temeljna sigurnost na brodu – pitanja i odgovori – skripta – preview

TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU - BASIC SAFETY TRAINING

SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/ Pripremio: Crvari� kap. ŠIME

1

TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU

BASIC TRAINING STCW–A–VI/1, IMO course 1.19 - 1.21

DIVERSO IMPEX d. o. o.

CENTAR ZA IZOBRAZBU POMORACA

TRE�E IZDANJE /04. 04. 2005./ (1955)

jandric

Typewritten Text

www.diversoimpex.hr

https://diversoimpex.hr/

TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU - BASIC TRAININGTEMELJNA SIGURNOST NA BRODU – BASIKC TRENING


2

OSOBNO PREŽIVLJAVANJE (1-44) (PERSONAL SURVIVAL TECHNIQUES)

STCW –A-VI/1-1, IMO COURSE 1.19 5. OSOBNA SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE 1. UVOD, SIGURNOST I PREŽIVLJAVANJE (4) 5. 1. Prsluk za spašavanje 1.1. Uvod u sigurnost 5. 2. Pojas (kolut za spasavanje) (30) 1. 1. 1. SAR Convention (Search and Rescue) (5) 5. 3. Hidrotermozaštitna odijela 1. 1. 2. Traganja na moru 5. 4. Termozaštitna sredstva (31) 1. 1. 3. STCW (važnost izobrazbe) (6) 5. 5. Održavanje sredstava za spašavanje 1. 1. 4. Poseban program temeljne sigurnosti na brodu 6. NA�IN PREŽIVLJAVANJA NA MORU (32) (Basic Training) -STCW A-VI/1) OPASNOSTI ZA PREŽIVJELE 1. 1. 5. ISM Code(7) 6. 1. Preživljavanje na moru 1. 1. 6. Pomorski zakonik 6. 1. 1. Preživljavanje u plovilu za spašavanje (33) 1. 2. Na�ela preživljavajnja na moru 7. ZAŠTITA U PLOVILIMA ZA PREŽIVLJAVANJE 1. 3. Definicije plovila za preživljavanje (8) 7. 1. Od topline i sredstava za spašavanje 7. 2. Od hladno�e 1. 3. 1. SOLAS - Me�unarodna konvencija o 7. 3. Od morske bolesti zaštiti ljudskih života na moru 7. 4. Od konzumiranja morske vode (34) 1. 4. Uvježbavanje napuštanja broda (9) 7. 5. Pružanje medicinske pomo�i 1. 4. 1. SOLAS priru�nik za obavljanje vježbi 7. 6. Ukrcavanje u plovila iz mora (35) (Training Manuel) Organizacija života u plovilima nakon napuštanja broda 1. 4. 2. Održavanje vježbi 8. PRIKLADNO KORIŠTENJE SREDSTAVA ZA 1. 4. 3. Evidencija održanih vježbi (10) SPAŠAVANJE U PLOVILIMA (36) 1. 5. IMO simboli za sigurnost 8. 1. Signalna sredstva (pirotehnika) 2. SLU�AJEVI I VRSTE OPASNOSTI (11) 8. 1. 1. Signalne raketet (Rocket Parachute Flare) 2. 1. 1. Sudar 8. 1. 2. Ru�ne buktinje (Hand Flare) 2. 1. 2. Nasukanje (12) 8. 3. 3. Plutaju�i dimni signal (Smoke Signal) 2. 1. 3. Prodor vode 8. 4. Sprava za izbacivanje konopa (37) 2. 1. 4. Spašavanje drugog broda (13) 8. 5. Desalinizator 2. 1. 5. Potonu�e (14) 8. 6. Plovno – olujno sidro (Sea Anchor) 2. 1. 6. Odredbe o požaru 8. 7. Hla�e za spašavanje (Breeches Buoy) (38) 2. 1. 7. Postupci kod pada �ovjeka u more (15) 8. 8. Heliograf 2. 2. Raspored za uzbunu (MUSTER LIST) (16) 9. 9. Hrana i voda 2. 2.1. Upute u nuždi 9. RADIO OPREMA ZA SLU�AJ OPASNOSTI 2. 2. 2. Dužnosti �lanova posade u nuždi 9. 1. Satelitski sustavi (39) 2. 2. 3. Znaci za nuždu (17) 9. 2. Radio pluta�a za ozna�avanje mjesta pogibelji (40) 2. 2. 4. Prilozi rasporeda za uzbunu (18) EPIRB 2. 2. 5. Brodski alarmni sustav 9. 3. Radarski odgovara� – SART 3. NAPUŠTANJE BRODA – ZADNJA MOGU�NOST(19) (Search And Rescue Transponder) 3. 1. Op�a uzbuna (generalni alarm) 9. 4. Prijenosni VHF radiotelefonski ure�aj (41) 3. 1. 1. Zapovijed 9. 5. Poruke pogibelji (MAYDAY, SECURITE, PAN-PAN) 3. 1. 2. Procjena 9. 6. Pozivi pogibelji (distress signals) (42) 3. 1. 3. Priprema 9. 6. 1. Vizuelni 3. 1. 4. Odluka 9. 6. 2. Zvu�ni 3. 2. Osobna pripravnost za napuštanje broda 9. 6. 3. Radio signali 3. 3. Potreba spre�avanja panike 9. 6. 4. Ostali signali (43) 3. 4. Dužnost posade prema putnicima kod napuštanja b. 10. SPAŠAVANJE HELIKOPTEROM (44) 4. PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE (20) 4. 1. Brodica za preživljavanje (lifeboat)

4. 1. 1. Invantar brodice za preživljavanje 4. 1. 2. Obilježja na brodici za preživljavanje (21) 4. 1. 3. Oprema brodice za preživljavanje 4. 1. 4. Poluzatvorene brodice za preživljavanje 4. 1. 5. Potpuno zatvorene brodice (otporne na vatru) (22) 4. 2. Splavi za spašavanje (liferaft) (23) 4. 2. 1. Pneumatske splavi za spašavanje (Boufort infetable liferaft) 4. 2. 2. Oprema splavi 4. 2. 3. Ispisi na kontejneru splavi 4. 2. 4. Inventar splavi 4. 2. 5. Krute splavi (24) 4. 3. Brodica za prikupljanje (rescue boat) (25) 4. 3. 1. Brza spasila�ka brodica 4. 4. Spuštanje plovila za preživljavanje i ukrcaj (26) 4. 4. 1. Spuštanje brodice za preživljavanje 4. 4. 2. Aktiviranje splavi privezaljkom (weak link) (27) 4. 4. 3. Spuštanje splavi dizalicom 4. 4. 4. Samoaktiviranje splavi hidrostatskom kukom (28) (Hidrostatic release unit) 4. 4. 5. Samoaktiviranje krutih splavi 4. 4. 6. Ispravljanje prevrnute splavi 4. 4. 7. Ispravljanje prevrnute brodice 4. 4. 7. Vremenski rokovi spuštanja plovila za spašavanje (29)

DIVERS

O IMPEX

STVA ZA SPASTVA Zašavanješavanje

t za spasavanje)za spasavanje (30)ozaštitna odijela ozaštitna odijela

štitna sredstvaitna sredstva (31)(31) vanje sredstava za spašavanjeanje sredstava za spašavanje PREŽIVLJAVANJA NA MORU (32)PREŽIVLJAVANJA NA MORU (32)

NOSTI ZA PREŽIVJELE NOSTI ZA PReživljavanje na moruživljavanje na mor

Preživljavanje u plovilueživljavanje u plovilu za spašavanje za spašava (33)(33)AŠTITA U PLOVILIMA ZA PREŽIVLJAVANTITA U PLOVILIMA ZA PREŽIVLJAVA Od topline Od topline

Od hladno Od hladno��e e Od morske bolesti Od morske bole

Od konzumiranja morske vode Od konzumiranja morske vode (34)(34)5. Pružanje medicinske pomo. Pružanje medici �i

. 6. Ukrcavanje u plovila iz mora 6. Ukrcavanje u plovi (35)) Organizacija života u plovilima n Organizacija života u p8. PRIKLADNO KORIŠTENJE SREPRIKLADNO KORIŠTENJE SR SPAŠAVANJE U PLOVILIMA SPAŠAVANJE U PLOVILIMA8. 1. Signalna sredstva (pirotehn8. 1. Signalna sredstva (piroteh8. 1. 1. Signalne raketet (Rocket 8. 1. 1. Signalne raketet (Rocke8. 1. 2. Ru8. 1. 2. Ru��ne buktinje (Hand Fne buktinje (Hand F8. 3. 3. Plutaju3. 3. Plutaju��i dimni signal (i dimni signal 8. 4. Sprava za izbacivanje8. 4. Sprava za izbaci8. 5. Desalinizator 8. 5. Desalinizator 8. 6. Plovno – olujno sid8. 6. Plovno – olujno 8. 7. Hla7. Hl �e za spašavspaša8. 8. Heliograf Heliogr9. 9. Hrana i vodaHrana i voda9. RADIO OPREO OPRE9. 1. Satelitski s9. 1. Satelitski 9. 2. Radio plu9. 2.

EPIRB 9. 3. Radar RU��NOST(19)NOST(19) (Sea (S

9. 4. Prij9. 4. P9. 5. P9. 5. P9. 6. 9 69. 6. 1. 99. 6. 2. 9. 6anje brodanje broda 9. 6. 3.. 6. 9. 6. 4. 6. nicima kod napuštanja b. icima kod napuštan10. 10. VANJE (20)ANJE (20)

e (lifeboat) (lifeboat) eživljavanje življavan

a preživljavanje preživljavan (21)preživljavanje preživljavanje

dice za preživljavanje dice za preživljavanne brodice (otporne na vatru)e brodice (otporne na vat (22)(22)

avanje (liferaft) vanje (liferaft) (23)(23)splavi za spašavanje (Boufort infetable lavi za spašavanje (Boufort infetable

plavi avi kontejneru splavi ontejneru spla

r splavisplavisplavi plav (24)

ica za prikupljanje (rescue boat) ca za prikupljanje (rescue boat) (25)(25) a spasilaspasila��ka brodica ka brodica

puštanje plovila za preživljavanje i ukrcaj ovila za prež (2(2Spuštanje brodice za preživljavanje puštanje brodice za preživlja

AktiviranjeAktiviranje splavi privezaljkom (weak link)splavi privezaljkom (weak li Spuštanje splavi dizalicom Spuštanje splavi dizalicom

. Samoaktiviranje splavi hidrostatskom k Samoaktiviranje splavi hidrostatskom (Hidrostatic release unit) (Hidrostatic release unit)

Samoaktiviranje krutih splavimoaktiviranje krutih splavi avljanje prevrnute splavi nje prevrnute splavi

nje prevrnute brodiceprevrnute brodicekovi spuštanja plospuštanja plo



3

PRVA POMO� (45 – 57 = 12) (MEDICAL EMERG: BASIC TRAINING) STCW – A/VI/1-4, IMO COURSE 1.21 1. UVOD I NA�ELA PRVE POMO�I (45) 1. 1. Uzroci ozljeda 1. 2. Prikaz ljudskog tijela (46) 2. USTROJ I FUNKCIJA TIJELA 2. 1. Organski sustav 3. NJEGA UNESRE�ENOG (47) 3. 1. Prva pomo� u užem smislu 3. 2. Skrb o unesre�enima 3. 3. Mjerenje tjelesne temparature 3. 4. Sigurni znaci smrti(48) 4. SMJEŠTAJ UNESRE�ENIH 4. 1. Brodska bolnica 4. 2. Brodska ljekarna 4. 3. Radio Medical Advice 4. 4. Zdrastveni dnevnik 4. 5. Me�unarodna medicinska regulativa na brodovima 4. 6. Položaji ozlije�enih (49) 5. UNESRE�ENI U NESVJESTI) 5. 1. Pregled ozlije�enog u nesvjesti 6. GUŠENJE (50) PROTUPOŽARNA ZAŠTITA (58 -76 = 8) FIRE PREVENTION AND FIRE FIGHTING STCW-A-VI/1-1, IMO course 1.20 1. UVOD I NA�ELA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE (58) 2. TEORIJA GORENJA 2. 1. Uvjeti gorenja 2. 2. Svostva gorivih tvari (59) 2. 2. 1. Krute gorive tvari 2. 2. 2. Teku�e gorive tvari (60) 2. 3. Opasnosti od požara 2. 4. Podjela požara i sredstava za gašenje (61) 2. 5. Klase požara (62) 2.6 IMO simboli požara (63) 3. SPRE�AVANJE POŽARA (63) 3. 1. Na�ela protupožarne zaštite 3. 2. Konstrukcija broda (ugradbene mjere) 4. SUSTAVI ZA OTKRIVANJE I DOJAVU POŽARA 4. 1. Požarni i dimni detektori (64) 4. 2. Automatski požarni alarmi 5. SREDSTVA ZA GAŠENJE POŽARA(65) 5. 1. Ugra�eni ure�aji za gašenje 5. 2. Glavni sustav gašenja 5. 3. Protupožarna pumpa u nužd (66)i 5. 4. Sustav gašenja – splinkler 5. 5. Sustav raspršivanja, vodenih zavjesa i rošenja 5. 6. Sustav gašenja pjenom 5. 7. Sustav gašenja prahom (inhibitor) (67) OSOBNA SIGURNOST I DRUŠTVENA ODGOVORNOST HUMAN RELATIONSHIP (STCW–A/1-4, IMO COURSE 1.21) (76 – 93 = 17) 1. SIGURAN RAD NA BRODU (76) 1. 1. Upoznavanje s brodom (familarizacija) 1. 2. Brodska oprema za opasnost 1. 3. Popis radova na brodu koji se smatraju opasnim (77) 1. 4. Ukrcaj i iskrcaj tereta (78) 1. 5. Vez i odvez 1. 6. Ulaz u zatvorene prostore (79) 1.7. Rad na visini 1.8. Rad u strojarnici 2 ME�ULJUDSKI ODNOSI I DOPRINOS DOBRIM ME�ULJUDSKIM ODNOSIMA NA BRODU (80) 2. 1. Me�usobni odnosi ljudi na brodu 2. 2. Razvijanje grupa na brodu 2. 3. Razvijanje timskog rada 2. 4. GRUPE ZA SLU�AJ OPASNOSTI (81) 3. RAZUMIJEVANJE NAREDBI I SPOSOBNOST RAZUMIJEVANJA DOBIVENIH DUŽNOSTI 3. 1. Osnove komuniciranja 3. 2. Metode komuniciranja (82) 3. 3. Komunikativne prepreke

7. OŽIVLJAVANJE (REANIMACIJA) 7. 1. Vanjska ili direktna masaža srca 7. 2. Umjetno disanje (respiratorna) (51) 8. KRVARENJE (52) 8. 1. Zaustavljanje vanjskog krvarenja (53) 8. 2. Iskrvarenje 8. 3. Unutršnje krvarenje (54) 9. PRVA POMO� PRI ŠOKU 10. OPEKOTINE 11. NEZGODE UZROKOVANE ELEKTRI�NOM STRUJOM (55) 12. UDAR GROMA 13. TOPLOTNI UDAR 14. SUN�ANICA 15. HIPOTERMIJA – SMRZAVANJE 16. SPAŠAVANJE KOD UTAPANJA (56) 17. OSTALO 17. 1. RANE 17. 2. PRIJELOM KOSTIJU – IMOBILIZACIJA (57) 5. 8. Sustav gašenja s CO2 5. 9. Sustav halon- inhibitori (halogenizirani ugljikovodici) 5. 10. Sustav inertnog plina (68) 6. PRIJENOSNI APARATI ZA GAŠENJE POŽARA 6. 1. Aparati za gašenje (69) 6. 1. 1. Aparati za gašenje raspršenom vodom (70) 6. 1. 2. Aparati za gašenje pjenom 6. 1. 3. Prijenosni aparati punjeni prahom (S) (71) 6. 1. 4. Ru�ni aparati za gašenje ugljik - dioksidom (CO2) 6. 1. 5. Ru�ni aparati za gašenje halonom (HL) 7. OPREMA GASITELJA 7. 1. Osobna 7. 2. Aparat za disanje 8. BRODSKA PROTUPOŽARNA OPREMA (72) 8. 1. Op�i alarm 8. 2. Protupožarni planovi 8. 2. 1. Protupožarni brodski plan 8. 2. 2. Ozna�avanje protupožarne opreme (73) 8. 3. Protupožarna ophodnja (74) 8. 4. Protupožarni aparati i prvo djelovanje 9. GAŠENJE U ZATVORENIM PROSTORIMA 9. 1. Gašenje požara u skladištima 9. 2. Gašenje požara u stambenim prostorijama (75) 3. 4. Vještine govora i slušanja (83) 4. MJERE OPREZA ZA SPRE�AVANJE ONE�IŠ�ENJA MORSKOG OKOLIŠA (84) 4. 1. MARPOL CONVENTION – MARINE POLUTION) (85) 4. 2. Knjiga o uljima (Oil Record Book) 4. 3. Knjiga o sme�u (one�iš�enje sme�em sa broda) 4. 4. Opis sme�a 4. 5. Spre�avanje zaga�ivanja sme�em - postupci s pojedinim vrstama sme�em (86) 4. 6. Plan intervencija kod iznenadnog (87) one�iš�enja mora u R. Hrvatskoj 4. 7. Kopnena oprema za saniranje one�iš�enja mora 4. 8. Postupak na brodu kod one�iš�enja mora (88) 5. ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA NA BRODU 5. 1. Posada broda 5. 2. Prava i obaveze �lanova posade (89) 5. 3. Zapovjednik 5. 4. Alkohol i droga (90) 5. 5. Uvjeti zapošljavanja

1. LITERATURA, 2. KAZETE, 3. ISPITNA PITANJA (91 – 93)

DIVERS

O IMPEX

re) e) AVU POŽARA U PO

ŽARA(65)ŽARA(65)

užd žd (66)(66)ii kler er odenih zavjesa i rošenja odenih zavjesa i rošenja

om om ahom (inhibitor) hom (inhibitor) (67)

VER

RUŠTVENA ODGOVORNOSTERERVERVERVER VVE (76 – 93 = 17)93 = 17) SE 1.21) VEVEVEVEVEAD NA BRODU (76)AD NA BRODU (76)anje s brodom (familarizacija) nje s brodom (familariza

a oprema za opasnostoprema za opasnost radova na brodu koji se smatraju opasnimadova na brodu koji se smatraju o (

aj i iskrcaj tereta aj i iskrcaj tere (78)z i odvezd

laz u zatvorene prostore e prostore (79)Rad na visiniRad na visini

Rad u strojarnici Rad u strojarniciMEME��ULJUDSKI ODNOSI I DOPRINOS DULJUDSKI ODNOSI I DOPRINOS DMEME��ULJUDSKIM ODNOSIMA NA BROULJUDSKIM ODNOSIMA NA BRO Mee��usobni odnosi ljudi na broduusobni odnosi ljudi na bro

azvijanje grupa na brodu anje grupa na brodu anje timskog rada timskog rad

LU��AJ OPASNOSTIAJ OPASNOSTE NAREDBI I SPAREDBI I S

OBIVENIH VENIH

(REANIMAC(REArektna masaža srcaektna mas

sanje (respiratorna)anje (respirat (51)JE (52) E (52)

janje vanjskog krvarenja anje vanjskog krvarenja (53)(53)enje nje

ršnje krvarenješnje krvare (54) A POMOPO � PRI ŠOKU PRIKOTINE KOTINE

ZGODE UZROKOVANE ELEKTRIZGODE UZROKOVANE ELEK ��NOM NOMTRUJOM (55)UJOM (55)

UDAR GROMA UDAR GROMA TOPLOTNI UDAR TOPLOTNI UDAR

SUN SUN�ANICA NICA HIPOTERMIJA – SMRZAVANJE HIPOTERMIJA – SMRZAVANJE

SPAŠAVANJE KOD UTAPANJA (56 SPAŠAVANJE KOD UTAPANJA (5. OSTALO OSTALO

7. 1. RANE. 1. RA17. 2. PRIJELOM KOSTIJU – IMOBIL PRIJELOM KOSTIJU – IMOB

5. 8.5. 8. Sustav gašenja s CO Sustav gašenja s C5. 9. 5. 9. Sustav halon- inhi Sustav halon- in b5. 10.10. Sustav inertnog p Sustav inertnog6. PRIJENOSNI APA PRIJENOSNI AP6. 1. Aparati za gaAparati za g6. 1. 1. Aparati za gati za 6. 1. 2. 6. 1. Aparati zai z6. 1. 3.6. 1. 3. Prijenosn 6. 1. 4.. 1. 4. Ru �ni a6. 1. 5.5 Ru R �ni7. OPREMOPR7. 1. 7. Os O7. 2. 7. 2. A A8. BR8 BR8. 1. 8 8. 2.8. 2 8. 2. 1. 2.8. 2. 2. 8. 3 8. 38. 89



4

OSOBNO PREŽIVLJAVANJE (PERSONAL SURVIVAL TECHNIQUES) STCW –A-VI/1-1, IMO COURSE 1.19 1. U V O D, S I G U R N O S T I PREŽIVLJAVANJE 1.1. UVOD O SIGURNOSTI

Neposredan povod prvom organiziranom rješavanju problema sigurnosti ljudi na moru bilo je potonu�e putni�kog broda "TITANIC" u travnju 1912. kada je na putovanju iz Evrope za Ameriku udario u santu leda. Život je izgubilo 1489 putnika i �lanova posade, koji su se našli u moru na temperaturi od 0ºC. Ostali koji su bili u sredstvima za spašavanje su preživjeli. Zbog toga je britanska vlada (Admiralitet) 1913. sazvala prvu Me�unarodnu konvenciju o pitanjima sigurnosti ljudskih života na moru na kojoj je 20. sije�nja 1914. usvojena konvencija poznata pod skra�enim nazivom S O L A S. Stalni razvoj tehnologije uvjetovao je stalne dopune konvencije. Rezultat višegodišnjih napora na me�unarodnom planu je bio poboljšanje sigurnosti u cjelokupnom procesu iskorištavanja brodovlja, zaštiti okoliša od one�iš�enja, tj. osiguranju osnovnih uvjeta za brodske operacije. �itav niz me�unarodnih i nacionalnih propisa sadrže elemente sigurnosti plovidbe i sigurnost broda u plovidbi. Temeljne odredbe sigurnosti plovidbe, te zaštita ljudskih života i okoliša obuhva�ene su me�unarodnim konvencijama: � SOLAS - International Convention for the Safety of Life at Sea (Me�unarodna konvencija o zaštiti ljudskih

života na moru) � STCW - International Convention on Standard of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers

(Me�unarodna konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanja straže pomoraca) � SAR - Search and Rescue Convention (Me�unarodna konvencija o traganju i spašavanju) � ISM - International Safety Management � MARPOL Convention – Marine Polution (Konvencija 1973/ sa Protokolom 1978) Sve zemlje potpisnice ovih konvencija dužne su ih poštovati i provoditi. Osim konvencija postoje i nacionalni propisi kojima se regulira sigurnost plovidbe i u R Hrvatskoj. To su: � Pomorski zakonik � Pravilnik o redu u lukama � Pravilnik o najmanjem broju �lanova posade � Pravilnik o obavljanju poslova i držanju straže � Pravilnik o zvanjima � Zakon o lu�kim kapetanijama Za primjenu ovih propisa i pravila odgovorni su svi �lanovi posade od zapovjednika broda do najnižeg �lana posade po zvanju svaki prema svom znanju i zaduženju. Zbog toga pristup problemima koji se ti�u sigurnosti plovidbe mora biti ozbiljan, temeljit i kontinuiran. Nadalje dužnost svakog �lana posade je da odmah obavijesti rukovoditelja svoje službe ili zapovjednika broda o svakom zapažanju ili doga�aju koji ugrožava sigurnost broda i ljudi na njemu.

DIVERS

O IMPEX

ješavanju problema sigurnosti ljudišavanju problema sigurnosti ljudje na putovanju iz Evrope za Ama putovanju iz Evrope

adede, koji su se našli u moru na te, koji su se našli u moru nvjeli. Zbog toga jevjeli. Zbog toga je britanska vlbritanska v

a sigurnosti ljudskih života na morusigurnosti ljudskih života na morum nazivomazivom S O L A S. S O L A S.

o je stalne dopune konvencije. Rezje stalne dopune konvencijernosti u cjelokupnom procesrnosti u cjelokupnom procesu

osnovnihsnovnih uvjeta za brodske opeuvjeta za brodske opurnosti plovidbe i sigurnost brodrnosti plovidbe i sigurnost brod

nosti plovidbe, te zaštita ljudskihosti plovidbe, te zaštita ljudski

onal Convention for the Safety of nal Convention for the Safety of

national Convention on Standard oational Convention on Standarda konvencija o standardima za izobrkonvencija o standardima za izob

arch and Rescue Conventionrch and Rescue Convention ( (MeMe��ternational Safety Managementernational Safety Management

Convention – Marine Polution (KoConvention – Marine Polution (Kopotpisnice ovih konvencijaotpisnice ovih konvencija dužne su duž

encija postoje i nacionalni propisi kncija postoje i nacionalni propisi korski zakonikki zakonik

vilnik o redu u lukama vilnik o redu u lukama ravilnik o najmanjem broju avilnik o najmanjem broju ��lanolano

Pravilnik o obavljanju poslova i dravilnik o obavljanju poslova i vilnik o zvanjima ik o zvanj

lu��kim kapetanijama kim kapetanijamh propisa i pravropisa i pra

anju svakiu svakiti ozboz



5

1. 1. 1. SAR CONVENTION (Search and Rescue) Me�unarodna konvencija o traganju i spašavanju održana je u Hamburgu 1978, izmjene su donesene 1998, a na snagu stupile 2000. U R Hrvatskoj na snazi je od 22. 06. 1998. g. Konvencija je izdala priru�nik IAMSAR (International Aero, Nautical and Maritime Search and Rescue Manuel). Priru�nik SAR-a je podijeljen u tri dijela: I. namijenjen državnim službama s ciljem uspostavljanja službi, II. djelatnicima koji rukovode i III. brodovima i ostalim sredstvima spašavanja. U R Hrvatskoj SAR je u nadležnosti Ministarstva mora, turizma. Ona se sastoji od: 1. stožera, 2. nacionalne središnjice za uskla�ivanje spašavanja(MRCC – Maritime Rescue Coordination Centre), 3. pod-središnjica spašavanja(RCS – Rescue Coordination Subcentre),, 4. obalnih promatra�kih jedinica i 5. jedinica traganja i spašavanja Jedna od temeljnih jedinica u okviru SAR je spasila�ka jedinica (RU - Rescue Unit). Pomorske jedinice traganja i spašavanja su i a) brodovi, b) brodice, c) zrakoplovi, d. helikopteri, te ostali trgova�ki brodovi i zrakoplovi koji su zakonski po pozivu dužni sudjelovati u SAR-u. a) Osnovno je obilježje pomorskih spasila�kih brodova (Rescue Vessels) kao namjenska jedinica da mogu sudjelovati u spašavanju na otvorenom moru, daleko od svojih mati�nih luka. Temeljne su im odlike dobra manevarska obilježja, veliko podru�je djelovanja, razmjerno velika brzina, dobre maritimne osobine, te dovoljan prostor za smještaj opreme i preživjelih. U pravilu to su brodovi dobro zatvorenog visokog nadgra�a u ve�em dijelu trupa što im omogu�uje plovidbu i rad pri lošim vremenskim uvjetima. Dužine su od 17-56 m, a brzine 25-30 �v. b) Kao posebne skupine imamo brze spasila�ke brodice (Fast Rescue Boats). To su pneumatske brodice sa krutim dnom dužine 8-15 m, sa strojem postavljenim u sredini brodice snage 150-200 kw. Zahvaljuju�i snažnim strojevima i maloj težini brzina im je preko 30 �v. Smještaj posade je na središnjoj klupi i ima 3-4 �lana. Osnovna im je namjena da za vrlo kratko vrijeme stignu do mjesta nezgode, skupe ljude i vrate se u mati�nu luku. Budu�i da im je nadvo�e razmjerno malo, podizanje ljudi iz mora je uvelike olakšano.

c) Zrakoplovi su najpovoljnije sredstvo za pretraživanje širih prostora. Za komunikaciju su opremljeni vhf ch. 16. Zbog ograni�ene koli�ine goriva, vrijeme zadržavanja u blizini mjesta nezgode prili�no je ograni�eno. Koriste turbo elisni pogon što omogu�ava: raznjerno veliku max. brzinu leta za dolet na mjesto nezgode, te male najniže brzine leta prikladne za vizualno pretraživanje površine mora (100-150 �vora). Uobi�ajena je visina dnevnog traganja je izme�u 150-500 metara, a no�u izme�u 500-700 metara. Letjelice koje lete ve�om brzinom koriste isklju�ivo instrumentalno traganje. d) Helikopteri su prikladnije sredstvo za pretraživanja manjih prostora za SAR, ali im je nedostatak ograni�eno vrijeme leta, odnosno podru�je traganja. U stanju su obaviti zadatke i pri vjetru od 8 Bofora. Osim za traganje �esto se koriste za dostavu hrane i opreme, te za prijevoz medicinskih ekipa preživjelima na nepristupa�nim mjestima. Imaju opremu za: podizanje, za pružanje prve pomo�i, te za traganje. Posadu sa�injavaju 2-4 osobe: pilot, osoba zadužena za podizanje, ronilac, lije�nik. U svrhu unapre�enja sigurnosti plovidbe u nekom podru�ju donesen je i sustav javljanja brodova (Ship Reporting Sistem) koji mogu biti obavezni i dobrovoljni. Obavezno izvješ�e mora sadržavati: 1. plan plovidbe, 2. svakodnevne pozicije (Noon Report), 3. izvanredne pozicije (Deviation Report) i 4. pozicije pri dolasku (Final Report).

DIVERS

O IMPEX

e Searce Sciljem usposljem

a.. astoji od: 1. stožera, 2. nstoji od: 1. st

dination Centre)nation Centre), 3. pod-sredi, 3. pod-strara��kih jedinica i 5. jedinica tragankih jedinica i 5. jedinica traga

RU - Rescue Unit). Pomorske jeRU - Rescue Unit). Pomorske jhelikopteri, teelikopteri, te ostali os trgovargova��ki bki b

e Vessels)e Vessels) kao namjenska jedinic kao namjenska jedinih matimati�nih luka. Temeljne su im h luka. Temeljne su im ka brzina, dobre maritimne osobinka brzina, dobre maritimne osobi

oviovi dobro zatvorenog visokog nadro zatvorenog visokog naskim uvjetima.kim uvjet Dužine su od 17-56Dužine s

(Fast Rescue Boats). To escue Boats) su pneusu pneim u sredini brodicem u sredini brodice snage 150-snage 150

�v. Smještaj posade je na središnjv. Smještaj posade je na središnu do mjesta nezgode, skupe ljude iu do mjesta nezgode, skupe ljude

ljudi iz mora je uvelike olakšano. udi iz mora je uvelike olakšano.

e sredstvo za pretraživanje širih sredstvo za pretraživanje širine goriva, vrijeme zadržavanja une goriva, vrijeme zadržavanja

omoguomogu��ava: raznjerno veliku maxava: raznjerno veliku maxe za vizualno pretraživanje površe za vizualno pretraživanje povr

mee��u 150-500 metara, a nou 150-500 metara, a no��u izu iinstrumentalno traganje. nstrumentalno traganje.

ikladnije sredstvo za pretraživakladnije sredstvo za pretraživletaeta, odnosno podru, odnosno podru�je traganja.traganja.� U

sto se to se koriste za dostavu hrane i riste za dostavu hrane m mjestimamjestim . Imaju opremu za: maju opremu za

aju 2-4 osobe: pilot, osoba zaaju 2-4 osobe: pilot, osoba zaduždue��enja sigurnosti plovidbe u nekoenja sigurnosti plovidbe u nek

tem) koji mogu bitiem) koji mogu biti obavezni i dobavezni i svakodnevne pozicijesvakodnevne pozicije (Noon Re (No

nal Report). al Report).



6

1. 1. 2. TRAGANJE NA MORU Svrha je utvrditi položaj ljudi i spasiti ih što brže, jer se protokom vremena izgledi za preživljavanje brzo smanjuju. Traganje se može zapo�eti iz dva razloga: 1. po primitku izravnog poziva za pomo�, 2. na temelju razboritog zaklju�ka da je netko u nevolji. Traganjem i spašavanjem rukovode: 1. koordinator u centru za koordiniranje, 2. zapovjednik mjesta nezgode i 3. koordinator površinskog traganja. Brod koji obavlja koordinaciju mora danju istaknuti zastave "FR". Stupnjevi opasnosti mogu biti: 1. neizvjesnosti, 2. pripravnosti, 3. pogibelji. Obavijesti koje u Centru za rukovo�enje i uskla�ivanje spašavanja (MRCC – Maritime Rescue and Coordination Centre) dostavljaju osobe u nevolji moraju saop�iti:

1. ime i pozivni znak (call signal), 2. prirodu opasnosti, 3. broj osoba u opasnosti, 4. vrstu potrebne pomo�i, 5. vrijeme i mogu�nost uspostavljanja veze sa ljudima u nevolji, 6. položaj i opis broda, 7. namjere zapovjednika.

1. 1. 3. STCW (VAŽNOST IZOBRAZBE) U tijeku radnog vijeka jednog pomorca brodovi se mijenjaju, grade novi i to više specijalne namjene. Znanje ste�eno u tijeku redovitog obrazovnog procesa nije dostatno. Pomorac se mora školovati i doškolovati, kako bi uspješno koristio povjerenu opremu, sigurno prevozio raznovrsne i u velikom broju opasne terete. Na preporuku generalne skupštine IMO-a u Londonu je 1978 sazvana me�unarodna konferencija na kojoj je prihva�ena Me�unarodna konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanja straže pomoraca (STCW - International Convention on Standard of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers). Osnovni cilj bio je osigurati da se u svim državama pomorci obrazuju u skladu s jedinstvenim minimalnim standardima, kako bi se na taj na�in sprje�ile posljedice propusta i pogrešaka, na strani "ljudskog faktora", a sve u cilju ve�e sigurnosti ljudi i imovine na moru, odnosno sprje�avanje zaga�ivanja morskog okoliša. Prema STCW konvenciji i njenim aneksima, utvr�eni su standardi za školovanje i stjecanja kvalifikacija zapovjednika, upravitelja stroja, �asnika u službi palube i stroja te svih �lanova posade, kao i dopunsko stru�no osposobljavanje (te�ajevi) posada brodova i vježba na brodu. Republika Hrvatska je �lanica Konvencije temeljem notifikacije o sukcesiji od 30. ožujka 1984., odnosno, polaganjem instrumenata o pristupanju Republike Hrvatske od 8. listopada 1991. godine. Primjena izmijenjene Konvencije osigurana je u Republici Hrvatskoj Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgova�ke mornarice Republike Hrvatske kojim su u potpunosti ispunjeni svi zahtjevi Konvencije, koji je u mnogo slu�ajeva i iznad zahtjeva Konvencije. Konvencija STCW 95 zahtijevala je višu razinu izobrazbe kadrova i stalno unapre�enje znanja uz primjenu najsuvremenije tehnologije, a SOLAS konvencija sa svojim odredbama, kao i standardi ISO 9000 pomogli su da se nezgode izazvane ljudskim faktorom svedu na minimum (prva pomo�, požar, vodonepropusna vrata, bazi�na pravila i dr.). Konac 2002. bio je kraj prijelaznog perioda za prijelaz iz STCW 78. u STCW 95. Prvi put u svojoj povijesti IMO ima ovlasti da provjerava da li se i u kojoj mjeri, me�unarodna pravna regulativa provodi u praksi. Tako je objavljena i tzv. bijela lista IMO-a (IMO White List), na kojoj se mogu na�i samo one zemlje koje u potpunosti udovoljavaju zahtijevima STCW Konvencije l978., sukladno izmjenjenama. 1. 1. 4. POSEBAN PROGRAM TEMELJNE SIGURNOSTI NA BRODU (Bassic Training) -STCW A-VI/1) � Osobno preživljavanje (Personal Survival Techniques), - STCW - A-VI/1-1, IMO course 1.19 � Protupožarna zaštita (Fire Prevention and Fire Fighting), - STCW - A-VI/1-2, IMO course 1.20 � Osnovna prva pomo� (Medical Emerg: Basic Training), - STCW - A-VI/1-3, IMO course 1.13 � Osobna sigurnost i društvena odgovornost (Human Relationship) - STCW - A-VI/1-4, IMO course 1.21

DIVERS

O IMPEX

da je nea je

e i 3. koordinatoe i 3. kooR". ".

belji.eljiC – Maritime Rescue and Coordina– Maritime Rescue and Coordin

j osoba u opasnosti, 4. vrstu poosoba u opasnosti, 4. vrstu podima uima u nevolji, 6. položaj i opis bnevolji, 6. položaj i opis

SO OOSOSOSOorca brodovi se mijenjaju, gradeorca brodovi se mijenjaju, grg obrazovnog procesa nije dosobrazovnog procesa nije do

ristio povjerenu opremu, sigurnotio povjerenu opremu, sigurno

ne IMO-ae IMO-a u Londonu je 1978 sazvu Londonu je 1978 nvencija o standardima za izobravencija o standardima za izob

onal Conventionnal Conventio on Standard of Standard ofo je osigurje osigurati da se u svim državaati da se u svim državakako bi se na taj nakako bi se na taj na��in sprjein sprje��ile pile p

e sigurnosti ljudi i imovine na moru,sigurnosti ljudi i imovine na moruciji i njenim aneksima, utvrji i njenim aneksima, utvr��eni enja stroja,a stroja, �asnika u službi palube isnika u službi palube

ajevi) posada brodova i vježba najevi) posada brodova i vježba e o sukcesiji od 30. ožujka 1984., oo sukcesiji od 30. ožujka 1984.,

stopada 1991. godine. Primjena itopada 1991. godine. Primjena vanjima i svjedodžbama o osposvanjima i svjedodžbama o ospo

atskeatske kojim su u potpunosti ispunkojim su u potpunosti ispuvencije.encSTCW 95 zahtijevala je višu razinSTCW 95 zahtijevala je višu

menije tehnologije, a SOLAS konvnije tehnologije, a SOLAS konnezgode izazvane ljudskim faktzgode izazvane

aziazi��na pravila i dr.). Konac 2002.na pravila i dr.). Konaut u svojoj povijesti IMO ima ovlast u svojoj povijesti IMO ima ovla

odi u praksi. Tako je objavljena i tzdi u praksi. Tako je objavljena i te koje u potpunosti udovoljavaju e koje u potpunosti udovoljavajuDAN PROGRAMDDjavanje anje (Pers(Per

a (Fire(FiM



7

1. 1. 5. ISM CODE IMO je donio Sustav za sigurno upravljanje s brodom (International Safety Management – ISM) i uputstvo za provo�enje, a radi poboljšanja sigurnosti u cjelokupnom procesu iskorištavanja brodovlja (prevencija povreda i gubitka života), te zaštiti okoliša od one�iš�enja. ISM code je obavezan za putni�ke brodove, ro-ro, tankere, bulk carriere, gas i kemikal tankere od 01. 07. 1998, a za sve ostale teretne brodove od 01. 07. 2oo2. Zapovjednik mora voditi ra�una da se na njegovom brodu odvija sljede�e:

1. da su poznata svakom �lanu posade odredbe poduze�a u svezi pitanja sigurnosti i zaštite okoliša 2. da motivira posadu u poštivanje ovih na�ela i da se to provodi u svim slu�ajevima na brodu

Zapovjednik mora po pitanju motivacije, trenirati i instruirati �lanove posade izdavaju�i odgovaraju�e naredbe, a u pogledu posade osobito paziti na:

1. familijarnost- upoznavanje sa brodom glede sigurnosti i zaštite okoliša 2. upoznavanje specifi�nosti svoga posla 3. formiranje posade 4. plan izvo�enja treninga 5. treba provjeriti licence i certifikate

SMC (Safety Management Certificate) - izdaje se brodu i kompaniji na 5 godina. Zapovjednik broda, upravitelj stroja, te prvi �asnici palube i stroja svaki mjesec i svaki u svojoj domeni rade preglede ili radnje, te izvještavaju što je napravljeno i što bi trebalo napraviti po pitanju sigurnosti i zaštite okoliša. 1. 1. 6. POMORSKI ZAKONIK Zapovjednik (svaki �lan posade) u izravnoj opasnosti ili u pomorskom udesu prema pomorskom Zakoniku dužan je: 1. Zapovjednik broda koji na bilo koji na�in dozna da se osobe, uklju�uju�i i neprijatelje u slu�aju oružanog sukoba, nalaze u životnoj opasnosti na moru dužan im je odmah krenuti u pomo� najve�om brzinom obavještavaju�i ih o tome, ako je to mogu�e, i poduzeti njihovo spašavanje. Zapovjednik broda u opasnosti ima pravo izabrati jedan od okolnih brodova ili više njih za koje smatra da su naj prikladniji pružiti mu pomo�, a oni su dužni prihvatiti izbor i odmah, najve�om brzinom, krenuti u pomo� osobama koje su u životnoj opasnosti. Zapovjednik broda dužan je spašavati i osobe koje su u životnoj opasnosti iako se one tome protive ili ako se spašavanju osoba protivi zapovjednik broda na kojem se te osobe nalaze. 2. Zapovjednik broda nije dužan pomo�i i poduzeti spašavanje osoba u životnoj opasnosti:

� ako bi spašavanje predstavljalo ozbiljnu opasnost za brod i za osobe kojim on zapovijeda � ako opravdano smatra da poduzimanje spašavanja osoba u opasnosti ne bi bilo uspješno � ako dozna da je drugi brod izabran da ide u pomo� i da je on taj izbor prihvatio � ako je od zapovjednika broda u opasnosti obaviješten da pomo� više nije potrebna

3. U slu�aju sudara brodova zapovjednik broda dužan je, ako to može u�initi pored prvenstvenog spašavanja osoba, poduzeti spašavanje i drugog broda s kojim se sudario. 4. Zapovjednik broda mora u brodski dnevnik unijeti kronologiju spašavanja ili razloge zbog kojih nije krenuo u pomo� i nije poduzeo spašavanje drugog broda nakon sudara. 5. Spašavatelj mora primijeniti dužnu pažnju pri obavljanju spašavanja, te sprije�iti ili smanjiti štete koje bi mogle nastati na morskom okolišu ili zatražiti pomo� drugih brodova ako to okolnosti nalažu. 1. 2. NA�ELA PREŽIVLJAVANJA NA MORU Uspješnost preživljavanja na moru ovisi o: 1. prethodnom uvježbavanju postupaka za slu�aj napuštanja broda i požara na brodu 2. preživljavanje u sredstvima za spašavanje - brodici, splavi, spasila�koj brodici 3. preživljavanje u samom moru sa ili bez osobnih sredstava za spašavanje - prslucima, kolutima, termozaštitnim odijelima i termozaštitnim sredstvima 4. moralu i jakoj volji za životom

IVERSO

IMPEX

zan za antne brodove ne bro

a sigurnosti i zaštite okolia sigurnosti i z

m sluslu��ajevima na brodu ajevima na brodu ve posade izdavajue posade izdavaju��i odgovaraji odgovara

okoliša okoliš

kompaniji na 5 godina. Zapovjkompaniji na 5 godina. Zapovesec i svaki u svojoj domeni rasec i svaki u svojoj domeni ra

apraviti po pitanju sipraviti po pitanju sigurnosti i zagu

nosti ili u pomorskom udesu nosti ili u pomorskom udesu

a da se osobeda se osobe, uklju, uklju��ujuuju��i i neprijai i neprijužan im je odmah krenuti u použan im je odmah krenuti u p

oduzeti njihovo spašavanje. duzeti njihovo spašavanje. brati jedan od okolnih brodovan od okolnih brodova i

žni prihvatiti izborbor i odmah, najvei odmah, najvrrovjednik broda ovjednik b dužan je spašavje spašav

se spašavanju osoba protivi zapovjee spašavanju osoba protivi zapov

i i poduzeti spašavanjepoduzeti spašavanje osoba u ž oloo ozbiljnu opasnost za brodozbiljnu opasnost za brod i za

uzimanje uzimanje spašavanjaspašavanja osoba u opasu opizabranzab da ide u pomopomo�� i da je on i da je on

oda u opasnosti obaviješten da pu opasnosti obaviješten da povjednik broda dužan je, ako to moednik broda dužan je, ako

drugog broda s kojim se sudariorugog broda s kojim se sudarbrodski dnevnik unijeti kronolobrodski dnevnik unijeti krono

eo spašavanje drugog broda nakoneo spašavanje drugog broda nakonniti dužnu pažnju pri obavljanju spniti dužnu pažnju pri obavljanju s

m okolišum okoliš ili zatražiti pomoi zatražiti pomo�� drugih drugER EŽIVLJAVANJA NA MORUERERERERERvanja na moru ovisi o:vanja na moru ovisi oežbavanju postupaka za službavanju postupaka za slu��aj naaj n

u sredstvima za spašavanjesredstvima za spašavan - brodbroe u samom moru sa iliu samom moru sa ili bez obez o

odijelima i tedijelima i termozaštitnim sredstvimzaštitnim sredstvimkoj volji za životomoj volji za životom



8

1. 3. DEFINICIJE – PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE I SREDSTAVA ZA SPAŠAVANJE 1. 3. 1. SOLAS - ME�UNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI LJUDSKIH ŽIVOTA NA MORU Do donošenja ove konvencije (1917) sredstva za spašavanje na moru nisu bila obvezna za cjelokupno ljudstvo na brodu (samo 30%). Druga konferencija sazvana je 1929, ali zbog I. i II. svjetskog rata i svjetskih ekonomskih restrikcija nije mogla zaživiti do 1948. Razvitkom tehnologije i porastom standarda sigurnosti na brodovima od tada je mnogo puta bila mijenjana i dopunjavana. Postupno od putni�kih brodova primjena njenih odredaba proširena je i na teretne, a u kasnijim verzijama (posebice onima iz 1948, 1960, 1969 i 1974) proširena i na tankere i brodove za prijevoz plina. Zbog sporog prikupljanja potrebnog broja ratifikacija (izmjena) koje su službeno predlagane, verzija SOLAS iz 1974. sa integralnim tekstom stupila je na snagu tek u svibnju 1986. U kasnijim dopunama SOLAS konvencije imamo Protocol iz 1998 i Rezoluciju (dodatak) 2000. Nadopune se vrše na prijedlog IMO-a, tj. njegovog Odbora za pomorsku sigurnost (MSC - Maritime Safety Committee). Danas je na snazi SOLAS konvencija usvojena na zasjedanju skupštine IMO-a (UN) 1. studenog 1974. sa izmjenama 1983. naro�ito u Glavi III – gdje se obra�uju sredstva i ure�aji za spašavanje (Life saving appliances and arrangements). Ona je podijeljena u dva dijela: Glava III -1 - op�e odredbe te na�in ispitivanja sredstava za spašavanje Glava III -2 - zahtjevi za brodove i sredstva za spašavanje podijeljena je u tri dijela: (A) op�e odredbe (B) zahtjevi koje mora ispunjavati brod. Ima tri ulomka: 1. op�i zahtijevi vezani uz brod, 2. dodatni zahtjevi vezani uz putni�ke brodove, 3. dodatni zahtjevi vezani uz teretne brodove (C) uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva za spašavanje. Ima više ulomaka: 1. op�i zahtjevi vezani za sredstva za spašavanje, 2. osobna sredstva, 3. vizuelni signali, 4. plovila za preživljavanje, 5. spasila�ki �amci, 6. ure�aji za spuštanje i ukrcaj u plovila za spašavanje i 7. zahtjevi vezani uz ostala sredstva za spašavanje itd. Navedeni su posebni kriteriji: broj i oprema za �amce i splavi, kolute, prsluke, sprave za bacanje konopa, signale za pogibelj, raspored za uzbunu, smotre i vježbe. 1986. donesen je i pravilnik u kojem su navedeni tehni�ki uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva za spašavanje. Zasebnom Rezolucijom (Resolution A.520 (13) Code of Practice for the Evaluation, Testing and Acceptance of Prototype Novel Life-Saving Appliances and Arrangements, 1983.) koji nisu bili obuhva�eni konvencijom, postavljani su i usvojeni zahtjevi unapre�enja stupnja sigurnosti ljudi na moru gdje razlikuje postoje�e brodove i brodove u gradnji: A. �amci osigurani protiv požara ukoliko brod prevozi zapaljive terete odnosno �amci s vlastitim sustavom za zrak ukoliko brod prevozi otrovne terete B. dodatna koli�ina splavi za 100% osoba na brodu na svakoj strani u slu�aju ošte�enja ili gubitka splavi C. kod putni�kih i trgova�kih brodova �amac za spašavanje što odgovara uvjetima spasila�kog �amca D. ukoliko je splav smještena na visini ve�oj od 4,5 metara mora se spuštati pomo�u sohe ili dizalice E. zaštitna odijela za posadu ukoliko se splav ne spušta sohama H. jedna splav obvezno na krmi ukoliko je �amac smješten dalje od 100 metara I. broj koluta (pojasa) za spašavanje ovisan o dužini broda J. prsluci za sve osobe na brodu S. osnovna koli�ina splavi na svakoj strani a. Teretni brodovi mogu odabrati jedan od dva alternativna standarda i u skladu s tim opremiti brod. Tre�i standard odnosi se na brodove kra�e od 85 metara, osim ako nisu tankeri za prijevoz ulja, kemikalija ili plina.

STANDARD Oprema trgova�kog broda I. II. BROD < 85 M

Potpuno zatvoreni �amci 100 % - - Spuštanje slobodnim padom - 100 % na krmi - Osnovna koli�ina splavi - 100 % S 100 % S Dodatna koli�ina splavi 100 % H H B Spasila�ki �amci 1 C 1 1 b. Za putni�ke brodove postoje sljede�e grupe standarda: I. osnovni standard za putni�ke brodove koji obavljaju duga me�unarodna putovanja II. alternativni standard I standardu III. osnovni standard za putni�ke brodove koji obavljaju kratka me�unarodna putovanja IV. alternativni standard III. standardu V. standard za brodove manje od 500 BT koji prevoze manje od 200 putnika OPREMA PUTNI�KIH BRODOVA

STANDARD

I. II. III. IV. V. Djelomi�no ili zatvoreni �am. 50 % 37,5 % S Kao I/II 30 % ukupno - Osnovna koli�ina splavi - 12,5 % S Kao I/II 70 % 100 % Dodatna koli�ina splavi 25 % 25,0 % 25 % 25 % B Spasila�ki �amci 2 C 2 C 2 C 2 C 1

DIVERS

O IMPEX

bila obbilog I. i II. svjets I. i IIporastom standardaporastom s

o od putniod putni��kih brodovakihce onima iz 1948, 1960, 1969 i ce onima iz 1948, 1960, 1969 i

službeno predlagane, verzija SOLslužbeno predlagane, verzija SOU kasnijim dopunama SOLAS konU kasnijim dopunama SOLAS ko

rše na prijedlog IMO-a, tj. njegovoge na prijedlog IMO-a, tj. njegovo

skupštine IMO-askupštine IMO-a (UN) 1. studeno(UN) 1. studenedstva i uredstva i ure��aji za spašavanje aji za spašavanje

stava za spašavanjetava za spašavanješavanje podijeljena je u tri dijela:nje podijeljena je u tri dijel

mka: mka: ezani uz putniezani uz putni��ke brodove, 3. dodke brodove, 3. do

spašavanje. Ima više ulomaka: pašavanje. Ima više ulomakaanje, 2. osnje, 2. osobna sredstva, 3. vizobna sredstva, 3. v

spuštanje i ukrcaj u plovila zaukrcaj u plovila za spaš spa

a za a za ��amce i splavi, kolute, prsluamce i splavi, kolute, prslsmotre i vježbe. smotre i vježbe.

vedeni tehniden ��ki uvjeti koje moraju iski uvjeti koje moraju isA.520 (13) Code20 (13) Code of Practice of Pr

ife-Saving Afe-Saving Appliances and Arppliances andni su i usvojeni zahtjevi unapreni su i usvojeni zahtjevi unapr �

brodove u gradnji: rodove u gradnji: koliko brod prevozi zapaljive tereteko brod prevozi zapaljive terete

vne tereteete00% osoba na brodu na svakoj stra0% osoba na brodu na svakoj srodova rodova ��amac za spašavanje što oamac za spašavanje što

a na visini ve na visini ve��oj od 4,5 metara moroj od 4,5 metara mordu ukoliko se splav ne spušta sohau ukoliko se splav ne spušta soha

a krmi ukoliko je a krmi ukoliko je ��amac smješten damac smješten za spašavanje ovisan o dužini brodaa spašavanje ovisan o dužini brode na brodue na brodu

splavi na svakoj stranisplavi na svakoj stramogu odabrati jedan od dva alternmogu odabrati jedan od dva altern

i se na brodove krase na brodove kra��e od 85 metare od 85 meta VEVEbroda bro I. I.VEVEi ��amciamci 100 10VEVEdnim padomdnim padom VEVEna splavina splav IVV�ina splavina splavi IVVamci IVDIVVVutnitni��ke brodove postoje sljedeke brodove posto �

osnovni standard za putniosnovni standard za putni��ke brodke bralternativni standard I standardualternativni standard I standardosnovni standard za putniosnovni standard za pu �ke bke alternativni standard III. standernativni standard III. stan

dard za brodove manje rd za brodove manIH DDDDD



9

1. 4. UVJEŽBAVANJE NAPUŠTANJA BRODA 1. 4. 1. SOLAS PRIRU�NIK ZA OBAVLJANJE VJEŽBI (Training Manual) Ovo se pravilo odnosi na sve brodove. Priru�nik za vježbe treba biti u svakoj blagovaonici za posadu, u prostorijama za rekreaciju i/ili u svakoj kabini. Mora sadržavati upute i obavijesti s lako razumljivim izrazima, ilustriranim gdje je to potrebno o sredstvima za spašavanje koja se nalaze na brodu i o najboljem na�inu preživljavanja. Umjesto priru�nika mogu se koristiti i audio-vizuelna pomagala (kazete). Sljede�e upute i radnje moraju se detaljno objasniti: 1. obla�enje prsluka za spašavanje i

hidrotermozaštitnih odijela (prema tome što je prikladnije)

2. okupljanje na nazna�enim mjestima (muster station)

3. ukrcaj, spuštanje, osloba�anje i udaljavanje �amaca, splavi i spasila�kih brodica

4. na�in otpuštanja iz unutrašnjosti plovila za preživljavanje i prikupljanje

5. otpuštanje plovila za preživljavanje od ovjesnih mehanizama

6. metode korištenja naprava za zaštitu na lansirnim platformama koje se mogu primjeniti

7. osvjetljenje na zbornim mjestima oko sredstava za spašavanje i mjestima spuštanja plovila u more

8. upotreba svih sredstava za preživljavanje 9. upotreba opreme za otkrivanje i signalizaciju 10. sredstva za korištenje radio stanice i radio

pluta�e

11. upotreba olujnog sidra 12. uputstva za upotrebu motora, rezervnih

dijelova i alata 13. vra�anje sredstava za spašavanje i

spasila�kog �amca na svoja mjesta na brodu i pri�vrš�enje

14. opasnosti od izlaganja niskim temperaturama i potreba za toplom odje�om

15. najbolje korištenje opreme plovila za preživljavanje

16. metode vra�anja/spašavanja uklju�uju�i upotrebu opreme za spašavanje helikopterom (pojasevi, sjedala, košare, nosila), pluta�e za spašavanje s platnenim hla�ama i aparat za spašavanje s kopna, te aparat za izbacivanje konopca

17. sve ostale radnje koje su sadržane u rasporedu za uzbunu i u uputstva za slu�aj nužnosti

18. uputstva za slu�aj hitnih popravaka sredstava za spašavanje.

1. 4. 2. ODRŽAVANJE VJEŽBI SOLAS konvencija Pravilom 51 Amandmana 1983., propisuje obavezu uvježbavanja na brodovima prema kojoj svaki �lan posade mora sudjelovati bar jednom na mjesec u 1 vježbi napuštanja broda i u 1 vježbi gašenja požara. Mora se provesti što ranije, ali ne kasnije od 2 tjedna nakon što se �lan posade ukrca na brod. Ukoliko se izmijeni više od 25% �lanova posade ili nakon ukrcaja putnika u dugom me�unarodnom putovanju vježba se mora provesti 24 sata nakon isplovljenja, a nakon toga jednom sedmi�no. Na putni�kim brodovima mora se obaviti: a. vježba okupljanja putnika na za to odre�enim mjestima, b. obu�iti ih kako koristiti prsluk za spašavanje i c. upoznati ih sa radnjama u slu�aju razli�itih opasnosti. U svakoj vježbi za napuštanje broda treba napraviti sljede�e radnje: 1. koriste�i odgovaraju�i signal za napuštanje broda valja okupiti putnike na zbornim mjestima (muster station) i provjeriti jesu li upoznati s postupkom napuštanja broda u skladu s rasporedom za uzbunu 2. provjeriti imaju li odgovaraju�u odje�u i

obu�u i da li su prsluci za spašavanje ispravno navu�eni

3. provesti pripreme za spuštanje �amaca za spašavanje 4. provjeriti i spustiti u more bar jednu brodicu za spašavanje i njome obaviti jednostavnu radnju uz pokretanje motora (treba spuštati

razli�ite �amce kako bi u 3 mj. spustili sve) 5. spasila�ki �amci (rescue boats) moraju se spuštati svaki mjesec s posadom koja je za njih raspore�ena i manevrirati s njima u moru 6. u intervalima od najviše 4 mjeseca u okviru

vježbe moraju se izvršiti sve pripreme za spuštanje splavi za spašavanje ako se spuštaju dizalicama ili sohama. Kad god je to mogu�e u okviru ove vježbe napravit �e se napuhivanje i spuštanje splavi (specijalna, uo�ljivo ozna�ena i namijenjena samo za vježbe)

Vježba se mora provoditi maksimalno ozbiljno u zatvorenim morima, da brod ne plovi i pod nadzorom �asnika koji ima iskustva u takvim vježbama. Prilikom spuštanja u �amcu za spašavanje mora biti predvi�ena posada. Svakog �lana posade valja upoznati: 1. sa korištenjem splavi za spašavanje i opremom splavi, 2. u�incima hipotermije i pružanjem pomo�i kod hipotermije (niže tjelesne temperature), 3. zbrinjavanjem bolesnika i pružanjem prve pomo�i, 4. posebna uputstva potrebna za upotrebu brodske opreme za spašavanje u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Prilikom vježbi kontroliraju se: svjetla za nuždu, glavni brodski izvor napajanja i rezervni (za nuždu).

DIVERS

O IMPEX

oj blagoj bjesti s lako raesti s l

e na brodu i o najna brodumagala (kazete). Sljedeagala (kazete �

aciju radio radio

olujnog sidraolujnoga za upotrebu motora, rezeza upotrebu motora, reze

a i alata a i alatanje sredstava za spašavanje sredstava za spašav

silaila��kogkog ��amca na svoja mjesta amca na svoja mjestariri��vršvrš��enje enje

opasnosti od izlaganja pasnosti od izlaganjatemperaturama i potreba za topltemperaturama i potreba za top

. najbolje korištenje opreme najbolje korištenje oprempreživljavanje preživljavanje

16. metode vrametode ��anja/spašavaanja/spašavupotrebu opreme otrebu opreme helikopterom (pojasevihelikopterom (pojasevnosila), plutanosila), plu ��e za spae za sphlahla��ama i aparat za sama i aparat za aparat za izbacivanjeparat za izbacivanje

17.17. sve ostale radnje sve ostale radnjrasporedu za uzbrasporedu za uznužnosti nužnosti

18. uputstva za tstva za sredstava za sva za

ndmana 1983., ndmana 1983. propisuje obavezuje obovatiovati bar jednom na mjesec u 1bar jednom na mjesec u

o ranije, ali ne kasnije od 2 tjedna ranije, ali ne kasnije od 2 tjednaanova posadeva posade ili ili nakon ukrcaja pnakon ukrcaja p

nakon isplovljenjasplovljenja, a nakon toga je, a nakonse obaviti:se obavit a. vježba okuplja a. vježba oku

a spašavanje i c. upoznati ih sa radnspašavanje i c. upoznati ih sa radje broda treba napraviti sljedee broda treba napraviti sljede��ee

i signal za napuštanje signal za napuštanje putnike na zbornim putnike na zbornim

station) i provjeriti jesu li station) i provjeriti jesu li pkom napuštanja broda u kom napuštanja broda u

edom za uzbunu dom za uzbunu u li odgovarajui odgov ��u odjeu odje��u i

su prsluci za spašavanjesu prsluci za spašavanje avuvu��enieni

ripreme za spuštanjeipreme za spuštanje �amaca za zanje je

ti i spustiti u more bar jednu broi i spustiti u more bar jednu bašavanje i njome obaviti jednostae i njome obaviti jednost

ju uz pokretanje motora (treba spu uz pokretanje motora

a se mora provoditi maksimalnoa se mora provoditi maksimalnikaka koji ima iskustva u takvim vje koji ima iskustva u takvim vje

a posade valja upoznosade valja upom splavi za spašaplavi za spaš

esne tempne temotrebre



10

1. 4. 3. EVIDENCIJA ODRŽANIH VJEŽBI Vježbe se unose u poseban dnevnik ili naj�eš�e u brodski dnevnik sa: 1. datumom održavanja, 2. detaljima o vježbi i 3. podacima o obu�avanju pomoraca. Ukoliko vježba nije održana u odre�enom roku ili u potrebnom opsegu, u dnevnik se unose razlozi neodržavanja Kapetanija prema zakonu strogo kontrolira izvršenja. Treninzi obuhva�aju opasne situacije koje se mogu dogoditi na brodu. U brodskom "Safety Training Manual" navedene su vježbe koje se moraju izvršavati u odre�enim vremenskim razmacima uklju�uju�i i simuliranje opasnih situacija. Kompanije su dužne za svakog �lana posade izdati "Safety Training Record Book" gdje su evidentirane sve vježbe kao i video filmovi obuhva�eni treningom na brodu. Knjižica se nosi s broda na brod i vrijedi 6 godina: 1. 4. 4. OBILJEŽAVANJE PLOVILA ZA SPAŠAVANJE RETROREFLEKTIVNIM MATERIJALIMA

(MA�JIM O�IMA)

1. 4. 5. IMO SIMBOLI SIGURNOSTI

DIVERS

O IMPEX

se unose e situacije kojsituac

se moraju izvršavase moraju e su dužne za svakogsu dužne za �lai video filmovi obuhvavideo filmovi obuhva��eni treneni EXEFLEKTIVNIM MATERIJALIMAEXXXEXX

Pomorsko učilište Diverso Impex

DIVERSO IMPEX d.o.o. je među prvim tvrtkama koja je započela sa stručnom izobrazbom pomoraca u Republici Hrvatskoj. Edukacija za pomorce se odvija na najsuvremenijoj nastavnoj i simulacijskoj opemi (Ship’s Bridge Simulator Polaris, Radar-Arpa, Elektronske karte, Brodostrojarski simulator, ROC, Vatrogasni poligon, Brodica za spašavanje,…), a sve to uz sudjelovanje visokoosposobljenih i stručnih nastavnika s dugogodišnjim iskustvom u pomorstvu. Diverso Impex d.o.o. u Splitu je certificiran po ISO sustavu kvalitete.

DIVERSO IMPEX pomoći će Vam i kod obnove i promjene svjedodžbi (breveta), a svima onima kojima je želja otisnuti se na more, DIVERSO IMPEX će pomoći profesionalnim školovanjem i savjetovanjem koje garantira dugogodišnje iskustvo. Naš tim, sastavljen redom od visoko obrazovanih i iskusnih pomoraca, omogućava Vam da se po povoljnim cijenama na jednostavan način i u moderno opremljenim učionicama stručno osposobite za preko trideset zanimanja po STCW-95 standardima, i ostalim potrebnim ili preporučenim tečajevima koji još nisu po STCW-95, jer jedino kao stručno osposobljen i obrazovan pomorac za bilo koje zanimanje na brodu, možete ploviti morima svijeta, obzirom da Međunarodna pomorska organizacija (IMO – International Maritime Organization) ima ovlasti provjeravanja da li se i u kojoj mjeri, međunarodna pravna regulativa provodi u praksi.

Stoga, ne gubite dragocjeno vrijeme obilazeći mnogobrojne urede, već, kada ste izabrali kruh sa sedam kora, dođite po stručni savjet iskusnih pomoraca koji iza sebe imaju milje i milje mora i učite od njih, jer samo iskusni pomorci mogu i Vama pomoći da postanete iskusan pomorac, dođite u DIVERSO IMPEX.

Više informacija o tečaju za D2 brevet – Temeljna sigurnost na brodu (STCW A-VI/1)

http://www.imo.org/Pages/home.aspx

https://diversoimpex.hr/d2-temeljna-sigurnost-na-brodu-stcw-a-vi1/

temeljna sigurnost na brodu – pitanja i odgovori – skripta – preview

Documents