tiberije grah

21
Tiberije Grah Tiberije Sempronije Grah je bio rimski populisticki politicar 2. veka p.n.e. i brat Gaja Graha.Kao plebejski tribun,njegove reforme agrarnog zakonodavstava je izazvalo politicku nestabilnost u Republici.Ove reforme su ugrozile posede bogatih zemljoposednika u Italiji.Ubijen je,zajedno sa svojim pristalicama,od strane Rimskog Senata i pristalica konzervativne Optimati frakcije. Pozadina Grah grana porodice Sempronija je bila jedna od najbolje politicki povezanih porodica u Rimu.Tiberije je rodjen izmedju 168. i 163. godine p.n.e.;bio je sin Tiberija Graha Starijeg i Kornelije Afrikane.Njegova baba i deda sa

Upload: nikolica25

Post on 16-Nov-2015

51 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

Tiberije Grah,život,delo

TRANSCRIPT

Tiberije GrahTiberije Sempronije Grah je bio rimski populisticki politicar 2. veka p.n.e. i brat Gaja Graha.Kao plebejski tribun,njegove reforme agrarnog zakonodavstava je izazvalo politicku nestabilnost u Republici.Ove reforme su ugrozile posede bogatih zemljoposednika u Italiji.Ubijen je,zajedno sa svojim pristalicama,od strane Rimskog Senata i pristalica konzervativne Optimati frakcije.

Pozadina

Grah grana porodice Sempronija je bila jedna od najbolje politicki povezanih porodica u Rimu.Tiberije je rodjen izmedju 168. i 163. godine p.n.e.;bio je sin Tiberija Graha Starijeg i Kornelije Afrikane.Njegova baba i deda sa mamine strane su bili Publije Kornelije Skipio Afrikanac i Emilija Paula,Lucije Emilije Paulus Makedonac i njegova sestra Sempronija je bila zena Publija Kornelija Skipija Emilijanusa,jos jednog bitnog generala.Tiberija je podigla majka,sa njenom sestrom i bratom Gajom Grahom.Kasnije je ozenio Klaudiju Pulhru,cerku Apija Klaudija Pulhra.Vojna KarijeraTiberijeva vojna karijera je pocela u Trecem Punskom Ratu,sluzio je kao vojni tribun u osoblju svog nerodjenog brata,Skipija Emilijanusa.137. p.n.e. imenovan je za kvestora konzula Gaja Hostilija Mancinusa,sluzivsi svoj deo u Numantiji.Kampanja je bila deo Numantinskog rata i nije bila uspesna;Mancinova armija je pretrpela veliki poraz.Tiberije je,kao kvestor,spasio armiju koja je brojala oko 20 000 vojnika od unistenja,potpisavsi mirovni sporazum sa neprijateljem.U Rimu,Skipio Emilijanus nije iskoristio svoj uticaj da podrzi Tiberija i mir.Ovo je mozda bio pocetak politickih neprijateljstava izmedju Tiberija i Senata(i izmedju Tiberija i Skipija Emilijanusa).

Kriza

Rimska unutrasnja politicka situacija nije bila mirna.U poslednjih sto godina,bilo je nekoliko ratova.S obzirom da su legionari bili potrebni da sluze tokom cele kampanje,nebitno koliko je to trajalo,vojnici su obicno davali zemlju svojim zenama i deci.Male farme u ovakvim situacijama bi bankrotirale i bile bi kupljene od strane vise klase,cineci velika privatna imanja.Stavise,neke zemlje su uzimane od strane drzave u ratu,i u Italiji i drugde.Nakon okoncanja rata,velik deo osvojene zemlje bi bio ili prodan ili iznajmljen raznim pripadnicima stanovnistva.Dosta zemlje je davano samo malom broju seljaka koji su tada imali veliku kolicinu zemlje koja je bila vise profitabilna nego mala kolicina.Na velikim zemljisnim posedima seljaka su radili robovi,za razliku od malih zemljisnih poseda gde su seljaci radili.Prema Plutarhu:Kada je Tiberije prolazio kroz Etruriju za Numantiju i video zemlju skoro iseljenu i kako neki ratari i pastiri uvoze varvarske robove,shvatio je politiku koja je bila uzrok nebrojenih bolesti za njega i njegovog brata .Kada su se vojnici vratili iz legije,nisu imali gde da odu,pa bi otisli u Rim da se pridruze masi nezaposlenih koji su tumarali Rimom.S obzirom da su samo ljudi sa svojinom mogli da se upisu u armiju broj kvalifikovanih ljudi je zbog toga opadao;a samim tim i vojna moc Rima.

Plutarh je istakao:Tada siromasni,koji su bili izbaceni sa svojih imanja,su zapostavljali svoju decu i nisu vise bili zeljni da sluze u vojsci,tako da je uskoro cela Italija bila svesna oskudice slobodnih ljudi,i bandi stranih robova,uz pomoc kojih su bogati obradjivali svoja imanja,sa kojih su prvobitno isterali slobodne gradjane.133. p.n.e. Tiberije je bio izabran za tribuna naroda.Ubrzo je poceo da se bavi problemima beskucnih legionara.Govoreci pred ruljom u Rostri,Tiberije je rekao:Divlje zveri koje tumaraju sirom Italije imaju svoje jazbine,svaka ima svoje mesto za odmor i skloniste.No ljudi koji se bore i ginu za Italiju uzivaju samo u vazduhu i svetlu;bez kuca ili domova oni lutaju sa svojim suprugama i decom.

Lex Sempronia Agraria

Trazeci nacin da poboljsa zivot mnogih siromaha,Tiberije Grah predlaze zakon poznat kao Lex Sempronia Agraria.Zakon bi reorganizovao kontrolu nad ager publicus-om(javnom zemljom);sto je ustvari osvojena zemlja u ranijim ratovima pod kontrolom drzave.Raniji agrarni zakoni su navodili da nijedan gradjanin ne moze da poseduje vise od 500 iugera(to je,priblizno 125 hektara)javne zemlje i bilo koja zemlja koju su zauzeli ce biti konfiskovana od strane drzave.Medjutim,ovaj zakon je bio uveliko ignorisan i bogati zemljoposednici su nastavili da kupuju zemlju,zatim da je obradjuju uz pomoc robova,otudjivajuci i osiromasujuci slobodne rimske gradjane.Tiberije je uvideo da je reforma potrebna.Predlozio je zakon 134. p.n.e.,i da bi utisao bogate,ukinuo im je porez na imanje i dao pravo da mogu da poseduju 250 jugera po sinu,iznad legalne granice.Takodje bi bili placeni za zemlju na koju bi izgubili pravo.

Zakon za 500 jugera po osobi je bilo ponavljanje starijih zemljisnih zakona,poput Licijanovih Zakona uvedenih 367. p.n.e.,koji su bili doneti ali nikada sprovedeni.U vreme Graha Tiberija,dobar deo ove zemlje je prevazilazio vise od 500 jugera kod velikih zemljoposednika koji su se naselili ili iznajmili svojinu u mnogo ranijim periodima,cak nekoliko generacija unazad.Ponekad je bila iznajmljena ili preprodata drugim vlasnicima nakon inicijalne prodaje ili iznajmljivanja.

Osim toga,Tiberije Grah je pozvao da se konfiskovana zemlja redistribuira siromasnima i beskucnicima u Rimu dajuci im 30 jugera da odrzavaju porodicu i sebe,a da ne pominjemo da bi im redistribuirano bogatstvo dalo pravo na porez i vojnu sluzbu.Time je bi zakon resio dva problema i to povecao broj ljudi koji mogu da sluze u vojsci(prema tome i vojnu snagu Rima) i obezbedio dom beskucnim ratnim veteranima.

Senat i konzervativni elementi su bili protiv Sempronijske agrarne reforme,sa najvise neprijateljstava zbog Tiberijevog veoma neobicnog nacina donosenja reformi. Posto je Tiberije znao da Senat nece odobriti njegove reforme,zaobisao je Senat u celosti tako sto je otisao direktno u Rimsku skupstinu koja je podrzavala njegove mere.To nije bilo protivzakonito pa cak ni protiv tradicije,ali je zasigurno bilo uvredljivo za Senat i otudjilo je senatore koji bi mozda podrzali njegov predlog.Ipak,bilo koji tribun moze da trazi veto,cime bi se sprecilo iznosenje pred skupstinu.Tako da,u pokusaju da spreci Tiberija Senat je ubedio Marka Oktavija,drugog tribuna,da iskoristi pravo veto kako bi sprecio podnosenje zahteva skupstini.Grahus je zatim izjavio da Oktavije,kao tribun koji je postupio protiv volje njegovih konstituenata,treba da se svrgne.Oktavije je ostao odlucan.Narod je poceo da glasa da se Oktavije svrgne,medjutim on je koristio pravo veto da se odbrani.Tiberije ga je uz pomoc sile oterao sa mesta sastanka skupstine i nastavio sa glasanjem da se on svrgne sa vlasti.Ove akcije su krsile Oktavijevu nepovredljivost i brinulo je Tiberijeve pristalice,tako da umesto da ga svrgne s vlasti,Tiberije je koristio svoje pravo veto na dnevnoj bazi da ne odobrava otvaranje javnih zgrada poput hramova i pijaca.Na ovaj nacin je efektivno ugasio citav grad Rim,ukljucujuci sav posao,proizvodnju i prodaju,sve dok Senat i Skupstina ne prihvati zakonodavstva.Skupstina,plaseci se za bezbednost Tiberija,dala mu je pratnju do kuce.Tiberije je pravdao iskljucenje Oktavija izlagavsi da je tribun:Sveti i neprikosnoven,zato sto je bio posvecen narodu i bio sampion naroda...ako krade pravo glasa od naroda,onda je on zbog svojih postupaka lisio samog sebe njegove duznosti iz razloga sto nije ispunio uslove pod kojim je dobio tu duznost;inace ne bi bilo smetnji sa tribunom iako bi pokusao da srusi Kapitol ili da zapali pomorski arsenal.Ako tribun cini ove stvari on je los tribun;ali ako lisi narod moci,on nije tribun uopste...I sigurno,ako je to njegovo pravo da bude izabran za tribuna vecinom glasova,onda mora biti jos pravilnije za njega da bude lisen njegovog tribunstva od strane jednoglasnog glasa.Senat je dao sitan novac za agrarnu komisiju koja je bila dodeljena da sprovodi Tiberijeve zakone.Medjutim,133.p.n.e. kralj Atalus III od Pergama je umro i ostavio svo svoje bogatstvo(ukljucujuci celo kraljevstvo Pergama)Rimu.Tiberije je uvideo svoju sansu i momentalno iskoristio svoje moci kao tribun da dobije bogatstvo kako bi finansirao zakon.To je bio direktan napad na Senatorsku moc,jer je ona tradicionalno bila odgovorna za menadzment blagajne i za odluke za prekomorske poslove.Grahova opozicija je porasla.

Kvintije Pompej se obratio Senatu i rekao da je:bio Tiberijev komsija,i stoga je znao da je Eudem od Pergama izneo kraljevsku dijademu i ljubicastu odoru,verujuci da ce on postati kralj RimaPompejevi strahovi su se odrazavali po broju senatora koji su se plasili da je Tiberije uzeo previse vlasti u svoje ruke.

Tiberijeva smrt

Tiberijevo preterano koriscenje prava veta se smatralo protivzakonitim,i njegovi protivnici su bili odlucni da ga osude posle isteka njegovog mandata,jer se smatralo da je prekrsio ustav i koristio silu protiv drugog tribuna.Kako bi se zastitio,Tiberije Grah je trazio ponovne izbore za tribune 133.p.n.e.,obecavajuci da ce skratiti trajanje vojne sluzbe,ukinuti iskljucujuce pravo senatora da rade kao porotnici,i da saveznicima Rimsko drzavljanstvo.Kako je glasanje bilo u toku,nasilje je izbilo sa obe strane.Tiberijev rodjak,Publije Kornelije Skipio Nasika,govoreci da je Tiberije zeleo da se proglasi za kralja,vodio senatore ka Tiberiju.U nastalom sukobu,Tiberije je pretucen na smrt stolicama senatora i bacen u reku Tibar.Nekoliko stotina njegovih pristalica,koje su cekale van senata,poginule su sa njim.Plutarh kaze za taj dogadjaj:Tiberijeva smrt u senatu je bila kratka i brza.Iako je bio naoruzan,nije mu pomoglo protiv mnogo senatora dana.Tiberije Grahova opozicija

Tiberije je u sustini bio suprotstavljen od strane tri coveka:Marka Oktavija,Skipija Nasika i Skipija Emilijianusa.Oktavije se suprotstavio Tiberiju zato sto mu Tiberije nije dozvolio da stavi veto na Lex Sempronia Agrariju.Ovo je povredilo Oktavija,koji se pridruzio zaveri sa Skipijom Nasikom i Skipijom Emilijanusom da ubiju Tiberija.Nasika bi imao koristi od ovoga zato sto je Tiberije kupio neku zemlju koju je Nasika zeleo.Zbog ovoga,Nasika je izgubio 500 sestercija.Nasika bi cesto spominjao ovo kako bi se rugao Tiberiju.Emilijanus se suprotstavio Tiberiju Grahu zato sto je u njegovim ocima velicina Rima vise bila u njegovim osvajanjima nego u casti i postenju sto je Tiberije imao u vidu.Trebalo bi da se napomene da,prema istoricaru Plutarhu(u njegovoj knjizi zivot brace Grah),samo Skipio Nasika je direktno trazio da Senat jednostavno ubije Tiberija.Stavise,smrt Tiberija Graha se tesko moze nazvati atentatom;bio je to otvoren napad koji je vise licio na pobunu.PosledicaSenat je trazio da se smire plebejci tako sto bi prihvatili Grahove zakone.Povecan broj gradjana u registrima u narednim decenijama govori o mnogim zemljisnim dodeljivanjima.Pored toga,agrarna komisija se suocila sa mnogim poteskocama i preprekama.

Tiberijev naslednik je bio njegov brat Gaj,koji ce doziveti istu sudbinu kao Tiberije,deceniju kasnije,pokusavajuci da primeni jos revolucionarnija zakonodavstva.