikona.

M5 - baze podataka

Od kandidata se traži da dokaže razumijevanje osnovnih pojmova baza podataka te demonstrira sposobnost korištenja baza podataka na osobnom računalu. Modul je podijeljen u dva dijela: prvi dio testira sposobnost kandidata da dizajnira i planira jednostavnu bazu podataka koristeći standardnu aplikaciju za baze podataka; drugi dio traži od kandidata da dokaže sposobnost dobivanja informacija iz postojeće baze podataka koristeći upite, alate za selektiranje i sortiranje raspoložive u aplikaciji. Kandidat treba biti sposoban kreirati i modificirati izvještaje.

M6 - prezentacije

Od kandidata se traži da dokaže sposobnost za korištenje prezentacijskih alata na osobnom računalu. Kandidat treba dokazati sposobnost za izvršenje osnovnih operacija kao što su kreiranje, formatiranje i priprema prezentacije za distribuciju i prikaz. Kandidat treba dokazati sposobnost kreiranja prezentacija za različitu ciljanu publiku i različite situacije. Kandidat treba demonstrirati sposobnost korištenja osnovnih operacija sa slikama i grafikonima te različite prezentacijske efekte.

M7 - informacije i komunikacije

Modul je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu, Informacije, od kandidata se traži da dokaže da je sposoban izvršiti osnovna pretraživanja WEB-a koristeći preglednik i dostupne alate za pretraživanje, zabilježiti rezultate pretraživanja, ispisati WEB stranice i izvještaje pretraživanja. U drugom dijelu, Komunikacije, od kandidata se traži da dokaže sposobnost korištenja aplikacija elektronske pošte za slanje i primanje poruka, dodavanje dokumenata ili datoteka porukama te organiziranje i upravljanje direktorijima (mapama, folderima) unutar aplikacija za elektronsku poštu.

Napredni (advanced)

AM3 - napredna obrada teksta

Od kandidata se traži upotreba aplikacije za obradu teksta kako bi kreirao dokumente s nekim naprednim mogućnostima. Kandidat bi trebao biti sposoban učinkovito raditi na razini većoj od osnovne i kreirati dokumente s naprednim mogućnostima obrade teksta, ilustrirajući upotrebu naprednih tipografskih opcija, mogućnosti oblikovanja i strukture, uključujući tablice, obrasce i grafiku. Kandidat treba znati upotrijebiti alate poput makronaredbi i izvesti naprednije operacije skupnog pisma unutar aplikacije za obradu teksta.

TEČAJEVI

Osnovni (core)

35

AM4 - napredne tablične kalkulacije

Od kandidata se traži upotreba aplikacije za tablične kalkulacije kako bi kreirao dokumente s nekim naprednim mogućnostima. Kandidat bi trebao biti sposoban učinkovito raditi na razini većoj od osnovne, trebao bi znati urediti i doraditi numeričke, tekstualne i grafičke podatke te razvrstati, povezati i izvući potrebne podatke. Kandidat treba znati izvesti napredne mogućnosti uređivanja i prezentacije podataka u grafikonima. Treba znati upotrijebiti funkcije poput onih povezanih s logičkim, statističkim i matematičkim operacijama. Kandidat treba znati upotrijebiti dostupne alate za reviziju i nadzor nad formulama te snimiti pokrenuti jednostavne makronaredbe.

AM5 - napredne baze podataka

Od kandidata se traži učinkovit rad na razini većoj od osnovne i sposobnost ostvarivanja većeg dijela potencijala aplikacije za rad s bazama podataka. Kandidat bi trebao znati upotrijebiti bazu podataka za organizaciju, izvlačenje, pregled i izvještavanje o podacima koristeći neke napredne

vještine upravljanja podacima. Kandidat treba razumjeti raznolikost načina na koje podaci mogu biti organizirani i povezani. Osim toga, kandidat bi trebao znati snimiti i pokrenuti jednostavne makronaredbe, uvesti i izvesti podatke te ih povezati s drugim dokumentima.

AM6 - napredne prezentacije

Od kandidata se traži razumijevanje nekih glavnih područja pripreme i planiranja prezentacija. Kandidat bi trebao moći učinkovito raditi na razini većoj od osnovne i koristiti aplikaciju za prezentacije kako bi kreirao prezentacije naprednih mogućnosti. Kandidat bi trebao znati iskoristiti velik dio potencijala prezentacijskih alata i proizvesti prezentacije koristeći napredne mogućnosti oblikovanja i strukturiranja te multimedijske efekte. Kandidat treba znati kreirati napredne grafikone i doraditi prezentacije korištenjem alata za crtanje i kontrolu slike kako bi dotjerao crteže i slike. Kandidat također treba znati kreirati i upotrijebiti makronaredbe unutar aplikacije za pripremu prezentacija.

Kako znati točno koje gradivo je potrebno znati?!

Navedeno je okvirno znanje koje je potrebno imati, a na stranicama www.ecdl.hr ili bilo kojeg drugog testnog centra, npr. www.mellinia.hr, pronaći ćete linkove za stranice na kojima možete skinuti sadržaj koji je potrebno znati, naveden stavku po stavku. Takav se dokument zove Syllabus.Trenutno je u upotrebi Syllabus 4.0 za početne module i Syllabus 1.0 za napredne module.

ISPITI

Kako izgleda ispit?

Svaki ispit traje 45 min.

Za prolazak ispita potrebno je 75%.

ECDL ispit M1 polaže se pismeno (na papiru) odgovarajućim odgovorom na 4 ponuđena odgovora. On sadrži 36 pitanja.

Svi ostali ECDL ispiti: M2 - M7 polažu se za računalom. Sadržan je različit broj pitanja, s ukupnim brojem bodova 32, od kojih neka pitanja nose i po 2 boda.

Dakle, radi se o konkretnim zadacima koje treba obaviti npr. Podcrtaj naslov i sl.

Ispiti AM3 - AM6 traju po sat vremena, s manjim brojem pitanja (20), ali su kompleksnija i u jednom pitanju zahtijevaju i više odrađenih radnji.

Što je potrebno za ispit?

Index, koji se kupuje u TC-u i koji vrijedi za svih 7 modula u osnovnom programu, dok je u naprednom za svaki ispit potreban novi index.Osobna iskaznica.Znanje.

Kako se prijaviti za ispit?

Putem:1. online prijavnice (npr. www.mellinia.hr/prijavnica)2. dolaskom u odgovarajući TC3. telefonom u odgovarajućem TC-u.

U Hrvatskoj trenutno postoji 32 Testna centra, od kojih je samo jedan u Istri (Mellinia), i veliki broj podružnica.Svi oni nude polaganje ECDL ispita, sa ili bez pohađanja tečajeva.Na stranici www.ecdl.hr možete dobiti sve informacije o TC-u te o rokovima svih ispitnih centara, a na stranici www.mellinia.hr sve potrebne informacije i online prijavnicu.

Kako do diplome?

1. Odaberite razinu znanja koju želite, bilo koja 4 modula za START diplomu te svih 7 modula za punu diplomu.2. Pripremite se za ispite (samostalno ili putem tečaja).3. Pristupite ispitima.

Pridružite se velikom broju korisnika ECDL diplome te tako omogućite sebi brže i lakše zapošljavanje te pridonesite i ulasku Hrvatske u društvo znanja.

36

TOPLINA

Hipoteza škotskog liječnika, zaljubljenika u kemiju i fiziku, Josepha Blacka objavljena na sveučilištu u Glasgowu 1756. godine, o tajnovitom skrivenom fluidu zvanom “caloric“, fluidu bez mase koji se prenosi iz jednog tijela na drugo te drugo hipotetičko razmišljanje koje su obznanili njemački kemičari Becher i, kasnije, Stahl nazvano flogistička teorija (grčka riječ flogisto, φλογιστου = gorivo) bile su, u ono doba, prihvatljive jer, iako pogrešne, pomogle su kasnijem razvoju kemijskih znanosti. Upravo je flogističkom teorijom švedski farmaceut Karl Scheele 1771. godine otkrio kisik za koji je napisao da podržava gorenje odnosno da je flogisto.Temeljno pitanje za ondašnje filozofe prirode je, dakle, bilo: “Što je toplina“?Tijekom XVII. i XVIII. stoljeća razvile su se dvije hipotetičke doktrine. Prema jednoj, toplina je fluid koji nema mase. Prema drugoj, toplina je neka vrsta gibanja, najvjerojatnije vibracija. Prva je hipoteza bila temeljena na pojavama koje se uočavaju prilikom miješanja dviju tekućina različitih temperaturnih razina. Hlađenje toplije tekućine s istovremenim zagrijavanjem hladnije ukazivalo je da je toplina fluid bez mase (caloric). Calorica ima više u toplijoj tvari, a manje u hladnijoj.

Taj se fluid seli iz toplije tvari u hladniju tvar dok se njihove temperaturne razine ne izjednače. Toplina, odnosno “caloric“, je, dakle, latentna ili sakrivena u strukturi tvari.U ranijoj su prošlosti filozofi prirode bili uvjereni da “natura non facit saltus“1, (priroda ne čini skokove), odnosno, da se tijelo sastoji od jedne jedinstvene neraskidive tvari.

Francuski kemičar Antoine Laurent Lavoisier prvi je znanstvenik koji je u svom radu upotrijebio jedan, za ono vrijeme vrlo inovativan, instrument, laboratorijsku vagu. Do tada se su kemijske pojave proučavale kvalitativno, dok su se kvantitativne pojave tijekom raznih kemijskih reakcija zanemarivale. Činjenica da se nakon izgaranja neke mase ugljena dobila neznatna masa pepela ukazivala je na pomisao da je materija nestala i, obratno, činjenica da je željezna potkova prekrivena rđom teža od isto takve potkove koja nije rđava ukazivala je na pomisao da se materija stvorila. U ono vrijeme, već spomenuti njemački kemičari Becher i Stahl tumačili su to teorijom “ flogista“, principom po kojem gorive tvari imaju puno “ flogista“ koji se tijekom gorenja prenosi zrakom.

Povijest fizike - fizika kroz povijest (3)

prof. Kuhar Luciano, prof.,viši predavač Visoka tehnička škola - Politehnički studij Pula

ZRAK

PEPEO

GORIVO

FLOGISTO

1 Turchetti, E., Fasi,R.: Elementi di chimica Italo Bivolenta Editore, Ferrara, 2003., str.76

de Lavoisier, Antoine Laurent 1743-1794

37

Ovom se teorijom mogao objasniti nestanak mase prilikom izgaranja ugljena i pretvaranja u pepeo, ali nije se mogao objasniti postanak mase prilikom rđanja željeza. Problem je bio u tome što su ondašnji istraživači, osim što su zanemarivali kvalitativna mjerenja, zanemarivali činjenicu da i plinovi koji se oslobađaju tijekom gorenja imaju masu. Njihova istraživalačka pažnja bila je usmjerena samo na krutine i tekućine. Lavoisier je eksperimentirao u zatvorenim termičkim procesima (adijabatski procesi) i skupljao je plinove koji su se stvarali ili nestajali tijekom kemijskih reakcija. Budući da je vodio računa i o masama svih tvari, uključivši i plinove koji su sudjelovali u kemijskim reakcijama, došao je do zaključka da ne postoji nikakva razlika između mase tvari prije i poslije reakcije. Lavoisier dokazuje da je masa prije reakcije jednaka zbroju masa pepela i plinova nakon reakcije. I u slučaju rđanja željeza, masa rđavog željeza jednaka je zbroju mase čistog željeza i mase zraka (kisika). Taj je zaključak danas poznat kao prvi zakon kemijskih reakcija ili zakon o održanju (konzervaciji) mase.

On glasi: masa tvari prije reakcije u nekoj kemijskoj reakciji jednaka je zbroju masa tvari koje su nastale tom kemijskom reakcijom.Lavoisiere piše: Rien ne se perd, rien ne se crée2. (Ništa se ne gubi, ništa se ne stvara.) Engleski kemičar John Dalton je 1803. godine objavio atomsku teoriju kojom se konzervacija mase mogla objasniti konzervacijom broja atoma: broj atoma svakog elementa koji sudjeluje u reakciji jednak je broju atoma svih tvari koje su nastale iz reakcije. Druga je hipoteza pretpostavila da se toplina stvara zbog trenja. Ona datira od pradavnih vremena, a u XVII. stoljeću jedan od najpoznatijih pristalica te doktrine bio je engleski filozof prirode Robert Boyle, istraživač čiji je doprinos razvitku kemije i fizike golem. On bilježi:…. se un chiodo abbastanza grande viene infisso con un martello entro una tavola di legno, lo si dovra’ colpire molte volte prima che esso

divenga caldo; ma una volta che sara’ entrato de tutto nell’asse lasciando fuori solo la testa, cosi’ da non poter penetrare ancora piu’ a fondo, pochi colpi saranno sufficienti a dargli un notevole calore;…… ….l’impulso dato dalla martellata, essendo incapace di spingere piu’ avanti il chiodo o di frantumarlo, deve essere consumato nel produrre una muoversi vario, e in tal modo si genera un moto che deve esser della natura del calore3.Drugi primjer nalazimo u jednoj prepisci između engleskih filozofa prirode James Joula i John Lockea. Joule piše: …. ja bih rekao da je toplina produkt vrlo brzih gibanja malih nevidljivih čestica. To gibanje proizvodi u čovjeku osjećaj kojim razlikuje toplo od hladnog. Znači ono što je za nas osjećaj topline to za tvar nije ništa drugo nego gibanje4. Postavlja dvije hipoteze o prirodi topline. Pojedine termičke pojave opravdavaju jednu hipotezu, dok druge termičke pojave dokazuju drugu. U jednoj raspravi s poznatim francuskim filozofom prirode, astronomom i matematičarom Pierre - Simon Laplaceom, Lavoisier piše: ….osobno se ne mogu odlučiti između tih dviju teorija. Mnoge toplinske pojave, čini se, idu u prilog prve kao što su mnoge druge pojave u skladu s drugom. Toplina proizvedena trenjem između dvaju krutih tijela je logičan zaključak, ali što ćemo s plinovima? Možda su teorije o latentnoj toplini skrivenoj u materiji i teorija o toplini kao produktu trenja jednako dobre. Jedna i druga su vis vive5.

Amerikanac Benjamin Thomson se za vrijeme američkog rata za nezavisnost borio na strani

gubitničke engleske vojske kao stručnjak za topove i eksplozive. Istraživajući različite legure za izradu topovskih cijevi pokušavao je riješiti problem stvaranja visokih temperatura na grlu topovskih cijevi. Njegovi eksperimenti i mjerenja su nedvojbeno dokazivala da se stvaranje topline mora dovesti u vezu s kinetičkom energijom topovske kugle. Kada je 1776. godine napustio Ameriku i otišao u Englesku, a kasnije u Njemačku, nastavio je svoj rad na teoriji topline koja se temelji na gibanju i vibraciji čestica tvari. Škotski botaničar Robert Brown je 1827. godine mikroskopom promatrao čestice peludi u posudici s vodom i uočio da se čestice gibaju bez prestanka i potpuno nepravilno, neprestano se sudarajući međusobno i sa stijenkama posude. Brown je zaključio da se jednako tako gibaju čestice vode. Zagrijavajući vodu, gibanja zrnca peludi postajala su brža i međusobni sudari češći, a hladeći vodu gibanja su se usporavala. Permanentno gibanje čestica tvari u znanosti je poznato kao Brownovo gibanje. Kasnije je Albert Einstein definitivno objasnio prirodu i zakonitosti takvog gibanja. Toplinsko gibanje je opća karakteristika svake tvari neovisno o agregatnom stanju u kojem se tvar nalazi. Temperatura tvari je pokazatelj intenziteta toga gibanja. Pri višim temperaturama gibanje je brže i intenzivnije, a pri nižim temperaturama sporije i slabije. Gibanje je intenzivnije kada su čestice tvari manje, a slabije kada su čestice tvari većih dimenzija. Čestice se sudaraju i sa stjenkom posude koja im ograničava gibanje. Pri svakom udarcu čestice zadaju stjenki impuls sile pri čemu se događa i promjena količine gibanja. Ti impulsi proizvode učinak koji nazivamo tlakom. Krajem tog XIX. stoljeća razvijaju se i znanstvene spoznaje o ponašanju plinova. Otrića zakonitosti po kojima se ponašaju plinovi imala su golem značaj za znanstveni razvitak kemije i fizike.

Jedna od prvih spoznaja o ponašanju plinova bila je međusobna korelacija između tlaka plina i njegovog volumena koju je otkrio engleski fizičar i kemičar Robert Boyle 1662. godine i francuski Edme Mariotte 1679. godine. U Francuskoj taj poznati zakon zovu Mariotteov zakon, u Engleskoj Boylov zakon, a u ostatku svijeta Boyle-Mariotteov zakon. Taj zakon glasi vrlo jednostavno: pri konstantoj temperaturi nekog plina volumen plina je obrnuto razmjeran tlaku toga plina. Poznat je i kao izotermna promjena stanja nekog plina (isos = isto; termos = temperatura).

p · V = konst

[p · V]T = K(T)

Rien ne se perd, rien ne se crée

Sir Thompson, Benjamin1753-1814

2 www.itg-rondani.it/dida/chimica/modulo1/3 Segre', E.: Personaggi e scoperte nella fisica classica, Edizioni scientifiche e tecniche Mondadori, Milano, 1983. str. 249 4 Supek, I.: Povijest fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1980. str. 645 Supek, I.: Povijest fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1980. str. 65

38

Avogadro, Amadea1776-1856

Boyle je 1662. godine formulirao taj zakon u svom djelu “A Defence of the Doctrine Touching the Spring And Weight of the Air”6.U tom djelu, čiji slobodni prijevod glasi “Obrana doktrine o elastičnosti i težini zraka”, Boyle dokazuje da su tlakovi plinova i njihove ekspanzije (povećanje volumena plina) recipročni razmjeri. Tijekom XVIII. stoljeća kemičari su otkrili mnoge nove vrste plinova i svi su se aproksimativno vladali po Boyle-Mariotteovu zakonu. Velik doprinos u razumijevanju fizike tlaka bio je onaj švicarskog fizičara, kemičara i liječnika Daniela Bernoullija (1700. - 1782). On je eksperimentalno 1738. godine dokazao da se tlak plina vlada po izrazu

gdje je p = tlak, V = volumen,

N = broj čestica, m = masa plina, v2 = srednja kvadratna brzina čestica plina.

Drugi veliki doprinos u fizici plinskih stanja i toplini dolazi od talijanskog fizičara i kemičara Amedea Avogadra (1776. - 1856). U jednom znanstvenom radu objavljenom 1811. godine u časopisu Journal de Physique, de Chimie et d’Histoire naturelle7 opisao je princip po kojem je u jednakim volumenima različitih vrsta plinova pod jednakim uvjetima tlaka (tlak od jedne atmosfere) i temperature (nula stupnjeva Celzijevih), u volumenu od jednog mola tj. 22,4 litre, broj molekula jednak i iznosi 6,023·1023. Postojali su mnogi elementi da se konačno znanstveno definira kinetičko molekulska teorija,a s time i podrijetlo topline, ali je trebalo proći još mnogo godina da netko poveže sva ta otkrića u jednu jedinstvenu činjenicu. Kasnije, početkom XIX. stoljeća, otkrila su se nova toplinska svojstva plinova.Koeficijent toplinskog širenja plinova pri konstantnom tlaku prvi je eksperimentalnom metodom izmjerio Gay - Lussac 1802. godine. Koeficijent toplinskog širenja plinova iznosi α = 1/273 na Celzijevoj temperaturnoj skali i jednak je za sve plinove. V(T)=V0 · α · TGay - Lussac otkriva još jednu pojavu koja ga zaprepašćuje, jer nije bila u skladu s ondašnjim saznanjima o teorijama vakuuma, a to je da plin koji ekspandira u zrakopraznom prostoru ne mijenja svoju temperaturu. Budući da je tadašnja laboratorijska oprema bila skromna, bilo je vrlo teško ispitivati ponašanja plinova pri konstantnoj temperaturi ili konstantnom tlaku tako da su rezultati mjerenja specifičnih toplina bili vrlo aproksimativni.

KINETIČKO MOLEKULSKA TEORIJA

Pretpostavimo da se čestica mase m sudari sa stjenkom. Čestica prenosi na stijenku impuls koji je jednak razlici količine gibanja čestice prije i poslije sudara. Budući da je sudar savršeno elastičan, količina gibanja (p) i kinetička energija (Ek) su se sačuvale.

I = �p = pf - pi

p= 1 mv = 1 m/

2 2

Iz slike je vidljivo da je brzina jedina komponenta koja mijenja smjer, s time i količina gibanja, odnosno kinetička energija, a moduli brzina po x-osi ostaju nepromijenjeni.Temeljem toga možemo pisati:mvy = mv/

y

mvx = mv/x

odnosno�px = mvx - mvx = -2mvx

Sada možemo razmotriti srednju silu kojom stjenka djeluje na česticu. Vrijeme potrebno da čestica stigne do druge stjenke posude i da se vrati u početni položaj tj. da prijeđe put 2a (gdje je a duljina stranice posude) je:

t= 2 · a vx

Srednja rezultantna sila koja djeluje na

česticu je:

odnosno:

Po III, aksiomu dinamike (zakonu akcije i reakcije) ova sila ima suprotan smjer sile kojom čestica djeluje na stjenku. Dakle, ukupna sila kojom djeluje plin na stjenke posude je zbroj sila svih čestica toga plina:

Izlučimo konstantne veličine:

Na temelju osnovnih zakona mehanike postignuti su uvjeti za definiciju tlaka kao makroskopske veličine. Kinetička teorija definira tlak kao posljedicu sila sudara čestica na stijenke posude.

i dalje , a nakon

supstitucije

Broj čestica plina N je velik, stoga se aproksimativno uvodi pojam srednje kvadratne

brzine čestica u smjeru x-osi:

Tada se brzina pojedine molekule zamjenjuje

srednjom brzinom:

uvrštavanje slijedi izraz za silu koja djeluje

na stjenke posude:

i tlak u smjeru x-osi

odnosno, ako uvrstimo volumen kao argument

V = a3 dobivamo .

Broj čestica jednak je umnošku Avogadrova broja NA = 6,023·1023 i broja molova plina n.N = NA · n

Tlak plina duž x-osi je .

Budući da je po definiciji m · NA = M molarna masa, izraz za tlak se može prikazati i

ovako

€

Fx =mvix

2

ai=1

N

∑

€

Fx =ma

vix2

i=1

N

∑

€

F x =−2mvx

Δt=

mvx2

a

€

F = ΔpΔt

€

p =N ⋅ m ⋅ v 2

3V

n

Fn F

€

tlak(p) =r F ⋅ r n

S=

r F ⋅ cosα

S=

r F nS

€

p =Fa2

€

p =ma3 vix

2

i=1

N

∑

€

v x2 =

1N

vix2

i=1

N

∑

€

vix2 = Nv x

2

i=1

N

∑

€

F =mNa

v x2

€

p =Fx

S=

Fx

a2 =ma3 N ⋅ v x

2

€

p =mV

N ⋅ v x2

€

p =mV

⋅ NA ⋅ n ⋅ v x2

€

p =n ⋅ M ⋅ v x

2

V

6 Gamow, G.:Biografia della fisica, Edizioni scientifiche e tecniche Mondadori, Milano, 1976. str. 95 7 idem str. 98

Boyle, Robert1627-1691

39

Pretpostavka je da će plin jednoliko djelovati

na sve stjenke posude

i srednja kvadratna brzina će tada biti

slijedi .

Ovaj izraz za tlak plina prikazuje odnos brzine čestica s tlakom kojim te čestice djeluju na stjenku posude. Primjenom opće plinske jednadžbe za idealni plin pV=nRT može se izlučiti izraz za srednju kvadratnu brzinu

čestica plina

gdje je R = 8,3143 J/molK i zove se plinska konstanta za idealni plin. Izraz pokazuje da je brzina gibanja čestica proporcionalna kvadratnom korijenu temperature plina, a obrnuto proporcionalna molarnoj masi čestica.Latentna ili unutarnja toplina je proizvod g ibanja čest ica na mikroskopskoj razini. Hipoteza Roberta Browna bila je dokazana.Srednja kinetička energija jedne čestice

plina je .

Iz definicije za srednju brzinu proizlazi

Ako je m ∙ NA = M slijedi

Kvocijent dviju konstanti R/NA je nova konstanta tzv. Boltzmanova konstanta

(kB)

Uvrštavanjem Boltzmanove konstante dobivamo konačan izraz za kinetičku energiju

plina

Ovaj izraz definira temperaturu kao mjeru kinetičke srednje energije čestica. Izraz povezuje jednu makroskopsku fizikalnu veličinu - energiju i drugu mikroskopsku fizikalnu veličinu - temperaturu. Koncept hipoteze topline kao unutarnje energije (U) može se sada prikazati kao energija čestica plina

,

a kako je tada je .

Unatoč tomu što taj izraz vrijedi samo za jednoatomne plinove, jer se zanemaruju energije koje proizlaze iz vibracija i rotacija čestica, definitivno je dokazano da je toplina proizvod gibanja čestica i da unutarnja energija zavisi samo o temperaturi, koja pak

zavisi o vrsti molekule i njezinoj brzini.Iz jednom čvrsto postavljene teze o ekvivalenciji topline i kinetičke energije, tijekom XIX. stoljeća nastaje serija radova iz područja kinetičko molekulske teorije.

Francuski fizičar Sadi Carnot (1796. - 1832.), engleski fizičar James Prescott Joule (1818. - 1889.), njemački fizičar Rudolf Gottlieb (Clausius) (1822. - 1888.), njemački fizičar Hermann von Helmholtz (1821. - 1894.) i austrijski fizičar Ludwig Boltzman (1844. - 1906.) utemeljitelji su termodinamike.Termodinamika je dio fizike i fizikalne kemije koja opisuje transformacije koje se događaju u nekom sustavu, a uzrokovane su procesima koji nastaju kada se toplinska energija pretvara u rad i obratno.

Sadi Carnot je, proučavajući rad parnog stroja, otkrio da se prilikom pretvaranja topline u mehanički rad javlja izvjesna neefikasnost. Carnot je bio pristalica teze o toplini kao “caloricu“, fluidu bez mase koji se prenosi iz jednog tijela na drugo. U svom djelu Reflections sur la puissance de fue8 objavljenom 1824. godine formulirao je pojam iskoristivosti strojeva.

Grafički prikaz tlaka plina u funkciji volumena u kružnom procesu, kako ga je opisao Carnot sastoji se od dvije izoterme (1-2, 3-4) i dvije adijabate (2-3, 4-1). ….Come la ruota idraulica funzionava grazie alla discesa dell’acqua sulla ruota, così la macchina a vapore girava grazie alla caduta del “calorico”, dalla caldaia nel condensatore. Come tutta l’acqua, dopo la rotazione della ruota, ritorna al fiume, così (credeva Carnot) anche la quantità di calorico si conservava dopo aver compiuto il lavoro nella macchina a vapore9.Korisnost ili stupanj korisnog djelovanja Carnot definira kao omjer dobivenog rada

i utrošene topline . Njegov prikaz

kružnog procesa sastoji se od dvije izoterme

i dvije adijabate.

James Prescott Joule, sin vlasnika pivovare iz Manchestera, eksperimentirao je u tvorničkom laboratoriju na pretvaranju mehaničkog rada u toplinu. Rezultati toga ispitivanja nepogrešivo su pokazivali da toplina ne može biti “fluid bez mase“, čime dokazuje da je koncept “calorica“ pogrešan.

€

v x2 = v y

2 = v z2 =

13

v 2

€

v x2 = v 2

€

p =n ⋅ M ⋅ v 2

3V

€

v 2 = 3 ⋅ R ⋅TM

€

E = 1N

12

mvi2

i=1

N

∑

€

E =12

m ⋅3RTM

ANRT3

21

E ⋅=

€

RNA

=8,3143

6,023 ⋅1023 = 1,38 ⋅10−23 (J / K)

€

E =32⋅ kB ⋅ T

8 idem. str. 102 9 idem str. 118

€

U = N ⋅ E = n ⋅ NA ⋅32⋅ kB ⋅ T

€

NA ⋅ kB = R

€

U =32⋅ n ⋅ R ⋅ T

Carnot, Sadi1796-1832

Joule, James Prescot1818-1889

€

η =WQ

Clasius, Rudolf Gottlieb1822-1888

40

Rudolf Gottlieb (Clausius) je potpuno eliminirao tezu o “caloricu“ i pretpostavlja toplinu kao ponašanje elementarnih čestica tvari. Godine 1850. objavio je rad s naslovom Ueber die Art der Bewegung, welche wir Wärme nennen10 (O vrsti gibanja koje zovemo toplina) u kojem dokazuje ireverzibilnost topline, toplina se spontano prenosi sa toplijeg sustava na hladniji sustav. Obratan spontani prijenos je nemoguć. Time je postavio osnove za zakon koji je danas poznat kao Drugi zakon termodinamike.

Hermann von Helmloltz u djelu Über die Erhaltung der Kraft11 (O konzervaciji energije) objavljenom 1847. godine formulirao je princip koji danas nazivamo Prvim zakonom termodinamike. Smisao tog principa je u definiranju veze između topline, mehaničkog rada i unutarnje energije. Plin može obavljati rad na račun svoje unutarnje energije ili dovedene topline . Ne postoji toplinski stroj koji bi dao više energije u obliku rada nego što je apsorbirao u obliku topline, to jest, nije moguć perpetuum mobile prve vrste.

ENTROPIJAPojam entropije prvi se put spominje u djelu Rudolfa Clausiusa Abhandlungen über die mechanische Wärmetheorie12 (Traktat o mehaničkoj teoriji topline) objavljenom 1864. godine. Opisuje karakteristiku svih tada poznatih sustava u kojima se transformacije događaju inverzibilno (nepovratno) u jednom jedinstvenom smjeru, onom prema većem neredu. Njemačka riječ Entropie dolazi od dviju grčkih riječi ευ - unutra i τροπή - promjena. Clausius taj pojam rabi da bi opisao kamo se transferira energija koju je neki sistem

apsorbirao, odnosno, objašnjava vezu između unutarnjeg mehaničkog gibanja čestica tijela ili sustava i unutarnje energije ili topline. On je definira kao omjer zbroja infinitezimalnih prirasta topline i apsolutne temperature

tijekom apsorpcije topline .

Ciklički integral kazuje da je u jednom povratnom procesu ukupna promjena entropije jednaka ništici. Entropija je funkcija stanja i u p-V dijagramu

se prikazuje ovako

i dalje .

Za idealne plinove vrijedi ,

a kada uvrstimo i integriramo

diferencijalnu jednadžbu u granicama p1,V1,T1 i p2,V2,T2 dobivamo ukupnu promjenu entropije

S2 - S1 = �S, odnosno

i .

Različite promjene stanja u reverzibilnim, povratnim, procesima mijenjaju i promjenu entropije:- pri izobarnoj promjeni (p1 = p2) za n mola

promjena entropije je

- pri izohornoj promjeni (V1 = V2) za n mola

promjena entropije je

- pri izotermnoj promjeni (T = konst.)

promjena entropije je

- pri adijabatskoj promjeni (Q = 0) promjena entropije je �S = 0.

Entropija složenog sustava jednaka je zbroju entropija komponenti toga sustava .

Ireverzibilni, nepovratni, procesi odvijaju se uvijek u smjeru povećanja entropije. Primjer taljenja leda je klasičan primjer

ireverzibilnog procesa u kojem se entropija stalno povećava. U svim prirodnim procesima, od mikrosvijeta do svemira, pravilna i uređena gibanja uvijek pokazuju izvjesnu sklonost ka neuređenim, kaotičnim i slučajnim gibanjima. Entropija je univerzalna veličina, tako suvremena znanost poznaje entropiju u kontektsu teorije informacija, entropiju u kontekstu ekonomskog razvoja, entropij dinamičkih sistema u teoriji kaosa, entropij u društvenim odnosima, entropij u logici (tzv. fuzzy logika). Entropija je i naziv albuma švedske progressive metal grupe Pain of Salvation iz 90.- ih godina.Suvremena fizika, osim na termodinamičkoj razini, entropiju definira i kao definiciju energije, matematičku definiciju, kvantnu definiciju i definiciju na razini mehaničke statistike. Dok se termodinamika temelji na mjerljivim makroskopskim argumentima, poput tlaka, volumena i temperature, mehanička statistika interpretira ponašanje sustava na temelju ispitivanja na razini modela mikroskopskih čestica njihovih ponašanja i njihovih interakcija.

Austrijski fizičar Ludwig Boltzman prvi je fizičar koji je opisao, kako je on nazvao “...l’ intima struttura delle trasformazini che si verificano in natura...”13 (intimu strukture transformacija koje se događaju u prorodi), a to je bilo prije nego je teorija o atomskim modelima Ernsta Rutherforda i Nilsa Bohra bila objavljena. Dok je Sadi Carnot pristupio proučavanju termodinamike od principa

10 http://www.britanica.com/Julius-Emanuel Clausius/11 http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Helmholtz.html12 http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Clausius.html13 Dessau, B.:Manuale di fisica, Societa' Editrice Libraria, Milano, 1958.

von Helmloltz, Hermann1821-1894

€

∂Q = dU + ∂W

€

dQT

= 0∫

€

SB − SA =dQTA

B

∫

€

dQ = T ⋅ dS = dU + p ⋅ dV

€

dU = nCV dT

€

p =nRTV

€

dS = nCVdTT

+ nR dVV

€

ΔS = nCV ln T2

T1

+ nR ln V2

V1

€

ΔS = n CpdTTT1

T2

∫

€

ΔS = n CVdTTT1

T2

∫

€

ΔS =QT

€

Q1

T+

Q2

T+ ....... + Qn

T=

Qn

T1

n

∑

Boltzman, Ludwig1844-1906

41

rada Wattovog parnog stroja, Boltzman pristupa termodinamici iz drugog smjera, s mikroskopske razine atomske i molekularne strukture. U početku nije bio prihvaćen od strane kolega znanstvenika i prolazi kroz tešku stvaralačku krizu. Naposljetku vrši suicid u 62.-goj godini života. Kasnija otkrića su u potpunosti potvrdila Bopltzmanov rad

te danas povijest fizike priznaje Ludwiga Botzmana kao jednog od najvećih teorijskih fizičara XIX. stoljeća. U statističkoj mehanici entropija se definira kao produkt prirodnog logaritma determinirane matematičke vjerojatnosti broja koherentnih mikrostanja W i Boltzmanove konstante k (kB=1,3806·10-23 JK-1).Oznaku W Boltzman koristi za determiniranu matematičku vjerojatnost broja koherentnih stanja, a dolazi od njemačkog izraza Wahrscheinlichkeit. Ova Boltzmanova relacija je dio epitafa na njegovom spomeniku u središtu Beča.S = k · logW

ENTALPIJA

Entalpija (H) je termodinamička funkcija koja predstavlja količinu energije koju sistem razmjenjuje s okolinom u procesu koji se odvija uz stalni tlak. Prvi je spominje švicarski kemičar Germain Hess 1840.

godine. Entalpija se općenito definira kao zbroj unutarnje energije i produkta volumena i tlaka.H = U + pVIzraz koji povezuje entalpiju s entropijom je dH = TdS + Vpd. Entalpija prijelaza je prirast entalpije pri prijelazu iz jednog agregatnog stanja u drugo pri stalnom tlaku. Entalpija stvaranja nekog spoja je promjena pri stvaranju spoja iz sastavnih elemenata. Entalpija izgaranja je promjena koju prati uzorak do potpunog izgaranja. Apsolutnu vrijednost entalpije nije moguće odrediti, pa se dogovorno uzima da je standardna entalpija elemenata jednaka nuli, ako se nalaze na standardnom stanju, tj. pri tlaku od 101325 Pa i temperaturi 298,15 K. U Internacionalnom mjernom sustavu jedinica za entalpiju je joule (J).

U sljedećem broju: Era elektriciteta, od Gilberta do Tesle

42

I. UVOD

Problem svake projekcije je prelazak sa 3D u 2D sa što manje deformacija i što više jasno razumljivih detalja. Većina tehnički usmjerenih projekcija zanemaruje prividno smanjivanje tijela u daljini, tako da je proračun 2D koordinata na slici relativno jednostavan.

II. OSNOVNI PRORAČUN

Opći oblik većine proračuna zasniva se na okomitoj osi ‘z’ i osima (‘x’ i ‘y’) koje su pod nekim kutom ϕ ili ω u odnosu na xNOV

novonastalog 2D prostora.

Zamišljena stvarnostPREUZETO: MIPRO SAVJETOVANJE CE 2008., OPATIJA

A. Marino Jurinović B. Saša BurulC. Petar FinderleD. Nenad Latin E. Marko KuftićF. Goran PeršićG. Hrvoje PetrovićH. Aljoiša Vitasović

SAžETAK‘ZS’ je program nastao u ‘Tehničkoj školi Pula’ u okviru slobodne aktivnosti iz računalstva. Napravili su ga nastavnik Marino Jurinović i učenici Saša Burul, Petar Finderle, Nenad Latin, Marko Kuftić, Goran Peršić, Hrvoje Petrović i Aljoša Vitasović kao učenici. Program omogućava pregledavanje žičanih modela osnovnih likova i tijela u različitim standardnim projekcijama i ‘Zamišljenoj stvarnosti’ (nova autorska projekcija).Osim pregledavanja, mogu se vršiti rotacije, translacije i određene deformacije.Likovi i tijela od kojih se može započeti jedan projekt su: točka, linija, trokut, četverokut, peterokut, šesterokut, kružnica, elipsa, trostrana prizma, kvadar, peterostrana prizma, šesterostrana prizma, trostrana piramida, četverostrana piramida, peterostrana piramida, šesterostrana piramida, stožac, valjak, kugla itd.

Slika 1. Primjer iz programa

43

Slika 2. 3D i 2D koordinate

(1) (2)

Slijede matematički proračuni koji su korišteni pri izradi programa:

A. Matematička projekcija

(3) (4)

B. Kosa projekcija

(5) (6)

C. Izometrijska projekcija

(7) (8)

D. Dimetrijska projekcija

(9) (10)

E. Zamišljena stvarnost

Slika 3. Slikovni opis za “(11)” i “(12)”

Zamislili smo ishodište u zjenici oka i projekciono platno na 1m od oka (1m je i približna udaljenost oka od ekrana, pri uporabi računala).

(11)

(12)

III. KORIŠTENJE TIPKOVNICE

Koriste se uglavnom varijacije osnovnog strojopisnog položaja: palci na razmaknici, a ostali prsti raspoređeni na tipkama ASDF i JKLČ. Pomicanjem iz osnovnog položaja prema gore (tipke QWER i UIOP) postižemo osnovni položaj ruku za rotacije, Još jednim pomicanjem prema gore (tipke 1234 i 7890) postižemo osnovni položaj ruku za translacije.Promjena projekcije vrši se na funkcionalnim tipkama (F2-F8).F1 je pomoć.F9 je za crno-bijelu ili sliku u boji.F10 je za dodatne linije na tijelima.PgUp-PgDn za povećavanje/smanjivanje objektaRazmaknica služi za promjenu cilja translacija, rotacija ili deformacija (možemo mijenjati parametra jedne točke ili jednog sloja ili cijelog lika/tijela) .

IV. IZGLED EKRANA

U gornjem lijevom kutu je slovo koje označava koji će biti cilj translacija, rotacija ili deformacija: ‘o’ za cijele objekte, ‘s’ za slojeve, ‘t’ zatočke. Gore i desno je naziv trenutno aktualne projekcije. Dolje lijevo je broj izvršenih radnji, radi praćenja uspješnosti izvedbe zadatka.Dolje desno su koordinate istaknute točke na crtežu.

V. MATRICE

Sve matrice u programu baziraju se na tri varijable:’s’ (broj točaka jednog sloja ), ‘nmax’ (broj slojeva) i ‘R(n)’ (radijusi pojedinih slojeva).

Slika 4. Primjer izgleda ekrana

€

xNOV = (cosϕ)x + (cosω)y + 0z

€

yNOV = (sinϕ)x + (sinω)y + 1z

€

xm = −(cos 45°)x + 1y + 0z

€

ym = −(sin 45°)x + 0y + 1z

€

xk = 1x + 12

(cos 45°)y + 0z

€

yk = 0x + 12

(sin 45°)y + 1z

€

xi = −(cos30°)x + (cos30°)y + 0z

€

yi = (sin30°)x + (sin30°)y + 1z

€

xi = −(cos 42°)x + (cos 7°)y + 0z

€

yi = (sin 42°)x + (sin 7°)y + 1z

€

xz =xz

€

yz =yz

44

Najzanimljivije su matrice u kojima se opisuju koje će točke biti povezane linijama žičanog modela. Zamislili smo opći model kao valjkastu strukturu sa ‘nmax’ slojeva i ‘s’ točaka u jednom sloju (konst je konstanta, a ‘n’ je redni broj sloja). Za valjkasto-prizmaste strukture radijusi pojedinih slojeva su:R(n) = konst. (13)Za stožasto-piramidalne structure radijusi pojedinih slojeva su:R(n) = konst(nmax-n. (14)U svakom sloju smo dodali jednu čiji se dodatak vidi samo u softveru!! Tako su prva i zadnja točka softvera međusobno redundantne (na istom su mjestu). Na taj način dolazimo do nevjerojatno jednostavne matrice spajanja točaka.

Uzmimo za primjer trostranu prizmu sa slike i oznake točaka 1-8 prema slici.

Njima pridružimo brojeve redova i kolona u matrici koja pokazuje koje ćemo točke spajati Tako jednostavno zamišljena matrica ne mora se niti spominjati u softveru, već se ti podaci obrađuju pomoću programskih petlji.

VI. ZAKLJUČAK

Progarm ZS omogućava stvaranje jednostavmih zadataka u 3D modeliranju, translacijama i rotacijama. Upotrebljiv je u tehničkim i umjetničkim okruženjima.

TABLICA I SPEKTAR MOGUĆNOSTI PRIMJENE PROGRAMA

Područja

Razina Opća Tehnička Umjetnička

Predškolska Upoznavaje osnovnih likova i tijela

Upoznavaje osnovnih likova i tijela

Upoznavaje osnovnih likova i tijela

Osnovna škola

Translacije i rotacije

Translacije i rotacije

Translacije i rotacije

Srednja škola

3D modeliranje

Nacrtna geometrija,

3D modeliranje

3D modeliranje

Fakulteti Nacrtna geometrija,

3D modeliranje

3D modeliranje

REFERENCE

1 Branimir Dakić i Neven Elezović, ”Matematika 2”, Prvo izdanje, Element, 1998

Slika 5. Nazivi točaka (vrhova) na prizmi.

45

UVOD

Brod je s tehničkog, tehnološkog, ali i financijskog stajališta složeni proizvod. Namjena broda je prijevoz putnika i raznih roba te obavljanje drugih zadaća u skladu sa zahtjevima vlasnika. Da bi brod mogao efikasno obavljati svoje osnovne funkcije za koje je projektiran i izgrađen, treba ga ispitivati tijekom gradnje. Nakon završetka gradnje broda treba izvršiti pokusnu plovidbu. Njom se provjeravaju i potvrđuju značajke-parametri iz Ugovora o gradnji odnosno iz Tehničkog opisa broda. Neke od osnovnih značajki broda koje se u članku spominju su brzina broda, potrebna snaga stroja i okretaji stroja/propelera za postizanje te brzine, te potrošnja i specifična potrošnja goriva kod interesantne ugovorne snage stroja. Potrošnjom goriva definiran je onda i doplov broda tj. koji brod ima akcijski radijus plovidbe. Pokus kojim se mjeri brzina broda na pokusnoj plovidbi (engl. speed trials, measured mile) je standardizirani pokus kojim se, osim brzine prema propisanim procedurama, koje ovise o tipu broda, njegovoj brzini i drugim karakteristikama, mjere i snaga na osovini propelera, okretaji stroja/propelera i potrošnja goriva.Također, tijekom pokusa mjeri se i stanje na mjernom poligonu (stanje mora, vjetar, morska struja) te kakvi su uvjeti na brodu (odredi se gaz broda, deplasman na kojem se vozi mjerna milja...).

Jedinica za brzinu na moru je čvor (čv), nautička milja na sat ili 1852 mh-1, a razlikujemo brzinu broda kroz vodu (engl. speed through water) i brzinu broda u odnosu na dno (speed over ground).Snaga na vratilu mjeri se u kW, dok se okretaji stroja/propelera mjere min-1. Potrošnja goriva se mjeri u kgh-1.Gore navedeni parametri vezani su uz mjerenje brzine broda.

Pri gradnji novih brodova, brzina broda je veličina koja se određuje Ugovorom o gradnji broda te je uz nosivost broda i potrošnju goriva jedan je od temeljnih značajki kojima se određuje tehnička prihvatljivost broda od strane kupca te potvrđuje kvaliteta projektnog rješenja broda. Tehnička dokumentacija koja je pridružena ugovoru o gradnji broda opisuje opseg , uvjete i metode mjerenja brzine broda na mjernoj milji. U pravilu, sve novogradnje obavljaju pokusnu plovidbu čiji je mjerna milja dio, osim što se u slučaju većih serija brodova broj pokusa može smanjiti.Pokusna plovidba je završna provjera funkcija broda na moru, u uvjetima koji su najbliži realnim uvjetima eksploatacije broda.Ovaj članak bit će sažetak aktivnosti na planiranju, pripremanju i izvođenju pokusa te analizi rezultata mjerne milje.

Pokusna plovidba Mjerna milja - pokus brzine broda

Ante Zaninović, dipl. ing.Brodarski institut d.o.o.Av. V. Holjevca 2010000 Zagrebe-mail: zante@hrbi.hr

Denis Rabar, dipl. ing.Uljanik brodogradilište d.d.Flaciusova 152100 Pulae-mail: denis.rabar@uljanik.hr

46

1. OPćENITO O MJERNOJ MILJI

Pokus mjerne milje je standardizirani pokus mjerenja brzine broda (obično preko dna -over ground) te apsorbirane snage i okretaja sa strane propelera, kao i potrošnje/specifične potrošnje goriva. Brzina broda kroz vodu, dubina mora, morske struje, meteorološki uvjeti (vjetar i valovi), temperatura i gustoća mora, istisnina broda i stanje podvodnog dijela broda također predstavljaju važne parametre-značajke koje se izmjere tijekom ili prije provođenja pokusa mjerne milje.

Nakon pripremnih aktivnosti, samo obavljanje mjerne milje odvija se na za to određenom području, a sastoji se od nekoliko dvostrukih prolaza u suprotnim kursevima, obično su to tri do šest dvostrukih prolaza s različitom snagom porivnih strojeva, kako bi se opisao raspon snaga stroja i brzina broda koji će koristiti za iscrtavanje dijagrama brzine i snage, a prikupljeni podaci služiti kao referentni u životnom vijeku broda. Za vrijeme prolaza podaci se bilježe, a analiziraju se nakon pokusa. Slika 1 pokazuje putanju broda na mjernoj milji na poligonu zapadno od Pule.

Slika 1. Putanja broda na mjernoj milji

Mjesto obavljanja mjerne milje (akvatorij mjerenja - poligon mjerenja) treba biti dovoljno daleko od obale i plovnih putova da bi se izbjegle opasnosti za brod u pokusnoj plovidbi, obalna postrojenja i brodove koji plove u okolini. Pomno ga treba odabrati i zbog morske struje koja može dosta utjecati na rezultate i kvalitetu mjerenja, a teško ju je u nekim slučajevima eliminirati kod daljnje analize. Vrijeme održavanja mjerenja i zaštićenost poligona važna je i zbog valova i vjetra koji svojom prisutnošću za vrijeme mjerenja bitno utječu na brzinu, a nekad (ovisno o veličini broda) predstavljaju i ograničavajući faktor. Dubina mora treba biti odgovarajuća s obzirom na veličinu, gaz i brzinu broda. Kod planiranja treba voditi računa o prostoru potrebnom za okretanje broda (promjenu kursa broda u protukurs) te zaletu broda potrebnom za postizanje stacionarne brzine i novo mjerenje. Na brzinu broda utječu i obraslost podvodne površine trupa i izdanaka vegetacijom (broj dana izvan doka), hrapavost oplate (misli se na kvalitetnu završnu obradu te finoću nanošenja podvodne zaštitne boje).

U fazi projektiranja i ugovaranja broda vrše se razne analize, proračuni, modelska ispitivanja u bazenima te se prognoziraju brzine za brod u naravnoj veličini kako bi se smanjila mogućnost pogreške kod ispitivanja na pokusnoj plovidbi.

Mjerenja snage, brzine i okretaja obično obuhvaćaju interesantan raspon okretaja ili snage brodskog stroja od 70% pa do 100% ili čak 110% snage. Kod svakog mjernog režima rade se dva prolaza (kurs i protukurs). Slika 2 prikazuje kvalitativni odnos brzine broda i snage iskorištene za propulziju broda u odnosu na broj okretaja brodskog vijka koji pokazuje potrebu mjerenja pri vršnim brzinama i snagama koje su najzanimljivije za značajke broda u službi.

Slika 2. prikazuje kvalitativni dijagram odnosa brzina, snaga i okretaja stroja za brod

1.1 Mjerenje brzine

Brzina broda može se mjeriti na sljedeće načine:• Mjerenjem pomoću vidljivih orijentira na kopnu, gdje se plovi u

odnosu na orijentire na obali. Mjerenje vremena prolaska mjerne distance obavlja se štopericom. Slika 3 pokazuje poligon za mjerenje na istočnoj obali Malte na dubini od oko 90 metara.

47

Slika 3. Poligon za mjerenje

• Mjerenjem sustavom za pozicioniranje koji se postavlja na području u kojem se obavlja mjerna milja, a sastoji se od tri odašiljača na kopnu i prijemnika na brodu prikazanih na slici 4. Takav sustav ima preciznost od 1,5 metara. Gustoća uzorkovanja je jedan zapis u sekundi. Ograničenje sustava je da se mjerenja mogu obavljati samo u zadanom akvatoriju pokrivenom odašiljačima s kopna.

Slika 4. Mjerni poligon Pula

• Mjerenjem pozicije broda uz pomoć DGPS (Differential Global Positioning System) sustava s preciznošću manje od jednog metra, koji bilježi poziciju, kurs i prijeđeni put kako je prikazano na slici 5. Značajka ovog sustava je da se korekcija pozicije šalje sa satelita u realnom vremenu. Istovremeno, sustav uzorkuje deset pozicija broda u sekundi za daljnju analizu. Pokrivenost DGPS sustava nema ograničenja za Sredozemno more koje je u području mjerenja za hrvatska brodogradilišta.

Slika 5. Globalni sistem za pozicioniranje s diferencijalnom korekcijom pozicije.

1.2 Mjerenje snage stroja

Snaga koju razvije stroj mjeri se na dva osnovna načina:• Mjerenjem parametara propulzijskog stroja, koja se obavljaju

na samom stroju za vrijeme pokusa, bilježi se broj okretaja, temperature i tlakovi ovisno o vrsti propulzijskog stroja.

• Mjerenjem elastičnih torzijskih deformacija osovine vratila posebnim uređajem, torziometrom koji se postavlja na osovinu vratila i u zadanim radnim uvjetima obavlja mjerenje elastičnih deformacija.

2. PLANIRANJE I PRIPREMANJE MJERNE MILJE

Planiranje i pripremne radnje za pokus mjerne milje dio je pripremnih radnji za pokusnu plovidbu i obuhvaća određivanje redoslijeda aktivnosti na brodu, kod mjerne ekipe i pripreme poligona za mjerenje. U tehničkom smislu spremnost broda za provođenje pokusa mjerne milje definirana je ispunjavanjem sljedećih uvjeta:• Pripremom broda za mjernu milju• Pripremom ekipe za mjerenje • Određivanjem mjesta mjerenja• Najavom pokusa lučkim vlastima• Procjenom vremenskih prilika na mjestu mjerenja u planiranom

vremenu pokusa.

Pripreme broda za mjernu milju

Uvjeti koje brod treba zadovoljiti za izvođenje pokusa mjerne milje sastoje se u sposobnosti strojnog kompleksa za maksimalne režime plovidbe, prvenstveno glavnog stroja i povezanih sustava maziva, goriva, rashlade, ispuha, nadzora i upravljanja, proizvodnje električne energije i sposobnosti sustava za prijenos snage za propulziju koji čine linija vratila s brodskim vijkom. Sustavi za održavanje i promjenu kursa plovidbe broda koji čine kormilo s aktuatorom moraju biti također spremni. Brodski sustavi za navigaciju, određivanje položaja i kursa, brzinomjer i dubinomjer važni su uvjeti za obavljanje pokusa jer za vrijeme mjerne milje podliježu provjeri u odnosu na instrumente mjerne ekipe. Ovisno o veličini broda i trajanju pokusne plovidbe obvezatna je gotovost stambenih prostora i povezanih sustava da bi se na brodu omogućio boravak učesnika pokusne plovidbe i smanjio broj dodira s kopnom za vrijeme pokusne plovidbe. S obzirom da se pokusi obavljaju na moru i da su učesnici ukrcani na brod, brodski sustavi za spašavanje, dojavu požara i protupožarnu zaštitu te sustavi sidrenja i krcanja balasta trebaju biti funkcionalni.

48

Osim spremnosti broda i brodskih sustava za pokusnu plovidbu i mjernu milju, osobitu pozornost treba obratiti stanju broda u podvodnom dijelu. Naime, hrapavost površine i obraštanje brodskog trupa i vijka povećavaju otpor trupa te je prije početka pokusa potrebno pregledati stanje broda u podvodnom dijelu.Prije početka pokusa na moru brod je potrebno dovesti na određeno stanje krcanja, odnosno određeni gaz i započeti pripreme za mjernu milju koje se sastoje u provjeri svih navedenih sustava u radu na moru.Nakon što se provjere brodskih sustava okončaju sa zadovoljavajućim rezultatima, brod je spreman za pokus mjerne milje.

Pripreme za mjerenja

Pripreme za mjerenja sastoje se od postavljanja mjerne opreme na brodu koju čine:• Sustav za mjerenje snage• Sustav za određivanje pozicije i brzine broda• Sustav za mjerenje potrošnje goriva.

Pripreme uređaja za mjerenje počinju prije dolaska mjerne ekipe na brod. Naime, uređaji se moraju prethodno odabrati prema objektu koji se mjeri te mjernim veličinama koje se žele izmjeriti. Uređaji koji se koriste za mjerenje brzine broda, snage stroja, okretaja stroja, kao i potrošnje goriva moraju biti umjereni te trebaju predstavljati mjerne instrumente. Prilikom dolaska na brod dogovore se mjesta postavljanja mjernih uređaja tako da uređaji za mjerenje ne ometaju plovidbu broda niti redovne preglede i provjere tijekom pokusne plovidbe. Nakon montaže torziometra za mjerenje snage na vratilu i uređaja za mjerenje okretaja stroja vrši se njegova statička provjera. Također, mjerač potrošnje goriva (eng. flowmeter) montira se u cjevovod goriva u dogovoru s brodogradilištem koje izvodi radove. DGPS prijemnik postavlja se negdje u kormilarnici dok se prijemna antena postavlja negdje na ogradu na krovu kormilarnice. Nakon montaže ovog sustava napravi se kontrola kvalitete prijema signala. Provjerama uređaja nakon njihove montaže završava priprema mjerenja.

3. IZVOđENJE MJERNE MILJE

Izvođenje mjerne milje započinje dolaskom broda na poligon za mjerenje i procjenom meteoroloških uvjeta te osiguravanjem da u blizini nema brodskog prometa, akcija traganja, spašavanja ili vojnih vježbi .Obično se režimi plovidbe mijenjaju u rastućem nizu i za svaki se režim obavljaju dva prolaza. Mjerenje zahtjeva usporedne aktivnosti posade broda, ekipe za mjerenje, predstavnika brodograditelja i kupca broda. Obično se cijeli pokus koordinira razglasom tako da svi na brodu znaju koja je faza pokusa u tijeku. Na slici 1 prikazana je putanja broda za vrijeme izvođenja pokusa mjerne milje.Pri obavljanju mjerne milje usporedo se izvode mjerenja brzine broda, mjerenje snage potrošnje goriva porivnog stroja, bilježenje ostalih podataka tlakova, temperatura, mjerenje vibracija strojnog kompleksa, mjerenja buke brodskih prostora, obavlja se provjera i kalibracija dijela navigacijske opreme kao što su brzinomjer i dubinomjer te brodski GPS/DGPS uređaji na vršnim brzinama. Po okončanju pokusa izmjereni se podaci prikupljaju i analiziraju.Ovisno o veličini, istisnini, odnosno deplasmanu te brzini broda treba uzeti zalet brodom i do šest nautičkih milja da bi se postiglo stacionarno stanje za mjerenje. Ovakav pristup izvođenju mjerenja osigurava da se postignu najbolji mogući rezultati mjerenja s brodom koji se mjeri u navedenim uvjetima.Postupak izvođenja mjerne milje opisan je raznim standardima čiji se popis nalazi u poglavlju 6 ovog članka.

4. ANALIZA REZULTATA MJERNE MILJE

Sve izmjerene vrijednosti tijekom pokusa mjerne milje upisuju se u odgovarajuće formulare i tablice. Sve mjerene veličine prolaze kontrolu vjerodostojnosti (podliježu objektivnoj i subjektivnoj kontroli). Analiza se izmjerenih točaka provodi po ustaljenoj proceduri prema prethodno navedenoj literaturi. Slijed analize nekad ovisi i o uvjetima na poligonu mjerenja (stanje mora, vjetra, morske struje te ostalih utjecajnih faktora), odstupanja broda (misli se na odstupanje očitanih vrijednosti gazova i istisnine) od zadanih Ugovorom. Propisanim se procedurama napravi korekcija utjecajnih veličina kako bi se izmjerene vrijednosti svele na jednake početne uvjete (mirno more, stanje bez vjetra, gaz odnosno istisnina definirana ugovorom). Na kraju se nacrta dijagram sličan onom na Slici 2, dijagram apsorpcije snage (ovisnost snage o okretajima stroja) te dijagram potrošnje goriva (ovisnost potrošnje i specifične potrošnje o snazi stroja). Pisanje Tehničkog izvještaja o provedenom pokusu mjerne milje mora slijediti određenu proceduru definiranu standardom. U njemu moraju biti sve vrijednosti interesantne za potvrdu sposobnosti broda da ispuni uvjete iz Ugovora. Ovo izvješće ulazi u primopredajnu dokumentaciju koja se isporučuje kupcu broda.

5. ZAKLJUČAK

Mjerna milja dio je završnih ispitivanja broda prije isporuke kupcu čije se obavljanje zahtijeva na svim novogradnjama. On predstavlja i ugovornu obavezu brodogradilišta prema brodovlasniku. Rezultati provedenih ispitivanja predstavljaju potvrdu ugovornih karakteristika broda (brzine, snage stroja, okretaja stroja, potrošnje goriva ..) i vrednuju projektno rješenje broda kao spoja hidrodinamičkog i strojnog kompleksa. Način pripreme, provođenje pokusa, način analize i prezentacija rezultata pokusa mjerne milje opisan je u ISO procedurama, standardima brodogradnje, kao i u internim izvještajima različitih nezavisnih institucija koje su ovlaštene za provođenje takvih mjerenja. Bitno je naglasiti da je važno koristiti umjerenu i kvalitetnu opremu za mjerenje te uvijek na standardni način provoditi mjerenja i analizu, kako bi se rezultati mjerenja nakon eventualnih korekcija (stanje mora, vjetra, morske struje, stanje krcanja broda, obraštanje podvodnog dijela trupa) mogli uspoređivati i biti vjerodostojni. U organizacijskom smislu, mjerna milja je projektno organizirani pokus koji objedinjuje tehničke zahtjeve o spremnosti broda za pokus, uigranost posade i mjerne ekipe te vrednovanje sigurnosnih i meteoroloških uvjeta na području i u vrijeme obavljanja pokusa te spada u red važnijih pokusa broda na pokusnoj plovidbi.

6. LITERATURA

1. ISO 15016:2002, Ships and marine technology - Guidelines for the assessment of speed and power performance by analysis of speed trial dana

2. ISO 19019:2005, Sea-going vessels and marine technology - Instructions for planning, carrying out and reporting sea trials

3. Ispitivanje propulzije u naravi - Djelatnost za čvrstoću, vibracije i ispitivanja u naravi Brodarskog instituta Int. izv. br. 491-I

4. SB 4871 Pokusna plovidba, Standardi brodogradnje (SB)5. SB 9355 Standardi pokusne plovidbe, Standardi brodogradnje

(SB)6. Admirality Charts, karta 2538, Malta, March 20037. Measured Mile Report, Brodarski Institute No. 5490-B, July

1999.8. Standardization Trials Code, The Society of Naval Architects

and Marine Engineers, New York, 19499. Standardization Code for Trials and Testing of New Ships, The

Associciation of Ship Technical Societies in Norvay, Oslo, 2nd edition, 1971

49

Tvrtka “Cisco Systems” je najveći svjetski proizvođač mrežne opreme, a najveća svjetska informacijska mreža - Internet - načinjena je velikim dijelom upravo od Ciscove opreme. Ovo se posebice odnosi na tzv. backbone (glavni, magistralni dio mreže). Uz proizvodnju mrežnih uređaja, Cisco je 1997. godine pokrenuo akademiju mrežnih tehnologija koja obučava polaznike za rad, dizajn, izgradnju i održavanje računalnih mreža. Te akademije najčešće funkcioniraju u okviru visokoškolskih ustanova, uglavnom tehničkih usmjerenja.

Akademije su organizirane hijerarhijski u tri razine. Na vrhu hijerarhije je CATC - Cisco Academy Training Center koji osposobljava predavače regionalnih akademija te vodi računa o kvaliteti nastave koju ove pružaju.CATC za područje istočne Europe, u koje spada i Hrvatska, je „Budapest Polytechnic - Faculty of Informatics” koja je nadležna za rad 33 regionalne akademije.

Regionalna akademija u Hrvatskoj je CARNet - Hrvatska akademska i istraživačka mreža pod kojom djeluje 16 lokalnih akademija. Zadatak je regionalnih akademija da održe propisanu kvalitetu održavanja programa, vrše izobrazbu za predavače lokalnih akademija te budu njihova potpora.

Lokalne akademije u Hrvatskoj spadaju pod regionalnu akademiju CARNet, no djeluju samostalno te donose vlastitu politiku rada u okvirima propisanih preporuka kvalitete. Kvaliteta programa mora biti jednaka za sve akademije u svijetu. Kako bi se ovo postiglo Cisco propisuje minimalnu opremu koju svaka akademija mora posjedovati te omogućava pristup materijalima na web stranicama akademije. Ovi se materijali vrlo često osvježavaju i unapređuju.Pula je donedavno bila jedini veći grad u Hrvatskoj koji nema Cisco akademiju, stoga je Istra u tom dijelu bila uskraćena. Kao jedini studij tehničkog usmjerenja na ovome području htjeli smo to ispraviti. Pred gotovo četiri godine počelo se s planiranjem i pripremama za otvaranje akademije na Politehničkom studiju u Puli. Trenutačno se Cisco akademija održava u ukupno 10 gradova u Hrvatskoj.

Programi koji se mogu izvoditi na akademiji su:

• IT Essentials - osnove o PC hardveru, sofveru i operativnim sustavima

• CCNA Discovery - usmjeravanje, preklapanje• CCNA Exploration• CCNP

Cisco Akademija mrežnih tehnologija

Kristian Matas dipl. ing.Matija Ražem, dipl. ing. el.

Cisco

Cisco Academy Training Center

Local Academy

Local Academy

Local Academy

Local Academy

Regional Academy Regional Academy

50

CCNA Discovery i CCNA Exploration su programi koji obučavaju polaznike sličnim znanjima, no drugačijim pristupom. Discovery podučava primjenom i namijenjen je početnicima, dok je Exploration pristup temeljitiji, ima sveučilišni pristup i namijenjen je onima koji će nastaviti svoju karijeru u području mrežnih tehnologija.

CCNP obuhvaća naprednija specijalizirana znanja te zapravo služi za produbljivanje znanja stečenih na CCNA tečaju.

Ispiti i sav nastavni materijal je na engleskom jeziku. Predavanja se izvode na hrvatskom jeziku.

Osim ovih programa, postoje i mnogi drugi usko specijalizirani programi kao što je npr. wireless, network security.

Na Politehnici se od jeseni 2007. izvodi program CCNA - Exploration, a završetkom akademije polaznici su osposobljeni za samostalan rad i dobivaju potvrdu o završenoj CCNA akademiji. Stečeno znanje je odmah primjenjivo u praksi.

Polaznici mogu, ali ne moraju, pristupiti certificiranju u jednom od ovlaštenih nezavisnih centara. Uspješno položenim ispitom dobiva se Ciscov industrijski certifikat.Ciscov certifikat je jedan on 10 najtraženijih certifikata u ICT industriji, prepoznatljiv je svuda u svijetu čime doprinosi mobilnosti radne snage.U Hrvatskoj po nekim procjenama svake godine nedostaje oko 300 ICT stručnjaka.

Akademiju bismo preporučili svima onima koji se bave administracijom računala i općenito IT tehnologijom na bilo kojoj razini, od operative do srednjeg menadžmenta. Onim osobama kojima treba prekvalifikacija, ovo je izvanredna prilika da se uključe u nove trendove.Program je veoma temeljit tako da i netko tko nema predznanja u tom području može savladati program uz ispravnu motivaciju. Jedini uvjet za pohađanje akademije je znanje engleskog jezika.

Tečaj traje četiri semestra po 70 sati, dakle ukupno 280 sati. S dinamikom izvođenja dva puta tjedno, tečaj traje od 7do10 mjeseci.Naglašen je praktični rad. Nakon svakog teoretskog dijela, rade se praktične vježbe spajanja i konfiguracije usmjerivača na opremi. Krajem svakog semestra polaže se ispit. Takvim radom, u određenom uskom polju, postajete ekspert.

Prvi semestar počinje učenjem osnova računalnih mreža, prijenosnih medija, načina kabliranja, principom rada etherneta, TCP/IP-a. Na kraju, dan je uvod u usmjeravanje (routing). U ovom semestru stječe se dobra osnova u subnetiranju IP adresa, što je osnova za daljnji rad.

U drugom semestru uče se vrste usmjerivačkih protokola te detaljna konfiguracija na usmjerivaču za svaki protokol. Ovo je možda i najzahtjevniji semestar, a stečeno znanje moguće je primijeniti kod raznih telekom operatera.

U trećem semestru fokus je postavljen na preklopnike (eng. switch). Uči se princip rada preklopnika, vrste preklopnika te njihova konfiguracija. Posebna pažnja pokllanja se otklanjanju problema koji nastaju spajanjem više preklopnika. Uče se virtualni LAN-ovi (eng. VLAN), VTP, STP, trunking. Znanje stečeno u ovom semestru primjenjivo je u širokom spektru tvrtki jer većina tvrtki ima informatičku infrastrukturu temeljenu na (barem) nekoliko preklopnika.

Četvrti semestar upoznaje polaznike sa WAN tehnologijama: PPP-om, Frame Relayom, X-25, ATM-om, konfiguracijom DHCP-a, NAT na usmjerivačima, radom s ograničavanjem pristupa (eng. access-list).Po svojoj internoj arhitekturi usmjerivači (engl. router) i preklopnici (engl. switch) su slični računalima, ali je njihova namjena sasvim drugačija. Oni su za krajnjeg korisnika gotovo nevidljivi, no upravo oni omogućavaju funkcioniranje Interneta.

Usmjerivači, kako samo ime kaže, usmjeravaju promet. Da se

poslužimo analogijom, ako je Internet autocesta, usmjerivači su prometni putokazi koji navode kojim smjerom treba ići, kuda je brže, jeftinije te eventualno gdje je zagušenje prometa i kako ga izbjeći. Sav internetski promet navođen je usmjerivačima.

Cisco naglašava da je najveći pokretač ekonomije upravo informacijska infrastruktura. Stoga je u nerazvijenim zemljama pokrenut poseban program kako bi ih se što brže povezalo u globalnu ekonomiju. Osim te inicijative, postoji još i “gender initiative” koja ima za cilj uključivanje žena u računalne znanosti, s obzirom da je njihov postotak u tom sektoru tek 25%.

Oprema nužna za potrebe funkcioniranja akademije nabavljena je donacijom tvrtke Končar pa im ovom prilikom još jednom zahvaljujemo.

Tvrtke koje školuju svoj kadar na akademiji mrežnih tehologija:

Uljanik brodogradilišteUljanik IRIPlus hostingIstracom - telekomunikacije i računarstvoTeledvigrad Zračna Luka PulaOdašiljači i vezeTermoelektrana PlominHEP - PulaMediaLabT-com MaistraCARNetSveučilište Jurija Dobrile u Puli

Trenutačno smo u fazi skupljanja prijave za četvrtu generaciju koja kreće u jesen 2009. Da bi se prilagodili zahtjevima tržišta krenuli smo s dva tečaja godišnje - jedan starta u ljetnom, a jedan u zimskom semestru.

Nakon uspješnog završetka CCNA programa, moguće je pristupiti CCNP (Cisco Certified Network Professional) programu. Ovaj program se trenutačno ne nudi na našoj akademiji, no planiran je kao sljedeći korak razvoja. U deset mjeseci intenzivnog rada stječe se velika količina praktičnog i teoretskog znanja. Oko 70% znanja na Cisco akademiji je općenito, a 30% je specifično za Cisco opremu. Svatko tko završi Cisco akademiju, dobije trajni korisnički račun na web stranicama Cisco akademije odakle može dalje pratiti i razvijati svoju karijeru u području računalnih mreža - tzv. “Career Path”..

Po završetku akademije, moguće je pristupiti polaganju industrijskog cetifikata kod neovisnog ispitnog centra. Centre licencira tvrtka VUE za područje cijelog svijeta, a naša je akademija upravo u fazi pregovora s istom, te se može očekivati da će i u Puli uskoro biti otvoren ispitni centar.

51

UVOD

PROZA-NET je višekorisnički distribuirani sustav za nadzor i planiranje rada elektro energetskog sustava (EES-a). PROZA-NET se sastoji od više međusobno povezanih aplikacija grupiranih u četiri funkcionalne cjeline:• PROZA-NET- nadzor distributivne i prijenosne mreže u realnom

vremenu i off-line analize• Model mjerenja energije - (mjerenja energije na oba kraja vodova

razmjene iz višestrukih izvora)• Vozni red - (planiranje konzuma, rada elektrana, razmjene i

tranzita)• Kontrolno područje/blok - (ukupni plan rada sustava sa ETSO1

schedulingom i određivanjem odstupanja i kompenzacije).

Preko PROZA-NET sustava nadzire se rad EES-a u realnom vremenu (SCADA funkcije) i analizira se stanje mreže (on-line ili off-line na temelju zadnjeg ili arhiviranog stanja). U realnomvremenu aktiviraju se proračuni (estimacija, tokovi, N-1, kratki spoj). Preuzimanje plana rada sustava u PROZA-NET omogućava i određivanje neželjenih tokova po granicama kontrolnog područja te nadzor odvijanja plana.Hardverska oprema sastoji se od servera, mrežne opreme, radnih stanica i pisača.Hardversku opremu proizvodi KONČAR-INEM dok je programska podrška PROZA-NET kao i komunikacijski softver izrađen u KONČAR- Inženjeringu za energetiku i transport.

PROZA NET je SCADA sustav visokih performansi, modularne arhitekture, u skladu je sa zahtjevom za visokom kvalitetom sustava, kao i zahtjevom za visoki stupanj integracije s vanjskim sustavima. Osnovna prednost PROZA NET sustava je visoka pouzdanost i performanse.

HARDVERSKA KONFIGURACIJA

Primjer hardverske konfiguracije sustava prikazan na slici sastoji se od:• SCADA servera koji osigurava veliku raspoloživost i pouzdanost

uz mogućnost nadogradnje sustava. Server ima dva ili više hard diskova s dovoljnim kapacitetom za buduća proširenja s RAID funkcijom mirroringa. Operativni sustav je MS Windows XP PRO ili Vista. Server po potrebi ima multiport serijsku karticu za MODBUS, IEC 60870-5-101, IEC 60870-5-103 i LON komunikaciju, a po mreži komunicira po IEC 60870-5-104 i IEC 61850 protokolu.

• Radnih stanica - radna mjesta operatera - sa po dva monitora i po dva ili više hard diskova u RAID-u sa mirroringom. Operativni sustav je MS Windows XP PRO. Komuniciraju sa serverom po mreži.

• Prijenosnog računala za potrebe radnog mjesta inženjera radi parametriranja zaštitnih i komunikacijskih uređaja. Operativni sustav je također MS Windows XP PRO

• Mrežnog GPS sustava sa NTP i SNTP protokolom za sinkronizaciju vremena svih računala i ostalih NTP/SNTP kompatibilnih uređaja koji su na toj mreži.

PROZA-NET, programski sustav za nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka

Boris Njavro, dipl. ing., MBAVladimir Braun, dipl. ing.Ljudevit Levaj, dipl. ing. Končar - inženjering za elektroniku i transport d.d.sustavi uravljanja i zaštite

1 European transmission system operators

52

• Mrežnog SWITCH-a sa dovoljnim brojem električkih portova RJ45.

• Pisača

SOFTVERSKA KONFIGURACIJA

KOMUNIKACIJSKI SOFTVER - FEP MANAGER U komunikacijskom softveru - FEP Manageru kreiraju SE komunikacijski kanali - linkovi , definiraju se parametri komunikacije, definiraju uređaji sa kojima se komunicira i na kraju - kreira baza podataka.

Komunikacijski softver, FEP Manager omogućava komunikaciju sa sljedećim uređajima i sustavima:- s nadređenim SCADA centrom - putem računalne mreže (LAN) korištenjem IEC 60870-5-104 protokola- s podređenim objektima (daljinskim stanicama i telemetrijskim uređajima) po IEC 60870-5-101, IEC 60870-5-103, protokolima - preko “multiport” serijskog sklopa- s podređenim objektima po MODBUS RTU komunikacijskom protokolu preko “multiport” serijskog sklopa- s podređenim numeričkim relejima po IEC 61850 mrežnoj komunikaciji- s podređenim numeričkim relejima po LON komunikaciji.

Osnovu na kojoj čitava programska podrška funkcionira čini Microsoft Windows XP Pro.Komunikacijski sustav ima sljedeće karakteristike:− standardne metode prijenosa− mogućnost lakog proširenja ili rekonfiguracije− mogućnost parametriranja komunikacijske konfiguracije− visoku raspoloživost, pouzdanost i lakoću održavanja

− potpunu kompatibilnost prema postojećoj komunikacijskoj opremi i opremi SCADA sustava koji se nudi.

Sklopovska i programska oprema komunikacijskog servera podržava komunikaciju prema

nadziranom procesu po navedenim prijenosnim putovima:− telefonske parice (dvožično ili četvorožićno, vlastite ili

iznajmljene)− radio dupleksna, semidupleksna i simpleksna veza− GSM mreža− svjetlovodi (optika).

SCADA SOFTVERSCADA softver bazira se na najnovijoj računalnoj tehnologiji i normama otvorenosti kako bi kroz duži niz godina osigurao svoju nadogradivost i unapređivanje te time osigurao potrebnu sigurnost u radu.Sustav je kompatibilan s grupom normi IEC 61968 i IEC 61970 koje su propisane za modele podataka sustava daljinskog vođenja (SCADA - Supervision, Control and Data Acquisition) i izmjenu podataka između pojedinih aplikacija za analizu mreže.

Najvažnija cjelina SCADA softvera je Proza NET aplikacija koju koristi dispečer ili operater. Kroz ovu aplikaciju se dolazi do svih funkcija SCADA sustava (vidi sliku). Osnovne funkcije SCADA softvera su:- prikupljanje podataka- obrada podataka- obrada događaja- kontrola i prebacivanje nadležnosti upravljanja - autorizacija -

razina lozinki operatera- upravljanje (komande)- ručni unos podataka- blokiranje funkcija- sekvencijalno upravljanje

53

- sigurnosne blokade- SCADA proračuni na mreži - DMS - Distribution Management

System- estimacija stanja- tokovi- analiza sigurnosti N-1- kratki spoj- dinamičko bojanje mreže- obrada i zapisivanje povijesnih podataka i slika - on-line trendovi mjerenja- Client/Server konfiguracija računala- razvojni paket- povezivanje slika

Net Editor omogućava kreiranje slika, topologije mreže, konfiguraciju slika koju će koristiti dispečeri ili operateri.Za povezivanje sa bazom podataka za spremanje i pregledavanje

povijesnih podataka (mjerenja, indikacija, brojila, lista događaja i KRD-a) koristi se Microsoftova baza SQL Server 2005 (ili 2008) kao prikladnija i jednostavnija od drugih.

Pomoću FEP servera konfigurira se sustav kada radi kao MASTER - dakle komunicira sa podređenim inteligentnim uređajima na istoj lokaciji ili daljinski.

Pomoću FEP slave-a konfigurira se sustav kada radi kao SLAVE - dakle komunicira sa nadređenim računalom u nekom centru ili lokalno.

CLIENT/SERVER KONFIGURACIJA RAČUNALA

U mreži računala nekog centra, podcentra i samih elektroenergetskih objekata može se konfigurirati mrežu client/server tako da se dio baze ili cijelog projekta, npr. računala A dodijeli računalu B koje uz to ima i svoje procesne signale. Baza i projekt ili dio toga se može dodijeliti računalu C itd. Mreža ne mora biti orijentirana kao “zvijezda” centar/podcentar/objekt okomito nego i vodoravno(poprečno). Client je integriran u SCADA sustav - nije alat poput Remote Desktop Connection, Tight VNC-a ili slično. Broj servera i clienta mreže ovisi o propusnosti mreže.Može ih biti više od 12.

RAZVOJNI PAKET

Sustav pruža korisničke programe za konfiguriranje kao na primjer:• podršku za izradu baze podataka• podršku za kreiranje komunikacijske strukture• podršku za izradu grafičkih prikaza• podršku za izradu topološke konfiguracije prikaza jednopolne

sheme• podršku za izradu korisničkih izvještaja• sve razvojne i operaterske izbornike na hrvatskom jeziku

56