1. KOLOKVIJTeorije ideologije

Sustavi razredi medijskih teorija Razredi prakse znaenja Prouavaju sve znakove i naine na koji oni znae to to znae Razredi prakse moi: manipulacija masovnim medijima i mo osobne komunikacije Razredi prakse proizvodnje - kazalina, filmska, , TV izvedba;

Marksistika teorija ideologije - Propituju koji je uinak pritiska drutvenih klasa koje posjeduju kapital na razvoj drutva. Iako na prvi pogled izgleda da je ovaj sustav suprotan liberalnim stavovima oba smatraju da divovska proizvodnja ljudske potencijale koje bi trebala njegovati.

U svakom su razdoblju vladajue ideje ideje vladajue klase, tj. klase koja predstavlja vodeu materijalnu snagu i istodobno je vodea intelektualna snaga K. Marx i F. Engels, Njemaka ideologija, 1846./47.

Kritika teorije ideologije Teorija obmane - Uvijek bolje od nas zna to se zbiva. Teorija muke - Svoja duboka vjerovanja preobraava u mjeavinu lijeka za ublaavanje bolova i spasonosnog izlaza.

Ideologiziranje Svaka osoba u mislima gradi simbolike tvorbe elei ih prikazati svijetu. -Teoretiari obmane kau da je rije o neujednaenom procesu s obzirom na koliinu moi kojom raspolaemo.-Gramsci hegemonija (prisustvo moi), rjeenje protiv hegemonije postupan preodgoj masa.

Sadraj koji propitujemo smjetamo na drutvenu podlogu (klasa-nacija-drava);- u psiholoki okvir (svakodnevna navika i nain razmiljanja);- slijedimo kulturalne figure

Vrijednosna stajalita Sloboda jednakost bratstvo (zajednitvo)-Sve ustanove dijelovi su aparata koji slui dravi kako bi postigla slaganje drutva.

Medijska skupina Glasgowskog sveuilita (1976.) Hijerarhija relativne vanosti; Nain intervjuiranja odreenih osoba; Ravnotea i nepristranost BBC-a Dranje srednje struje Konstruiranje stvarnosti

Teorije vrijednosti vijesti

Funkcije vratara

Gatekeeper ili vratar osoba (novinar, urednik ili izdava) koji unutar nekog masovnog medija odluuje o uvrtavanju odnosno neuvrtavanju neke vijesti. Vratar odluuje koji e dogaaj postati javan, a koji nee i tako pridonosi oblikovanju slike drutva odnosno svijeta recipijenta.Tri teorijska pristupa u istraivanju pojma gatekeeper-a1. Individualistike studije u kojima se polazi od teze da odluke to ih donosi gatekeeper ovise o osobnim i individualno psiholokim karakteristikama.2. Institucijske studije koje analiziraju fenomene gatekeeper-aunutar konteksta organizacije.3. Kibernetike studije koje prouavaju medijske organizacije iz perspektive teorije sustava kao sustave samoregulacije, a mehanizme odabira vijesti tumae kao dio ponaanja prilagodbe prema zahtjevima okoline, pri emu vanu ulogu imaju povratne informacije iz podruja medija i izvan njih.

Rezultati istraivanja vratara1. Selekcija vijesti dijelom ovisi o subjektivnim iskustvima, stavovima i oekivanjima novinara.2. Izvjetaje odreuju organizacijske i tehnike prisile redakcije i izdavake kue.3. Izbor se orijentira prema referentnoj skupini kolega i pretpostavljenih; predodbe o potrebama publike preteno su difuzne i netone.4. Vaan kriterij selekcije je redakcijska politika.5. Na izvjetavanje velikim dijelom utjee agencijski materijal, novinari i urednici se prema njemu ponaaju pasivno.

Kriteriji izbora vijesti1.Frekvencija to je vremenski tijek nekog dogaaja usklaeniji s periodinou objavljivanja odreenih medija, to je vea vjerojatnost da e postati vijest.2.imbenik praga pozornosti kako bi neki dogaaj postao vijest mora prijei odreeni prag pozornosti. to je vei intezitet nekog dogaaja, to je vea vjerojatnost da e se o njemu informirati.3.Jednoznanost to je neki dogaaj jasniji i jednoznaniji, vea je vjerojatnost da e biti klasificiran kao vrijedan novinskog informiranja.4.Vanost to je dogaaj vaniji, prije e postati vijest.5.Suglasnost to su dogaaji suglasniji s oekivanjima publike, vea je vjerojatnost da e postati vijest.6.Iznenaenje to je dogaaj neoekivaniji, vea je vjerojatnost da e postati vijest.7.Kontinuitet kad neki dogaaj pree prag pozornosti i postane vijest, o njemu se i dalje izvjeuje ak ako se smanjuju njegova vrijednost kao vijesti.8.Varijacija ako na sliku vijesti preteno utjeu odreeni dogaaji, onda komplementarni dogaaji imaju veu ansu postati vijeu jer se masovni mediji trude oko uravnoteenog prikaza informacija.9.Odnos prema elitnim nacijama dogaaji u kojima sudjeluju mone i vane nacije imaju osobitu visoku vrijednost vijesti.10.Odnos prema elitnim osobama - dogaaji u kojima sudjeluju mone i vane osobe imaju osobitu visoku vrijednost vijesti.11.Personalizacija dogaaji koji se mogu predstaviti kao posljedica djelovanja ljudi koji se mogu konkretno identificirati, imaju veu vrijednost vijesti od apstraktnih zbivanja.12.Negativizam to je dogaaj negativniji, prije e postati vijest.

Galtung i Rugeove hipoteze Hipoteza selektivnosti to vie neki dogaaj odgovara navedenim kriterijima, prije e postati vijest. Hipoteza iskrivljenja nakon to neki dogaaj postane vijest, osobito se istiu aspekti koji istiu vrijednost vijesti. Hipoteza replikacije selekcija i iskrivljenje su na svim razinama tijeka vijesti i pojaavaju se sa svakim stadijem prijenosa. Hipoteza aditivnosti to vie imbenika vijesti odgovara dogaaju, vea je vjerovatnost da e postati vijest. Hipoteza komplementarnosti ako neki dogaaj nema jedan ili vie imbenika odnosno ako ih ima u manjoj mjeri, onda mora imati vie ostalih imbenika kako bi postao vijest.

est dimenzija vijesti Vrijeme; Blizina; Status; Dinamika; Valencija; Identifikacija.

Modeli odabira vijesti1.Model genuine selekcije;2.Model instrumentalne inscenacije;3.Model instrumentalne aktualizacije;4.Integracijski model.

Na kojim mjestima okvir zadire u odabir vijesti?1.Koja e zbivanja novinar shvatiti kao dogaaj;2.Koje e aspekte nekog dogaaja odabrati za izzvjetavanje;3.U koji e tematski kontekst taj dogaaj smjestit;4.Kako e odrediti vrijednost vijesti dogaaja.

Koncepcije objektivnosti1.Ideoloka koncepcija objektivni medijski sadraji koji slue odreenom drutvenom ili politikom cilju i prikazuju realnost onako kako se ona promatra iz oita odreene drutvene ideologije.2.Funkcionalistika koncepcija odnosi se na profesionalnu normu i njezinu funkciju. Zbog manjka vremena za kontrolom vjerodostojnosti izvora novinari poseu sa drugim sredstvima kako bi mogli objektivno informirati. U te postupke se ubraja: prenoenje suprotstavljenih miljenja, prezentacija dodatnih dokaza, koritenje navodnika i strukturiranje informacija prema primjerenu redoslijedu.3.Konsenzualna koncepcija objektivnost se definira kao obveza odnosno volja za to tonijim opisom zbilje.4.Koncepcija relacije prema realnosti objektivnost medijskih sadraja moe se empirijski provjeriti i on navodi kriterije prema kojima se to moe uiniti.5.Relativistika koncepcija objektivnost se shvaa kao novinarska profesionalna norma. Ona meutim u novinarstvu nije mjerljiva jer se ne moe jednoznano odrediti to je prava reprodukcija realnosti.

2. KOLOKVIJ

1. to omoguuje pritisak konformizma? Pritisak konformizma, tj. pritisak prema pridruivanju nekom miljenju omoguuje drutvenu integraciju. Ne postoji drutvo koje nema socijalni karakter i koje ne poznaje strah od izolacije. 2. Dva imbenika u spirali utnje-: 1. imbenik KONSONANCIJE- podudaranje medijskih sadraja, 2. imbenik KUMULACIJE- neprekidna izloenost ljudi medijima 3. Strah od izolacije u spirali utnje? - Tko vidi da njegovo miljenje prevladava postaje jaci, javno se izraava i odbacuje oprez, dok onaj tko vidi da njegovo miljenje gubi tlo postaje utljiviji. Oni koji nastupaju glasno cine se jacima nego sto doista jesu dok oni drugi slabijima. dolazi do varke koja prikriva stvarne veinske odnose i stvarne odnose svega. jedni sire zarazu izjanjavanja a drugi zarazu utnje, zbog ega u konanici neko miljenje moe potpuno nestati.4. Na koje naine moemo provjeriti hipotezu o jazu znanja?Smatrali su da se hipoteza o jazu u znanju moe provjeriti na dva naina:1. Tijekom vremena obrazovanije bi osobe bre nego neobrazovanije trebale stjecati znanje o temi o kojoj mediji puno izvjeuju (longitudinalna analiza).2. Za temu o kojoj se puno izvjeuje u medijima korelacija izmeu obrazovanosti i stjecanja znanja u svakom bi trenutku trebala biti izrazitija nego za temu o kojoj se manje izvjeuje (poprena analiza).

5. Perspektiva diferencije ( Etterna i Kline)Prema tom pristupu treba uzeti u obzir razliite potrebe, interese i motivacije razliitih drutvenih skupina jer iste informacije nisu svima jednako korisne.6. Koja tri oblika jaza u znanju razlikujemo?Razlikujemo tri oblika : Jaz u znanju uvjetovan ponudom - koliina informacija natproporcionalno se poveava u medijima koje konzumiraju obrazovanije osobe, tj.jaz u znanju moe nastati ve i tako to manje obrazovani uope ne nalaze odreene informacije u medijima koje oni prate;tj. Imaju manje prilika za njihovo praenje. Jaz u znanju uvjetovan koritenjem informacija; obrazovanije osobe sklonije su koristiti se postojeom ponudom informacija Jaz u znanju uvjetovan recepcijom; obrazovanije osobe uinkovitije usvajaju informacije.7. Koji su utjecaji na jaz u znanju?1. Drutveni kontekst Jednaka raspodjela znanja ea je u manjim (homogenim) nego u veim (heterogenim) drutvima. Novija istraivanja dokazuju suprotno. Smatra se da heterogena drutva o nekim posebnim temama imaju vee znanje zbog veeg broja informacija, no ako se radi o openitim pitanjima tu je u prednosti homogeno drutvo. Drutveni konflikti ei su u heterogenim drutvima i mogu ojaati medijski i interpersonalni protok informacija. Vea je distribucija i kampanje se vie provode.2. Mediji Tiskovni mediji su bolji od elektronikih jer u tiskovnim medijima je sve bolje usmjerenije prema informiranju i manje obrazovani na taj nain mogu popuniti svoje rupe u znanju. Obrazovanijim ljudima je lako pratiti i tiskovne i elektronike medije jer su u te teme vie upueni. Razlike u znanju su manje ako se informacije razmjenjuju ne samo u masovnim nego i u interpersonalnim kanalima. 3. Sadraj Ne smijemo uzeti u obzir samo kvantitet nego i kvalitetu. Ravnomjernije irenje informacija e nastati ako govorimo: Manje sloenim temama za koje se zanimaju i manje obrazovano drutvo Temama koje su vane za lokalnu zajednicu Temama koje su osobito vane Temama koje izazivaju drutvene konflikte i tako otvaraju javne rasprave koje dovode do vee pozornosti i postaju predmetom interpersonalne komunikacije. Temama koje se osobno tiu pojedinca i njegove ivotne situacije Lokalnim temama a ne nacionalnim ili meunarodnim4. Prezentacija Informacije e se ravnomjerno usvojiti ako koristimo jednostavne oblike prezentacije ( vizualni ) Teme o kojima se stalno informira postat e ope teme Teme koje imaju velik publicitet i veliku vanost ravnomjerno e se recipirat5. RecipijentZapostavljenost recipijenata nieg stupnja obrazovanja moemo ublaiti ovim imbenicima: osobno ukljueni u temu Ako postoji opi interes ili interes za odreenu temu Predznanje Paljivo praenje medija Vjetine u koritenju medijskih informacija lanstvo u organizacijama , udrugama , ime se poveava broj interpersonalnih kontakata. Sve ove imbenike moemo podijeliti na : MAKRO-TEORETSKE (strukturalna)i MIKRO-TEORETSKE (individualne)8. Teza o KATARZIPolazi od pretpostavke da je nagon za agresijom uroen i tvrde da recipijent, kad u mati dinamiki sudjeluje u nasilnim postupcima koje promatra na fiktivnim modelima, postaje manje odluan da se agresivno ponaa. Meutim ova tema je opovrgnuta. U meuvremenu je zakljueno da se uvjeti koji omoguuju nastanak katarze ne pojavljuju svaki dan ,dok se uvjeti koji potiu agresiju pojavljuju ee. Provedeno je metafizino istraivanje koje pokuava odgovoriti na pitanje moe li se vjerovanjem recipijenta u katarzine efekte utjecati na njegovo nasilno ponaanje. Ne zna se jel katarza uope utjee da se agresija povea ili smanjuje.9. Teza o HABITUALIZACIJIAko stalno gledamo televizijsko nasilje ono nas otupljuje i ostavlja ravnodunim, tako da su nam potrebniji sve nasilniji podraaji. Smanjuje se sposobnost suosjeanja odnosno empatije, ponajvie sa rtvama nasilja. Poinjemo nasilje gledati kao neto normalno, svakodnevno i primjereno za rjeavanje konflikta.10. EXCITATION- transfer tezaPolazi od pretpostavke da razliiti medijski sadraji mogu izazvati nespecifina emocionalna uzbuenja recipijenta. Takva stanja stvaraju potencijal nagona koji intenzivira odreeno ponaanje. To ponaanje ovisi o specifinim imbenicima koji prate odreenu situaciju , a ne o kvaliteti primljenih sadraja. 11. Teza o STIMULACIJIPromatranje nasilja u odreenim uvjetima moe pojaati agresivno ponaanje. U te uvjete ubrajaju se imbenici vezani uz osobe i situacijski faktori. imbenici vezani uz osobe uglavnom su emocionalna uzbuenja izazvana nekom frustracijom. Uvjeti vezani uz situaciju su npr. Podraaji koji izazivaju agresiju , povezani su sa trenutnom ljutnjom, doivljajem iz prolosti ili sadrajima kojima izazivaju agresiju. (oruje)12. GENERAL AGGRESSION MODELPolazi od pretpostavke da se nasilje iskazuje ponajprije na temelju uenja, aktivacije i primjene znanja o agresiji u sjeanju. Input varijable OSOBE- npr. Njezin karakter, stajalite , trenutano stanje i SITUACIJE prethodna recepcija nasilja u medijima, agresivni podraaji; utjeu na sadanje razmiljanje (kognicije) i fizioloko uzbuenje , pa tako i na njegovu procjenu situacije, procese odluivanja i nain ponaanja.

5