Uvod

- Rimsko carstvo bilo veliko; ekonomija i komunikacija bile primitivne, a ceste su prolazile kroz male gradove

- za vrijeme Republike (509.pr.Kr.-16.01.27.pr.Kr.) najvedu mod su imali odrasli graani koji su odravali skuptine (comitia) pod magistratom

- odluka Senata nije tehniki bila zakon, a kasnije car postaje izvorom zakona - sa 42 godine bi netko mogao postati konzulom (ili ranije ako ga car voli), uvijek su bila

dva konzula koja bi zauzela svoju poziciju 1.sijenja - godina bi dobila ime prema konzulima (44 BC godina konzulata Gaja Julija Cezara i

Marka Antonija), ako bi konzul umro ili dao ostavku, zamjenski konzul (consul suffectus) bi dovrio njegov mandat; popis konzula = fasti

- pretori, konzuli i bivi magistrati su imali imperium pravo zapovijedanja u ratu, upravljanja zakonima i nareivanja smrtne kazne (obino je to bilo ogranieno na provinciju u kojoj su djelovali)

- odreene provincije bile dodijeljene caru koji je njima vladao putem namjesnika, a ostale, od kojih su Azija i Afrika najbitnije, su imale prokonzule ili propretore

- car imao imperium maius - srodna rije s imperium je imperator tradicionalno se titula davala pobjednikom

generalu, ali kasnije se koristi za cara (Oktavijan to uzima kao ime, ali tek s Vespazijanom se javlja kao uobiajen naziv za cara)

- jo dvije vane funkcije; tribunat (tribuni u poetku bili izabrani kako bi titili narod od zlouporabe vlasti od strane magistrata ili Senata) i cenzori (revidirali uloge graanstva i lanstva u Senatu, obino su to bili bivi konzuli, a kasnije tu ulogu preuzima car)

- postojala i funkcija diktatora u vanrednom stanju, Cezar je zauzeo diktaturu i kasnije se nudila Augustu, ali on je odbija

- senatori su trebali barem milijun sestercija kao kapital - razlika izmeu bogatih i siromanih bila ogromna obino se sume iraavale u

sestercijima 4 na jedan srebrni denarium, a najmanja kovanica bio as = sestercija - nomenklatura; obino imali 3 imena, nekad samo 2 drugo ime oznaavalo obitelj ili

klan, kod mukaraca je prvo ime praenomen ili osobno ime (koje ene nisu imale), a trede ime je bilo cognomen koji je mogao oznaavati odreenu granu obitelji, a nekad se mogao dodati jo jedan cognomen kao etvrto ime

- kad bi netko dobio rimsko dravljanstvo, kao osloboeni robovi, uzeli bi obiteljsko ime i praenomen svojih gospodara

I. Novi poredak

- August se rodio u Rimu 23.rujna 63.pr.Kr., jedini sin senatora Gaja Oktavija, obitelj njegove ene bila povezana s Pompejem (Gnej Pompej Veliki) i Cezarom (Gaj Julije Cezar)

- Cezar postao diktator, vlada do 15.oujka 44.pr.Kr. - August bio njegov pranedak (pravo ime mu je Gaj Oktavije Turin) i Cezar je bio

impresioniran njegovim sposobnostima, poslao ga u Apolloniu na kolovanje Cezar ubijen, a August proglaen nasljednikom

- Marko Antonije, koji je bio konzul s Cezarom, nije priznao zakonitog nasljednika - Senat (s Ciceronom na elu) pokuao snagom njegovog imena (Gaj Julije Cezar

Oktavijan) pokuao pridobiti ljude i vojnike na svoju stranu

- bitka kod Akcija 31.pr.Kr. August porazio Marka Antonija i postao vladarem Rimskog svijeta tad tek uzima ime 'August' vladao 45 godina

- najvede knjievno djelo razdoblja = Vergilijeve Georgike govori o ljubavi prema Italiji i elji za mirom

- Res Gestae divi Augusti (Djela boanskog Augusta) autobiografski tekst - u siromatvu i manjku hrane, Marko Antonije se obrada istonoj polovici Carstva

najbitniji Egipat tamo proveo zimu 41./40., a u Italiji njegov brat, konzul Lucije Antonije objavljuje rat Augustu predao se 40.

- Sekst Pompej (Pompejev sin, opirao se Cezaru i njegovim nasljednicima) zbog njega vladao manjak hrane presretao je brodove s hranom August kroz diplomatske pregovore dolazi s njime do dogovora, oenio je njegovu roakinju Scriboniu koja je rodila njegovo jedino dijete Juliju

- sporazum u Brindiziju (40.) Marko Antonije dobiva istone provincije (od Makedonije prema istoku), August dobiva Ilirik i zapad, (Marko Emilije) Lepid dobiva Afriku, a postie se i mir s Sekstom Pompejem koji kotrolira Sardiniju i Siciliju taj sporazum spaava Italiju od invazije i ponovnog graanskog rata

- August se rastaje od Scribonije i eni Liviju (veze s obitelji Claudii i Livii) - glavni Augustov general (Marko Vipsanije) Agripa - mir sa Sekstom Pompejem nije potrajao August dezertacijom jednog Pompejevog

porunika dobiva Sardiniju i planira napasti Siciliju; Marko Antonije alje pojaanje, Lepid alje legije iz Afrike sam August bio poraen, ali Agripa spaava situaciju; Sicilija je pala tim porazom je otvoreno more i pobijeena glad

- 35. i 34. je vodio kampanju u Iliriku iako je teritorij bio skroman (gornja Posavina do Siscie i Dalmatinska obala do Dinare), bio je vaan u osiguravanju pristupa Italiji s istoka

- Marko Antonije oenio Kleopatru, iako Rimsko carstvo ne priznaje brak sa strancima, ali je to bila uvreda njegovoj eni Oktaviji, koja je ved imala dvoje njegove djece i ponovo bila trudna, a i odgajala njegovo dvoje djece iz prijanjeg braka

- Partsko carstvo je bila jedina organizirana sila na rimskim granicama - Marko Antonije ulazi u rat s njima, ali je bio prisiljen da se povue pod dogovorom o

sigurnom prolasku koji su Parti prekrili - Augustova pozicija je bila sve bolja i bolja, konzuli 32. su bili podanici Marka Antonija,

ali nakon javne prepirke s Augustom u Senatu, napustili su Rim i otili u sjedite Marka Aurelija (pratila ih je vjerojatno i senatora), a jedan od najpouzdanijih pobornika Marka Aurelija je dezertirao Augustu znao je to pie u Antonijevoj oporuci i savjetovao Augusta da je otvori i proita pred Senatom i ljudima ostavilo lo dojam (htio je biti pokopan u Egiptu, ak i ako umre u Rimu)

- August napao Egipat, Marko Antonije poinio je samoubojstvo, a August je uao u Aleksandriju kao osvaja kovan novac u ast pobjedi AEGYPTO CAPTA

- August je sad slubeno vladar Rimskog svijeta - Trostruki trijumf; Ilirik 35./34., Akcij 31. i Egipat 30.

II. Izvori - 4 pisca koja su pisala o carevima u razdoblju od Augusta do Trajana; kraj 1. i poetak

2.st. Tacit, Plinije Mlai (senatori) i Svetonije (konjanik, Hadrijanov tajnik), i stoljede kasnije Dion Kasije (po. 3., isto senator)

- 2.st. poznatije od 1. (osim Pompeja i Herkulaneja) - Tacit saetak Augustove karijere, Anali dogaaji nakon Augustove smrti

- Apijan graanski ratovi do 35. i Ilirske kampanje 34. - Plutarh ivot Marka Antonija - Vergilije i Horacije ranije faze Augustove karijere - Strabon (gr. geograf) informacije o Italiji i provincijama u Augustovo doba - proza; Petronije Satyrica ili Satyricon libri opis veere ispunjene vulgarnodu i

hvalisanjem, dobar izvor za drutvenu povijest razdoblja, daje uvid u krugove ispod aristokracije, ali jo vrijedniji za to jest Novi Zavjet

- Seneka mlai (odgojitelj i savjetnik cara Nerona) Apocolocyntosis satira o rimskom caru Klaudiju

- Vergilije i Horacije za vrijeme Augusta, Marcijal i Juvenal (Satire) razdoblje nakon Augusta, posebno ivot u Rimu pod Flavijevcima obadva piu o linostima i skandalima u vremenu cara Domicijana, satiriari (pretjeruju) smatra se da je s Juvenalom zavrilo razdoblje klasine latinske knjievnosti

- od Hadrijana na dalje postoje biografije svih careva koje se kolektivno zovu Historia Augusta, smatra se da je to djelo jednog ovjeka na kraju 4.st., a koji ih pripisuje ranijim piscima to djelo se uvijek mora razmatrati s odreenom dozom sumnje, iako nekad sadri informacije koje nisu prisutne u drugim izvorima npr. to je jedini antiki izvor koji Hadrijanu pripisuje gradnju Hadrijanovog zida

- materijal za 2. i 3.st. drugaiji od onog za 1.; manje tradicionalno povijesno, ali prua vie informacija o siromanijem dijelu graana

- epigrafski materijali; zakoni, opdinske povelje, kalendari, kopije vanih govora, rauni, pisma na drvenim ploicama; Res Gestae (na kamenu)

- pismeni dokazi su i kovanice (kako bi se proslavio neki dogaaj, zatim portreti careva i njihovih ena i prikazi poznatih graevina) i papirus (gotovo svi papirusi ispisani na grkom; glavna iznimka su slubeni vojni dokumenti koji su pisani na latinskom)

- keramika krucijalna za dataciju; u ovom periodu je najvie koritena terra sigillata sjajne crvene posude, nekad bez ieg, a nekad s reljefom glavni centar za produkciju u Italiji = Arezzo, ali vedina keramike ipak dolazila iz Lyona ili Pise

- ogranienost arheolokog materijala; u idealnoj situaciji saznajemo to je bilo fiziki prisutno na odreenom mjestu u odreeno vrijeme, ali bilo bi riskantno nagaati tko je to tamo stavio s kojom namjerom, duhovna stanja stanovnika i sl.

III. Augustov rad - preputa Senatu na raspolaganje sve provincije, bio je konzul i do 23. je drao

konzulat zbog toga je imao imperium i bio nadreen svim prokonzulima - konanu kotrolu je pridobio zbog svoje kontrole nad financijama i vojskom - zadnji konzulat 23., kad je otiao usred godine, od tad bio konzul jo dva puta kako

bi unucima predstavio javni ivot tad postaje normalno da konzulat dre zamjenski konzuli

- coercitio pravo bilo kojeg magistrata da nametne poslunost i da kazni one koji nisu slijedili naredbe (Augustu je imperium to ved omogudavao)

- izbjegavao je diktaturu koja mu se nametala (ved je imao ast vedu od te), prihvatio je odgovornost za nabavu itarica (Rim bio ovisan o uvozu)

- lex Julia (18.) Augustov zakon kojim je odreeno da je preljub kriminalni prekraj mu koji je znao da ga ena vara se mogao rastati od nje i tuiti ju, ali ne obrnuto

- oni koji nisu bili u braku, svi mukarci stariji od 25 i ene starije od 20 bez djece su bili ogranieni u nasljeivanju roditeljstvo je nosilo povlastice

- ved nakon Akcija je imao tako veliku mod da je bilo dovoljno samo da obznani svoje elje nalazio se u toj poziciji iskljuivo zato to je bio posvojen sin Julija Cezara Rimska aristokracija je bila dinastika

- to se tie nasljeivanja, ono to je on mogao napraviti jest potruditi se da odreeni ljudi dobiju odreene modi i privilegije, npr. Marcel njegov nedak i zet; 24. je izabran za edila (nabavka itarica, nadgledanje i provedba javnih igara, itd.) ali ovo je daleko od proglaenja Marcela nasljednikom kad je 23. bio u loem zdravstvenom stanju, Agripi je povjerio svoj peat na kraju August preivio, a Marcel umro

- Drusus i Tiberije, Livijini sinovi, su zbog povezanosti s dvije modne rimske obitelji, Drusus umro, Tiberije postaje najboljim generalom doba

- Drusus imao dva vana sina; Germanik (kojeg je posvojio Tiberije) i njegov mlai brat car Klaudije

- Tiberije postao po vanosti drugi u carstvu, ali daje ostavku - August ima dva unuka (sinovi Julije i Agripe, koje kasnije u braku s Julijom Tiberije

posvaja) za koje se nadao da de ga naslijediti oba umrla - August opet odredio Tiberija kao nasljednika on posvojio Germanika koji je imao

prednost pred Drususom, osim njih su nasljednici Tiberija mogli biti Klaudije i Gnej Domicije Ahenobarb njega August ne razmatra za ozbiljno, ali je on otac kasnijeg cara Nerona

- godinja plada za legionara = 900 sestercija, 5 AD duljina slube poviena na 20 god (za izlazak iz vojske trebalo platiti 12000 sestercija)

-

IV. Italija pod Augustom

August pie da mu se 32.BC cijela Italija zaklela na vjernost i da su zahtijevali da bude voa u bitci kod Akcija u kojoj je i pobijedio, a 12.BC nakon to je Lepid umro, izabran je za pontifex maximusa

Izgradio je senat, a kraj njega Chalcidicum, Apolonom hram na Palatinu, hram Divine Julius, hram Marsa Ultora (osvetnika), Forum Augustum, kazalite Marcus Marcellus kraj Apolonovog hrama

Obnovio je Kapitolij, Pompejevo kazalite, akvedukte, doveo je vodu s novog izvora u akvedukt Marcia i tako poduplao koliinu vode

Zavrio je Julijev Forum i gradnju bazilike izmeu Kastorovog i Saturnovog hrama (poeo ju je graditi njegov otac)

Uvozio je grke zanatlije da bi gradili s mramorom, jer u Italiji nije bilo tradicije graenja s mramorom kao u grkoj

Arhitekti su sve vie koristili beton i nauili su ga puno kvalitetnije raditi

Prva velika graevina izgraena tako da se vidi beton sa ciglama je bila castra praetoria 20-ih AD

Umjetnost i arhitektura u vrijeme Augusta je slijedila tradicionalne modele a inspiraciju je nalazila u klasinoj Grkoj

Nijedna Augustova graevina nije tako radikalna kao Svetite Fortune Primigenie u Praenestu, koja je datirana u 2.st BC, a obnovio ju je Sulla

August je teio zavravanju Cezarovih nedovrenih projekata

Klasini preporod je poeo jo pod Julijem Cezarom: kip Venere Genetrix (od koje su navodno Julijevci potekli), njegove statue su bile klasinog stila sa idealiziranim

tijelom i realistinom glavom; Cezar je bio taj koji je stavio u pogon Kararske kamenolome mramora (Carrara-u Italiji)

Augustovi portreti su bili vie klasini i idealizirani od Cezarovih

Augustov forum je sagraen u grkom stilu sa istim detaljima u arhitekturi, ak je koristio umanjene kopije karijatida s Erehtejona

Uporaba bojanog mramora iz Afrike, Grke i Male Azije, te bijelog Kararskog za sredite svetita Marsa Ultora, ilustrira Augustovu vrhovnu vlast

Od impresivnih graevina iz Augustovog vremena, osim Augustovog hrana i Marcelovog kazalita (kameno kazalite koje podsjeda na Pompejevo koje je bilo prvo kameno kazalite u Rimu) imamo Augustov mauzolej i ara pacis Augustae (oltar Augustovog mira- izgraen izmeu 13. i 9. BC)

Meutim, najvaniji posao na tom prostoru je napravio Agrippa, koji je obnovio i povedao 4 postojeda rimska akvedukta i izgradio jo 2. On je prihvatio novi materijal, beton, umjesto klesanog kamena. Takoer je obnovio kanalizaciju u cijelom gradu, popravio je i potporne zidove (nasipe?) na Tiberu i izgradio novi most. Odgovoran je i za monumentalnu etvrt Campus Martius, ukljuujudi Panteon koji je kasnije potpuno obnovio Hadrijan

Cornelius Balbus, posljednji trijumfator je posvetio svoje kazalite 13.BC od plijena iz Afrike

Kroz cijelu Italiju su se popravljale ceste, gradili mostovi i razvijala se komunikacijska mrea. I u provincijama se radilo to dokazuju brojni miljokazi.

August je obnovio i Viu Flaminu do Riminija zajedno sa svim mostovima osim Mulvianovog i Minucianovog

U sjevernoj Italiji su neki gradovi zadrali do danas Augustov raspored ulica, npr. Turin (Augusta Taurinorum), Verona i Aosta (Augusta Praetoria)

Na SI Italije je Aquileia, ona je bila opskrbna baza za trupe u Iliriji

Nijedna se regija nije vie okoristila zbog Augustovog uspjeha od Kampanje, August je izgradio akvedukt (96km dug) da opskrbljuje Napulj i ostale gradove u zaljevu, npr. Puteoli (bio je velika luka za razmjenu s Istokom i poeo je propadati tek kad je Trajan sagradio novu luku na udu Tibera) i Kuma

Bogatai su se natjecali tko de izgraditi luksuzniju vilu u Napuljskom zaljevu. Takve vile kraj mora su prvenstveno bile izgraene za zadovoljstvo i oputanje. Meutim bogatai su imali vile i oko Rima, u Laciji (bila je cijenjena po proizvodnji najboljeg vina) i Etruriji koje nisu bile samo za rekreaciju

Kroz cijeli Lacij i Etruriju, kao u Cisalpini, pronalazimo gradove koji su procvjetali pod Augustom. Npr. Sutri u sjevernoj Etruriji je bio prvi grad izvan Rima na Vii Cassii i njegov amfiteatar od klesanog kamena vjerojatno je bio Augustov

Kad je August 30. i ponovo 14.BC kupovao zemlju za veterane, najvie je kupovao u Etruriji i Kampanji

Domi nobiles

Gradovi u junoj Etruriji: Luna (kamenolomi mramora), Arezzo (keramika koju su izvozili po cijelom svijetu), Veii

Jug Italije: vino, ito, uljem vode povrde, svinje, ovce

Najvaniji izvor opskrbljivanja je bila Afrika a onda Egipat

U Rimu je bila jako velika razlika izmeu bogatih i siromanih, a meu djecom je bio uobiajen rahitis

Nekoliko Augustovih bliskih suradnika je bilo poznato po svom luksuzu a nitko vie od Mecene. Horacije i elegijski pisci su predstavljali drutvo i puno su dali za zabavu i ljubavne afere sa armantnim i elegantnim mukarcima i enama, pripadali su polusvijetu

August je svojim zakonodavstvom htio poboljati ponaanje vie klase i provjeravati opadajudi natalitet

Veza patron (pokrovitelj) - klijent je bila osnova naina na koji je rimsko drutvo funkcioniralo

Praefectus fabrum

Tribunus

Duumvir

Primus pilus = vii centurion

Sekstus Pedius Lusianus Hurrutus - u svom gradu je izgradio amfiteatar, bio je vii centurion (primus pilus)

Corona civica = graanska kruna

Marco Helvius Rufus dodijeljena mu je graanska kruna jer je spasio ivot prijatelju u bitci; sagradio je javna kupalita

Augustovo doba se moe nazvati dobom Italije. August je brinuo o Rimu, Italiji i starim vrijednostima

Pisci koji su bili najblii Augustu su bili Vergilije i Horacije. Nitko nije ivopisnije od njih (u Eklogama i Georgikama) prikazao talijanska sela. Bila je tuna ironija, da je nasljednik Vergilija i Horacija trebao biti Pelignianski maloljetnik koji se ispisao iz kole, Ovidije, neugasiv glas drugog djela kraljevstva, zbog koje se August neumoljivo htio osvetiti nesretnom pjesniku

Horacijeva carmen saeculare je bila himna napisana za svjetovne igre 17.BC

V. Ujedinjenje

U posljednjim godinama ivota, August se otuio od vanjskog svijeta (senatora, javnih veera), sve je rjeavao od kude a u senat je dolazio jako rijetko. S Tiberijem je posjetio Kampanju i odvojili su se kod Beneventa, meutim ved mu je tad bilo jako loe i umro je u Noli 19.augusta 14. Tiberije ga je naslijedio

Prvi zloin u novoj vladavini je bilo ubojstvo Agrippe Postumusa. Svetonije tvrdi da je Tiberije odgaao objavu Augustove smrti sve dk Agrippa nije bio mrtav. Ostavljene su naredbe za njegovu smrt, ali se ne zna jeli ih stvarno napisao August ili Livija nakon njegove smrti

Tiberije se bojao Germanicusa, koji je zapovijedao na Rajni i bio jako popularan. Svaki je car znao da se treba paziti legija s Rajne i njihovih voa.

Tiberijev sin Druz je bio s Ilirskim legijama

Tiberije se smjestio na Augustovo mjesto u Rimu. August je senatorima (od kojih je vedinu mrzio) ostavio novac da bi se razmetao i iz udnje da bude popularan i nakon smrti. Senatori su njegovo tijelo morali nositi na ramenima, a nakon sprovoda je proglaen bogom

August je Tiberiju dao savjet da carstvo dri u tim granicama.

Tiberije je bio prirodno sumnjiav i bojao se urota protiv njega. Imao je naporan ivot, mnogo godina je proveo izvan Rima (u izgnanstvu na Rodu ili na kampanji). Bio je dobar ratnik, njegovi ljudi su ga voljeli i u toj ulozi je bio sretan. Uvijek je radio ono to mu je mislio da je njegova dunost i to je August od njega zahtijevao

Dio concurs

Germanik je sa enom Agripinnom (kder Agrippe i Augustove kderi Julije) imao sina Gaiusa Caligulu. Pozvan je na trijumf u Rim i poslan na istok s maius imperium. Tiberije mu je poslao Gneja Kalpurnija Pizu da ga savjetuje i obuzdava te da Tiberija obavjetava o svemu.

Germanik je otiao u Egipat bez Tiberijeve dozvole i kad se vratio naredio je Pizu da ode. Ubrzo nakon toga Germanikus umire. Pizo je bio okrivljen da ga je otrovao, i nakon toga se ubio

Tiberijev sin Druz je bio slijededi u redu za naslijee, bio je uspjean u pobunama u Iliriji, ali je bio poznat po svojem nasilju, okrutnosti i pijanstvu. 23.Druz umire, a Tiberije pronalazi distrakciju u javnim poslovima

26. Tiberije odlazi iz Rima da bi ivio na otoku Capri, a Sejanus je bio njegov osobni savjetodavac

Tiberijev osobni neprijatelj bio je Gaius Asinus Gallus

Nakon Druzove smrti, okrenuo se Germanikovim sinovima po pitanju naslijea

Agrippina je nakon Germanikove smrti traila novog mua ali je Tiberije smatrao da je sigurnije da ostane neudana. Livilla se nadala da de se udati za Sejanusa koji joj je ved bio ljubavnik ali im Tiberije to nije dopustio smatrajudi ga nedostojnim iako mu je otac bio uspjean pretorijanski prefekt i prefekt Egipta, a majkina sestra Terentia je bila ena Mecene, Sejanusa je posvojio Aelius Gallus, bivi prefekt Egipta.

Livillin sin Tiberije Gemellus je bio mlai od najmlaeg Agripininog sina Caligule (njegova dva starija brata su umrla u zatvoru a Agrippina se ubila-proglaeni su dravnim neprijateljima a Caligula je pozvan na Capri). A Livilla koja je bila optuena za Druzovo ubojstvo se isto ubila. Caligula je kao car ubio Gemellusa

Livija nikad nije voljela Agrippinu i preferirala je svoju unuku Livillu. Tiberije se s majkom Livijom viao jednom u 3 godine nakon to je otiao na Capri a prije nego to je ona umrla 29.

Tiberijevo umirovljenje na Capri 26., je ojaalo Sejanusovu poziciju koji je 5 godina drao stvari po njegovom

Vigiles = rimski vatrogasci

Sejanus je osuen na smrt i ubrzo smaknut, a tijelo mu je bilo izloeno 5 dana. Njegova djeca su takoer smaknuta.

16.marta 37. Umro je i nitko ga nije oplakivao. O nijednom drugom caru, osim Augusta, se nije toliko pisalo kao o Tiberiju

Odluio je da Caligula i Tiberije Gemellus budu zajedno nasljednici, ali je senat sve dao Caliguli koji je Gemellusa postavio kao mlaeg i inferiornog te ga posvojio

Princep iuventutis

Caligula je bio ektravagantan, radio je zabave, cirkuse i ljudi su ga zavoljeli jer za vrijeme Tiberija nije bilo takvih stvari. Za manje od godinu dana, potroio je cijelo bogatstvo koje je Tiberije ostavio, pa ak i vie od toga

Drusilla, njegova sestra, je jedina imala utjecaj na njega, meutim 38. je umrla

Bio je protiv idova, uzrujao je ljude novim porezima

24.januara 41. je ubijen u dobro isplaniranoj zasjedi

Novi car je bio Claudije koji je zapoeo vladavinu protjerivanjem Caligulinih ubojica

Imao je uspjene ene i morao se nositi s nekoliko zavjera

Marcus Julius Agrippa je bio zapaeni graditelj, u beirutu je napravio amfiteatar, kazalite, kupalita i trijemove, a otvaranje amfiteatra je proslavio sa 700 parova gladijatorskih borbi

Britanija je imala ar to je bila izvan poznatog svijeta. 4 legije s Aulom Platiusom su krenule u invaziju i ekale Claudija da doe sa slonovima. On je tamo proveo 16 dana i vratio se u Rim aljudi vijesti o pobjedi. Senat mu je izglasao trijumf . sinu je dao ime Britanicus

Claudijeva treda ena Messalina se preudala za Siliusa 48., pa je bila smaknuta, a Claudije se oenio nedakinjom Agrippinom (Germanikova i Agrippinina kder). Ona je isto imala sina Nerona iz braka s Gnejom Domitiusom Ahennobarbusom

Claudije je poboljao zalihe ita i da bi to dopunio izgradio je novu luku u Ostiji

Questor Ostiniensis je postao procurator portus Ostiensis

Praefectus annonae

Distribucija je reorganizirana i centrirana kod Porticus Minucia

Claudije nikad nije bio senator i nije mislio da se moe osloniti na Senat

Njegovi glavni ministri su bila 4 osloboenika: Narcissus, Pallas, Callistus, Polybius

Procurator patrimonii

Aerarium Saturni = javno blago

Fiscus = carevevi privatni fondovi

Claudije je sredio akvedukte

Posvojio je sina od svoje zadnje ene, Nerona Claudiusa DRususa Germanicusa Caesara kojeg su svi i dalje zvali Ahenobarbus

Neron je proglaen prvo princep iuventutis pa praefectus urbi, onda je uao u Senat i oenio Oktaviju

13.oktobera 60., Agrippina je otrovala Claudija

Novi car je bio Neron i prva smrt u njegovom carstvu je bila ona od Marcusa Juniusa Silanusa, koji je bio poznat kao zlatna ovca. Slijededa smrt je bila Narcissusova

Neronov mentor bio je Lucije Annaeus Seneca

Quinquennium Neronis = prvih 5 godina neronovog vladanja

Neron je sluajudi Senekine savjete Senatu govorio ono to su htjeli uti, Pallas je maknut, Britanicus otrovan, a Agrippina je odvedena iz palae

Neron se bavio muzikom i ostavio je Senecu i Burrusa da vladaju

Praefectus annonae

Neron se zaljubio u Poppeu Sabinu koja je bila udata za Marcusa Salviusa Othoa. On je poslan da vlada Lusitanijom a Poppea je htjela da se Neron rastane od Oktavije to mu Agrippina nije doputala, ali je zato idude godine dao ubiti Oktaviju

59. Agrippinino ubojstvo i Ludi Iuvenales (javna natjecanja, gimnastika, umjetnosti)

62. Burrus umire, Seneca je prisiljen da ode u mirovinu a Oktavija se rastavila i bila je pogubljena

U 7.64., veliki poar u Rimu je donio Neronu nepopularnost meu obinim ljudima. Pokuao je okriviti krdane od kojih je vedina baena zvijerima ili iva spaljena

Domus aurea = zlatna kuda

Izgradio je kupalita na Campusu Martiusu novom tehnologijom gradnje. Njegov ukus u graevinama je bio skup kao i njegov ukus u svemu ostalom, a novca je bilo malo

Poppaea je bila mrtva, ubio ju je Claudije udarcem iz bijesa dok je bila trudna

Neron je bio zadnji car julijevsko-klaudijske familije i prvi koji se nije rodio dok je August bio iv

Neron je bio pisac, a ostali pisci njegovog vremena su bili: satirist Aulus Persius Flaccus, pisac pastorala Titus Calpurnius Sicilus, Gaius Plinius Secundus (Plinije stariji), agrikulturni pisac Columella i Caesius Bassus ija su djela izgubljena ali je Quintilian smatrao daje on jedini latinski poetiar kojeg se moe usporediti s Horacijem

VI. Vojska i provincije u 1.st.

- vojska zaduena za granice i sigurnost u unutranjosti, 2 legije u Dalmaciji i 2 u Egiptu

- nakon Akcija vojska je bila smanjena i reorganizirana izgleda da je August zadrao 28 legija u bitci kod Teutoburke ume izgubili 3 legije, broj se zadrava na 25 sve dok Kaligula ili Klaudije nisu dodali jo 2, a do kraja Neronove vladavine bilo ih je 30, za Hadrijana su 2 nestale, Marko Aurelije nadoknauje te 2, a Septim Sever podie na 33

- do bitke kod Teutoburke ume nije bilo permanentnih granica, a ove koje su se nakon toga razvile su bile vie administrativne kontrola trgovine, krijumarenja i sl.

- legionari = rimljani, auxiliari = obino ne, ali bi dobili dravljanstvo kod otpusta (moda ne jo za Augusta, ali za vrijeme Flavijevaca da)

- centurione zanimala karijera senior centurion, primus pilus legije, imao pod sobom oko 5400 vojnika

- junior centurioni bili pladeni 15 000 sestercija, a primus pilus 60 000 - do kraja Trajanovih Dakih ratova u 2.st. Rajna je imala 4 legije, a Balkan i Dunav,

ukljuujudi novu provinciju Daciju, su imali 12 ili 13 - Tacit je spomenuo kraljeve klijente i kae da ih August tretira kao lanove i dijelove

Carstva, upeatljiv element u stratekom planu Julio-Klaudijevskog perioda njihove se teritorije postupno inkorporira u Carstvo

- vedina legija u provincijama kod granica gotovo u potpunosti pod autoritetom cara - imperijske (car bi kao upravitelja postavio nekog svojeg izaslanika) i senatorske

(upravitelji su bili odreeni godinje bacanjem kocke, a odgovarali su Senatu) provincije iznimka; Egipat tamo car vladao preko equestrian prefecta monopol nad proizvodnjom papirusa, njihova penica je uz onu iz Afrike hranila Rim

- Aleksandrija, drugi najvedi grad Carstva - na zapadu jezik administracije za sve obrazovane latinski - istok = grki, ali dokumenti i na grkom i na latinskom - Carstvo bilo veliko, komunikacije spore, pa je August postavio sistem stanica za hitne

obavijesti i slino; - najveda udaljenost zabiljeena 200 milja, od Rima do Antiohije 3000 milja - duljina putovanja se mogla drastino smanjiti plovidbom, ali ta su putovanja bila jako

nepredvidljiva - brodovi za itarice su bili najvedi teretnjaci - ouvanost papirusa nam daje vie informacija o Egiptu nego to ih imamo o ostalim

provincijama, ali oni su imali svoje administrativne norme prema kojima ne moemo generalizirati, Egipat se nije moglo napustiti bez doputenja

- romanizacija osnovni dio prihvadanje latinskog jezika, kao i ustanova, naina razmiljanja, itd.

- panjolska latinska prava pod Vespazijanom - osnivale se nove kolonije - puno se gradilo; kazalita, hramovi, akvedukti Pond du Gard opskrbljivao grad

Nimes vodom, 275 metara dugaak i oko 50 m iznad normalnog vodostaja - Narbonne i Arles veliki trgovaki centri, Narbonne je bila luka kroz koju se

transportirala sigillata iz La Graufesenque - u kasnoj Republici priljev talijanskih naseljenika u Afriku - Utica i Hadrumentum velike luke, Kartaga premaila Aleksandriju prema broju

stanovnika - Afrika glavna itnica Rima - centurijacija podjela poljoprivrednog zemljita na pravilne pravokutne ili kvadratne

estice - Pont du Gard najimpresivniji, ali ne i najsofisticiraniji akvedukt akvedukt Giera,

malog pritoka Rhone, graen za vrijeme Hadrijana, dugaak 75 km, duplo je dublji nego to je Pont du Gard visok

VII. Carevi koji nisu iz Rima: od Galbe do Trajana - Neron eljeli ga se rijeiti, ali trebali su biti oprezni sa zavjerama jer su ljudi bili

lojalni Julio-Klaudijevskoj obitelji pretpostavka je bila da onaj koji bi ga naslijedio mora biti iz jednako stare i vane aristokratske obitelji Galba na mukoj strani se linija prati sve do Jupitera, a na enskoj do Pasifaje (Minosove ene)

- Neron je dijelio tu pretpostavku, a Vespazijan, koji je nakon Neronove smrti zapoeo novu dinastiju, je zapovjedao u Judeji jer je bio dobar zapovjednik koji ne bi zlouporabio svoje modi i imao je skromne korijene, pa ga se nije trebalo bojati 68./69. je dokazano suprotno; car ne mora biti iz Rima, ved jedan senator nepoznatog talijanskog podrijetla moe zauzeti najviu poziciju od svih

- prvi otvoreni korak protiv Nerona napravio je Vindeks, upravitelj Lugdunumske Galije; pretpostavlja se da je htio zamijeniti Nerona boljim carem, a njegov kandidat bio je Galba dopustio da mu uzvikuju 'imperator' i rekao da de od tada vladati u ime Senata i Rimljana Senat i pretorijanci ga prihvatili kao cara, a Neron je bio proglaen javnim neprijateljem i poinio je samoubojstvo 68. prema kraju te iste godine, Galba je imao sve manje potpore

- 1. sijenja 69. po drugi puta postaje konzul i tad mu vojska Gornje Germanije odbija obnoviti zakletvu vjernosti, dva dana kasnije se pridruuju vojsci Donje Germanije u proglaenju Vitelija, novopridolog upravitelja te provincije, carem

- Galba Pizona smatra nasljednikom, teak udarac Otonu doao pretorijancima koji su ga proglasili carem, linovali su Galbu na forumu, a i Pizon je bio ubijen

- Otona podravala Italija, provincije oko Dunava, Afrika i Istok, ali vojska u Germaniji je i dalje bila odana Viteliju porazio je Otona koji je nakon toga izvrio samoubojstvo

- javlja se Vespazijan kao suparnik Vitelija - Tiberije Julije Aleksandar, egipatski prefekt, proglasio Vespazijana carem - invazija na Rim Vitelije ubijen - Senat Vespazijana i njegovog sina Tita postavlja za konzule 70. - jedan od najvanijih epigrafskih dokumenata lex de imperio Vespasiani definirana

Vespazijanova zakonska pozicija i autoritet - sad je zapovjednitvo u auxiliary units integrirano u strukturu vojne karijere

- Vespazijan odluio unaprijediti rimsku granicu u Germaniji graene su nove utvrde i ceste, odnosno poetak rimskog limesa koji de razviti njegovi nasljednici

- on je bio skroman i suzdran, nitko nevin nije bio kanjen osim iza njegovih lea ili kad nije bio prisutan u Rimu (Svetonije, Vespasian napisao biografije 12 careva od Cezara do Domicijana)

- bio konzul svake godine svoje vladavine osim dvije - neoekivana smrt naslijedio ga sin Tit, ali umro je nakon samo dvije godine

vladavine kroz koje se nije previe odmicao od oeve politike - njegovu vladavinu obiljeile tri velike katastrofe; erupcija Vezuva koja je unitila

Pompej i Herkulanej 79., sljedede godine poar u Rimu koji je gorio 3 dana i izbijanje kuge

- nasljeuje ga Domicijan sa samo 30 godina, 81. u poetku se inilo da eli suraivati sa Senatom, ali kasnije zahtijeva da ga se naziva bogom, senatore je ili izgnao ili pogubio, zadnje godine njegove vladavine su bile teror za Senat

- s druge strane, puno je gradio u Rimu i zavravao je projekte koje su zapoeli Vespazijan i Tit, ukljuujudi Koloseum

- vojnici mu bili odani (povedao im pladu) - bio je ubijen od lanova vlastitog kudanstva, navodno bila upletena i njegova ena - prema raznim odlomcima napisanima od Svetonija ili Diona se ini da su se u ovom

razdoblju krdani smatrali idovskom sektom - ateizam je bila esta optuba protiv krdana jer nisu tovali uobiajene bogove - Senat je nakon njegove smrti morao imenovati nasljednika, a to je bio Nerva - kratko je vladao, od 96. do 98., ali se smatra prvim od tzv. Pet dobrih careva - prihvatio je Trajana kao nasljednika on bio poznat po pravednosti i umjerenosti - 97. postaje suvladar i 3 mjeseca kasnije, nakon Nervine smrti postaje car - Trajan roen u panjolskoj prema tome se vidi koliko je daleko otila romanizacija

na zapadu - Trajan nije htio, kao Domicijan, biti nazivan bogom, ved 'najboljim od voa' optimus

princeps - Trajan je napravio kanal zbog opasnih brzaca kako bi uinio Dunav sigurnijim za

plovidbu u spomen toga se podie Trajanov stup - Trajanov arhitekt Apolodor Damadanski izgraen trajni most preko Dunava, 20

kamenih stupova, kamena nadgradnja - umro na putu, navodno prihvatio Hadrijana kao nasljednika na smrtnoj postelji

Italija od Petronija do Plinija - bivi robovi su se mogli obogatiti (obino trgovinom i sl.) - najpoznatiji od takvih nije zapravo postojao; on je prvi veliki lik u Europskoj

knjievnosti, Trimalchio (iz Petronijevog Satyricona, bio rob u Aziji, ali naslijedio novac) on je pripremio veeru za svoje goste Enkolpija (narator), Gitona i Acyltusa satirino djelo

- kada su bogati putovali, nisu odsjedali u hotelima nije bilo hotela u modernom smislu rijei, zato su bogati nastojali imati mreu vila na dobrim mjestima

- Plinije se ali kako je teko posjedovati zemlju on je iznajmljivao svoje farme stanarima, umjesto da se njima bavi sam posredstvom robova-upravitelja

- Kampanija je, kao i u Augustovo doba, bila jedna od najbogatijih i najplodnijih podruja u Italiji

- Vezuv je bio proglaen izumrlim, Vergilije spominje vinovu lozu koja je prekrivala padine Vezuva

- katastrofalna erupcija 79. je zatrpala farme i vile - Domicijan podigao pladu legionara s 900 na 1200 sestercija, a obini fiziki radnici su

mogli zaraivati najvie 4 dnevno u 1.st. - rudar radio 178 dana bez slobodnih dana za 280 sestercija (1 i pol po danu), a ako se

ne pojavi, oduzima mu se 5 po danu - grafiti iz Pompeja; modius penice (6 i pol kg) je doao 3 sestercija, kruh od pola kg 1

as - Pompej i Herkulanej vani izvori za svakodnevni ivot; Plinije Stariji za vrijeme

erupcije zapovjedao pomorskom bazom u Mizenu, njegov nedak opisao Tacitu to se dogaalo; 24. kolovoza se pojavio oblak neobine veliine i izgleda

- Plinije zapovijedio spaavanje stanovnika, nali su se u plitkoj vodi, a obala je bila blokirana ostacima s planine, graevine su se tresle, a Plinije se sruio, vjerojatno zbog plinova

- procjenjuje se da je tamo umrlo 2000 ljudi, Herkulanej bio na zapadu, njega zatrpalo blato manje ljudskih ostataka, valjda jer su ljudi vidjeli blato i bjeali, ali na obali pronaeno mnotvo kostura ljudi koji su pokuavali pobjedi brodovima, ali nisu uspjeli u Herkulaneju namjetaj i kude esto bolje sauvani nego u Pompeju, a sada lei ispod 25 metara kamenja i na tome je izgraen grad Resina

- Pompej na otvorenome; grafiti pisani jezikom ulice, imali su velik, ali staromodan amfiteatar, postojale pekare, barovi i bordeli

- Arezzo glavni centar proizvodnje sigillate, ali bio u padu ne zna se razlog, moda su najbolja leita gline bila iscrpljena to je bilo udno mjesto za veliki centar izvoza keramike, 150 km od mora na jedva plovnoj rijeci, ali izvozili su u Britaniju i Indiju

- Rim imao preko milijun stanovnika, Pompej do 20 000, a ni jedan drugi grad nije prelazio 500 000 (toliko su otprilike stanovnika imali Kartaga i Aleksandrija)

- Juvenal pie o bijedi, neudobnosti i korupciji u Rimu - i pod Flavijevcima je Rim ostao kulturno sredite, Vespazijan je umjetnike, pjesnike i

slino, a Domicijan je nakon katastrofalnog poara uloio puno truda u obnovu izgorjelih knjinica

- oni koji nisu bili bogati su vjerojatno ivjeli u stambenim blokovima (insula) postojala opasnost od uruavanja

- oni iz viih klasa su esto iznajmljivali - u velikim kudanstvima postojalo je mnotvo poslova i hijerarhijskih razina, to se

dobro vidi u javnim grobnicama, columbaria, koje su se koristile za pokop pepela robova i bivih robova prominentnih obitelji i ljudi, kao npr. Livija i Volusii Saturnini, obje na Via Appiji ili Statilii na Esquilinu

- Livijin kolumbarij imao mjesta za 1000 ljudi u periodu preko 30 godina, ali to nije bilo njezino jedino mjesto za ukope

- kudanstvo je vodio nadzornik (dispensator) - brak nije bio legalan za robove, ali ih se poticalo da sklapaju trajne ugovore koji su se,

nakon to su bili osloboeni, mogli pretvoriti u brak - velika razlika izmeu robova u Rimu i robova na jugu Amerike; bilo je crnih robova i u

Rimu, ali generalno nije bilo razlike u boji ili opdenito u fizikom izgledu izmeu roba i gospodara, a i ini se da Rimljani nisu imali predrasude to se tie boje koe

- Vespazijan obnovio Kapitol u Rimu, izgradio forum, poeo graditi Koloseum, njega je zavrio Domicijan koji je izgradio i Titov slavoluk izmeu Foruma i Koloseuma

- za Flavijevaca se javlja i beton - Trajan izgradio zadnji imperijski forum

IX. Od Hadrijana do Marka Aurelija - kad je vijest o Trajanovoj smrti dola do Antiohije, tamo je Hadrijan proglaen carem - on je bio Trajanov tidenik sve od kad je njegov otac, Trajanov roak, umro kad je

Hadrijan imao 10 godina - dolazi iz panjolske - nije bio u dobrom odnosu sa Senatom jer su 4 konzula u Hadrijanovoj odsutnosti bila

osuena za zavjeru i pogubljena - on ponovo podrava kraljeve-klijente - izdavale su se kovanice koje su slavile 'Zlatno doba' (SAECULUM AUREUM) - za njegove vladavine izgraena prva trajna barijera, drvena palisada, uz limes izmeu

Rajne i Dunava - Hadrijanov zid Britanija obrana od neprijateljski nastrojenih sjevernih plemena - prihvatio titulu pater patriae otac drave, kovale su se kovanice na kojima je pisalo

CONCORDIA mir, harmonija - odluio osnovati koloniju u Jeruzalemu, Colonia Aelia Capitolina, s Jupiterovim

hramom na mjestu nekadanjeg idovskog hrama koji je unitio Tit to je potaknulo veliku idovsku pobunu (132.-5.)

- bio je veliki graditelj, osnivao nove gradove i uljepavao stare (hramovi, terme, kazalita)

- Hadrijanova vila u Tivoliju - ni jedan vladar nakon Augusta nije unio toliko promjena u izgled Carstva - pustio je bradu, navodno da sakrije oiljke ili kao imitaciju mode grkih filozofa, iako

su se rimske gornje klase stoljedima brijale, nakon ovog i oni imitiraju cara - posljednje godine njegovog ivota obiljeava bolest i nedostatak nasljednika; izabrao

Antonina Pia koji je posvojio eninog nedaka, Marka Aurelija, koji se dopao Hadrijanu - Hadrijan posebno bio zainteresiran za vojsku i zakone - legionari se nisu smjeli eniti, pa njihovi sinovi nisu imalo dravljanstvo i u pravilu nisu

mogli u vojsku, ali od Augusta na dalje su mogli dobili dravljanstvo kod ulaska u vojsku, u 2. st. to postaje ede

- Hadrijan i donio zakon da su sinovi vojnika, bez obzira na to to nisu bili legitimni, mogli naslijediti oevu imovinu

- stvorio 4 sudska okruga za Italiju, kako ne bi cijela Italija bila ovisna o sudovima u Rimu, ali to je bilo odbaeno zbog velike nepopularnosti, iako je to vratio Marko Aurelije

- ivot Antonina Pia nam je jo nepoznatiji od Hadrijanovog, jedini vaan spomenik njegove vladavine je hram Antonina i njegove ene Faustine na Forumu, danas crkva sv. Lorenza

- on prvi uveo formalno prepoznavanje razlike izmeu viih klasa (honestiores) i ostalih (humiliores)

- umro mirnom smrdu 161. i naslijedio ga Marko Aurelije koji je bio oenjen s Antoninovom kderi

- dijelio vlast sa svojim posvojenim bratom, Lucijem Komodom Verom, vjerojatno prema svojoj vlastitoj odluci

- vladavina je zapoela velikim ratom protiv Partije, ime je zavren mir koji je trajao od Trajanovog doba, alje Lucija Vera da zapovijeda, iako nije bio zainteresiran za borbu, Rimljani su pobijedili

- bez obzira na to postojale su dvije katastrofalne posljedice; 1) vojska koja se vradala je sa sobom donijela kugu koja je poharala Carstvo i uzrokovala glad 2) sjeverna granica je bila oslabljena i dolazi do velikog proboja plemena

- barbari napali Italiju, opsjeli Akvileju, napali i Grku i stigli sve do Eleusine - 172. Markomani pristali na nepovoljne uvjete mira, a na kovanicama je pisalo

(optimistino) 'podinjenje Germanije' GERMANIA SUBACTA - 177. postavlja svojeg jedinog ivog sina, Komoda, kao suvladara - Marko Aurelije umro 180., a Komod se nije pokazao preuspjenim - ne postoji jedno jednostavno objanjenje za rast problema u Carstu i eventualni pad

Zapadnog Carstva; Carstvo se nije samo raspalo, ved je uniteno kombinacijom graanskog rata zbog pokuaja dobivanja modi i osobne koristi te napada izvana od strane germana, Parta, a u 7. st. i Arapa

- gradovi su propadali; kupelji su izvan upotrebe, hramovi naputeni, forumi vie nisu centri drutvenih i trgovakih okupljanja i pretpostavljamo da je razlog ekonomske prirode, puno barova nestaje; puno promjena je vezano uz promjene vrijednosti krdanska se Crkva protivila amfiteatru, teatru, kupeljima, barovima (koji su esto bili bordeli) i naravno, poganskim hramovima

X. Velianstvo rimskog mira - najmirnije razdoblje; od Domicijanove smrti do Komodovog dolaska na vlast - Afrika i Azija; najbogatije provincije centri grkog i latinskog kulturnog i

intelektualnog ivota izvan Rima - Tiddis (Afrika) svi elementi romaniziranog urbanog ivota u grad se ulazilo kroz

luk, Mitrin hram, forum - bogatstvo Afrike uglavnom poljoprivredno - masline, groe - u 2.st. se proizvodnja keramike, tj. izvoz moe usporediti s onim iz Galije, a u

sljededim stoljedima je opskrbljivala velik dio Mediterana, Hadrumentum vaan centar

- Antonin na obali Kartage napravio kupelji, najvede od preostalih, osim Karakalinih i Dioklecijanovih, cirkus u Kartagi je bio manji samo od onog u Rimu, bazilika inspirirana Trajanovom Bazilikom Ulpiom

- Afrika nije imala vanjskih neprijatelji, a jedina legija koju su imali se bavila sigurnodu u unutranjosti

- 2. st. sofisti profesionalni govornici i uitelji najpoznatiji Herod Atik jedan od Grka koji su prihvatili konzulstvo (143.)

- veliki sofistiki centri; Atena, Efez, Smirna - sofisti nisu ba bili siromani - do Vespazijana su veliki patricijski klanovi gotovo izumrli - na istoku Mitraizam razvio se u Carstvu prema konceptima perzijskog podrijetla - jo jedan kult Izida, podrijetlo egipdansko - Apulej napisao jedini antiki roman koji stoji uz Satyricon Metamorphoses

junak mijea arolije i seks i pretvara se u magarca, Izida ga spaava - Izida nije traila da se iskljuivo nju tuje, za razliku od judaizma i krdanstva

- muenitvo grupe krdana u Lyonu 177. godine; najbolje zabiljeeno protiv njih navedene odvratne optube, neki su bili izdani od lanova vlastitog kudanstva, mueni su, drani u zatvoru i vedina je bila pogubljena oni koji su bili rimski graani su bili obezglavljeni, a one druge su ubile divlje ivotinje u areni

- Smirna bila vano kulturno sredite i za krdane i za sofiste - do kraja 2.st. krdanstvo postaje fenomen nije bilo posebnog zakona protiv toga

Plinije pisao Trajanu da je zabrinut jer to pogaa puno ljudi razliitih dobi, i mukarce i ene, a Trajan mu je odgovorio da se krdane ne smije istjerati, ali ako su dovedeni pred njega i dokazano su krivi, moraju biti kanjeni

- krdani u svakom sluaju bili jako nepopularni, rituali bili privatni - Antoninovo doba se nazivalo dobom tjeskobe - Marko Aurelije bio pesimistian, pisao elegantnim stilom - lopov, razbojnik (latrones) najpoznatiji Bulla ili Felix, uhvaden nakon 2 godine

pljakanja i osuen na arenu - Koloseum imao mjesta za 50 000 gledatelja, veliki amfiteatri jo i u; Capui, Veroni,

Pozzuoliju i Milanu u Italiji, Puli, Italici u panjolskoj, Kartagi i El Djem u Africi - El Djem i Pozzuoli najbolje ouvane podzemne instalacije - amfiteatri obino bili najvede graevine u gradu, jedini suparnik je mogao biti cirkus

ili kupelji - bili su manje esti na istoku i obino su se nalazili u vedim gradovima - gladijatori obino bili robovi ili osueni kriminalci, ali i slobodni mukarci - bikovi i medvjedi bili manje egzotini, pojavljivali su se i tigrovi, krokodili, nosorozi,

nojevi, nilski konji, irafe, lavovi, slonovi - sve klase su dolazile u amfiteatar, ali su bile razdvojene, a car je mogao odluiti o

ivotu ili smrti natjecatelja - oni koji su umirali u areni su umirali za red u drutvu; to je bila demonstracija to se

moe dogoditi onima koji ne udovolje gospodaru ili uspostavljenom drutvenom redu; robovi, kriminalci, krdani

XI. Razdoblje prijelaza: od Komoda do Maksimina Traanina - Komod je tek nakon nekoliko mjeseci napustio rat na Dunavu kako bi se vratio

uitcima Rima, predao je ogromnu mod svom dvorskom slubeniku - preivio je mnotvo zavjera, ali napokon je pao 192. jedna od glavnih je bila njegova

sestra Lucilla - nakon njega vlada Pertinaks 3 mjeseca, nakon njega Didije Julijan koji nije imao pravu

potporu (66 dana vladao) - nakon Pertinaksove smrti Septimije Sever je bio proglaen carem u legiji unutar

Carnuntuma, krenuo je na Rim, osvojio Akvileju i Ravennu bez opiranja, Senat Julijana osudio na smrt, a Septimija Severa proglasio carem

- on i Albin bili konzuli 194. Septimije jasno izrazio da on eli da ga sin naslijedi - prije kraja 195. se Albin proglasio carem Senat ga proglasio javnim neprijateljem - Septimije otiao u Gornju Germaniju, napao Albinove snage; dvije bitke su donijele

Septimiju pobjedu, Albin je poinio samoubojstvo - prije nego se vratio na istok, podigao je 3 nove legije - osvajao puno novog teritorija - pokuaj opsade Hatre (izmeu Eufrata i Tigrisa) dva neuspjela pokuaja - posjetio Egipat, napokon je bilo doputeno egipdanima udi u Senat postaju

provincija kao i ostale

- od tamo otiao u Siriju gdje su on i Karakala kao kolege bili konzuli 202. on imao samo 13 godina i ovo je bio prvi put da su dva suvladara zajedno bili konzuli

- 205. su Karakala i Geta (mlai brat) konzuli - Karakala bio temperamentan, Septimije postavio Getu kao suvladara - Septimije umro 211., Karakala htio da ga vojska prihvati kao jedinog vladara, ali Geta

je bio popularan dao ga je ubiti jo te iste godine - vladao 5 godina, ubio ga prefekt 217. - iako nije bio voljen, ipak je zasluan za izdavanje edikta kojim je rimsko dravljanstvo

dano praktiki svim slobodnim stanovnicima Carstva (constitutio Antoniniana, 212.) - nakon njega car je bio Makrin, nije dugo izdrao, nije ba ni bio sposoban - 14-godinji Elagabal proglaen Karakalinim vanbranim sinom, proglaen carom, ali

ubijen 222. - Aleksandar Sever, vlada 13 godina, njegova biografija u Historia Augusta u velikoj

mjeri izmiljena - 235. bio spreman na rat s germanima, ali ga pokuao izbjedi pregovaranjem trupe

to nisu prihvatile i ubile su ga - Maksimin Traanin dolazi nakon njega, ali isto nije dugo izdrao - sljededih 50 godina vlada vojna anarhija, carevi su se postavljali i ubijali - Dioklecijanove reforme (284.-305.) je nastavio Konstantin, a 4. je stoljede doivjelo

nove poetke - Severska dinastija vladala gotovo 42 godine (uz prekid Makrina) Septimije proirio

Carstvo najvie od Trajana koji je vladao stoljede ranije - latinski je jo nekoliko stoljeda bio zajedniki jezik Europe, a jo nekoliko jezik

Katolike Crkve