tina milić, 58-09vop, evropska unija, znacaj sporazuma cefta u priblizavanju evropskoj uniji
TRANSCRIPT
P A N E V R O P S K I U N I V E R Z I T E T A P E I R O N
EVROPSKA UNIJA
ZNAČAJ SPORAZUMA CEFTA ( Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi ) U PRIBLIŽAVANJU EVROPSKOJ UNIJI
Student: TINA MILIĆ Mentor: prof.dr. BRANO MILJUŠ
58-09/VOP
Banja Luka, novembar 2012.godine
SADRŽAJ
UVOD………………………………………………………………..….1
1. SPORAZUM CEFTA UOPŠTE……………………………..…...1
2. NASTANAK SPORAZUMA………………………………….....2
3. CILJEVI CEFTA SPORAZUMA………………………………...3
4. PREDNOSTI CEFTA SPORAZUMA………………...................5
5. CEFTA I BIH………………………………………………….…..6
UVOD
U sferi globalizacije svetske privrede, sve se više nameće potreba za uključivanje u svetske privredne
tokove svih zemalja koje su tržišno orijentisane. Posebno je prisutna potreba za intenzivnom
razmenom robe, usluga, rada i kapitala. Za sve zemlje jugo-istočne evrope, pa tako i za Srbiju, glavni
izazov predstavlja priključivanje Evropskoj uniji. Izazovi su prvenstveno u usklađivanju carinskih i
drugih politika, institucija, kao i prilagođavanja ekonomija ovih, pretežno zemalja u tranziciji na
princip liberalnog tržišnog poslovanja. 1Liberalizacija tržišta donosi mnoge olakšice za trgovinu, kao što su ukidanje uvoznih i izvoznih
carina, slobodan protok robe i kapitala, ukidanje monopola i veća konkurencija donosi niže cene i
podizanje kvaliteta proizvoda i usluga za krajnje kupce. Sa druge strane, javljaju se i neki negativni
efekti, poput gubljenja mehanizama zaštite domaće proizvodnje, poput subvencija, kvota i visokih
carina. Takođe ulazak stranih, konkurentnijih preduzeća dovodi do propadanja domaće proizvodnje,
otpuštanja radnika i snižavanja njihovog standarda. Međutim, jedinstveno je mišljenje da
liberalizacija ipak donosi više koristi nego štete, jer dovodi do efikasnije alokacije i korišćenja
resursa1, zbog prilagođavanja pravilima svetskog tržišta, kao i lakšem pristupu modernoj tehnologiji.
1. SPORAZUM CEFTA UOPŠTE
2CEFTA, ili Central European Free Trading Agreement, predstavlja sporazum zemalja srednje
Evrope o slobodnoj trgovini. Njegova osnovna uloga jeste priprema zemalja potpisnica za pristupanje
Evropskoj uniji. Sporazum je nastao 1992. godine, potpisivanjem 21.12.1992 u Krakovu, Poljska.
Zemlje potpisnice su bile takozvane zemlje Višegradske grupe, Poljska, Mađarska i 34Čehoslovačka,
koja se kasnije podelila na Češku i Slovačku.
Višegradska grupa predstavlja grupu zemalja srednje evrope i osnovana je sa ciljem da se olakšaju i
1 http://www.ieee.hr/_download/repository/Sabolic_Liber_i_dereg_-_telekom.pdf2 http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=45533 Čehoslovačka (češki: Československo, slovački: Česko-Slovensko), je bivša država u centralnoj Evropi koja je egzistirala od 1918. do 1992. 1. januara 1993. je miroljubivo podjeljena na Češku Republiku i Slovačku, čin koji je više poznat kao Baršunast razvod, po analogiji sa Baršunastom revolucijom.4 http://bs.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cehoslova%C4%8Dka
ubrzaju evropske integracije zemalja potpisnica. Ova grupa zemalja čini, posle Slovenije, grupu
najrazvijenijih post komunističkih zemalja, koje još uvek zaostaju za zapadnim zemljama. Njihova
karakteristika je relativno dobro razvijeni principi slobodnog tržišta i stabilan ekonomski rast. Zbog
toga je potpisan CEFTA sporazum, kao dalji korak i mobilizacija napora za integracije u zapadno
evropske institucije. Sporazum je stupio na snagu 1994 godine, a kasnije je dopunjavan 11.09.1995 u
Brnu i 04.07.2003 u Bledu. Ovom sporazumu su se kasnije prudružile Slovenija (1996), Rumunija
(1997), Bugarska (1999),
Hrvatska (2003) i Makedonija (2006).
Sporazum CEFTA definiše opšte obaveze koje se odnose na trgovinu svom robom. Opšte pravilo
Sporazuma je ukidanje kvanitativnih ograničenja, carina i drugih dadžbina na izvoz i uvoz robe u
trgovini među zemljama u Regionu, te onemogućava uvođenje novih (dodatnih) ograničenja.
Stupanjem na snagu Sporazuma, kvantitativna ograničenja, carinske i druge dadžbine fiskalne prirode
na izvoz i uvoz se neće povećavati, tj. primjenjivaće se nivo liberalizacije predviđen bilateralnim
sporazumima, s tim da se do kraja 2010. godine trebala dostići puna liberalizacija. Sporazumom su
određene: tehničke barijere u trgovini, kao i nove oblasti koje nisu bile tretirane bilateranlnim
sporazumom o slobodnoj trgovini (trgovina uslugama, investiciona ulaganja, javne nabavke, zaštita
prava intelektualne svojine i arbitraža u slučaju spora). Takođe, definisana su i operativna pravila o
porijeklu robe, saradnja cariske administracije, pravila konkurencije, kao i pravila o zaštiti.
2. NASTANAK SPORAZUMA
5Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini -
CEFTA 2006 stupio je na snagu, za Bosnu i Hercegovinu, 22. novembra 2007. godine, nakon što
je Predsjedništvo Bosne i Hercegoivine, na 4. sjednici, održanoj 25. septembra 2007. godine,
donijelo Odluku o ratifikaciji istog. Bosna i Hercegovina je 19. decembra 2006. godine, sa još
osam zemalja (Republika Albanija, Bugarska, Republika Hrvatska, Republika Makedonija,
Republika Moldavija,Republika Crna Gora, Rumunija, Republika Srbija i UNMIK/Kosovou
5 http://www.ceftatradeportal.com/bosnia/index.php?
option=com_k2&view=item&layout=item&id=14&Itemid=18&lang=ba
skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbejdnsoti Ujedinjenih nacija) postala članica CEFTA
2006, prvog jedinstvenog multilateralnog Sporazuma o slobodnoj trgovini u Jugoistočnoj Evropi.
Bugarska i Rumunija su od 01.januara 2007. godine postale članice Evropske Unije i samim tim
izašle iz CEFTA.
Novi CEFTA 2006 sporazum zamjenio je i unaprijedio mrežu od 32 bilateralna sporazuma o
slobodnoj trgovini. On predstavlja multilateralni sporazum o slobodnoj trgovini u regionalnom
smislu, ali i pripremu za dalje euroatlanske integracije cijelog regiona. Takođe, obezbjeđuje
pojednostavljenje i harmonizaciju uslova trgovine u regionu koji važi za sve potpisnice, a
potencijalnim stranim investitorima stvara respektabilno, relativno stabilno, predvidivo i
atraktivno poslovno okruženje. Ovaj sporazum trebao bi olakšati i ubrzati učlanjenje Bosne i
Hercegovine (Republike Srpske) u Evropsku uniju (EU) i 6Svjetsku trgovinsku organizaciju
(STO).
3. CILJEVI CEFTA SPORAZUMA
7Glavni ciljevi Sporazuma su:
zamjena i unapređenje postojećih bilateralnih sporazuma;
poboljšanje i stvaranje uslova za dalje podsticanje ulaganja;
širenje trgovine robama i uslugama, te unapređenje ulaganja kroz pravična, jasna,
stabilna i predvidiva pravila;
ukidanje barijera i poremećaja u trgovini, te olakšanje kretanja roba u tranzitu i
prekograničnog kretanja roba i usluga između potpisnica;
6 Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu. Osnovana je i službeno je otpočela s radom 1. siječnja 1995. godine.Sjedište Organizacije je u Ženevi (Švicarska), a ukupno broji 153 država članica. Generalni direktor organizacije je Pascal Lamy (od 2005.).
7 Zakon o potvrdjivanju sporazuma o izmjeni I pristupanju sporazumu o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi, CEFTA 2006.
osiguranje pravičnih uslova konkurencije i postepeno otvaranje tržišta javnih
nabavki;
osiguranje odgovarajuće zaštite prava intelektualnog vlasništva u skladu sa
međunarodnim standardima;
osiguranje efikasne procedure za provođenje i primjenu Sporazuma;
poboljšanje trgovinskih odnosa sa tržištima trećih zemalja.
4. PREDNOSTI CEFTA SPORAZUMA
8Najvažnije prednosti CEFTA sporazuma, u odnosu na ranije bilateralne sporazume, koje su od
posebnog interesa za privredu su:
Regionalna saradnja, a posebno ekonomska, kao važan preduslov za približavanje
zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji;
Dijagonalna kumulacija porijekla roba (za razliku od bilateralnih sporazuma, koji su
dozvoljavali samo bilateralnu kumulaciju);
Liberalizacija trgovine uslugama;
Izjednačavanje uslova za investiranje prema 9Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i
obezbjeđivanje jednakog tretmana domaćih i investitora iz Regiona;
Otvaranje tržišta javnih nabavki i jednak tretman domaćih i dobavljača iz zemalja u
regionu;
Obezbjeđenje zaštite prava intelektualne svojine u skladu sa međunarodnim standardima;
Pojednostavljenje ugovornih odnosa i poboljšan mehanizam za riješavanje sporova do
kojih dolazi u toku primjene Sporazuma;
Otklanjanje tehničkih barijera u trgovini;
Transparentnost – obaveza objavljivanja svakog propisa koji utiče na pitanja obuhvaćena
Sporazumom, uspostava kontakt tačaka za dobijanje svih potrebnih informacija.
8 Zakon o potvrdjivanju sporazuma o izmjeni I pristupanju sporazumu o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi, CEFTA 2006.
9 Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu. Osnovana je i službeno je otpočela s radom 1. siječnja 1995. godine.Sjedište Organizacije je u Ženevi (Švicarska), a ukupno broji 153 država članica. Generalni direktor organizacije je Pascal Lamy (od 2005.).
5. CEFTA I BIH
U preambuli Sporazuma o stabilizaciji I pridruživanju Zajednica I Bosna I Hercegovina
sporazumjele su se, izmedju ostalog, da Zajednica podrži nastojanja Bosne I Hercegovine da
završi prelaz u funkcionalnu tržišnu privredu, da zajednički rade na promovisanju skladnih
ekonomskih odnosa, da postepeno razvijaju oblast slobodne trgovine, te da razvijaju regionalnu
saradnju u svim oblastima obuhvaćenih ovim sporazumom. 10Sporazum CEFTA, trenutno
ekonomski najznačajniji dokument za Bosnu I Hercegovinu I zemlje regiona, respektuje osnovna
načela medjunarodne trgovine. Ovaj sporazum je put razvoja I prilika za ubrzavanje procesa
pridruživanja Evropskoj uniji. Provodjenje sporazuma CEFTA se nameće kao obaveza. Bosna I
Hercegovina jos uvijek traga za punom primjenom dva temeljna načela: RAVNOPRAVNOSTI I
RECIPROCITETA. Na bosanskohercegovački normativni okvir značajan uticaj ima proces
globalizacije, gdje se kao glavni relevantni eksterni faktor javlja Evropska unija, koja
posredstvom Sporazuma o CEFTA, na prostor Jugoistočne Evrope postepeno prenosi vlastiti
model stvaranja većeg I kompetitivnijeg tržišta. Primjena ovog Sporazuma znači prihvatanje
ovog modela koji ce biti izražen kroz harmonizaciju propisa. Ovaj proces implicira prihvatanje
ponudjenih standarda I principa. Spremnost u prihvatanju komunitarnih standarda I principa, kao
I kvalitet njihove supstance, determiniše brzinu integracionih procesa. Kroz analizu situacije u
BiH, ukazano je na pasivan odnos države u pogledu korištenja instrumenata koje CEFTA nudi,
čemu treba dodati: nesistemski pristup, neusvajanje vitalnih propisa I 11marginaliziranje načela
ravnopravnosti I reciprociteta, koja su dva najvažnija načela ovog Sporazuma. Evidentno je da
CEFTA otvara veliki prostor za harmonizaciju propisa u Bosni I Hercegovini. Ovaj Sporazum je
ujedno I test o spremnosti vlasti u BiH I ostalih potpinica u pogledu prihvatanja evropskih
standarda, principa uopšteno. Dosadašnji rezultat tromog akceptiranja navedenih evropskih
10 Izvještaj o napretku BiH u 2009. Godini, EK, Brisel, SEC (2009) 1338.
11 Marginaliziranje To je široko rasprostranjen i suptilan oblik medijske manipulacije: daje se povjerovati da se prosljeduju samo "mainstream" izvori informacija.Metode mogu biti primjerice nastup uvijek istih komentatora, koj su propagatori pojedinih mišljenja ili objavljivanje anketa sumnjivih namjera i dvojbenih podrijetla.
vrijednosti vidljiv je kroz veliki trgovinski deficit I kroz lošu praksu s kojom se ulazi u proces
pridruživanja, koji je sa CEFTA vec započeo, u ekonomskom smislu.
Sporazum je stvorio iste uslove trgovine u cijelom regionu. To, konkretno, znači da je poslovna
zajednica mogla u poznatim uslovima imati dugoročnije planove poslovnih aktivnosti bez da
režim trgovine varira od zemlje do zemlje, kao što je to bio slučaj sa bilateralnim ugovorima i to
njih 32;
Ovakvo povezivanje regiona daje šansu samom regionu da se konsoliduje iznutra, ali i da
ima znatno povoljniju poziciju prema drugima. Okrupnjeno tržište je daleko privlačnije
stranim ali i domaćim ulagačima od malih segmentiranih tržišta. Bez obzira na važnost
koju potpisnice Sporazuma same sebi daju, radi se o malim tržištima, a poznato je da
kapital traži potrebnu kritičnu masu potencijalnih potrošača;
Geografski položaj BiH u regionu je vrlo specifičan, te bi ostanak izvan ove zone
slobodne trgovine bilo svjesno dovođenje privrede u ''pat-poziciju'' iz koje teško da
postoji izlaz. Dakle, bosanskohercegovački izvoz bi bio otežan u odnosu na druge, a uvoz
se ne bi mogao značajnije smanjiti;
12Koncept tzv. dijagonalne kumulacije porijekla robe, je možda jedan od najvećih
prednosti ovog sporazuma. Najprije CEFTA kumulacija, a zatim i kumulacija sa EU (tzv.
SAP kumulacija) trebalo je da da šansu domaćoj privredi da uz niži stepen obrade i
prerade repromaterijala njeni proizvodi steknu BiH porijeklo i koriste ugovorenu
preferencijalnu carinsku stopu, koja je u najvećem broju slučajeva nula. Brojni proizvodi
u BiH imaju vrlo nizak stepen obrade, te su vrlo teško sticali porijeklo a samim tim bili i
manje konkurentni;
13Eksplicitno je zabranjena primjena izvoznih subvencija, sa kojima je privreda BiH bila
suočena u prošlosti;
Brojne odredbe koje su se u primjeni bilateralnih ugovora pokazale nedovoljne ili
neefikasne, poboljšane su u novom Sporazumu, a uvedeni su i neki novi mehanizmi, itd.
12 Izvještaj o napretku BiH u 2009. Godini, EK, Brisel, SEC (2009) 1338.
13 Izvještaj o napretku BiH u 2009. Godini, EK, Brisel, SEC (2009) 1338.
LITERATURA
1. Harmonizacija zakonodavstva Republike Srbije sa pravom Evropske unije; dr Duško Dimitrijević, dr Brano Miljuš; Beograd, 2010.
2. Izvještaj o napretku BiH u 2009. Godini, EK, Brisel, SEC (2009) 1338.
3. Zakon o potvrdjivanju sporazuma o izmjeni I pristupanju sporazumu o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi, CEFTA 2006.
4. http://www.ceftatradeportal.com/bosnia/index.php? option=com_k2&view=item&layout=item&id=14&Itemid=18&lang=ba
5. http://www.seio.gov.rs/dokumenta/sporazumi.197.html 6. http://www.mvteo.gov.ba/vijesti/posljednje_vijesti/?id=980 7. http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4553