tražimo smjenu uprave jadrolinije / vozarine padaju, potraživanja … · 2016-05-05 · tražimo...

Tražimo smjenu Uprave Jadrolinije / Vozarine padaju, potraživanja rastu / Vi pitate, mi odgovaramo / MLC 2006 (V. dio)

ZAKONI RH

Nova iznenađenja sa zagrebačke adreseOd dana 01.01.2016. primjenjuju se odredbe Zakona o doprinosima (NN 143/14) ...

str.18

PRAVNI SAVJET

Matrikula nije jedini dokaz plovidbenog staža U siječnju ove godine, Upravni sud u Splitu donio je za pomorce dugo priželjkivanu presudu ... str. 27

PORTRET

Mario Zorović, Zorović Maritime ServicesIako možda nije “atraktivno” zanimanje, za stro-jare uvijek ima više mjesta ...

str.34

Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatskebr. 83 I travanj 2016 I godina 21

EUROPSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA ZA POBOLJŠANJE RADNIH UVJETA RADNIKA U TRANSPORTU

DA!str.4-6

Radnici su ti koji drže Europu pov-ezanu, ali to čine pod sve gorim i nehumanijim radnim uvjetima. Gura ih se raditi jače, brže i više za manje novca, te bez ili s vrlo ograničenim ugovorenim sigurnosnim uvjetima ...

FAIR TRANSPORT EUROPEFAIR TRANSPORT EUROPE

Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatskebr. 83 I travanj 2016 I godina 21

za članove Sindikata

15% POPUSTA!

Specijalistički pregledi

Fizijatra, reumatologa, interniste, kardiologa,

ortopeda, neurologa, dermatologa

Sistematski pregledi

Dijagnostički ultrazvuk, elektromioneurografija,

elektrokardiografija, denzitometrija, Biodex

izokinetičko testiranje ...

Dijagnostika

Za bolna stanja vratnog i lumbalnog segmenta kralježnice, program za reumu i artrozu, program za postoperativnu rehabilitaciju, program za sportske ozljede, program neurorehabilitacija

Fizikalna terapija

Za muškarce i žene svih dobi

• CACI nekirurški lifting lica • Intraderma RF Celulab • Kavitacija • Aromawickel tretman • Vip Lipo Line Duo • Slim Fit

Rejuvenationmedicinski program

Inovativne terapije • MBST® - terapijska magnetska nuklearna rezonanca • ORTHOKIN

terapija • Vacusac – hipobarična terapija • Shockwave – terapija

udarnim valom • 3D Dekompresijska terapija kralježnice • FREMS –

revolucionarni biofizikalni tretman za različite boli

Poliklinika Terme Selce 1. prilaz I. L. Ribara 8, 51266 Selce; 051 764 076

Poliklinika Terme Rijeka S. Krautzeka 66c (Trsat), Rijeka; 051 400 420

www.terme-selce.hr | [email protected]

Odobravamo popuste za članove obitelji!

Posebne pogodnosti Na navedene usluge

Programi unapređenja zdravlja

Posebni paketi i akcije

logotip s podlogom

logotip bez podloge

NOVO!

3Pomorski vjesnik • travanj 2016

SADRŽAJ

Znanje je moć, potvrđuje i ukrajinski kapo makine kojega smo “ulovili” na brodu za kružna putovanja Dolphin u brodogradilištu Viktor Lenac, str 15.

Foto vijest

SPH Adresar

Središnji ured RijekaKrešimirova 4/II, 51000 Rijeka Tel.: + 385 51 325 340 Fax.: + 385 51 213 673 Email: [email protected]

Ured ZadarC. F. Bianchija 2, 23000 Zadar Tel.: + 385 23 250 230 Fax.: + 385 23 254 050Email: [email protected]

Ured ŠibenikS. Radića 79A, 22000 Šibenik Tel.: + 385 22 200 320 Fax.: + 385 22 200 321Email: [email protected]

Ured SplitMarmontova 1, 21000 Split Tel.: + 385 21 340 040 Fax.: + 385 21 345 339Email: [email protected]

Ured DubrovnikA. Hebranga 83, 20000 Dubrovnik Tel.: + 385 20 418 992 Fax.: + 385 20 418 993Email: [email protected]

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-7363

Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51000 Rijeka

Za nakladnika: Predrag Brazzoduro

Glavni i izvršni urednik: Bojana Manojlović

Stalni suradnici: Damir Herceg, Julijana Aleksić, Udruga pomorskih strojara Split, dr. Nebojša NIkolić, Zdenko Jabuka, Iva Parlov

Dizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Printera Grupa d.o.o.

Naklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz navođenje izvora. Tekstovi, fotografije, prijenosni mediji se ne vraćaju.

Inicijativa

3 Fair Transport Europe

6 Razgovor: Zap. Dragomir Mucić, Jadrolinija

SPH Aktivnosti

7 Ministre, hitno smjenite Upravu!

9 Kolektivno pregovaranje

10 Vijesti

12 Pregled aktivnosti ITF Inspektorata

Savjeti

16 Pitanja & odgovori

Zakoni RH

18 Predujam

Konvencije

20 Međunarodna konvencija od radu pomoraca iz 2006. godine (5/6)

21 Ratifikacija konvencija 2015-16

22 Prijedlozi pomoraca i brodara za izmjene i dopune MLC 2006

Liječnički savjet

24 Zika - naša nova popudbina

Pravni savjet

27 Matrikula nije jedini dokaz plovidbenog staža

Edukacija

28 Plinsko-dizelski motor Wärtsilä model 50DF

Portret

34 Mario Zorović, direktor Zorović Maritime Services

Plava vrpca

36 Plava vrpca Vjesnika 2016.

Reportaža

38 Modri kavez

Povijest

40 Staro za novo

Kolumna

41 Sretan vam Dan žena drage moje multipraktik žene!

Zabava

42 Križaljka

Pomorski vjesnik • travanj 20164

EUROPSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA ZA POBOLJŠANJE RADNIH UV JETA RADNIKA U TRANSPORTU

FAIR TRANSPORT EUROPEINICIJATIVA

D anas Europljani moraju ra-diti brže i za manje novca, bez ili s malo sigurnosti u

poslu. Cilj inicijative je podizanje svijesti europske i svjetske javnosti da bi se ova važna tema konač-no stavila na dnevni red Europske komisije. Da bi stigli na taj cilj, mo-ramo prikupiti što više potpisa na europskoj razini. Potrebni su zajed-nički standardi za pravednim uvjeti-ma rada i socijalnim pravima unu-tar transportnog sektora EU, zbog čega je pokrenuta kampanja Fair Transport Europe.

Iza inicijative stoji europska gra-na svjetske sindikalne organizacije u transportu International Tran-sport Workers' Federation (ETF), koja predstavlja više od 3,5 milijuna transportnih radnika iz više od 230 prometnih sindikata i 41 europske zemlje. Jednaka i zajamčena plaća i jednaki uvjeti natjecanja i radni uvjeti na razini i prema standardi-ma zemlje u kojoj se rad obavlja, najvažniji su ciljevi ETF-a koje se pokušava postići ovom inicijativom.

Inicijativa FTI traje sve dokle god se uvjeti transportnih radnika EU ne poboljšaju. Početak inicija-tive bio je u srpnju 2015., dok je rok za prikupljanje milijun potpisa kako bi se problematika uvrstila na dnevni red Europske Komisije - rujan 2016.

Iskoristimo glas koji nam daje EU! Idemo u Europski parlament, a za to je potrebno da se Europa ujedini!

Potpišite peticiju na sljedećoj poveznici i odvojite minutu va-šeg vremena za bolju budućnost europskih transportnih radnika, što podrazumijeva i hrvatske po-morce:

www.fairtransporteurope.eu

Fair Transport Europe je inicijativa za poboljšanje radnih uvjeta za europske prometne radnike, kategor-iju u koju ulaze i hrvatski pomorci. To su radnici koji drže Europu povezanom, međutim u sve lošijim i nehumanimijim radnim uvjetima.

Središnji alat za inicijativu Fair Transport Europe je in-strument EU-a pod nazivom "Europska građanska inicija-tiva" (ECI).

Ako barem milijun gra-đana EU potpiše peticiju, možemo pozvati Europsku komisiju da izvrši potreb-ne zakonske prijedloge za pravedan prometni sektor rada.

Navedena inicijativa omo-gućuje da prikupljanjem mi-nimalno milijun potpisa, gra-đani EU direktno sudjeluju u razvijanju EU politike, i to na

način da natjeraju Europsku komisiju da izvrši potrebne zakonske regulative i mjere u određenom području.

Naime, premda se mogu razlikovati po sadržaju, ipak postoje neke općenite točke koje su univerzalne kako za ovu, tako i za svaku buduću organizaciju ovakvih vrsta kampanja, točnije građan-skih inicijativa; definiranje nekih općenitih pravila u sa-

mom planiranju strategije kampanje, definiranju pre-preka, kako unutar sindika-ta, tako i onih vanjskih, kao i mogućnosti koje se trebaju iskoristiti kako bi se kampa-nja što uspješnije provela, organizacija, koordinacija, suradnja s ostalim sindikati-ma i NGO-ima...

Potreba podizanja društvene i političke svijesti u različitim društveno važnim pitanjima,

FAIR TRANSPORT EUROPEPiše: Bojana Manojlović


EUROPSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA ZA POBOLJŠANJE RADNIH UV JETA RADNIKA U TRANSPORTU

FAIR TRANSPORT EUROPE

od velike je važnosti. U druš-tvu u kojem živimo, točnije u političkom uređenju kao gra-đanima EU na raspolaganju nam stoje instrumenti kojima zaista možemo nešto promi-jeniti. Stoga je potrebno na društvenoj razini shvatiti važ-nost ovakvih instrumenata i inicijativa, te upoznati ne sa-mo naše članove nego i širu javnost s istima.

Suradnjom s ostalim sindikatima i NGO-vi-ma na ovakvim pro-jektima, domaćim kao i europskim, postaje-mo sve snažniji faktor prilikom oblikovanja i unaprjeđivanja socijal-nog i društvenog polo-žaja naših članova, ali i radnika općenito.

FAIR TRANSPORT EUROPEFair Transport Europe

Inicijativa za poboljšanje radnih uvjeta kao

i osiguranje poštenog tržišnog natjecanja u

svim granama transporta - inzistiramo na

poštenim plaćama, boljim uvjetima rada,

socijalnim pravima, izbjegavanju nelojalne

konkurencije.

Ispuni dopisnicu priloženu uz Pomorski

vjesnik ili saznaj više na

fairtransporteurope.eu

DA!

6 Pomorski vjesnik • travanj 2016

Što za vas znači sigu-ran i pravedan prometni sektor?

DM: Sigurnost na prvom mjestu poznata je uzrečica u pomorskom svijetu. Da bi radno mjesto pomoraca bilo sigurno, moraju se poštivati sve pomor-ske konvencije, poglavice Kon-vencija o radu pomoraca 2006, koje nalažu regulative vezane uz zdravstvenu sigurnost na brodu, zaštitu zdravlja i života članova posade, a konačno i siguran pri-jevoz tereta na brodu i sam brod koji je naše radno mjesto.

Da li ste ikada vidjeli ili doživjeli nepravedno postupanje na radnom mjestu?

DM: Osobno nikada nisam do-živio tzv mobbing na poslu, mož-da zbog činjenice da radim kao zapovjednik, međutim, moram reći da sam nerijetko doživio

nepravedno ponašanje uprave kompanije u kojoj radim.

Da li su se kroz vaš radni vijek uvelike promije-nili životni i radni uvjeti pomoraca?

DM: Kroz posljednjih trideset godina radni uvjeti pomoraca promijenili su se na bolje, među-tim ne u onom omjeru koji bi bio u ravnoteži s razvojem društva i tehnologije. Danas pomorci ko-ji rade u smjenama često rade mnogo više nego li je to do “do-zvoljeno” propisima, a vremena za odmor je sve manje. Jedna od pozitivnih promjena jest svaka-ko to da svi pomorci zaposleni u našoj kompaniji imaju regulira-ne smjene: oni koji su zaposle-ni na nacionalnim linijama rade 15 dana i sljedećih 15 provode kući, dok pomorci zaposleni na međunarodnim linijama “odrađu-ju ugovor” 2 mjeseca na brodu i 2 kući.

Zbog čega je važno ujedi-niti Europu za postizanje pravednog prometnog sektora?

DM: Naš cilj je svakako ići na-prijed, a ne vraćati se nazad. Uko-liko je pomorac zadovoljan, može-te biti sigurni da će i sam brod bi-ti u sigurnijim uvjetima, uspješnije će odraditi zadani posao i zaobići će se niz mogućih problema koji mogu nastati prilikom odrađiva-nja posla bilo kojeg od zvanja na brodu. Ukoliko govorimo o Europi, nažalost moram reći, da iako teh-nički pripadamo Europskoj Uni-ji kao njezina pridružena država članica, u poštivanju prava pomo-raca “debelo kaskamo”. Pomorci su u Hrvatskoj konstantno gurani

na dno društvene radne ljestvice, čemu je razlog po mom mišlje-nju činjenica, da članovi uprava hrvatskih brodarskih kompanija najčešće nemaju nikakve veze s pomorskim sektorom.

Što bi naveli kao najgori primjer nepravednog postu-panja prema pomorcima?

DM: Ovdje bih istaknuo pro-blem ženskih suradnica koje pro-življavaju tzv. diskriminaciju na spolnoj osnovi. Ženski članovi po-sade u većini slučajeva završava-ju na pozicijama bijelog osoblja, nažalost rijetkost je vidjeti časni-cu palube ili stroja. Iako ima i ta-kvih slučajeva, broj je nedovoljan u usporedbi s brojem zaposlenih pomoraca.

Što će po vašem mišlje-nju učiniti pomorstvo prometnim sektorom koji zastupa pravednije radne uvjete?

DM: Radni uvjeti u pomorskom sektoru mogu se poboljšati pr-venstveno poštivanjem tzv MLC 2006, Konvencije o radu pomo-raca, te konačno potpisivanjem kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce u linijskoj nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi, kao i ko-lektivnog ugovora za radnike na kopnu, koji su odgovorni za cjelo-kupnu logistiku kompanije i našeg stresnog posla. Dok ovi uvjeti ni-su zadovoljeni, situacija će ostati nepromijenjena i “u neredu”. Da bi poboljšali radne uvjete također moramo svesti broj ugovora na određeno radno vrijeme na mini-mum, osigurati čim veći broj po-moraca koji rade na neodređeno vrijeme i koji su osposobljeni ra-diti za vrijeme sezonskih gužvi na našim brodovima.

INICIJATIVA Fair Transport Europe

Razgovor: Zap. Dragomir Mucić, Jadrolinija

DA!


SPH AKTIVNOSTI Jadrolinija

L oše upravljanje tvrtkom koje na svojim "kičma-ma" nose zaposlenici

Jadrolinije ili pak bujicom po-zitivnih riječi i obećanja koja danas još uvijek ostaju samo u teoriji, možemo ukratko opisa-ti situaciju u našem najvećem brodaru protekle tri godine. Međutim, vrijedi biti precizniji i krenuti iz početka.

ZAŠTO TRAŽIMO SMJENU UPRAVE

Imenovanjem nove Uprave, bili smo zadovoljni i poželje-li im sreću, uz znanje u radu. Nakon prvih sastanaka i razgo-vora smatrali smo da neće biti problema između radnika-po-moraca, odnosno sindikata i uprave, zahvaljujući slatkorje-čivosti A. Klanca.

Vrlo brzo smo zaključili da osim lijepih riječi nemamo ni-šta s čime možemo biti zado-voljni, jer sve što smo slušali bili su isprazna obećanja:

2013. GODINA

Obećanja novog predsjednika Uprave:

- Prioriteti su mu pod 1. Jadro-linija, 2. pomorci i 3. brodovi.

- Naglašava kako međunarod-ne i brzobrodske linije čeka tržiš-na utakmica, te vjeruje u tim-ski pristup radu i zajedništvo, što će rezultirati dobrim rezultatima

- Nabavka novoga broda za održavanje međunarodnih li-nija biti će prioritet. Pregovori oko izmjena i dopuna NKUHP sporo napreduju. Uvijek postoji neko „opravdanje“. Očekuje se skori nastavak.

- Jedna od osnovnih zadaća je očuvanje dužobalne linije. Ne želi biti taj koji je zatvo-rio povijesnu liniju. « ..i ja vam čvrsto obećajem da neću bi-ti taj koji će zabiti posljedni ča-vao (brokvu) u «lijes» dužobalne linje, dapače učiniti ću sve kako bi se ista održavala tijekom cije-le godine..», riječi su Predsjed-nika Uprave društva Jadrolinija dr.sc. Alana Klanca, dipl.ing.

- Povećati plaće u Jadroliniji.- Ide se u smjeru povratka re-

žijskih karata za zaposlenike Jadrolinije

- Novi NKUHP treba omoguči-ti jačanje društva, a da ne zadi-re u prava pomoraca.

- Pitanje plaća je uvijek I poli-tičko pitanje. Postupak se mora odraditi mudro I pametno, jer kvaliteta rada se rješava pove-ćanjem plaća.

- Potrebno je pojačati dijalog uprava – socijalni partneri

- Nakon iduće turističke sezo-ne, ako bude dobra pričati će-mo o povećanju plaća.

2014. GODINA

G. Klanac «Vjeruje» u pozitivne pomake.

- Što se tiče plaća naglasio je kako tu imamo „uravnilovku“. Ističe da će biti mogućnosti za povećanje platnih koeficijenata, nabrojivši tu zapovjednike, upra-vitelje i ostale.

- Režijske karte moraju se rije-šiti na «jedan korektan način»

- Predsjednik uprave je ukrat-ko odgovorio da se danas mogu dogovoriti datumi (prijedlog od tri datuma) za nastavak prego-vora o izmjenama i dopunama NKUHP, naloživši gosp. Krebe-ru dogovorno definiranje datum sa sindikatima i RV, pri čemu je Mucić napomenuo kako je po-trebno razdvojiti sindikalni rad od rada RV.

- Za primanje vježbenika palu-be i asistenata stroja iznio je ka-ko će nas obradovati, jer je već zatražio od kadrovske službe da vidi mogućnosti Jadrolinije za prijem u radni odnos još kadeta i asistenata, pošto se treba ula-gati u znanje mladih i budućih kadrova, premda će to stajati dodatnih troškova.

- Veća je prodaja karata među-narodnih linija. Financijski stoji-mo vrlo dobro. Smanjeni su troš-

kovi po svim stavkama.- Režijske karte će se riješiti

premda je zakonska regulativa dosta stroga

Član uprave Marko Čićin Ša-in iznosi podatak da je sezona odrađena odlično, te da su me-đunarodne linije povečale pro-daju karata I promet za 15%.

NKUHP

- Mare Nostrum će uputi-ti svojim članovima i Sindikati-ma dopis s prijedlogom osniva-nja stručnog Povjerenstva koji bi bio sastavljen od diplomiranih pravnika, delegiranih od svake ugovorne strane (jedan od stra-ne poslodavaca, jedan od strane sindikata) te jednog neovisnog pravnog stručnjaka koji bi sa-stavili prijedlog izmjena Nacio-nalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima (u dalj-njem tekstu NKU). Taj prijed-log ne bi sadržavao konkretne "brojke", budući da bi se njihovo konačno definiranje prepustilo pregovorima socijalnih partne-ra, već bi navedeni prijedlog bio samo normativno usklađen s po-zitivnim propisima (Pomorskim zakonikom, Pravilnici-ma, Zakonom o radu i

Sindikat pomoraca

Hrvatske od Olega

Butkovića, ministra

prometa koji je ujedno

i predsjednik Skupštine

"Jadrolinije", traži

smjenu Uprave nacio-

nalnog putničkog bro-

dara predvođenu Alanom

Klancem.

Ministre, hitno smjenite Upravu!

>>

Foto

: HIN

A/ D

amir

Senč

arMinistar pomorstva Oleg Butković


SPH AKTIVNOSTI Jadrolinija

MLC konvencijom).- Predsjednik Upra-

ve g. Klanac ističe kako Uprava traži načina da pravednije na-gradi kvalitetan rad pomoraca, odnosno način za nagrađivanje radnika za kvalitetan rad i op-ćenito jedan pravedniji sustav jer je sadašnja situacija takva da kod nekih radnika primanja nisu motivirajuća. Često se događa da kvalitetan djelatnik nije pla-ćen pravedno. Poseban problem predstavlja i percepcija u javno-sti - bez obzira na činjenicu što su neke državne tvrtke poveća-vale plaću, danas je situacija ta-kva da tko godi digne glavu ri-skira da mu je odsjeku.

- Kupnja novog broda za me-đunarodnu plovidbu: Predsjed-nik uprave g. Klanac je na to obavijestio sudionike sastanka da je navedeno još u početnoj fazi, ali da je namjera Jadrolinije razvijati međunarodnu plovidbu koja je predviđena kao pokretač razvoja tvrtke. G. Mucić je na to ponudio pomoć SPH u realizaciji navedenog posla.

- Predsjednik Uprave g. Klanac je pojasnio da Pravilnik o nagra-đivanju koji je u izradi definira modele plaća te da su za kopno uvedeni varijabilni koeficijenti, a Pravilnik o nagrađivanju definira kako će se plaća radnika kreta-ti unutar raspona koeficijenata. Cilj je nagraditi kvalitetnog rad-nika i motivirati onog s loši(ji)m rezultatima. Kod pomoraca će se transformirati model plaća jer je trenutačni kompliciran, a zna-mo i kakve je efekte imala od-luka o evidentiranju radnih sati koja se počela primjenjivati od 01.11.2014. godine.

- Predsjednik Uprave g. Klanac ističe da treba izbjeći situaciju da su isti ljudi na istim brodovi-ma po 20 godina te treba veća dinamika izmjene. Ne smije se na uštrb kompanije zadovolja-vati parcijalne potrebe pojedinih djelatnika. Ako je netko dobar zapovjednik (po liderstvu, vje-štinama i sl.) ponekad bi treba-lo gledati širi kontekst i stavi-ti ga i na "lakšu" liniju, ali bi to bila svojevrsna degradacija do-brog zapovjednika. Zapovjedni-

ci su sudski odgovorni za brod, kao što je Uprava za kompaniju. Postavlja se pitanje: ako zapo-vjednici imaju toliku odgovor-nost, da li onda razlika plaće od 500,00 kn u odnosu na upravite-lja stroja to adekvatno i nagra-đuje i da li je tog rizika vrijedna.

2015. GODINA

- Predsjednik Uprave g. Klanac nastavlja s pričom da je osnov-na filozofija plaća pomoraca: «oni koji dobro rade adekvatno i plaćeni». Radno vrijeme brodova nije svugdje isto pa se neke lakše linije bolje plaćaju u odnosu na neke teže i zahtjevnije. Nasto-ji se stvoriti model na dobrobit pomoraca da svi imaju priliku napredovati ako su dobri. Uvest će se transparentno nagrađiva-nje, a želja je svih da ljudi dobiju veće plaće, no ne mogu se svima iste linearno povećati jer bi to izazvalo negativne konotacije. Treba povećati iznos za odrađe-ni sat. Novi model obračuna bi uključivao dodatak za brod, za dane ukrcaja, dodatak za liniju te za radnu uspješnost koja bi imala svoju težinu.

- Na upit Povjerenika SPH D.

Mucića «što je s nabavkom novog broda za međunarodne (dužobal-ne) linije», Predsjednik Uprave g. Klanac je izjavio da je to pitanje i dalje otvoreno.

Nakon mirnog okupljanja ispred zgrade Jadrolinija i najave štrajka za kolovoz 2015. dobili smo obe-ćanje da se Protokol o plaćama stavlja van snage, jer nije tran-sparentan i u skladu s postojećim NKUHP, kao i MLC 2006.

Od predstavnika Jadrolinije (Frković), a u ime Uprave dobili smo potpisanu izjavu da će otpo-četi pregovori za KU radnika na kopnu, najkasnije 15. 10. 2015. godine, dok je isto tako dogovo-reno kako će NKUHP biti ispre-govaran do kraja 2015. godine, gdje će se riješiti pitanje poveća-nja plaća.

Obećano je da će dio pomora-ca starije životne dobi moći od-laziti u mirovinu s pripadajućom otpremninom, pod istim uvje-tima kao starija populacija rad-nika na kopnu, koji su navede-ni kao višak. Otpremnina može biti maksimalno 250.000,00 kn. Obećanje je vrijedilo dok RV nije dalo suglasnoost, da bi odmah nakon toga bilo odbačeno, iako A. Klanac iznosi u novinskom

članku, kako su uvjeti za odlazak u mirovinu s otpremninom ista za radnike na kopnu i pomorce. Interesantno je samo to kako je ubacio da pomorci. Osim odre-đenog radnog staža i godina ži-vota moraju biti ZDRAVSTVENO NESPOSOBNI, odnosno bole-sni, te da moraju imati liječničku potvrdu o tome. U prijevodu, to znači da pomorac mora „pljunu-ti“ na svoju cjelokupnu karijeru, kako bi ostvario pravo na neka-kvu otpremninu, a i to je upitno.

Nadalje, trebala se formirati radna skupina 2 člana – upra-va, 2 člana – RV i 1 član neovisni (van sustava Jadrolinije, čija za-daća je bila napraviti popis po-moraca s uvjetima za odlazak u mirovinu s otpremninom. U rad-noj skupini nije izabran 5-ti član.

Sindikati se nisu konzultirali za odlazak u mirovinu radnika s kopna, premda je tu bilo naših članova, te su u svim segmenti-ma preskočeni.

Međunarodne linije posluju s gubitkom iz razloga nesnala-ženja i neznanja odgovrnih ru-kovoditelja i cjelokupne uprave Jadrolinije. Dužobalna linija je u potpunosti ukinuta, bez obzi-ra na veliki broj upita i interes putnika. Uspostavljena linija od strane naše konkurencije, na re-laciji Split – Dubrovnik, poslu-je toliko dobro da brodar koji održava tu liniju nabavlja brzo plovilo većeg kapaciteta, dok se uprava Jadrolinije hvali nabav-kom katamarana za 295 putni-ka, a znama da su dosadašnje koncesije skoro sve uvjetovale veći broj putnika. Itd, itd..

OD SVEGA NAVEDENOG NIJE NIŠTA NAPRAVLJENO, STAL-NO SMO BOMBARDIRANI LAŽ-NIM RIJEČIMA, ŠTO POKAZUJE KARAKTER LJUDI KOJI VODE JADROLINIJU KOJA SE URU-ŠAVA IZ DANA U DAN, POSEB-NO MEĐUNARODNE LINIJE, KOJE SU, UZ BIVŠU DUŽOBAL-NU LINIJU, BILI TKIVO KOJE JE DRŽALO JADROLINIJU KAO CJELOVITI SUSTAV, NEOPHO-DAN ZA HRVATSKU ZA OTOKE I TURIZAM.

Podružnica SPH Jadrolinija

Odluka o mogućoj smjeni Uprave Jadrolinije nakon analize

Ministar pomorstva, prometa i in-frastrukture Oleg Butković u četvr-tak je u Rijeci, prije susreta s Upra-vom Jadrolinije, izjavio kako će se o mogućoj smjeni te i svih ostalih 50 uprava tvrtki koje spadaju u nadlež-nost njegova ministarstva, odluči-vati nakon provedene analize koja je u tijeku. Butković je novinarima komentirao zahtjev Sindikata pomo-raca Hrvatske za smjenom Uprave Jadrolinije, rekavši kako "nitko nije sveta krava" i da "nema uprava koje su zauvijek, pa tako ni Jadrolnijine”.

Sindikate je pozvao da se vrate dijalogu s Upravom, poručivši ka-ko nema problema koji se ne mo-

že riješiti u normalnom razgovoru te istaknuvši da Uprava Jadrolinije iskazuje spremnost za nastavkom razgovora.

Butković je kazao kako su prora-čunska izdvajanja za Jadrolnijiu jed-nim dijelom smanjena zbog uštede u cijeni goriva u odnosu na 2013. godinu, kad su se potpisivali ugo-vori pa nisu bila potrebna planirana sredstva. Standard na svim linijama ostaje isti kao i prošle godine i neće se ukidati linije, kao što se spomi-njalo, naglasio je.

Novinari su o mogućoj smje-ni Uprave Jadrolinije pitali i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, na što im je odgovorio kako će se upoznati s poslovanjem Jadrolinije i njezinim potrebama, na-kon čega će znati više i donijeti neke zaključke.

www.slobodnadalmacija.hr

PRVI ODGOVOR MINISTRA:

>>


SPH AKTIVNOSTI

Prijedlog/stav Tankerske plovidbe d.d.

U prava Tankerske plovid-be d.d. je zbog vrlo loše situacije na tržištu sa

brodovima za rasute terete raz-motrila opcije prodaje svih svojih brodova za rasute terete, njihovu raspremu (Lamjana/Hrvatska, Ki-na, Grčka) ili drastično smanjenje operativnih troškova (OPEX-a). Ukoliko ne smanji trošak posade morati će poduzeti jednu od prve dvije opcije, stoga je predložila da se garantirana primanja iz NKU Posebnih dodataka (2015-2016) smanje za 25%, da se naknada za blagdane svede na dodatak za dane blagdana u visini satnice za prekovremeni rad te da se ukine refundaciju za zdravstveno osigu-ranje svim zvanjima koji trenutno koriste isto pravo i to na Tankeri-ma i Bulk Carrier-ima.

U daljnjem objašnjenju slože-nosti situacije Uprava Tankerska plovidba d.d. je navela činjeni-

cu da je tijekom siječnja 2016. godine izašlo iz brodogradilišta dodatno 105 novih brodova za rasute terete koji čine povećanje kapaciteta prijevoza za dodatnih 5 milijuna dwt. Također da ima preko 1.300 naručenih brodova od čega bi samo tijekom 2016. godine trebalo sa navoza izaći 879 brodova.

Pored povijesno niskih vozarina i čekanja na sljedeće putovanje dodatni problem koji je nastao na tržištu je upitna pouzdanost unajmitelja s kojima se zaključu-ju tereti ili brodovi daju u najam. Poznati unajmitelji su objavili vanredne gubitke te u nekim slu-čajevima pred-stečajnu nagodbu. Uprava Tankerske plovidbe d.d. navodi da banke nemaju previše razumijevanja posebno ako vide da brodar ne čini ništa na sma-njenju troškova.

Nažalost trošak plaća Tanker-ske plovidbe d.d. na Bulk Carrier-ima mjesečno je neodrživ iako je u vrijeme zaključivanja Poseb-nih dodataka (2015-2016) u 09. 2015. to nije bio slučaj. Uprava je tada donijela odluku o isplati jednokratnog bonusa svim po-morcima Tankerske plovidbe d.d. u visini od 50% pripadajuće osnovne plaće za svako zvanje na brodu. Isto se odnosilo na po-morce koji su efektivno proveli najmanje 18 mjeseci na brodovi-ma kompanije.

Sporazum

Predstavnici Sindikata pomo-raca Hrvatske naveli su da se u istoj ili goroj situaciji nalaze ostali hrvatski brodari koji u svojoj floti uglavnom imaju brodove za ra-sute terete. Prednost Tankerske plovidbe d.d. je što drugi dio flote, tankeri, zarađuju. Najgora opcija

gubitak je radnih mjesta do kojeg bi došlo ako se Tankerska plovid-ba d.d. odluči na prodaju brodova. Rasprema brodova je rješenje ko-je također pomorcima ne omogu-ćava zaradu.

Iz gore navedenih razloga, do-govoren je sporazum o smanjenju plaća Posebnih dodataka (2015-2016) za najviše 10%.

Također je dogovoreno da će na cijeloj floti Tankerske plovidbe d.d. biti zaposleni hrvatski pomorci. Prihvaćen je prijedlog Tankerske plovidbe d.d. oko drugačijeg obra-čuna dodatka za blagdane kao i prestanku refundiranja svim po-morcima obveza za zdravstveno osiguranje.

Izmjene su stupile na snagu i primjenjuju se s 01. trav-njem 2016.

SPH je još jednom naglasio da je problem sa tržištem brodova za rasute terete potrebno raspraviti na nacionalnoj razini (SPH i Ma-re Nostrum) te da će SPH u tom pravcu pokrenuti inicijativu. Tako-đer je potrebno otvorili i pitanje zapošljavanja stranih pomoraca na brodove pod hrvatskom zasta-vom obzirom da neki hrvatski bro-dari u tome vide svoj spas?

Vladimir Svalinapomoćnik Glavnog tajnika za kolektivno pregovaranje

Početkom ožujka održan je re-dovni godišnji sastanak predstav-nika Sindikata pomoraca Hrvat-ske Vladimira Svaline i kadrovskih managera kompanije Dorian LPG Management Corp u Ateni.

Dorian LPG je vodeća brodarska kompanija koja ima u vlasništvu i operira sa modernim i novo preuze-tim brodovima za prijevoz ukapljenog naftnog plina (VLGC). Uključujući novo preuzeti brod Caravelle, i Grendon ko-ji je prodan, Dorian LPG ima u svojoj floti 19 ECO VLGC kapaciteta 84.000 CBM i 3 VLGC kapaciteta 82.000 CBM.

Svi su brodovi pod Bahamskom zastavom. Dorian LPG ima urede u Connecticutu (SAD), Londonu (UK) i Ateni (GR).

Flota Dorian LPG je prosječne sta-rosti 1,7 godina za razliku od trenutne prosječne starosti LPG brodova u svi-jetu koja je 10,2 godine. Dorian LPG je ušao na LPG tržište 2002. godine. Za kompaniju je bila presudna 2014. godina kada je uspješno obavila IPO na NYSE.

Za preuzimanje 19 VLGC u vr-lo kratko vrijeme zaslužan je Pa-sat d.o.o. management iz Splita koji obavlja regrutiranje, pripremu i zapo-

šljavanje cijelog časničkog kadra na brodovima Dorian LPG. Na brodovima ove grčke kompanije trenutno su 83 časničke pozicije popunjene hrvat-skim pomorcima. Ostalu časničku posadu čine pomorci iz Crne Gore, Latvije, Ukrajine, Bjelorusije, Rusije te Filipina. Nižu posadu u cijelosti čine Filipinski pomorci.

Od strane predstavnika grčkog bro-dara naglašen je stav da će glavninu časničkog kadra Dorian LPG u buduće činiti hrvatski pomorci. U ovom tre-nutku je na brodovima Dorian LPG 20 vježbenika stroja i palube.

Razgovor je vođen o plaćama po-moraca, razlikama prema nacional-nosti i uvjetima rada na brodovima. Dogovorena je izmjena PNO TCC CBA (2016), Anex 3 – Nacionalni blagdani. Naime kompanija želi jasno utvrditi nacionalne blagdane za sve nacional-nosti na brodovima te plaćati uvećanu satnicu/dodatak zarad na blagda-ne. (vs)

Kolektivno pregovaranje

Predsjednik Uprave Tanker-ske plovidbe d.d. je još 05. veljače 2016. zatražio iz-vanredni sastanak sa Sindi-katom pomoraca Hrvatske na temu Izmjene Posebnih dodataka (2015-2016) zbog kritičnog stanja na tržištu brodova za prijevoz rasutog tereta. Sastanak je održan u Zadru krajem veljače nakon kojeg su dogovorene izm-jene koje stupaju na snagu s 1. travnjem 2016.

Smanjenje plaća zbog katastrofalne situa-cije na bulk tržištu

RADNI SASTANAK U DORIAN LPG MANAGEMENT CORP.


Rješenje o namirenju BRODA ANE

Rješenje o namirenju pomoraca s broda Ane objav-ljeno je na Trgovačkom sudu u Splitu. Pomorci su na-mireni u iznosu od 51% glavnice potraživanja, Luka d.d. Split je naplatila 40.127,00 EUR (troškovi iskrcaja tereta), a Lučka uprava Split 55.544,45 EUR (brodska ležarina). U preostalom dijelu su odbijeni njihovi za-htjevi. Priznati su i troškovi plaćenih predujmova i za-stupanja po odvjetniku obzirom da je Sindikat u cijelo-sti financirao cijeli trošak ovog ovršnog postupka (kao i troškove odvjetnika).

Kao što smo i pretpostavljali, zbog sporosti naših sudova i naplate “zraka koji su udisali” pomorci će dobiti samo 51% svojih ogoljelih potraživanja. Kada bi se Lučka uprava odrekla svojih potraživanja, od-nosno kada bi sud poštovao svoja pravomoćna rje-šenja i nedozvolio naplatu troškova iskrcaja tereta iz novčane mase broda, već isključivo iz tereta, potra-živanje pomoraca bilo bi nadoknađeno u 84% njihova potraživanja (govorimo isključivo o plaći, bez nakna-da i kamata).

Nažalost porodice pokojnih pomoraca neće dobiti nikakvu naknadu. Sud bi morao platiti čuvara broda iz sredstava koje mu je davno dostavio tužitelj, brodo-gradilište Viktor Lenac iz Rijeke, jer su ista i plaćena s tom namjenom. No neke čudne sile spriječavaju sud u donošenju takve odluke.Nadamo se da će se svi ti uvjeti razmotriti i pomorci-ma nadoknaditi maksimalno mogući iznosi.

Izvršena primopre-daja radnog broda ''PLOVPUT SPLIT''

U siječnju je izvršena primopredaja radnog bro-da ''Plovput Split'' između graditelja Brodogra-đevne industrije Split d.d. i naručitelja Plovputa d.o.o. iz Splita. Ukupna vrijednost investicije iznosi 54,3 milijuna kn (43,4 milijuna kuna bez PDV-a), a financirana je iz vlastitih sredstava Plovputa i kre-dita komercijalne banke. Brod je namijenjen pr-venstveno za izgradnju novih i održavanje posto-jećih objekata pomorske signalizacije. Obzirom na tehničke karakteristike, također je namijenjen za izgradnju najsloženijih hidrograđevinskih objekata, a sukladno potrebama primarne djelatnosti bit će raspoloživ i za tržište. Izgrađen je prema projek-tno-tehničkoj dokumentaciji Brodarskog instituta d.o.o. odobrenoj od strane Hrvatskog registra bro-dova. Važno je napomenuti da u odnosu na posto-jeći brod ''Svjetionik'' koji je star 30 godina, novi radni brod ima značajno bolje tehničke karakteri-stike za obavljanje poslova temeljne djelatnosti.

Brod je dug preko svega 49,6 metara, širok 11,3 metra, visine na boku 4 metra, maksimalnog ga-za 2,995 metara, bruto tonaže 761, nosivosti 305 tona, brzine 11 čvorova, doplova 600 milja te au-tonomije rada od 7 dana. Tankovi za prijevoz pitke vode su kapaciteta od 200 kubika vode s pumpom za njezin transfer na visinu od 130 metara, što je dostatno za vodoopskrbu najviših svjetionika. Brod ima automatsku betonaru kapaciteta 60 kubičnih metara betona te brodsku dizalicu koja na kraku od 4 metara može dizati teret od 20 tona, kom-presorsku bateriju za potrebe ronioca te dobro opremljenu brodsku radionicu. Specifičnost broda je također i što ima vlastitu pramčanu rampu, pu-tem koje neovisno o ukrcaju vode i građevinskog materijala, ulazi i jedan građevinski stroj (kamion, bager ili autodizalica).

JADROPLOV - Isplata dugovanja pomorcima

Krajem veljače su predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske bili na pregovorima u Jadroplovu d.d. gdje je najvažnija tema razgovora bila stanje u kompaniji i du-govanja prema pomorcima i zaposlenicima Jadroplova.

Naglašeno je da tržište rasutih tereta nema pomaka na bolje, eventualne naznake poboljšanja iskorištavaju se u maksimumu mogućnosti no sve je daleko od ga-rancije pozitivnog poslovanja.

Priopćeno nam je da je Uprava Jadroplova bila na razgovorima s novoizabranim predstavnicima vlasti odnosno većinskog vlasnika Jadroplova. Uprava je pre-dočila plan prema kojem bi nastavno na prije dva dana izvršene isplate dodatnih 15% plaća iz prosinca 2015., u vremenu od oko 20 dana iz sredstava većinskog vlasni-ka, platio ostatak dugovanja prema pomorcima i dug prema zaposlenima na kopnu, koji su prekjučer primili minimalnu plaću za siječanj 2016.

Nakon ove “vatrogasne” mjere, posudbe, prihvaćen je plan dodatnog financiranja od strane većinskog vlasni-ka kojim bi se olakšalo kompaniji preživljavanje uz mi-nimalne troškove. Dug po naknadama bio bi rješavan u mjesečnim isplatama koje bi pokrile 2014. i 2015. godi-nu do kraja lipnja ove godine.

Sa Sindikatom pomoraca Hrvatske je dogovoreno da se restrukturiranje prenese i vidi u korekciji kolektiv-nog ugovora čiji će minimumi biti utvrđeni u pregovo-rima i s ostalim brodarima u Hrvatskoj, koji imaju isti problem sa svojom flotom brodova za rasute terete.

Nadamo se da će prezentirana dinamika pokrića du-govanja biti ostvarena jer je to nužno kako bi pomorci i zaposleni na kopnu mogli normalno raditi i vjerovati da će za svoj rad biti i plaćeni.

Oleg Butković novi je ministar prometa

Oleg Butković je izabran za ministra pomorstva, pro-meta i infrastrukture. Aktualni je gradonačelnik Grada Novi Vinodolski te predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Primorsko-goranske županije.

Aktualni ministar je na Pomorskoj školi u Bakru maturirao 1998. godine, 2001. godine završio je višu, a 2002. stekao visoku stručnu spremu na Pomorskom fakultetu u Rijeci - smjer nautika.

Na Pomorskom fakultetu u Rijeci 2004. godine je znanstveni novak, a 2008. godine upisao je doktorski studij na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Obzirom da dolazi iz pomorske struke, od novog ministra očekuje-mo veće razumijevanje i spremnost na suradnju koja je izostala u prošlom mandatu bivšeg ministra. Neka nam je svima sa srećom....

SPH AKTIVNOSTI

Kormilar Renato Sunko na palubi novog broda

Zapovjednik broda Svjetionik Rakuljić Tonći - Rus i voditelj ure-da SPH u Splitu Neven Melvan


Tisuću izdanja HRT-ove emisije “More”

U nedjelju, 28. veljače, jedna od najgledanijih emisija Hrvatske radiotelevizije, emisija “More”, obilježila je svoje tisućito splitsko emitiranje. Emi-sija “More” nakon više od tri desetljeća postala je jedan od zaštitnih znakova javne radiotelevizi-je te je jedna od najgledanijih emisija u hrvatsko-me televizijskom eteru. Emisiju pod nazivom “Lju-di, more, obale” sad već davne 1982. osmislio je i pokrenuo Branislav Bimbašić, tadašnji dopisnik Televizije Zagreb iz Pule. Prvo “More” iz HRT-ova centra u Splitu emitirano je sredinom listopada 1999. Odri Ribarović urednica je emisije od 1997. godine. Kaže kako “More” otkrivanjem čari i pred-nosti hrvatskoga mora pridonosi promociji naše-ga pomorstva, ribarstva, turizma i pomorske ba-štine. Emisija je dvaput dobila nagradu Ministar-stva pomorstva za promicanje pomorske znanosti i kulture. SIndikat pomoraca Hrvatske čestita ci-jeloj ekipi na uspjehu i nadamo se uspješnom na-stavku emitiranja, ali i suradnje s nama!

Imenovani novi namještenici lučkih uprava

Na zatvorenom dijelu 6. sjednice Vlada Republike Hrvatske 5. ožujka usvojila je sljedeće:

U Lučkoj upravi Rijeka razriješen je predsjednik Upravnog vijeća Pavao Komadina te članovi Dražen Bošković, Igor Golec, Miljenko Fičor i Ivo Šantić. No-vim predsjednikom imenovan je Bojan Hlača, a čla-novima Vesna Mrzljak, Josip Rupčić, Renata Blaže-ković i Darko Glažar.

U Lučkoj upravi Zadar razriješen je predsjednik Upravnog vijeća Krešimir Rendeli te članovi Svetko Šarić, Boris Fantulin, Ante Vodopija i Alen Rukavi-na. Novim predsjednikom imenovan je Božidar Lon-gin, a članovima Živko Kolega, Marino Buturić, Boris Fantulin i Alen Rukavina.

Nadalje, u Lučkoj upravi Šibenik razriješena je predsjednica Upravnog vijeća Maja Markovčić Ko-stelac te članovi Milan Macura, Josip Zanze, Damir Vučak i Robert Baljkas. Novom predsjednicom ime-novana je Lidija Bralić, a članovima Paško Dželalija, Gordan Baraka, Igor Radić i Robert Baljkas.

Razriješen je i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Split Dražen Ivanušec te članovi Igor Cigula, Renata Blažeković, Snježana Josipović i Davor Vidan. Novim predsjednikom imenovan je Joško Dvornik, a članovima Ante Bačić, Andrija Čaljukšić, Dražen Iva-nušec i Davor Vidan.

3. Dan karijera Sveučilišta u Dubrovni-ku održao se 25. veljače 2016. uz nazoč-nost brojnih poslodavaca iz cijele Hrvatske,

predstavnika udruga i institucija, te predstavnika lokalne zajednice. Sindikat pomoraca Hrvatske predstavljali su ITF Inspektor Romano Perić, taj-nik Sekcije mladih SPH, Ivan Juričević i regional-na koordinatorica Nina Dimkovska. Prisutne su upoznali o situaciji mladog kadra na svjetskom tržištu rada, njihovim pravima, kao i djelovanju sa-mog sindikata i ITF-a u Hrvatskoj i na međuna-rodnoj razini.

U sklopu održavanja Dana karijera, program je bio popraćen i od strane drugih predstavnika veli-ke važnosti za pomorce, kao što su: Atlanska plo-vidba, Pasat d.o.o i CROSMA (agencije, posrednici za ukrcaj pomoraca), te ACI MARINA.

Rad, zalaganje, aktivnosti, obveze, značajke te ciljevi bili su izneseni u vidu prezentacije koja je napravljena po konceptu pripreme pomoraca za

tržište rada,pa samim time i predstavljanje sudio-nika. Sama prezentacija, obuhvatila je dosta važ-nih činjenica vezanih za sve ono što se do sada napravilo te i sve ono na čemu se radi, što je od velike važnosti za pomorce.

Željni znanja i novih spoznaja studenti su popra-tili program u velikom broju, te se također veliki broj studenata i učlanio u Sekciju mladih, putem članske pristupnice. Svojim članstvom uveliko doprinose kvaliteti rada Sekcije mladih, kako za same aktivnosti tako i za ostvarivanje postavlje-nih ciljeva.

Mnogobrojni studenti imali su priliku doći do od-govora na sva nejasna pitanja, te prikupiti doista korisnih i potrebnih informacija vezanih za sami početak karijere pomoraca pa sve do kraja.

Pomorci s broda Ane namireni su u iznosu od 51% glavnice potraživanja, Luka d.d. Split je naplatila 40.127,00 EUR (troškovi iskrcaja tereta), a Lučka uprava Split 55.544,45 EUR (brodska ležarina). Vijesti

Mladi obra-zovani stručnjaci potrebni su tržištu rada

ITF inspektor Romano Perić u prepunoj pre-davaonici Pomorskog fakulteta u Dubrovniku


S obzirom na trenutnu pre-veliku ponudu brodova na tržištu koji su izgrađe-

ni proteklih godina, očekuje se da će stope ostati na nepovolj-nim razinama još barem dvije godine dok tržište ne pronađe novu ravnotežu. Iz priloženog grafa vidimo kretanje vozarina kroz posljednje desetljeće.

Nažalost, takve nepovoljne utjecaje među prvima osjete pomorci na svojim plaćama, pa vrlo često na rutinskim in-spekcijama životnih i radnih uvjeta pomoraca uočavamo kašnjenja plaća. U nekim slu-čajevima pomorci zovu ITF na intervenciju kada plaće kasne manje od mjesec dana, dok drugi, u nadi za isplatom ili strahom od moguće odmazde brodara čekaju i po 4 mjese-ca prije nego se odluče pozvati pomoć.

Tu je vrlo važno da Inspektor (PSC-a, ITF-a) uvidom u doku-mentaciju, ponajprije uvidom u platne liste uoči kašnjenje plaće. Problemi nastaju kada brod ne vodi evidenciju o isplati pla-ća, bonusa prekovremenih sati, već se isplata vrši direktno na račune pomoraca ili u gotovini. Naravno, takva praksa je protiv-na Konvenciji o radu pomoraca 2006, te se i tada vrše pritisci na brodara za uvođenjem takve do-kumentacije.

Vrlo bitan dokument, ako ne i najbitniji, za zaposlenog pomor-ca je njegov Ugovor o radu, koji, pravovaljano ispunjen, potpisan i ovjeren, je legalni dokument za ostvarivanje prava pomora-ca. Prilikom inspekcija, vrlo če-sto nailazimo na ugovore koji su protivni konvenciji, zakonu ali i zdravom razumu.

DUBROVNIKOd početka godine pregledana

su 22 broda od kojih je većina bila u akvatoriju Dubrovačko-Neretvanske županije.

MV ˝URANUS˝, TOGO flag – uvidom u platne liste i ugovore o radu pomoraca na brodu doš-

lo se do spoznaje da su pomor-ci sirijske i egipatske nacional-nosti potplaćeni. Naime, plaće niže posade su na razini 450 $ mjesečno, dok su časnici na razi-ni 1.500 -2.500 $. Stupilo se u kontakt sa vlasnikom kompani-je, kome su prezentirane nepra-vilnosti, i napomenuto da mo-ra prihvatiti ILO (International Labor Organization) minimalne standarde o plaćama, ukoliko ne želi biti izložen industrijskim ak-

cijama. Pozitivan odgovor je do-biven u vrlo kratkom vremenu i potvrda da su izrađeni novi ugo-vori prema važećim ILO među-narodnim standardima. Time se plaća primjerice kormilara podi-gla sa prijašnjih 450 $ na 1.078 $. Na mjesečnoj osnovi, ukupna plaća posade je narasla za oko 10.000 $, međutim dugoročno, veliko poboljšanje plaća za sve posade koje budu u budućnosti radile za ovog brodara.

SPH AKTIVNOSTI Pišu: Milko Kronja, Romano Perić, ITF Inspektori

Iako je početak godine

krenuo mirno, dalo se

naslutiti da će niske vo-

zarine rasutih tereta na

svjetskom tržištu utjeca-

ti na rad i poslovanje

pojedinih brodarskih

kompanija.

Vozarine padaju, potraživanja rastu

Baltic Dry Index, 1985=1,000 Izvor: Thomson Reuters

Isplata potraživanja na Kemal Kuru

Pomorski vjesnik • travanj 2016 13

MV ˝MAXAL RAISE˝, BLZ flag – brod bugarskog vlasni-ka i ukrajinske posade, koji je bio vezan u Pločanskoj luci bio je izložen rutinskoj kontroli. Već na prvi kontakt i razgovor sa po-sadom broda bilo je jasno da se radi o neisplati plaća. Kod ured-nog brodara posada pri prvom kontaktu kaže da nema proble-ma, dok je ovdje bio odgovor da nastavimo razgovor sa zapovjed-nikom jer oni ne mogu ništa reći. Naravno da je sistem koji bilježi prijašnje inspekcije dostupan in-spektoratu odavao da se radi o problematičnom ˝brodu˝. Utvr-đen je dug od 32.200 $ za dva predhodna mjeseca. Otežava-juća okolnost je bila ta da je in-spekcija izvršena kasno popodne u subotu pa je komunikacija sa pojedinim državnim vlastima u to doba otežana. Također, nitko od posade nije želio akcije protiv brodara. Zapovjednik je obavje-stio brodara da je ITF na bro-du, te da brod neće isploviti bez isplate dugovanja prema posadi iz luke. U vrlo kratkom roku je izdano garantno pismo od bro-dara, a posada je bila isplaćena u punom iznosu.

MV ˝KEMAL KURU˝, PAN flag, već dobro znani brod ITF inspektorata u našim vodama. Nepoštivanje internacionalnih standarda, nedavna zaustavlja-nja broda od strane ˝chartera˝ (oštećivanja tereta) i od PSC nisu spriječila da brod ponov-no uplovi u splitsku luku. Vlasti su obavile svoj dio posla, ITF in-spektorat u zajedničkoj akciji je uspio naplatiti potraživanja po-sade u visini od 58.000 $.

MV ˝GRACE S˝, VCT flag, na ovom brodu turskog vlasnika i posade ugovorom o radu, defi-nirano osnovno radno vrijeme sa garantiranim prekovremenim radom ne može prelaziti 300 radnih sati. Međutim uvidom u evidenciju radnih sati i odmora se uočilo da posada radi mjeseč-no u prosjeku 380 sati. Brodaru su naplaćeni svi prekovremeni sati za svakog pomorca ponao-sob od kroz sve mjesece koje je proveo na brodu. Ukupna napla-ta u iznosu od 14.000 $ preko-vremenih sati je više nego usre-ćila pomorce.

Moramo napomenuti da osim navedenih primjera pre-gledanih brodova koji

Pregled aktivnosti ITF inspektorata

Vozarine padaju, potraživanja rastu

MV "Grace S"

>> MB "Maverik"


plove pod stranim zasta-vama uglavnom zastava-

ma pogodnosti, koji su riješeni u korist posade i niz onih ćiji su procesi u tijeku riješavanja, ali i niz pregledanih brodova koji ap-solutno zadovoljavaju sve stan-darde, te nisu nađeni nikakvi ne-dostatci i pravo je zadovoljstvo posjetiti te brodove.

˝Vruće˝ je bilo i među doma-ćim brodarima. Osim onih na kojima redovno radi Sindikat Pomoraca Hrvatske, izdvajamo sljedeće slučajeve:

MB˝LOVOR˝ i MB ˝TAMA-RIS˝, HRV - posade brodova u vlasništvu Orebićkog poduze-ća KTD ˝Bilan˝ koje su imali nesuglasice sa poslodavcem od početka kolovoza 2015 godine, kada im je smanjen pomorski dodatak sa 100/85 (zapovijed-nik/kormilar) na 35 kuna una-toč koncesijskom ugovoru koji jasno definira sredstva koja po-krivaju radne uvijete pomoraca. Osim ovog problema pomorci su se suočavavali sa još nizom pitanja kao što su prekovremeni sati, noćni rad i uplata benefici-ranog staža. SPH zajedno sa in-spektoratom su preuzima slučaj naših članova te su pregovori, koji su trajali više od 6 mjeseci napokon urodili plodom. Nai-me, posljednji sastanak održan 04. travnja 2016, sa predstav-nicima posladavca, pomoraca i ITF/SPH je protekao u izuzet-no pomirljivom tonu, što nije bio slučaj na prijašnjim sastan-cima. Detaljno su se pregledali svi aspekti poslovanja i ugovora

te je usuglašeno da se pomorci-ma obročno isplate dugovanja u visini od približno 200.000 kn, te da im se pomorski doda-tak vrati na stari iznos. Dogo-voreno je na koji način će biti i obračunavati prekovremeni sati i noćni rad.

MB ˝MAVERIK˝, HRV - radi se o pozivu posade sa pred-metnog broda koji se nalazi na ˝mrtvom vezu˝ u Veloj Lu-ci. Brod je prema navodima posade zaustavljen i vezan od strane banke koja ima potra-živanja u vrijednosti od oko 10.000.000 kn. Na istom mje-stu je vezan i drugi brod za istu namjenu, i od istog vlasnika

ali u izgradnji. Prema riječima zapovjednika vrijednost oba broda oko 1.500.000 eur (pa-ušalna procjena). Protiv Adria travel d.o.o. koji je u vlasništvu brodova, pokrenut je postu-pak predstečajne nagodbe i to još 14. siječnja 2015. Godine. Rješenje kojim je otvoren po-stupak jest od dana 20. veljače 2015. Godine. Proces je u to-ku, prema željama posade naj-vjerojatnije će se okončati sud-skim epilogom.

MB ˝SALONA˝, HRV, dobije-na je pisana potvrda od vlasni-ka broda da je svim pomorcima koji su imali neisplaćene plaće za 4 mjeseca 2015. godine na-

kon prodaje isplaćeno 44.500 $, te da nema dugovanja prema nijednom pomorcu.

Ukupne isplate prema pomor-cima u proteklom razdoblju iznose cca. 200.000 $.

Obzirom na velik broj pomo-raca koji podliježu nepovolj-nom viznom režimu, pokrenu-ta je inicijativa za otvaranjem tzv. ˝Crew cornera˝u Luci Plo-če koji bi imao niz pogodno-sti za pomorce (WI-FI, telefon, napitke …). Kako smo tek u začetku pregovora i traženja adekvatnog prostora, o projek-tu ćemo vas obavijestiti u slje-dećim izdanjima Pomorskog Vjesnika.

Hrvatska od 1. srpnja 2013., odno-sno ulaska u EU primjenjuje zajed-ničku viznu politiku EU i sudjeluje u njezinu stvaranju.

Međutim, način na koji se ta politi-ka provodi razlikuje SE od države do države unutar EU, ali nažalost ističe Republiku Hrvatsku u izrazito nega-tivnom kontekstu, a ponajprije zbog plaćanja naknade od 120 kn za po-morce pojedinih nacionalnosti iako je ova naknada zamišljena kao određe-na povlastica umjesto vize, čije izda-vanje košta cca 60 Eura.

Moramo napomenuti da se ovdje ne radi o VIZI za pomorce, nego is-ključivo o odobrenju ili rješenju da se pomorcu može osigurati kratkotrajni boravak u RH a plaćanje se vrši is-

ključivo državnim biljezima i to 20 kn za zahtjev, te 100 kn za riješenje.

Kako se prema informacijama na terenu radi o upravnom postupku Ministarstva unutarnjih poslova, na-vodno se isti ne može mjenjati bez izmjene Zakona o nadzoru državnih granica. Da bi stvari postale još kom-pliciranije, plaćanje u administrativ-nim taksama uključuje i Ministartvo Financija RH u postupak, stoga sma-tramo da će se osnovanost prijedloga trebati preispitati u državnim pravnim službama, ali bi isti trebao barem služiti kao naputak za moguće riješa-vanje problema.

U osnovi, trenutno primjenjivanje viznog režima za pomorce ne pri-bavlja financisku korist RH, dapaće

osjetan je gubitak novčanog priljeva u državnu blagajnu. Poradi primjera, jedan veći brod za kružna putova-nja koji pristaje u Luku Dubrovnik ima oko 1300 članova posade. Od tog broja prema statistikama 75% člano-va posade je podložno viznom režimu te ne mogu napustiti brod bez plaća-nja naknade. Na dnevnoj bazi gotovo da i nema zainteresiranih za izlazak, pa čak i medicinski slučajevi kao odlazak u stomatologa se postpo-nira za druge luke (Venecija, Bar ..) . Renomirana britanska kompanija za krstarenja P&O Cruises je od samo-ga početka plaćala naknadu za svoju posadu, ali odmah je bilo jasno da to neće dugo potrajati. Nadasve, nakon određenog vremena su pokrenu-li akciju gdje je kompletna posada iz solidarnosti ostajala na brodu i nisu posjećivali Dubrovnik.

INICIJATIVA SPH - VIZE ZA POMORCE

>>

SPH AKTIVNOSTI

Ukrajinski član posade broda Leo Star I


ŠIBENIK/SPLIT

U prvom kvartalu 2016. bi-lo je nekoliko slučajeva napla-te zaostalih primanja pomoraca na brodovima koji su dolazili u hrvatske luke. Tako je u siječnju u Splitu naplaćeno 2.190 $ po-morcima na malom brodu Roger koji plovi pod zastavom DR Kon-ga, a u vlasništvu je albanske kompanije Delmore Ventures iz Tirane. U veljači je zaprimljen poziv za posjet ITF-a od strane ukrajinske posade koja plovi na brodu Leo Star I (zastava Liberi-ja, vlasnik Asterismos Navigati-on Corp., Attikis, Grčka) koji se ticao neisplate plaća, repatrijaci-je i oskudice hrane na brodu koji je prethodno nekoliko mjeseci boravio u zapadnoafričkim luka-ma. Brod je dolazio u Hrvatsku na ukrcaj umjetnog gnojiva za tanzanijski Dar Es Salaam, je-dino je bilo upitno koja će biti luka ukrcaja – Šibenik ili Split, na koncu je uplovio u split-

sku Sjevernu luku. Svi proble-mi su uspješno riješeni i posadi je isplaćeno ukupno 73.173,51 US$ te ih je ukupno 13 repatri-rano iz Splita.

RIJEKA

U ožujku je u Rijeci pregledan brod Leo Trio, koji plovi pod panamskom zastavom a pravi vlasnici su Turci, kompanija Trio Denizcilik iz Istanbula. Brod je tijekom siječnja bio čak tri puta posjećen od strane španjolskih ITF inspektora zbog neredovi-te isplate plaća i manjkavosti u vođenju dokumentacije odno-sno uvjeta u ugovorima o radu pomoraca. Tako je za vrijeme boravka broda u Rijeci nakon posjeta ITF inspektora brodu po-morcima isplaćena plaća za si-ječanj u iznosu od 14.258 US$. Najveći problem u ovom razdo-blju je i dalje predstavljao turski brod Kemal Kuru, koji plovi pod

panamskom zastavom pogodno-sti, a operira ga turska kompani-ja Fuden Denizcilik Ticaret A.S.

Brod je nakon intervenci-ja hrvatskih inspektora kon-cem 2015. godine zbog kašnje-nja isplate plaća, opet stigao u Jadran, prvo u Rijeku pa zatim Šibenik gdje je koncem siječ-nja trebao krcati teret umjetnog gnojiva za turske luke. Među-tim, tu ga je zaustavila osigu-rateljska kuća koja je primaocu morala isplatiti štetu na teretu željeznih gredica koje je brod polovicom prošle godine prevo-zio iz Porto Nogara za Oran.

Neizvjesna situacija je trajala preko tri tjedna, a onda je brod konačno nakon isplate odšte-te osiguravateljima oslobođen i, što je još važnije, uspjelo se ugovoriti novi teret za njega u luci Šibenik. Međutim, od vo-zarine za relativno mali brod (4,107 DWT) nije se mogla u potpunosti pokriti svota koja je trebala za isplatu dviju plaća,

pa je uz suglasnost posade sa brodovlasnikom dogovoreno da se odmah isplati jedna a nakon idućeg ukrcaja i druga zaosta-la plaća, što će prekontrolirati grčki kolege jer brod u tamoš-njim lukama najprije iskrcava pa onda krca teret za Tursku.

Brod za kružno putovanje Dolphin u Viktoru Lencu na-lazi se od 2014. godine zbog problema u poslovanju, kada su agencije zaustavile brod pu-tem trgovačkog suda. Od stra-ne vlasnika nije bilo želje da se isti problemi riješe, a prilikom posljednje posjete brodu sa-znali smo da se radi o privat-niku iz Indije, koji je u ožujku bio posjetiti brod i četveročla-nu posadu. Kako saznajemo od zapovjednika, isplate su posadi već većinom riješene u visini od cca. 60.000 eur, a ostalo je još 50.000 za isplatu. Sadašnja posada je repatrirana, uključu-jući zapovjednika, te su njiho-ve plaće podmirene.

Pregled aktivnosti ITF inspektorata

Turska posada Kemal Kuru

MV Dolphin


SAVJETI

{P} Poštovani,U ime mojih kolega, odnosno

ljudi koje kao sindikalni povjerenik zastu-pam, a također i svoje osobno, zamolio bi Vas da mi pomognete potražiti ade-kvatne odgovore na sljedeća pitanja;

1. Kada je brod na remontu u brodo-gradilištu tada posada uglavnom pone-djeljkom putuje u brodogradilište, a pet-kom se vraća doma. Ostale dane posada je smještena u apartmanu u mjestu bro-dogradilišta.Svaki dan se na brodu radi osam sati i pored satnice,posada ima i dodatnu terensku dnevnicu u svrhu troš-kova prehrane i sl.

Moje pitanje glasi: Ponedjeljkom i petkom, ako se do bro-dogradilišta odnosno natrag putuje če-tiri sata, a na brodu radi još osam sati,i pored terenske dnevnice koju posada ima,da li se posadi plaća samo rad na brodu tj.osam sati ili rad plus put što je ukupno dvanaest sati.

2. U slučaju ovrhe na osobni dohodak-plaću;

S obzirom da su terenske dnevnice i put-ni troškovi izuzeti od ovrhe,da li se isto od-nosi i na pomorski dodatak s obzirom da je on namijenjen za osobne troškove po-morca kod višesatnog boravka na brodu.

U iščekivanju odgovora, od srca zahvalju-jem i lijepo pozdravljam!

Jere Skorin, Voditelj odjela za pomorski prijevoz

{O} Poštovani Jere,vezano za vaše upite,

- za rad na brodu članovima posade broda mora se isplatiti plaća (za odnosnih 8 sati rada), dok se u odnosu na vrijeme provedeno na putovanju (dakle za cjelokupno vrijeme od izlaska iz kuće do dolaska u kuću) s obzirom na prirodu rada isplaćuje se terenski doda-tak za predmetno vrijeme. Naime, zavisno od vremena provedenog van mjesta rada tj prebivališta može se isplatiti dio ili pak cijeli iznos terenskog dodatka (od 8 sati, ili više od 12 sati).

- u odnosu na ovrhu nad pomorskim do-datkom, budući u odredbama OZ-a nije ek-splicitno naveden isti kao primitak izuzet od ovrhe, mišljenja smo da je moguća pravna analogija kao i u odnosu na terenski dodatak. Naime, nakon zadnjih izmjena Zakona osta-lo je neriješeno pitanje ovrhe na terenskom dodatku koji nije izrijekom izuzet od ovrhe u

čl. 172. Zakona, mišljenja sam kako u ovom slučaju treba postupati kao sa naknadom troškova za službeno putovanje i naknadom troškova prijevoza na posao i s posla koji su sukladno čl. 172. Zakona izuzeti od ovrhe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamo-stalnog rada.

{P} Dobar dan, Ispričavam se unaprijed, ali da

li mi možete odgovoriti na, na prvi po-gled jednostavno pitanje: Kada i pod ko-jim uvjetima pomorac može ići u mirovinu najranije?

Hvala unaprijed,Lijepi pozdrav, MB

{O} Poštovani, u odnosu na "najraniji odlazak po-

morca u mirovinu" dvije su mogućnosti.Prva mogućnost je naravno tzv pomoračka

mirovina, opisana je kako slijedi.Izmjenama i dopunama Pomorskog zakoni-

ka koje su stupile na snagu 11. lipnja 2011. godine uveden je staž osiguranja s poveća-nim trajanjem. Za pomorce to znači da će se za plovidbu ostvarenu od tog datuma nada-lje svakih 12 mjeseci plovidbe računati u staž osiguranja kao petnaest mjeseci uz obvezu plaćanja posebnog doprinosa.

Svi pomorci nakon 11. lipnja 2011. godine imaju pravo na starosnu mirovinu pomoraca ako su napunili 60 godina života i mogu do-kazati ostvarenih 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda.

Za dokazivanje da je potreban staž osigu-ranja ostvaren na ukrcaju kao član posade broda prvenstveno se koristi pomorska knji-žica. Razdoblja u kojima je pomorac platio doprinos za mirovinsko osiguranje u svojstvu osiguranika-pomorca moraju se poklapati sa

razdobljima kada je pomorac stvarno bio ukr-can na brodu.

Iznos umanjenja kod tzv pomoračke miro-vine je značajan, budući se ne ostvaruje pra-vo na mirovinski dodatak od 27% (kao kod mirovina koje su ostvarene sukladno općim propisima), ista je mirovina u tome iznosu i penalizirana.

Druga mogućnost je prijevremena starosna mirovina, opisana je kako slijedi

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina živo-ta i 35 godina mirovinskog staža.

Visina mirovine trajno se umanjuje za sva-ki kalendarski mjesec ranijeg ostvarivanja prava, do navršenih godina života osigurani-ka propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Iznosi umanjenja kod prijevremene starosne mirovine za muškarce:

polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se tako da se pola-zni faktor smanjuje za svaki mjesec prije navr-šenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to za:

• s navršenih 35 godina mirovinskog staža - za 0,34% po mjesecu,






• s navršenih 41 godinu mirovinskog sta-ža: bez penalizacije

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osigura-nik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. Ova mirovina određuje se bez penalizacije.

Sve upite šaljite na službenu email adresu: [email protected]

Pitanja & OdgOvOriPitanja & OdgOvOri


{P} Pozdrav, Šaljem Vam uplatnice koje sam

dobio u tekućem mjesecu velja či za mi-rovinsko i zdravstveno pa bih volio da mi pojasnite sljedeće:

Iskrcao sam se 17.11.2015. i nisam se više ukrcavao na brod... U rangu sam drugog časnika palube na kom-paniji Stena Bulk (Švedska), ali nam je management Northern Marine Manan-gement (NMM Glasgow) na permanent plaći.

U poreznoj upravi na Malom Lošinju su mi rekli da to nije nikakav dug od 2015. godine, već je to za prvi mjesec 2016. godinu.

Mene zanima da li ja moram plaća-ti svaki mjesec te doprinose bio ja na brodu ili ne!??? Ugovor mi je permanent kao što sam i napomenuo!

{O} Poštovani,Kod ugovora na neodređeno vrijeme

plaćate obvezna davanja tijekom cijele godine s tom razlikom što za vrijeme provedeno na brodu plaćate i dodatak za tako zvani beneficirani staž.

No to ovisi o Individualnom ugovoru kojega koristite. Ako ste pod ugovorom na određeno vrijeme onda plaćate samo u vrijeme boravka na brodu.

{P} Lijep pozdrav,imao bih upit u vezi članstva u

SPH. Zanima me ako se pomorac, zapo-slen preko agencije koja ima potpisan ko-lektivni ugovor sa Vama, želi učlaniti u SPH da li je potrebni plaćati članarinu ili se au-tomatski postaje član ako postoji ugovor sa Vama?

PozdravL.I.

{O} Poštovani,postoje različite vrste kolektivnih ugo-

vora, tako da nam je potrebno više informacija kako bi Vam mogla dati odgovor.

Kako bi postali članom SPH potrebno je ispu-niti pristupnicu, jer nažalost potrebne informaci-je o onima koji su pokriveni kolektivnim ugovo-rom kompanije/ posrednici nam ne dostavljaju.

U pristupnici stoje sve potrebne rubrike, po kojim mi onda znamo jeste li jedan od onih koji plaća ili ne plaća članarinu. Nema automatiz-ma u članstvu već je ono isključivo na osnovu ispunjenja pristupnice i plaćanja pune članari-

ne. Pomorci na kompanijama pokrivenim našim kolektivnim ugovorom u osnovi imaju pravo na savjet u vezi s primjenim obveza i prava iz kolek-tivnih ugovora.

Pristupnicu možete pronaći na našim internet-skim stranicama www.sph.hr

Za sve dodatne informacije, slobodno nam se obratite.

{P} Poštovana/i,molim Vas da mi pošaljete po-

tvrdu ministarstva mora o uvjetima ukr-caja kadeta na jahte ili brodove u obal-noj plovidbi.

S postovanjem,A.C.

{O} Poštovani, službena obavijest od strane Mi-

nistarstva iz svibnja 2014 glasi:"...Sukladno članku 17. stavak 1. Pravilnika

za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1) potrebno je ostvariti najmanje 12 mjeseci plovidbe-ne službe kao vježbenik palube, a od čega najmanje 6 mjeseci plovidbene službe mo-ra biti ostvareno na brodovima od 500 BT ili većima u međunarodnoj plovidbi. Kao uvjet za ispunjavanje preostalog dijela plo-vidbene službe u trajanju od najmanje 6 mjeseci, prihvaća se i plovidbena služba ostvarena na jahtama. U službi stroja je analogija ista."

{P} Poštovani,Pomorci sa M/B Veruda - Ulja-

nik plovidbe imaju upit da li se u obračun dana plovidbe ubrajaju i slušanje/pola-ganje razno raznih tečajeva i tko izdaje takve potvrde (ustanova koja organizira tečajeve??) i gdje se potvrda dostavlja (u ured LK kapetanije gdje se ovjerava na-vigacija)??.

Molimo Vas da nam odgovorite na ovo gore i da li je bilo slučajeva da su po-morci prilagali takve potvrde koje spada-ju u "OBRAZOVANJE"

Zakon kaže ''DANI IZOBRAZBE'' SE RAČUNAJU.

Unaprijed zahvalni,posada M/B Veruda

{O} Poštovani,sukladno Pomorskom zakoniku i Zako-

nu/Pravilniku o porezu na dohodak,u 183 dana potrebna za oslobođenje pomoraca

u međunarodnoj plovidbi od porezne obveze, ulaze:1. dani plovidbe,2. dani provedene na putu od mjesta pre-

bivališta do mjesta ukrcaja na brod, te dane potrebne za povratno putovanje, prvenstveno se računaju stvarni dani provedeni na puto-vanju ako su preko određenog paušala (isto je potrebno dokazati). Porezna uprava je ta-kođer paušalno odredila dane provedene na putovanju:

a) Jedan dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja ili iskrcaja u županiji prebivališta ili uobičajenog boravišta člana posade broda.

b) Dva dana prije svakog ukrcaja i iza sva-kog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrca-ja ili iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta ili uobičajenog boravišta člana posade broda.

c) Četiri dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske

Član posade broda u međunarodnoj plo-vidbi mora lučkoj kapetaniji dostaviti izvor-ne račune prijevoznika o kupljenim prijevo-znim kartama sredstvima javnog domaćeg ili mećunarodnog prometa.

d) Ako je na putu za ukrcaj ili na putu na-kon iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobi-čajenog boravišta koristio privatni automo-bil priznaje se jedan dan za put na ukrcaj i jedan dan za put do mjesta njegovog prebi-vališta ili uobičajenog boravišta. 3. stvarni dane provedene na stručnoj izo-

brazbi u inozemstvu, prema potvrdi ustanove, druge pravne osobe specijalizirane za pru-žanje stručne izobrazbe ili poslodavca koji je izobrazbu obavio,

4. stvarni dane liječenja zbog bolesti ili po-vrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku nakon iskrcaja, prema potvrdi li-ječničke ustanove ili liječnika privatne prakse,

Ako je stvarni broj dana plovidbe i broj do-datnih dana iz točki 2., 3., i 4. u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana tada se razlika dana iznad 183 dana može preni-jeti u porezno razdoblje, odnosno godinu koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog utvrđivanja poreznog statusa, u slijedećem poreznom razdoblju.

Dakle u odnosu na vaš upit, uračunavaju se dani provedeni na stručnoj izobrazbi koji su provedeni u (isključivo) inozemstvu. Nadalje, sve gore navedeno evidentira se na Lučkoj kapetaniji.

Vi pitate, mi odgovaramo


Obavijest članovima Sindikata pomoraca Hrvatske koji su osi-

gurani s osnova pomorac – član posade broda u među-narodnoj plovidbi

Od dana 01.01.2016. pri-mjenjuju se odredbe Zakona o doprinosima (NN 143/14, na snazi od 01.01.2015) čija je primjena bila prolongira-na za godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona, a koje se odnose na obvezu osiguranika po osnovi po-morac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi.

Naime, od 01.01.2016. osi-guranik po osnovi pomorac – član posade broda u među-narodnoj plovidbi je dužan plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa u iznosu – umnoška iznosa mjesečne osnovice koju propisuje mi-nistar nadležan za pomor-stvo sukladno posebnom propisu, te propisane stope za obračun doprinosa.

Osiguraniku s osnova pomo-rac – član posade broda u me-đunarodnoj plovidbi ubuduće bi tako Porezna uprava izda-vala rješenje po proteku pore-znog razdoblja (kalendarske godine), a do izdavanja rješe-nja plaćali bi predujam dopri-nosa u visini propisane mje-sečne obveze doprinosa (kako je prije navedeno).

Prilikom donošenja ovih za-konskih izmjena Vlada RH iste je argumentirala, iako pritome nije uvažila sugestije i zahtjeve Sindikata pomora-ca Hrvatske (vidi komentar Glavnog tajnika), da se pora-di specifičnosti osiguranika s osnova pomorac – član po-

sade broda u međunarodnoj plovidbi koje karakteriziraju učestale promjene statusa u osiguranju kao i kratka razdo-blja osiguranja, time omogu-ćava brže i pravovremenije evidentiranje obveze doprino-sa u obliku predujma, kako bi im se čim prije omogućilo pla-ćanje doprinosa i ostvarivanje prava iz obveznih osiguranja.

Budući su zakonske iz-mjene stupile na snagu od 01.01.2016. te će osiguranici s osnova pomorac – član po-sade broda u međunarodnoj plovidbi morati samostalno obračunavati i plaćati obve-zne doprinose, Sindikat po-moraca Hrvatske osmislio je i omogućio svojim članovima Kalkulator za izračun dopri-nosa. Kalkulatorom, koji se nalazi na našim web strani-cama a postoji i u obliku mo-bilne aplikacije, se sve prije navedeno u odnosu na obra-čun obveznih doprinosa mak-simalno pojednostavljuje i olakšava, te se u konačnici i sam iznos doprinosa koje je potrebno uplatiti izlistava na općoj uplatnici.

Dakle, u odnosu na prijaš-nja pravila koja su se odno-sila na postupak obračuna i plaćanja obveznih doprinosa za osiguranike s osnova po-morac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi, prili-kom kojih je Porezna uprava naknadno donosila rješenje o plaćanju obveznih doprinosa, te su se tek tada na uplatnica-ma koje je dostavljala Porezna uprava plaćali obvezni do-prinosi, novim se pravilima o postupku obračuna i plaćanja obveznih doprinosa mijenja obveza osiguranika.

Stoga, osiguranik s osnova pomorac – član posade bro-da u međunarodnoj plovidbi mora samostalno obračunava-ti i plaćati predujam obveznih doprinosa za vrijeme koje je proveo u takvom status osi-guranja (dakle u slučaju ugo-vora o radu na određeno vri-jeme – obvezni doprinosi se obračunavaju i plaćaju samo

ZAKONI RH

Mjesečni iznos predujma dospijeva na naplatu u slijedećim rokovima:

pomorci

članovi posadebroda u

međunarodnoj plovidbi

doprinos za mirovinsko osiguranje

do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

doprinos za mirovinskoosiguranje za staž s povećanim trajanjem


doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individual-ne kapitalizirane štednje


doprinos za mirovinsko osigu-ranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž s povećanim trajanjem


doprinos za zdravstveno osiguranje


doprinos za zaštitu zdravlja na radu

do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje.

Nova godina donosi nova iznenađenja sa zagrebačke adrese:

M. K

ünst

ler

M. K

ünst

ler


Predujam

za vrijeme provedeno u rad-nom odnosu, dok u slučaju ugovora o radu na neodređe-no vrijeme – obvezni doprino-si se obračunavaju i plaćaju kao i prije, sukladno odredba-ma Pomorskog zakonika, za cijelo vrijeme trajanja ugo-vora osim predujma dodat-nih doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem („be-neficirani staž“) koji se i dalje plaća isključivo za razdoblje ukrcaja na brodu).

Dok će Porezna uprava, po novim pravilima o postupku obračuna i plaćanja obveznih doprinosa, tek po proteku po-reznog razdoblja (kalendar-ske godine) donijeti rješenje o plaćanju obveznih doprinosa prilikom kojeg će se utvrditi iznos uplaćenih doprinosa u predmetnom poreznom raz-doblju, te pritome utvrditi i eventualnu razliku iznosa ko-ju je potrebno uplatiti ili pak preplaćenog iznosa.

Obvezu plaćanja predujma doprinosa nemaju pomorci ko-ji u Republici Hrvatskoj nisu prijavljeni na obvezna osigu-ranja iz razloga što su suklad-no odredbama međudržavnog ugovora o socijalnom osigura-nju ili sukladno Uredbi (EZ) 883/2004 obvezno osigurani u drugoj državi.

Luka MišićVoditelj ureda SPH Zadar

U nastavku Vam prenosimo komentar Glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske

Poštovane kolegice i kolege,

u sadašnjem tekstu Zako-na KRIVO je upotrebljena riječ PREDUJAM, jer se ne radi o predujmu troška već o plaćanju NAKON što je pomorac i faktič-no vrijeme proveo na brodu.

Ovdje se barata PREDUJMOM u odnosu na rješenje Ministasr-tva financija koje se donosi na-kon što je pomorac već platio.

Treba paziti da se izabere od-govarajuća osnovica u odno-su na dužnost na brodu te tako neće biti razlike između obra-čuna koje napravi ministastvo i plaćanja koje je napravio po-morac pa će faktično rješenje na kraju godine biti svojevrsna potvrda visine uplate.

U Kolektivnim ugovorima u kojima brodar nadoknađu-je uplate ne bi se trebalo ništa mijenjati, jer će se brodaru do-stavljati potvrda uplate prema svakom mjesecu, pa bi se samo poboljšala naplata.

U ovom trenutku ovo je slično rješenjima kojima su pribjega-vali neki pomorci i sami obra-čunavali i plaćali kako ih ne bi opteretio akumulirani dug jer ministarstvo financija nije na vrijeme poslalo obračun obve-znih davanja pa je pokušava-lo, ne rijetko, i opteretiti dug s kamatom za koju pomorac nije

imao ama baš nikakvu krivicu.Držim da se radi o “brigo mo-

ja pređi na drugoga”, što je vid-ljivo iz prenošenja obveze jav-ljanja na prekid zdravstvenog osiguranja po samom pomorcu, a sada evo i o obračunavanju.

Sindikat pomoraca Hrvatske će

se potruditi da za svoje članove napravi sustav kojim će prema uputama pomorca-člana, vršiti sve administrativne poslove pri-java, odjava i obračuna davanja.

kap. Predrag BrazzoduroGlavni tajnik SPH

Status ugovora o radu na neo-dređeno pomoraca u međunarod-noj plovidbi

Sukladno izmjenama Po-morskog zakonika iz 2013. godine izmijenjen je status pomoraca koji imaju sklo-pljen ugovor o radu na neo-dređeno vrijeme.

Naime, u čl. 129. st 7. PZ-a propisano je da član posade broda koji lučkoj kapetaniji pod-nese dokaz da je njegov ugovor o radu sklopljen na razdoblje duže od razdoblja ukrcaja na brodu ostaje osiguran do dana prestanka njegovog ugovora o radu.

Stoga, pomorci u međunarod-noj plovidbi koji imaju sa poslo-davcem sklopljen ugovor o radu ne neodređeno (tzv. permanent ugovor), nakon što isti registri-raju pri lučkoj kapetaniji, dužni su za sve vrijeme važenja pred-

metnog ugovora samostalno obračunavati i plaćati obvezne doprinose. Navedena obveza obračunavanja i plaćanja obve-znih doprinosa se ne odnosi na dodatne doprinose za mirovin-sko osiguranje za staž osigura-nja s povećanim trajanjem („be-neficirani staž“) koji se plaćaju isključivo za razdoblje ukrcaja na brodu.

Pa tako pomorci u međuna-rodnoj plovidbi koji tek sa sva-kim ukrcajem na brod sklapa-ju i ugovor o radu na određeno vrijeme, nisu dužni obračunava-ti i plaćati obvezne doprinose za razdoblja kada nisu ukrcani na brod, već je pri HZZO-u po-trebno regulirati prijavu u roku 30 dana od prestanka radnog odnosa te imaju prava iz ob-veznog zdravstvenog osigura-nja kao nezaposlene osobe, a pri HZMO-u imaju mogućnost uplaćivanja “produženog osigu-ranja”.

OBAVIJEST ZA SVE POMORCE NA tzv. "Permanent" UGOVORU

www.sph.hrwww.sph.hr


POGLAVLJE 4 Zaštita zdravlja, zdravstvena skrb, socijalna skrb i zaštita socijalne sigurnosti

M eđunarodna konvencija o radu po-moraca iz 2006. godine (Mariti-me Labour Convention, u daljnjem

tekstu: MLC, 2006) predstavlja tzv. «povelju o pravima pomoraca» i jedan je od osnovnih međunarodnih ugovora usmjeren na pobolj-šanje života i rada pomoraca.

Poglavlje 4 MLC, 2006 odnosi se na zaštitu zdravlja, zdravstvenu skrb, socijalnu skrb i zaštitu socijalne sigurnosti.

Zdravstvena skrb na brodu i kopnu - Pravilo 4.1

Osnovna svrha ovog pravila je: zaštiti zdravlje pomoraca i osigurati neodgodivu do-stupnost zdravstvenoj skrbi na brodu i kopnu.

Ovim pravilom osigurava se da se na sve pomorce na brodovima koji plove pod zasta-vom države članice primjenjuju odgovaraju-će mjere zaštite njihovog zdravlja te da im je dostupna neodgodiva i odgovarajuća zdrav-stvena skrb dok rade na brodu. Takva zašti-ta i skrb, u načelu, mora biti besplatna za pomorce. Primjerice, država mora osigura-ti: mjere kojima se priznaje pomorcu pravo na odlazak liječniku ili zubaru u lukama pri-stajanja gdje je to moguće; mjere preventiv-nog karaktera; pružanje pomorcima zaštite zdravlja i zdravstvene skrbi koja je, koliko je to moguće, usporediva s onom koja je opće-nito dostupna radnicima na kopnu...

MLC 2006 detaljno uređuje postupak zašti-te zdravlja pomoraca. Tako svi brodovi mo-raju imati medicinski ormarić, medicinsku opremu i zdravstveni vodič propisane vrste podvrgnut redovitim inspekcijama nadlež-ne vlasti. Brodovi koji prevoze 100 ili više osoba i redovito obavljaju međunarodna pu-tovanja dulja od tri dana, u pravilu, moraju imati liječnika.

Obveze brodovlasnika - Pravilo 4.2

Osnovna svrha ovog pravila je: osigurati oslobađanje pomoraca od financijskih izdata-ka u slučaju bolesti, ozljede ili smrti povezane s njihovim zaposlenjem.

Sve države članice dužne su osigurati da, pomorci koji plove na brodovima pod njezi-nom zastavom, imaju pravo na materijalnu pomoć i podršku brodovlasnika za izdatke u slučaju bolesti, ozljede ili smrti koji su se do-godili dok su služili pod ugovorom o zapo-slenju ili su uzrokovani zaposlenjem prema takvom ugovoru. Tako su, primjerice, brodo-vlasnici dužni snositi troškove u slučaju bo-lesti ili ozljede pomoraca koji su se dogodili od dana početka službe do dana kad se sma-tra da su uredno repatrirani ili su uzrokova-ni njihovim zaposlenjem između tih datuma odnosno moraju snositi pogrebne troškove u slučaju smrti koja se dogodila na brodu ili kopnu za vrijeme zaposlenja…

Međutim, odgovornost brodara za nami-renje troškova zdravstvene skrbi na brodu i

smještaja može se i ograničiti državnim za-konima i to za razdoblje koje ne smije biti kraće od 16 tjedana od dana ozljede ili po-četka bolesti.

Također, odgovornost brodara može se dr-žavnim zakonima i isključiti i to primjeri-ce kada se radi o ozljedi koja nije nastala u službi broda; ili o ozljedi ili bolesti zbog na-mjernog izazivanja bolesti ili smrti pomo-raca; ili bolesti ili nesposobnosti koja je na-mjerno zatajena pri stupanju u službu.

Zaštita zdravlja i sigurnosti i sprečavanje nezgoda - Pravilo 4.3

Osnovna svrha ovog pravila je: osigurati da radna okolina pomoraca na brodovima unapređuje radnu sigurnost i zdravlje.

Država mora osigurati da je pomorcima na brodovima koji plove pod njezinom za-stavom omogućena radna zdravstvena za-štita i život, rad i obrazovanje na brodu u sigurnoj i higijenski odgovarajućoj okolini.

Provedbu ovog pravila država bi trebala osigurati usvajanjem zakona, propisa i dru-gih mjera kojima će se osigurati usvajanje i učinkovita primjena i promicanje politi-ke i programa sigurnosti na radu i zdravlja na brodovima. Nadalje, moraju se poduze-ti razumne mjere opreza da bi se spriječile nezgode na radu, ozljede i bolesti na bro-dovima; moraju se usvojiti brodski progra-mi sprečavanja nezgoda na radu, ozljeda i bolesti; mora se ustanoviti nadzor, izvje-štavanje i otklanjanje nesigurnih uvjeta i istraživanje i izvještavanje o nezgodama na radu na brodu.

Pristup do sredstava socijalne skrbi na kopnu - Pravilo 4.4

Osnovna svrha ovog pravila je: osigura-ti da su pomorcima koji rade na brodu do-stupna sredstva i službe na kopu kojima će osigurati zdravlje i dobrobit.

Država mora osigurati laku dostupnost sredstava kojima se osigurava dobrobit po-moraca. Moraju se razviti i promicati ra-zvoj takvih sredstava/mjesta u određenim lukama kako bi se omogućilo pomorcima na brodovima koji su u njezinoj luci da imaju pristup do takvih sredstava i službi.

Takva mjesta moraju biti dostupna svi-ma, neovisno o državljanstvu, spolu, rasi, boji, vjeri, političkom mišljenju ili socijal-nom porijeklu i bez obzira na državu za-stave broda na kojem su oni zaposleni, uzeti na rad ili rade.

MLC 2006KONVENCIJE

MEĐUnarOdna KOnvEnCija O radU POMOraCa iZ 2006. gOdinE [5/6]


Socijalna osiguranja - Pravilo 4.5

Osnovna svrha ovog pravila je: osigurati poduzimanje mjera kojima će se pomorcima pružiti zaštita socijalnog osiguranja.

Država mora osigurati da svi pomorci i od njih uzdržavane osobe imaju pristup socijal-nom osiguranju. Takve osobe moraju imati pravo na pogodnost zaštite socijalnog osigu-ranja koje ne smije biti manje povoljno od one zaštite koju uživaju radnici na kopnu.

Djelatnosti koje MLC 2006 propisuje (i za koje se Republika Hrvatska izjasnila da ih primjenjuje) su: zdravstvena skrb, naknade u slučaju bolesti, nezaposlenosti, starosti i ozljede na radu, obiteljske naknade, nakna-de za majčinstvo, invalidnost i naknade po-tomcima.

U slijedećem broju Pomorskog vjesnika:

Međunarodna konvencija o radu pomo-raca iz 2006. godine 6/6 - Udovoljavanje i provedba

Dorotea Zec

RATIFIKACIJA KONVENCIJA 2015 -16

Provodi se

Ne provodi se

* UK dependent territories SO

LAS

74 (a

nd 8

8 Pr

otoc

ol)

MAR

POL

incl

udin

g An

nexe

s I -

II

MAR

POL

Anne

xes

III -

VI

LL 6

6 (a

nd 8

8 Pr

otoc

ol)

STCW

78

ILO

MLC

CLC/

FUND

92

ALBANIA

ALGERIA

ANTIGUA & BARBUDA

ARGENTINA

AUSTRALIA

BAHAMAS

BAHRAIN

BANGLADESH

BARBADOS

BELGIUM

BELIZE

BERMUDA *

BOLIVIA

BRAZIL

BULGARIA

CAMBODIA

CANADA

CAYMAN ISLANDS *

CHILE

CHINA

COLOMBIA

COMOROS

COOK ISLANDS

COSTA RICA

COTE D’IVOIRE

CROATIA

CUBA

CURACAO

CYPRUS

DPR KOREA

DR CONGO

DENMARK

DOMINICA

EGYPT

ESTONIA

FAROE ISLANDS

FINLAND

FRANCE

GEORGIA

GERMANY

GHANA

GIBRALTAR *

GREECE

HONDURAS

HONG KONG (CHINA)

ICELAND

INDIA

INDONESIA

IRAN

IRELAND

ISLE OF MAN *

ISRAEL

ITALY

JAMAICA

JAPAN

JORDAN

KENYA

KIRIBATI

KUWAIT

LATVIA

LEBANON

LIBERIA

LIBYA

LITHUANIA

LUXEMBOURG

MALAYSIA

MALTA

MARSHALL ISLANDS

MAURITIUS

MEXICO

MONGOLIA

MOROCCO

MYANMAR

NETHERLANDS

NEW ZEALAND

NIGERIA

NORWAY

PAKISTAN

PANAMA

PAPUA NEW GUINEA

PHILIPPINES

POLAND

PORTUGAL

QATAR

REPUBLIC OF KOREA

REPUBLIC OF MOLDOVA

ROMANIA

RUSSIAN FEDERATION

ST. KITTS & NEVIS

ST. VINCENT & GR.

SAO TOME & PRINCIPE

SAUDI ARABIA

SIERRA LEONE

SINGAPORE

SOUTH AFRICA

SPAIN

SRI LANKA

SWEDEN

SWITZERLAND

SYRIAN ARAB REPUBLIC

TANZANIA

THAILAND

TOGO

TONGA

TRINIDAD & TOBAGO

TUNISIA

TURKEY

TUVALU

UKRAINE

UNITED ARAB EMIRATES

UNITED KINGDOM

USA

URUGUAY

VANUATU

VENEZUELA

VIET NAM

PRIJEVOD:

Konvencija SOLAS- Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru (IMO)

Konvencija MARPOL- Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova (IMO)

Konvencija LL- Međunarodna konvencija o tretnim linijama (IMO)

Konvencija STCW- Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (IMO)

Konvencija MLC- Međunarodna konvencija o radu pomoraca

Konvencija CLC/FUND- Međunarodna konvencija o građanskoj odgo-vornosti zbog onečišćenja uljem/Međunarodna konvencija o osnivanju međunarodnog fonda za naknadu štete zbog onečišćenja uljem (IMO)

Izvor: IMO izvještaj ‘Status of Conventions’,IMO web stranica (www.imo.org), ILO web stranica (www.ilo.org) (na dan 1. prosinca 2015).


P redstavnici pomoraca pred-ložili su izmjene kako bi se osigurala isplata plaće po-

morcu za slučaj da je pomorac otet ili nezakonito zarobljen, čak i u slu-čaju da ugovor o zaposlenju pomo-raca istekne ili bude raskinut.

Drugi prijedlog predstavnika po-moraca bio je usmjeren na razvija-nje politike i planova radi spriječa-vanja zlostavljanja i uznemirava-nja na brodovima koji viju zastavu država članica (koje su ratificirale MLC, 2006).

Predstavnici brodara predloži-li su izmjenu i dopunu MLC 2006 usmjerenu na obnovu svjedodžbe o radu pomoraca u slučaju da brod nastavi ispunjavati uvjete predvi-đene nacionalnim zakonodavstvom koje je usklađeno s MLC 2006, a zbog postupka izdavanja obnovlje-ne svjedodžbe nije u mogućnosti istu dobiti u potrebnom roku (prije ili po isteku prvotne svjedodžbe). Na taj se način želi uskladiti postu-pak izdavanja svjedodžbe o radu pomoraca s postupkom usvojenim u IMO Konvencijama.

Prijedlog brodara bio je prihva-ćen od velikog broja država bez potrebe za daljnjim intervencijama. Tako su primjerice svoje slaganje s prijedlogom izjavile države kao što su Bangladeš, Bahami, Norveška, Singapur, Nizozemska, Filipini, Kina, Panama, Rusija, Danska…

Prijedlozi predstavnika pomoraca bili su generalno prihvaćeni uz napo-mene da bi se o tim pitanjima, prije donošenja konačnih odluka, trebalo detaljnije raspraviti te razmotriti ka-kve utjecaje bi te promjene imale na brodare i na države članice. Napo-menuto je da se prepoznaju proble-mi koje pomorci imaju (primjerice u slučaju otmice kada ne trpi poslje-dice samo pomorac već i cijela nje-gova obitelj koja ostaje bez zaštite i novčanih prihoda). Međutim pojav-ljuju se brojna pitanja koja idu i šire od pitanja isplate plaće, zbog čega je generalni stav bio da se o tome nastavi raspravljati.

Nakon dugotrajne rasprave jednoglasno su donesene sli-jedeće odluke:

1. Standard A5.1.3 – Svjedodž-ba o radu pomoraca i deklaracija o zadovoljavanju uvjeta rada po-moraca prijedlog brodara je usvo-jen kao novi stavak 4 Standarda A5.1.3, dok je dosadašnji stavak 4. prebačen na kraj stavka trećeg ovog standarda. U slučaju da brod, nakon obnovne inspekcije nastavi udovoljavati propisanim uvjetima (dakle, nacionalnom zakonodavstvu kojim se implementiraju uvjeti i za-htjevi MLC, 2006) valjanost svje-

dodžbe može se obnoviti za daljnji period koji ne može biti duži od pet mjeseci od dana isteka postojeće svjedodžbe. Na prijedlog predstav-nika pomoraca uneseno je da nova svjedodžba, neovisno kada je izda-na, ne može biti valjana duže od 5 godina (kako bi se izbjegla moguć-nost da se odredba tumači na na-čin da svjedodžba može biti valjana 5 godina i 5 mjeseci).

2. Prijedlog predstavnika pomo-raca koji se odnosi na spriječava-nje zlostavljanja i uznemiravanja na brodovima, nije uveden u obvezni dio MLC, 2006 (Standard A4.3 – Zaštita zdravlja i sigurnosti i spre-

U Ženevi, u sjedištu Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization, dalje u tekstu: ILO) u veljači se sastao drugi Posebni tripartitni odbor os-novan prema članku XIII Kon-vencije o radu pomoraca iz 2006. godine (MLC, 2006). Osnovna pitanja o kojima se raspravljalo bili su prijed-lozi predstavnika pomoraca i predstavnika brodara za izmjene i dopune MLC 2006. Sindikat Hrvatske pomoraca predstavljala je Dorotea Zec.

KONVENCIJE

Prijedlozi pomoraca i bro-dara za izmjene i dopune MLC 2006.


čavanje nezgoda, kao novi stavak 9) već je uvršten u Smjernice i to B4.3.1 – Odredbe o nezgodama na radu, ozljedama i bolestima i B4.3.6 – Istraživanje.

3. Prijedlog pomoraca koji se od-nosi na isplatu plaće pomorcu u slu-čaju da je otet ili nezakonito zaro-bljen nije naišao na razumjenvanje od strane brodara te je u konačnosti odbijen prijedlog za novim stavkom u standardu A2.2. Međutim, utvr-đeno je i dogovoreno da će se na ovom pitanju nastaviti raditi te je donesena rezolucija kojom se osni-va posebna radna grupa koja će se sastojati od četiri predstavnika po-moraca, četiri predstavnika brodara te četiri predstavnika država članica.

Osnovna uloga ove radne grupe utvrđena je na način da su dužni najkasnije devet mjeseci prije slije-dećeg, trećeg, posebnog tripartit-

nog sastanka dostaviti socijalnim partnerima i državama članicama prijedlog novog uređenja ovog pita-nju u sklopu MLC 2006.

Osim rasprave o novim izmjena-ma i dopunama MLC, 2006, Guy Ryder, generalni direktor ILO-a po-zdravio je sve prisutne delegate te je istaknuo važnost MLC, 2006 – Konvencije koja je do danas (ve-ljača 2016. godine) ratificirana od strane 70 država. Također je napo-menuo da veliki uspjeh predstavlja i činjenica da je u tijeku i postu-pak ratifikacije od pet zemalja, i to: Ukrajina, Slovenija, Mianmar, Por-tugal i Novi Zeland.

U protekle dvije godine, od za-dnjeg sastanka (u travnju 2014. godine) mnogo se toga promijenilo u industriji zbog čega je nužno na-staviti prilagođavati se novim iza-zovima. Konačno, posebno je po-hvaljen i rad Odbora eksperata koji je zadužen za nadzor nad primje-nom MLC, 2006. Ovaj Odbor, izme-đu ostalog, zadužen je i za davanje obavijesti i uputa o primjeni MLC, 2006 državama članicama.

Predstavljen je i rad Odbora ek-sperata koji je u 2014. godini pre-gledao ukupno 14 izvješća koje su države podnjele ILO-u. Jednak broj izvješća pregledan je i u 2015. go-dini, dok se u 2016. godini očekuje novih 28 izvješća kao i 15 izvješća država članica koje su to bile duž-ne ali nisu napravile u ranijim go-dinama te 14 izvješća onih država koje su dobile odgodu podnošenja takvog izvješća. Najčešća pitanja (ili nedostaci) koji su bili prisutni u većini izvješća su primjerice defi-nicija pomorca (što nije ostavlje-no na volju državama, već je jasno određeno u samoj Konvenciji); pita-nje socijalnog osiguranja; sati rada i sati odmora; ugovori o zaposlenju pomoraca…

Također su navedeni i osnovni problemi koji prate primjenu MLC 2006 i to primjerice: nacionalne konzultacije, definicija pomorca, mogućnost država za opće izuzeće, osnovna prava i principi, suštin-ski jednaka odredba, pribavljanje i zapošljavanje, ugovor o zaposlenju pomoraca, sati rada i sati odmora, socijalno osiguranje...

Predstavnici međunarodne gru-pe P&I klubova ukratko su pred-

stavili prisutnim delegatima struk-turu i rad P&I klubova. Važnost klubova posebno se ističe kod primjene IMO konvencija (npr. Bunkers Convention 2001, Civil Liability Convention 1969/1992, Athens Protocol 2002, Wreck Removal Convention 2007). Na-pomenuto je da odgovornost za isplatu plaća sukladno MLC 2006 uobičajeno nije obuhvaćena u pro-grame P&I klubova te zahtjeva posebno reosiguranje (iz razloga jer se ne radi o pomorkom riziku, teško je utvrditi točan rizik…). No-va Pravila P&I klubova, od 2013. godine nadalje uključuju i odred-be kojima se pokriva odgovornost brodara za repretaciju sukladno odredbama MLC-a. Također, pokri-venost broda odgovarajućom svje-dodžbom P&I kluba može se pro-

vjeriti na njihovim web stranicama (www.skuld.com/vessel-search).

Konačno je zaključeno da je nuž-no nastaviti na radu i prilagodbi MLC, 2006 izmjenama u pomor-skoj industriji. Utvrđeno je da je potrebno da se neki prijedlozi iz-mjena i dopuna (u odnosu na za-štitu pomoraca od pirata) detaljno razrade na manjoj radnoj grupi u kojoj će sudjelovati i socijalni par-tneri i predstavnici država članica.

Važnost MLC, 2006 nesporno je velika te je dovela do mnogih pro-mjena kod zaštite prava pomora-ca, međutim potrebno je još mno-go rada i truda da bi se standardi utvrđeni konvencijom primjenji-vali u potpunosti od strane svih država.

Dorotea Zec

MLC 2006Hrvatska je jedina članica EU koja nije ratificirala konvenciju 144. o tripartitnom savjetovanju.

Minimalna pla-ća kormilara za 2017/2018 ostala ista

Nakon susreta u Ženevi od 6. do

7. travnja 2016. na sastanku Po-dodbora za plaće pomoraca unu-tar Zajedničke pomorske komisije (Joint Maritime Commision) pri-hvaćena je rezolucija o MOR mini-malnom iznosu mjesečne plaće ili plaće kormilara.

Brodari tražili smanjenje, ali uspje-li jedino održati postojeću - po drugi puta u povijesti pregovaranja (prvi puta 2009. nisu imali mandat za pre-govore) na razini ILOa, nije postignut dogovor. Argument lošeg tržišta je nama neprihvatljiv jer kada je isto to tržište (pa i kalkulacija) bilo u korist brodara, nisu se "ubili" da pokažu vo-lju podijeliti "kolač" s pomorcima koji su im ga osiguravali. No u loše vrije-me, najprije posežu za plaćama po-moraca, a nažalost i drugim načinima koji uzimaju danak među pomorcima (Previše je padanja u skladište, pada-nja čamaca i sličnih nesreća i pove-ćavaju se. Zašto? Očigledno je da ra-ste pritisak, smanjuje se broj posade, smanjuju se plaće, otpuštaju se ljudi).

Pregledom rezolucije glede MOR minimalne plaće mornara, usvojene na 26. sjednici Zajedničke pomorske komisije (listopad 1991) (JMC 26),

1. Potvrđuje se da je trenutni meha-nizam, uključujući i formule, kako je predviđeno u Rezoluciji koja se odnosi na MOR minimalnu plaću kormilara, koja je usvojena na 26. sjednici ZOP, mora se održavati sve dok nije dogo-vorena alternativa;

2. Napominje se da ne postoji do-govor da se poveća iznos MOR mini-malne plaće kormilara i da je trenutna brojka od US 614 $ zadovoljavajuća;

3. Dogovoreno je da iznos od US 614 $ počevši od siječnja 2017. godi-ne treba biti korišten kao osnova za ponovno izračunavanje svrhe;

4. Prepoznaje se da dogovoren mini-malni iznos mjesečne osnovne plaće ni na koji način ne utječe na proces kolektivnog pregovaranja ili usvajanje viših iznosa u drugim međunarodnim mehanizmima postavki plaća; i

5. Poziva se Upravno tijelo na sazi-vanje sjednice Pododbora u prvoj po-lovici 2018. godine u svrhu ažuriranja minimalnog mjesečnog iznosa osnov-ne plaće koji će stupiti na snagu od 1. siječnja 2019, i svake dvije godine na-kon toga, te traži od Pododbora izravno izvještavanje Upravnom tijelu.

Usvojeno, Ženeva, 7. travnja 2016.


Malo o povijesti i pojavi pojma "karantene"

U starim vremenima morski put je bio i najisplativiji i najbrži pa su prva pravila

o zdravstvenoj zaštiti stanovnika ustvari donesena za obalne gra-dove - famozna karantena osno-vana je za uvjete plovidbe i nije važila, primjerice, za karavane s robom dopremljenom kopnom. Karantena je ustvari bila izola-cija broda na sidrištu i čekalo se četrdeset dana (otuda karantena = quranta) da se dopusti kontakt s kopnom. Pametni liječnici onog vremena to su uočili kao maksi-malno vrijeme u kojem se bolest može pojaviti nakon infekcije. To je u to vrijeme bio vrhunac znan-stvenog promišljanja. Tih četrde-set dana je uvedeno po uzoru na Mojsijeve zakone, ali baš i nema medicinskog opravdanja jer je in-kubacija gotovo svih zaraznih bo-

lesti za koje karantena ima smi-sla, kraća. Tih četrdeset dana se smatralo granicom između akut-nih i kroničnih bolesti. Trebamo biti jako ponosni na Dubrovnik jer Veliko vijeće je 27 srpnja 1377. donijelo odluku u karanteni i to se smatra jednim od najznačajni-jih događaja u povijesti medicine uopće. Razne odredbe o izolaciji bolesnika su postojale i ranije ali Dubrovnik je bio prvi grad koji ju je službeno uveo. Inače Dubrovač-ka karantena nije trajala četrdest dana nego trideset dana i neki je zovu trentina. To su preuzeli drugi Mediteranski gradovi a u Marseju su bili prvi koji su brod zadražava-li punih četrdeset dana.

Pomorci i epidemijeDanas naravno ljudi i brže i više

putuju avionima, pa se problem unosa zaraznih bolesti premjestio tamo gdje ima više pacijenata, a pomorci su postali onaj manji dio putničke populacije. Iako je ponikla u području infektologije i u okrilju instituta tropske medicine, danas je pomorska medicina većinom vezana za područje medicine ra-da. No to se sada ponovo mijenja jer zarazne bolesti poput SARSa ili Ptičje gripe postaju globalna pri-jetnja, a s pojavom epidemije Zika virusa opet se otvara nova tema o globalnom širenju zaraznih bolesti. Pomorstvo naravno i tu ima svoju

ulogu i pomorci su htjeli ili ne htjeli, izloženi i tom riziku. Na pomorskim školama svi su slušali „pomorsku medicinu“ i uglavnom zapamtili da komarci koji prenose malariju naj-više grizu u zoru i sumrak.

Ono što su svi zapamtili, iz meni ne baš jasnih razloga, jest potpuno nebitni podatak da su opasne samo ženke komarca malaričara. I sada se taj muški pomorski mozak mora adaptirati na novog neprijatelja koji napada i po danu.

Novinski tekstovi i vijesti na te-leviziji baš i ne pomažu previše pa je možda dobro da se upoznamo s „novim neprijateljem“ koji vas čeka u lukama Južne amerike i Afrike, a uskoro i kod kuće.

LIJEČNIČKI SAVJET Piše: Dr. Nebojša Nikolić

Stara je priča da su nam

pomorci nekad nosili ne

samo materijalna dobra,

već i neželjenu poputbinu

- razne egzotične boles-

ti. Pomorci su ustvari bili

prvi globalni putnici koji su

se izlagali bolestima kojih

nije bilo kod kuće i koji su

te bolesti donosili sa so-

bom. Koliko je rano pre-

poznata izuzetnost situacije

na moru pokazuje da je Hi-

pokrat pisao o slučaju teta-

nusa kod kapetana broda.

Rimljani su imali Lex Didio

kojim se trebalo bolesnog

čovjeka iskrcati u prvoj luci

i osigurati mu njegu. Riml-

jani grade i prve bolnice za

pomorce i imaju liječnike

na brodu - tzv duplicarii jer

su imali duplu plaću zbog

teškog rada na brodu.

Zika - naša nova popudbina


Zika Virus Zika virus je virus kojeg primar-

no prenose komarci iz Aedes po-rodice, za koje je karakteristič-no da su aktivni danju, pri čemu su najaktivniji sredinom jutra i u razdoblju od kasnog popodneva do sumraka. Prenosi ga i tzv. ti-grasti komarac koji nam se odo-maćio i već par godina nas pod-sjeća kako smo barem po tome postali dio svijeta. Prošlog ljeta u Grčkoj je registriran i prijenos Dengue, bolesti vrlo slične Zika infekciji pa to polako možemo očekivati i kod nas. E sad, zašto već dugo vremena niste vidjeli da se kod nas zaprašuju komarci

- pitajte na nekom drugom mje-stu ali ako nam krene epidemija - znat ćete tko je odgovoran.

Ako ste među onima koje inte-resiraju teorije zavjere, ne mo-rate dalje čitati ovaj tekst jer vam je sve naravno jasno i nitko vas neće uvjeriti da se ne radi o „umjetno uzgojenom virusu na-mjerno puštenom u svijet da bi se veliki proizvođači (osim našeg imunološkog zavoda) obogatili na cjepivu.“

Podrijetlo virusa i područja zahvaćenosti

No virus i nije tako nov. Do 2007.godine cirkulirao je na po-dručju tropske Afrike i Jugoistoč-ne Azije gdje je zabilježeno neko-liko epidemija, a od 2007. godine širi se izvan Afrike i Azije te se bilježe epidemije na otocima Pa-cifika (Savezne Države Mikronezi-je, Francuska Polinezija). U 2015. godini prvi autohtoni slučajevi zabilježeni su u zemljama Južne Amerike gdje je u nekoliko mje-seci infekcija poprimila razmjere široko rasprostranjene epidemije.

Dakle, za sada vas čeka vas u lukama Brazila, Kolumbije, Ve-nezuele, El Salvadora, Surinama,

Francuske Gvajane, Hondurasa, Martiniquea, Meksika, Paname, Paragvaja, Barbadosa, Bolivije, Ekvadora, Guadalupa, Saint Mar-tina, Gvajane, Guatemale, Nikara-gva, Costa Ricae, Dominikanske Republike, Jamajke, Haitija, Pu-erto Rica, Cape Verde, Djevičan-skih otoka Sjedinjenih Američkih Država, Kurakaoa, Fidžija, Maldi-va, Samoe, Solomonskih otoka, Tonge, Nove Kaledonije, Tajlan-da) te se očekuje njegovo daljnje širenje.

A kod nas? Ako ga netko od vas ne donese brodom, očekujte vrlo brzo da će ga donijeti neki avion-ski putnik, a sasvim sigurno na-kon povratka s olimpijade u Riju biti će i onih koji će njime biti za-raženi a da to i neće znati.

Naime, 80% zaraženih nema simptome bolesti i mogu pre-nijeti virus, bilo spolnim pu-tem, bilo ako ih ugrize koma-rac i prenese virus na drugu osobu. Na sreću, Olimpijada je u kolovozu kada je kod njih zima i broj komaraca manji, ali svejedno infekcija će biti i virus će biti pre-nesen u Europu. Uostalom i tome smo već svjedočili nakon Olimpi-jade u Vancouveru gdje je izbila epidemija ospica, Svjetskog no-gometnog prvenstva u Njemač-koj kada je izbila epidemija Noro virusa ili Svjetskog nogometnog prvenstva prije dvije godine kada nam je stigla Denga. Dakle, ništa novoga, sve to smo već vidjeli.

Simptomi Zika virusaPa kako to sve skupa izgleda

kada vas ugrize zaraženi koma-rac? Inkubacija Zika virusne bo-lesti iznosi 3 do 12 dana nakon uboda zaraženog komarca. Za vas pomorce to znači da ćete vjerojatno prve simptom osje-titi na brodu. Kao što smo već napomenuli - većina infekcija je asimptomatska, a kod simpto-matskih oblika najčešće se radi o blažim kliničkim slikama akutne febrilne bolesti s osipom, bolovi-ma u mišićima i kostima i glavo-boljom i možda jedinim karakte-rističnim simptomom - upalom spojnice oka. Rjeđe su prisutni retroorbitalna bol i gastrointe-

stinalni simptomi. Nažalost to su simptomi koji mogu biti bilo što, ali ako liječnicima kažete oda-kle dolazite najvjerojatnije će se dvoumiti između Zike i Dengue (oni malo upućeniji pomisliti će na Čikungunju) jer su simptomi gotovo identični.

Bolest obično traje 4 do 7 dana, rijetko zahtijeva hospi-talizaciju te u pravilu prola-zi bez teških komplikacija i smrtnih ishoda, a lijeka - ne-ma. Dakle mirovanje, snižava-nje temperature i njega osipa koji obično dosta svrbi.

Otkada je započela epidemija Zika virusne infekcije u zemljama Južne Amerike, uočen je značajan porast u učestalosti mikrocefali-je i drugih prirođenih malforma-cija središnjeg živčanog susta-va novorođenčadi čije su majke tijekom trudnoće bile izložene zika virusu. Također, u nekim od epidemijom zahvaćenih zemalja zabilježena je i veća učestalost neuroloških poremećaja (Guilla-in Barré-ov sindrom) u odraslih osoba, što je također predmet intenzivnog istraživanja. Prije desetak dana objavljena je stu-dija koja pokazuje jasnu korela-ciju između broja slučajeva Zike u Brazilu i slučajeva neuroloških oštećenja. Krivulje se praktično poklapaju, ali stručnjaci su još u dilemi zašto to nije primijećeno, npr. u Kolumbiji gdje je epidemi-ja također u tijeku. No stvari se razvijaju brzo, pažnja svijeta je uperena na taj problem i možda ćemo imati nova saznanja dok ovaj tekst bude u tisku.

Detekcija Zika-specifičnih IgM protutijela moguća je od pe-tog dana nakon početka bole-sti, ali stvar nije tako jednostav-na jer postoji takozvana unakr-sna osjetljivost s drugim sličnim virusima pa postoji mogućnost (poprilična) da vam Ziku dijagno-sticiraju kao Dengu. Ta se testi-ranja naravno ne rade rutinski kod svih pomoraca koji dolaze iz zaraženih područja, nego samo na indikaciju, tj ako ste oboljeli i napomenete doktoru da ste bili u zaraženom području i nisu prošla više od tri tjedna od od-laska iz tog područja.

Tekst pod pokroviteljstvom:Zdravstvena ustanova za medicinu rada RijekaMedical Centre for Occupational Health Rijeka

Riva Boduli 1, 51000 RijekaT: 00385.51.213.605 + F: 00385.51.313.324E: [email protected] + www.travelmedicina.org

Zika - naša nova popudbina

Zika virus može se prenijeti i transpla-centarno ili tijekom porođaja zaraže-ne majke, te spolnim putem. Da riješimo odmah i

tu malu dilemu - koliko za sada znamo: prenosi ga muškarac ženi a ne obratno. Dakle ako sa sobom i donesete ta-kvu popudbinu, ne mo-gu vas optužiti da ste ga dobili od neke Bra-zilke. Zašto kažem „za sada“ - pa zato jer svi tek prikupljamo sazna-nja o ovoj epidemiji i mnogo je neodgovore-nih pitanja.

>>


Ugrize li vas komarac...

I što onda - ništa, lijeka nema i liječite se kao i od primjerice gri-pe: snižavajte temperaturu para-cetamolom (ne aspirinom) i od-marajte se. A ako vas osip svrbi vaš će vam liječnik dati nešto da vam ublaži i tu neugodu.

No ipak treba biti odgovoran i misliti na svoju okolinu, pa ako baš hoćete na svoje najbliže. Ugrize li vas komarac, u prvom tjednu infekcije može lako pre-nijeti infekciju na drugu osobu, a najugroženiji su oni koji s vama žive u istom stanu. Zato biste se vi kao nosilac zaraze trebali štititi od komaraca, mrežama, sprejevi-ma, dugim rukavima itd. Sve ono što su vas nekada naučili o zaštiti od komaraca malaričara. Ah da, i kondom postaje obavezan.

A kada sve prođe - najvjerojat-nije ćete biti zaštićeni jer ćete ra-zviti imunitet prema bolesti.

Prevencija i zaštita od virusa

A kako se zaštititi kada putuje-te u zaraženo područje: Cjepiva nema i ponovite sve ono što ste u pomorskim školama učili o zaštiti od malarije uz izmjenu da se radi o komarcima koji grizu po danu - najviše sredinom jutra i sredinom popodneva.

Dakle: upotreba repelenata, no-šenje dugih rukava i dugih hlača, naročito u vrijeme najveće ak-tivnosti komaraca. I bez improvi-zacija i internetskih čudotvornih lijekova. Nedavno se na tržištu pojavio flaster s B vitaminom ko-ji navodno štiti od komaraca i uz te reklame uvijek ide veliki broj komentara onih kojima je pomo-gao. Ali stvar je jednostavna - taj flaster ne djeluje i da djeluje bio bi na recept i odobrila bi ga FDA. A ako imate vremena proguglajte po internetu pa ćete vidjeti da isti proizvođač prodaje dvadesetak

raznih flastera, praktično za sve bolesti. Umjesto takvih improvi-

zacija jednostavno uzmite limen-ku sa sprejem protiv komaraca i pročitajte što se nalazi u njoj. Ako piše DEET (ili izuzetno duga riječ s nekim brojevima dietil…) to je to.

Prema podacima ECDC-a, na području Europe je do sada za-bilježeno nekoliko importiranih slučajeva Zika virusne bolesti (Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozem-ska, Njemačka, Švicarska, Itali-ja, Španjolska, Portugal, Danska, Finska, Švedska) u osoba koje su prethodno boravile u državama zahvaćenim epidemijom zika viru-sne infekcije.

I na kraju hoće li Zika stići i do nas. Hoće, itekako. Ovo je ljeto u Riu Olimpijada a orga-nizatori očekuju oko 600.000 turista i 120.000 sportaša. Barem pola će biti iz Europe a 80% ugrizenih neće znati da su zaraženi virusom. Vratiti će se krajem kolovoza kada još ite-kako ima komaraca, pa dalje zaključite sami.

LIJEČNIČKI SAVJET Zika - naša nova popudbina

>>

Dakle: upotreba repelenata, nošenje dugih rukava i dugih hlača, naroči-to u vrijeme najveće aktivnosti komaraca. I bez improvizacija i internetskih čudotvor-nih lijekova.


U siječnju ove godine, Upravni sud u Splitu do-nio je za pomorce dugo

priželjkivanu presudu kojom je ja-sno dao do znanja svim uprav-nim tijelima, a u prvom redu Hr-vatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da matrikula nije i ne može biti jedini dokaz plovidbe-nog staža. Vjerujemo da će se mnogi naši pomorci prepoznati u ovoj presudi pa u nastavku ovog članka iznosimo kratku pozadinu spora koji se vodio pred upravnim sudom, kao i zaključak suda, uz napomenu da je presuda o kojoj pišemo pravomoćna.

Postupak u prvom stupnjuPomorac koji je pretežit dio rad-

nog vijeka plovio na stranim bro-dovima (a kraće razdoblje na hr-vatskim brodovima), obratio se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje sa zahtjevom za ostva-rivanje prava na starosnu mirovinu, pozivom na odredbu članka 129.a Pomorskog zakonika (NN 61/11) - beneficirani radni staž pomoraca (12 mjeseci = 15 mjeseci). Radni staž pomorac je dokazivao rješe-njima Samoupravne interesne za-jednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, iz ko-jih rješenja su bile vidljive uplate doprinosa za vrijeme rada pomor-ca na stranim brodovima.

Hrvatski zavod za mirovinsko osi-guranje priznao je pomorcu staž ostvaren na hrvatskim brodovima, ali mu nije priznao staž ostvaren

na stranim brodovima uz obrazlo-ženje da ovaj staž pomorac nije dokazao jer da nije posjedovao matrikulu kao jedini valjani dokaz u tom smislu. Iz tog razloga, po-morcu je odbijen zahtjev za bene-ficiranim radnim stažom u smislu odredbe članka 129.a Pomorskog zakonika.

Postupak u drugom stupnju

Protiv prvostupanjske odluke Hr-vatskog zavoda za mirovinsko osi-guranje pomorac je podnio žalbu, međutim, žalba je u drugom stup-nju odbijena, uz isto obrazloženje kao i u prvom stupnju: Bez matri-kule nije moguće dokazivati plovid-beni staž.

Upravni spor Protiv prvostupanjskog i drugo-

stupanjskog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pomorac je putem svojih puno-moćnika pokrenuo upravni spor zahtijevajući njihov poništaj, inzi-stirajući na činjenici da je riječ o nezakonitim odlukama obzirom da matrikula nije i ne može biti jedi-ni dokaz plovidbenog staža. Tako

primjerice, sukladno odredbama Pravilnika o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odja-ve pomoraca na obvezno mirovin-sko i obvezno zdravstveno osigu-ranje (Narodne novine br. 54/13), plovidbeni staž može se utvrđivati uvidom u pisani nalog kompanije, ugovor o radu, iskrcajnu listu, izva-dak iz brodskog dnevnika, putne karte, stranu pomorsku knjižicu, drugi dokument izdan sukladno propisima države zastave broda i druge odgovarajuće isprave. Osim toga, rješenja Samoupravne in-teresne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hr-vatske što ih je pomorac već bio dostavio uz zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, javne su isprave u smislu odredbe član-ka 60. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku pa ih se u tom smislu ima tretirati kao dokaz.

Unatoč navedenom, tuženo tijelo (Hrvatski zavod za mirovinsko osi-guranje) je i dalje ustrajalo u na-vodu da je matrikula jedini dokaz plovidbenog staža na stranim bro-dovima, a u jednoj fazi postupka pokušalo cijeli postupak dokaziva-nja usmjeriti prema lučkoj kape-taniji na način da je inzistiralo da

se dostavi evidencija o ukrcajima/iskrcajima pomorca. Međutim, lučka kapetanija vodi evidenciju o ukrcajima i iskrcajima pomoraca tek od 2008. godine. Činjenica da se takva evidencija nije vodila ra-nije, ne može ići na štetu pomorca. Ovo je već potvrdio Ustavni sud, ali i Europski sud za ljudska prava u sličnim takvim predmetima.

ZaključakUpravni je sud stoga usvo-

jio tužbu i tužbeni zahtjev, po-ništio oba rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigura-nje i vratio predmet na ponov-ni postupak. Sud je prihvatio stav da pomorska knjižica nije jedini dokaz plovidbenog sta-ža već to mogu biti i ostali do-kumenti kao što su primjerice ugovor o radu, potvrda poslo-davca, iskrcajna lista, i sl., ali i javne isprave u smislu odred-be članka 60. Zakona o općem upravnom postupku. Sud je također prihvatio stav da či-njenica da lučke kapetanije ni-su vodile evidenciju ukrcaja i iskrcaja pomoraca prije 2008. godine ne može ići na štetu pomorca.

Piše: Iva Parlov

Tekst pod pokroviteljstvom:Odvjetničko društvo VUKIĆ & PARTNERSwww.vukic-lawfirm.hrPRAVNI SAVJET

Upravni sud: Matrikula nije jedini dokaz plovidbenog staža, a činjenica da lučke kapetanije tek od 2008. go-dine vode evidenciju o ukrca-jima i iskrcajima pomoraca sa brodova strane zastave ne smije ići na štetu pomoraca.

Matrikula nije jedini dokaz plovidbenog staža

1. Uvod

W ärtsilä 50DF je četve-rotaktni motor koji može biti pogonjen

s različitim vrstama goriva. Wärtsilä plinsko-dizelski moto-ri koriste kemijsku energiju tri-ju vrsti goriva, a to su prirodni plin (engl. Methane - CH4), za-tim brodsko dizel gorivo (engl. Marine Diesel Fuel - MDO) i teško brodsko gorivo (engl.He-avy Fuel Oil - HFO). Jedna od glavnih značajki je pouzdana tehnologija koja osigurava ne-smetan rad tog motora i s plin-skim i s tekućim gorivima.

Tijekom rada motora preba-civanje s jedne vrste goriva na drugo odvija se jednostavno, bez ikakvih problema u radu-motora. Motor ima maksimal-nu toplinsku učinkovitost od oko 47% - veću nego bilo ko-jidrugi plinski motor. Motor semože automatski prebaciti iz rada na tekuće gorivo u rad naplinsko gorivo pri optereće-njunižem od 80% punog opte-rećenja. Prijenos se po naredbi rukovaoca odvija automatski.Tijekom prelaska, koji tra-je oko jednu minutu, tekuće gorivo se postupno zamjenju-je s plinskim. U slučaju prekida opskrbe plinskog goriva, mo-tor automatski prelazi na rad s tekućim gorivom. Pri prijela-zu s teškog goriva na plinsko zahtijeva se prethodni rad na dizelsko gorivo u minimalnom trajanju od 30 minuta. Dostu-pne izvedbecilindara su 6, 8 ili 9 u liniji, te 12, 16 ili 18 cilin-dara u V konfiguraciji, tako da pokrivaju raspon snage od 5,7 MW do 17,5 MW. Brzina vrtnje im je 500 o/min za frekven-ciju od 50 Hz i 514 o/min za frekvenciju od 60 Hz. Wärtsilä 50DF je pogodan za širok ras-pon primjene u različitim as-pektima ili kao glavni propul-zijski stroj, ili kao pomoćni mo-tor za proizvodnjuelektrične energije. Prema maksimalnoj snazi, težini ili raspoloživu pro-storu nude se razne mogućno-sti za različite tipove brodova.

Fleksibilnost u operaciji stvar-na je prednost koju nudi sustav ovog plinsko-dizelskog motora.Prirodni plin dobavlja se motoru kroz plinsku jedinicu, pri čemu plin prolazi kroz filtar da neči-stoće iz plinskog cjevovoda ne bi dospjele u cilindar motora. U toj jedinici se kontrolira tlak dobave plina. Sustav uključuje zapor-ni ventil i ventil za odzračivanje kako bi se osigurala slobodna i sigurna opskrba bez problema s niskim tlakom plina. Plin se na motoru isporučuje preko ci-jevi koja prolazi uzduž motora. Svaki cilindar ima individualnu cijev za prijam plina na usisni ventil na glavi motora. Plinski cjevovod je standardno dizaj-niran s dvostrukom stijenkom. Kad motor radi s plinom kao gorivom, smjesa zraka i plina se pali s malom količinom dizel goriva preko pilot- ventila ko-ji je optimiziran za najkvalitet-

nije izgaranje. Napredni sustav automatizacije pruža potpunu sigurnost rada motora te lokalni nadzor.

Wärtsilä 50DF je dizajniran da omogući visoku izlaznu sna-

gu uz visoku fleksibilnost, niske emisije ispušnih plinova, visoku učinkovitost i pouzdanost tije-kom rada motora na plinsko ili tekuća goriva. Funkcije motora se kontroliraju pomoću napred-


Slika 1 - Filtar u plinskom cjevovodu

PLINSKO-DIZELSKI MOTOR WÄRTSILÄ MODEL 50DF

EDUKACIJA Pripremio: Frane Martinić, dipl. ing., pom. str. I. klase, Upravitelj stroja

nog integriranog automatskog sustava koji osigurava optimal-ne uvjete rada koji ne ovise o uvjetima okoline i vrsti goriva na kojoj motor radi. Otvaranje i zatvaranje ventila za dobavu plina i pilot-ventila su kontroli-rani elektronički, što omoguću-je ispravan omjer zraka i goriva za svaki cilindar. Naime, regu-

lacija se može postaviti za sva-ki cilindar zasebno. Isto tako se podešava i dobava minimalne količine goriva kroz pilot-ventil da se osigura sigurno i stabilno paljenje. Wärtsilä 50DF motor je jednostavno dizajniran. Cje-vovodi i vanjske poveznice su minimizirane, sigurnost u radu je maksimalna, održavanje je jednostavno i brzo. Rad moto-ra kontroliran je elektronički, pa je eliminirano nepotrebno op-terećenje prilikom smanjenja ili gašenja. Wärtsilä 50DF je osmi-šljen kako bi zadovoljio visoke standarde kontrole emisije is-pušnih plinova u atmosferu.

2. „Lean-burn“ proces izgaranja u motoru

Izgaranje goriva u Wärtsilä 50DF motoru odvija se po „lean -burn“ procesu. Naime, u smjesi zraka i plina u cilindru motora ima više zraka nego je potrebno za potpuno izgaranje. Ovakvo „mršavo“ izgaranje smanjuje temperaturu izgaranja u cilin-dru, a time i količinu dušikovih spojeva u ispušnim plinovima motora. Učinkovitost motora i izlazna snaga su povećane zbog sprječavanja dodatnog lupanja (engl. - „knocking“) u cilindrima motora „Knocking“ je izraz za

male eksplozije (detonacije) do kojih može doći u cilindru mo-tora prilikom izgaranja plina, a područje detonacija prikazano je na slici 5.

Važno je napomenuti da je za plinska goriva karakterističan „metanski broj“ (engl. Methane number - MN), a on je mjerilo za procjenu otpora goriva prema lupanju u cilindrima. Prilikom izgaranja plina veći „metanski broj“ dava veću otpornost goriva prema detonacijama u cilindri-ma motora i obrnuto. Izračun metanskog broja u plinovitom gorivu moguć je ako su pozna-te količine svih komponenti u plinu. Teži ugljikovodici (etan, propan i butan) smanjiti će vri-jednost metanskog broja, a time će se povećati detonacje u cilin-dru motora.

Paljenje siromašne smjese i pli-na izvodi se ubrizgavanjem male količine tekućeg dizel goriva u cilindar motora kroz pilot-ventil. Mala količina dizel goriva u ci-lindru motora pali se kompresi-jom kao i u svakom drugom tra-dicionalnom dizelskom motoru.

To čini dobar energetski izvor za paljenje i izgaranje plina koji se uštrcava u pojedinačni cilindar. Da se dobije najveća učinkovi-tost i najmanja emisija ispušnih plinova iz motora, svaki cilindar pomoću elektroničkih uređa-ja pojedinačno je kontroliran i reguliran ispravnom količinom i vremenom uštrcavanja dizel goriva za zapaljenje te isprav-nim omjerom zraka i plinskog goriva. U tu svrhu u Wärtsilä-i su razvili poseban elektronički sustav kontrole koji zadovoljava zahtjevni zadatak kontrole izga-ranja u svakom cilindru da bi se osigurale optimalne performan-se u svim uvjetima rada.

Točan omjer zraka i goriva u bilo kojim operacijskom uvjeti-ma je bitan za optimalne perfor-manse i kontrolu emisija.

Za ovu funkciju, Wärtsilä 50DF motor je opremljen s po-sebnim zaobilaznim ventilom (engl. Waste gate valve). Taj ventil elektropneumatski regu-lira količinu ispušnih plinova koji će proći kroz turbo-puhalo, a na taj način i


Slika 3 - Linijski motor

Slika 2 - Cijevi za dobavu plina u cjevovodu prije usisnog ventila

>>

Strojarstvo

količinu svježeg zraka koja će ući u cilindre

motora. Funkcija ovoga ventila je da namjesti pravilan omjer zraka i goriva prilikom visokih opterećenja u radu motora.

Wärtsilä 50DF motor je opre-mljen jednocijevnim modularno ugrađenim sustavom za turbo-puhalo, koji mora osigurati kon-tinurani tlak punjenja zrakom. Visoka učinkovitost turbopuhala osigurana je ugradnjom kvali-tetnih ležajeva koji se podmazu-ju uljem iz sustava za podmazi-vanje motora.

3. Sustav dobave goriva

Sustav dobave goriva Wärtsilä 50DF motora podijeljen je na

tri dijela. Jedan sustav je za do-bavu plina, drugi je za dobavu tekućeg goriva, a treći je za do-bavu dizel goriva na pilot-ventil za za paljenje plinskog goriva u cilindru. Wärtsilä

50DF motor se normalno star-ta na dizel gorivo, a na plin se prebacuje nakon što se motor stabilizira u radu. Kad motor radi na plinsko gorivo, ukupna potrošnja dizel goriva kroz pliot ventil manja je od 1% ukupne potrošnje goriva pod punim opterećenjem motora. Količina goriva koja ulazi u cilindar mo-tora kroz pilot-ventil podešava se elektronički preko kontrol-nog sistema motora. Dizel gori-vo se dobavlja na pilot-ventil i tijekom rada motora na tekuće (dizel ili teško) gorivo, kako bi se osiguralo hlađenje mlaznice.

Prirodni plin radi dobave moto-ru prolazi kroz ventisku stanicu koja je prikazana na slici 7.

3.1 Dobava plina

Prirodni plin se dobavlja mo-toru prolazeći kroz ventilsku stanicu. Prije ulaska u motor, plinsko gorivo se filtrira da se osigura čistoća prije ulaska u cilindre motora. Tlak plina je kontroliran pomoću regulacij-skog ventila smještenog u ven-tilskoj stanici. Tlak dobave pli-na ovisi o opterećenju motora. Pri punom opterećenju motora tlak plina iznosi 3.9 bara za donju ogrjevnu moć od 36 MJ/m3. Ako je vrijednost donje ogrjevne moći ispod 36 MJ/m3, potrebno je povisiti tlak dobave.

Ovaj sustav opremljen je s ventilima za trenutno zaustav-ljanje dobave plina te sa susta-

vom za ventiliranje ventilske stanice u slučaju zaustavlja-nja. Na samome motoru plin se dobavlja u cilindre kroz za-jednički cjevovod smješten uz-duž motora. Svaki cilindar ima zasebnu cijev za dobavu koja izlazi iz zajedničkog cjevovoda. Ovaj plinski cjevovod standar-dno je dizajniran s dvostrukom stijenkom.

3.2 Dobava tekućeg goriva

Dobava tekućeg goriva podije-ljena je na dva odvojena susta-va. Jedan sustav je za dobavu tekućeg (dizel ili teškog) goriva, a drugi je za dobavu dizela kroz pilot-ventil. Vrijeme i dužina otvaranja pilot-ventila reguli-rana je i kontrolirana elektro-nički. Tlak dizel goriva koje se uštrcava u cilindar motora kroz pilot-ventil iznosi oko 900 bara. Sustav za dobavu dizel goriva


EDUKACIJA Plinsko-dizelski motor Wärtsilä model 50DF

Slika 4 - V motorSlika 6 - Shema kontrole količine usisnog zraka pomoću ventila na ispušnom cjevovodu

Slika 7 - Ventilska stanica za dobavu plina

Slika 5 - Omjer zraka i goriva u odnosu na tlak u cilindru motora

>>

pilot-ventilu je odvojen od su-stava za dobavu tekućeg goriva motoru, kao što je prikazano na slici 8. Tekuće gorivo se dobavlja motoru pomoću pumpe goriva privješene na bregastu osovinu.

4. Sustav hlađenja motora

Wärtsilä 50DF motor ima flek-sibilan sustav za hlađenje, koji je dizajniran za optimalan rad pri različitim uvjetima hlađenja. Rashladni sustav ima dva odvo-jena kruga rashladne vode viso-ke i niske temperature rashlad-ne vode. Motor je opremljen s dvije pumpe, jedna za tempe-raturni krug toplije, a druga za krug hladnije rashladne vode. Obje pumpe su preko odgovara-jućih zupčanika pogonjene pre-ko samog motora. Krug topli-je rashladne vode hladi košu-ljice i glave cilindara, dok krug hladnije rashladne vode služi za hlađenje sustava ulja za pod-mazivanje motora. Ovi krugo-vi rashladne vode spojeni su na odgovarajuće dijelove dvostu-panjskog rashladnika zraka.

5. Sustav podmazivanja motora

Wärtsilä 50DF motor ima ugrađenu uljnu pumpu za pod-

mazivanje, koja je pogonjena preko zupčanika motora. Pum-pa mora osigurati podmazi-vanje cijeloga motora. Ulje za podmazivanje se filtrira u

papirnatim ulošcima fil-tra i separira se u centrifugal-nim filtrima koji su ugrađeni u motoru. Odvojeni sustav za pretpodma zivanja se koristi prije startanja motora. Pumpa pretpodmazivanja je pogonje-na pomoću elektromotora. Ka-da se motor starta, pumpa za pretpodmazivanje se automat-ski zaustavlja, a glavna pumpa ulja preuzima funkciju podma-zivanja motora. U sustav pod-mazivanja motora još je ugra-đen i dodatni filtar ulja, prije ulaza ulja u glavne ležajeve motora.

6. Dijelovi motora

6.1 Raspršivač goriva

Raspršivač goriva, Wärtsilä 50DF motora ima na vrhu dvije mlaznice za ubrizgavanje go-riva. Veća mlaznica se koristi kada motor radi na tekuća go-riva (dizel ili teško), a manja mlaznica se koristi tijekom rada motora na plinsko gorivo, ali i tijekom rada motora na tekuća goriva radi hlađenja mlaznice. Uštrcavanje goriva kroz manju mlaznicu pilot-ventila elektro-nički je kontrolirano, a ubrizga-vanje tekućeg goriva kroz ras-pršivač kontrolirano je hidro-mehanički. Svaki cilindar ima

ugrađen magnetski ventil za ubrizgavanje dizel goriva kroz pilot-ventil, koji je individual-no kontroliran da uvijek ima optimalan vremenski period za otvaranje i zatvaranje pilot-ven-tila i optimalno trajanje dobave dizela kada motor radi na plin.

Količina dušika u ispušnim plinovima motora direktno ovi-si o količini dizel goriva ubriz-ganog u cilindre motora kroz pilot-ventil. Dizajn ovog moto-ra omogućava nisku vrijednost dušika prilikom stabilnog rada motora. Ovaj način izgaranja mora

biti u cijelosti pojedinačno kontroliran za svaki cilindar.

6.2 Ventil za dobavu plinskog goriva

Plin ulazi u cilindar motora ne-posredno prije otvaranja usisnog

ventila zraka. Ventil za dobavu plina elektronički se pokreće i kontrolira preko sustava kontro-le motora, koja mora dati točno određenu količina plina za svaki cilindar.

Kako ovaj ventil može vremen-ski biti neovisan od usisnog ven-tila, cilindar može biti propu-han i očišćen bez rizika da će se zagaditi s ispušnom plinovima. Samostalni ulaz plina kao goriva osigurava ispravan omjer zraka i goriva i daje optimalne radne uvjete s obzirom na učinkovi-tost i emisiju ispušnih plinova. Isto tako omogućuje pouzdan rad motora bez zaustavljanja, lupanja ili nepravilnog izgaranja u cilindrima. Ventil za dobavu plina ima kratak hod i izrađen je od specijalnog kvalitetnog ma-terijala, što mu omogućava dug radni vijek i duge intervale iz-među održavanja.


Slika 10 - Raspršivač goriva

Slika 9 - Shema sustava dobave goriva kada motor radi na tekuće gorivo

Slika 8 - Shema sustava dobave goriva kada motor radi na plinsko gorivo

Strojarstvo

>>


Slika 11 - Presjek kli-pa i košuljice cilindra

Slika 13 - Košuljica cilindra motora

Slika 14 - Ojnica u tri dijelaSlika 12 - Glava cilindra motora

EDUKACIJA Plinsko-dizelski motor Wärtsilä model 50DF

>> 6.3 Visokotlačna pumpa goriva

Wärtsilä 50DF motor koristi dobro dokazane konvencionalne visokotlačne pumpe za ubizga-vanje tekućih goriva. Ova pumpa izdržava velike tlakove tijekom rada motora i ima ugrađen ventil za održavanje konstantnog tla-ka, kako bi se izbjegla kavitacija. Pumpa je spremna za rad u sva-ko doba i bez problema preuzi-ma rad ako motor u radu prelazi s plinskog goriva na tekuće. Klip pumpe je napravljen od materija-la koji je otporan na habanje.

6.4 Visokotlačna pumpa za dobavu dizel goriva na pilot-ventile

Dobavna pumpa pogonjena je pomoću motora preko bregaste osovine, a visokotlačna pumpa s elektromotorom. VT pumpa prima signal za ispravan odlazni

tlak goriva iz kontrolne jedini-ce motora i samostalno postav-lja i održava tlak na potrebnoj razini te prenosi prevladavaju-ći tlak goriva na upravljački su-stav motora. Pod visokim tlakom gorivo je dostavljeno svakom cilindru kroz zajednički cjevo-vod („common rail“ sustav), koji djeluje kao akumulator tlaka i prigušivač pulsirajućeg tlaka u tom sustavu. Sustav dizel gori-va za pilot-ventile ima dvostruki cjevovod s ugrađenim alarmom, što omogućava brzu detekciju u slučaju curenja goriva.

6.5 Klip i prsten klipa motora

Klipovi su izrađeni od nodular-nog ljevanog željeza s time da im je vrh (kruna) napravljen od kovanog čelika, pa im je trenje nisko. Sam dizajn je prilagođen za motor ove veličine, a uklju-čuje brojne inovativne pristupe. Dugi vijek klipova se dobio po-moću Wärtsilä-inih patentiranih sustava za podmazivanje klipa i njegove krune. Najopterećeniji dio klipa su klipni prstenovi, koji se uslijed trenja najviše i troše. Klipni prstenovi u Wärtsilä 50DF motoru su optimalni s obzirom na funkcionalnost i učinkovitost. Nalaze se na kruni klipa; dva pr-stena su kompresijska, a treći je uljni. Svaki prsten je dimenzioni-ran na način da kvalitetno obavi

svoj zadatak. Ovaj koncept s tri prstena se dokazao kroz svoju djelotvornost tijekom rada u ra-nijim Wärtsilä motorima.

6.6 Glava cilindra motora

Glava cilindra motora pričvr-šćena je pomoću četiri vijka za blok cilindra motora. Pri visokim tlakovima u cilindru mo-tora, glava cilindra je dokazala svoju superiornost, osobito pri velikim i dinamičnim naprezanjima. Po-uzdana je i jednostavna za odr-žavanje. Osim toga, s ovom vr-stom glava cilindra motora mo-že se izvesti veća učinkovitost usisnih i ispušnih kanala. Sustav rashladne vode je optimiziran da osigura odgovarajuće hla-

đenje ispušnih ventila te samih glava cilindra motora i rasprši-vača goriva.

Ovakav sustav rashladne vode smanjuje toplinska naprezanja i jamči nisku temperaturu ispuš-nih plinova iz motora. Tijekom rada motora, oba ventila, i usi-sni i ispušni, rotiraju, čime se postiže ujednačeno toplinsko i mehaničko naprezanje.

6.7 Košuljica cilindra motora

Košuljica cilindra je dizajnira-na na temelju opsežnog isku-stva iz tribologije i otpornosti na trošenje, koje se steklo tijekom mnogih godina pionirskog rada u dizajnu dizelskih motora.

Tribologija je znanost o inte-rakciji površina u relativnom gibanju, a studije se provode o trenju, trošenju, podmaziva-nju i dizajnu košuljica, ležaje-va, itd.

Košuljice je potrebno pravil-no hladiti da bi se deformacije svele na minimum.

Materijal i površine košuljice cilindra su brušene strukture i moraju biti izrađene od mate-rijala maksimalno otpornih na trošenje.

Prsten protiv poliranja je ugrađen u gornjem dijelu košu-ljice cilindra i služi da minimi-zira rizik trošenja košuljice ci-lindra, a isto tako i da tijekom rada motora osigura minimal-nu potrošnju ulja za podmazi-vanje košuljice cilindra.

6.8 Ojnica

Ojnica je dizajnirana iz tri di-jela i snagu nastalu prilikom iz-garanja u cilindrima motora rav-nomjerno raspodjeljuje na leža-jeve motora. Pomicanja između površina materijala su svedena na minimum. Na ojnicama se može napraviti remont bez ra-stavljanja letećih ležajeva i isto tako inspekcija letećih ležajeva se može napraviti bez rastav-ljanja ojnica. Dizajn u tri dijela smanjuje i ukupnu težinu.

Kučište letećih ležajeva stegnu-to je pomoću hidraulike, čime su ležajevi zaštićeni od korozije.


Wartsila 50DF - Tablica 1 (za V tip motora)

Rad motora na

Plinsko gorivo Dizel ili teško gorivo

Broj okretaja rpm 514Izlazna snaga kW 11700Diametar cilindra mm 500Hod klipa mm 580Tlakovi u cilindru Mpa (bar) 2.0 (20.0)Brzina klipa m/s 9.9

Sustav dobave zraka

Protok pri opterećenosti od 100% kg/s 18.3 22.5Maksimalna temperatura na ulazu u turbopuhalo *C 45Temperatura na izlazu iz rashladnika zraka *C 45 50Sustav ispušnih plinovaProtok pri opterećenosti od 100% kg/s 18.8 23.1Protok pri opterećenosti od 75% kg/s 14.2 17.9Protok pri opterećenosti od 50% kg/s 10.8 12.7Temperatura poslije turbopuhala pri opterećenju od 100% *C 373 343Temperatura poslije turbopuhala pri opterećenju od 75% *C 424 352Temperatura poslije turbopuhala pri opterećenju od 50% *c 426 385Maksimalni povratni tlak kPa (bar) 4 (0.04)

Potrošnja goriva

Ukupna potrošnja goriva pri opterećenosto od 100% kJ/kWh 7300Ukupna potrošnja goriva pri opterećenosto od 75% kJ/kWh 7620Ukupna potrošnja goriva pri opterećenosto od 50% kJ/kWh 8258Potrošnja plina pri opterećenosto od 100% kJ/kWh 7258Potrošnja plina pri opterećenosto od 75% kJ/kWh 7562Potrošnja plina pri opterećenosto od 50% kJ/kWh 8153Potrošnja tekućeg goriva pri opterećenosto od 100% g/kWH 1 189Potrošnja tekućeg goriva pri opterećenosto od 75% g/kWH 1.5 192Potrošnja tekućeg goriva pri opterećenosto od 50% g/kWH 2.4 204

Sustav dobave plina

Minimalni tlak plina prije ulaska u motor kPa (bar) 475 (4.75)Minimalni tlak plina prije ulaska u ventilsku stanicu kPa (bar) 555 (5.55)Temperatura plina prije ulaska u ventilsku stanicu °C 0...60

Sustav dobave tekućeg goriva

Tlak prije visokotlačnih pumpi kPa (bar) 800 ±50 (8±0.5)Viskozitet teškog goriva prije ulaska u motor cSt 16...24Maksimalna temperatura teškog goriva prije ulaska u motor °C 140Viskozitet dizel goriva prije ulaska u motor cSt 2.8Maksimalna temperatura dizel goriva prije ulaska u motor °C 45Viskozitet dizel goriva pilot ventila prije ulaska u motor cSt 2...11Tlak dizel goriva pilot ventila prije ulaska u motor kPa (bar) 400...800 (4...8)Tlak dizel goriva iza pilot ventila prije ulaska u motor kPa (bar) 80 (0.8)

Sustav podmazivanja

Tlak ulja prije Iežajava kPa (bar) 400 (4.0)Tlak poslije pumpe ulja kPa (bar) 800 (8.O)Temperatura ulja prije Iežajava °C 63Temperatura ulja na izlasku iz motora °C 78Kapacitet glavne pumpe ulja pogonjene motorom m3/h 221Protok ulja kroz motor m3/h 170Kapacitet pumpe pretpodmazivanja m3/h 65Potrošnja ulja pri opterećenju od 100% g/kWH 0.5Protok ulja iz kartera pri opterećenju od 100% l/min 2600Količina ulja u regulatoru brzine okretaja I 6.2

Sustav toplije rashladne vode

Normalni tlak rashladne vode u motoru poslije pumpe kPa (bar) 250(2.5)Maksimalni tlak rashladne vode u motoru poslije pumpe kPa (bar) 480 (4.8)Izlazna temperatura °C 91Kapacitet pumpe rashladne vode m3/h 270Ukupni pad tlaka rashladne vode u motoru kPa (bar) 50 (0.5)Maksimalni pad tlaka rashladne vode izvan motora kPa (bar) 150(1.5)Tlak u ekspanzionom tanku kPa (bar) 70...150 (0.7...1.5)Volumen rashladne vode u motoru m3 1.7

Sustav hladnije rashladne vode

Normalni tlak rashladne vode u motoru poslije pumpe kPa (bar) 250(2.5)Maksimalni tlak rashladne vode u motoru poslije pumpe kPa (bar) 440 (4.4)Temperatura rashladne vode prije motora °C 38Temperatura rashladne vode poslije motora °C 25Kapacitet pumpe rashladne vode m3/h 270Ukupni pad tlaka rashladne vode u rashladniku zraka kPa (bar) 30 (0.3)Maksimalni pad tlaka rashladne vode kPa (bar) 200 (2.0)Tlak u ekspanzionom tanku kPa (bar) 70...150 (0.7...1.5)

Sustav zraka za upućivanje motora

Nominalni tlak kPa (bar) 3000 (30)Minimalni tlak zraka za upućivanje motor kod 20 *C kPa (bar) 1000(10)Minimalni tlak u spremniku zraka za upućivanje kPa (bar) 1800 (18)Potrošnja zraka pri ručnom upućivanju Nm3 6Potrošnja zraka pri automatskom upućivanju Nm3 7.2 Slika 15 - Ojnica u tri dijela

Strojarstvo

7. Tehničke karakteristike Wärtsilä 50DF motora - V tipa

(vidi tablicu 1)

8. Zaključak

Wärtsilä 50 DF motori po-godni su za širok raspon pri-mjene. Zahvaljujući fleksibil-nosti u pogledu tri različite vrste goriva koje koriste te ši-rokom rasponu snaga koje po-krivaju savršeno se uklapaju kao motori koji mogu biti in-stalirani i optimizirani za kon-tinuirane i promjenjive brzine agregata. Nadalje, kompaktan i modularni dizajn Wärtsilä 50DF motora pruža savršenu priliku za uštedu prostora po-gotovo u manjim aplikacijama kao što su glavni propulzijski strojevi na manjim teretnim brodovima, trajektima ili te-gljačima. Mogućnost rada s više vrsti goriva pruža nove mogućnosti tih strojeva za pri-mjenu na različitim plovilima. Na većim plovilima, tankeri-ma, platformama za istraži-vanje i vađenje nafte i plina, ovakvi motori uglavnom se ugrađuju za proizvodnju elek-trične energije.

Tehnologija izgaranja s tri različita goriva, donosi izvr-sne pogodnosti za brodovla-snike i operatore. Kako je već

rečeno, Wärtsilä 50DF motori rade na „lean-burn“ principu gdje mješavina zraka i plina u cilindru sadrži više zraka ne-go što je potrebno za potpuno izgaranje. Ovakvo siromašno izgaranje smanjuje vršne tem-perature i emisije dušikovih i sumpornih spojeva u atmos-feru.

LITERATURA[1] B. Thijssen (2004). Dual-Fu-el-Electric LNG Carrier Propulsi-on. Wärtsilä Ship Power Solution, Finland.[2] Wärtsilä Land & Sea Academy (2008). Engine W50DF Operati-on Advanced. Wärtsilä Network, Korea.[3] Wärtsilä Land & Sea Academy (2013). Training programme ca-talogue. Wärtsilä Corporation, Fin-land.[4] Wärtsilä Land & Sea Academy (2013). LNG Systems. Wärtsilä Oil and Gas Solution, Finland.[5] I. Kallio & V. Aimala (2015). Wärtsilä Technical Journal - In De-tail. Wärtsilä Corporation, Finland.

IZVORI:[6] www.wartsila.com (pristupljeno 29.04.2015).

Objavljeno u časopisu Udruge pomorskih strojara Split „Uko-rak s vremenom“ br. 51/52 (str. 102/113)

K ako ako sam za sebe ka-že, Lošinjanin na privre-menom radu u Rijeci,

doduše već posljednih 20 go-dina. Jako vezan za svoj rodni otok gdje je proveo idilično dje-tinjstvo, završio pomorske škole. Koliko god da je dugo u Rijeci, osjeća se Lošinjaninom, i tako će i biti dok ne parti…

“Nisam bio siguran što želim biti u životu. Otac je želio da bu-dem pomorski kapetan s obzi-rom da smo na Lošinju živjeli uz more i slavu lošinjskih pomora-ca i brodograditelja, a i u fami-liji smo imali pomoraca. Krenuo sam na fakultet, završio ga i oti-šao na brod. Teško je bilo ukrca-ti se jer je baš bilo vrijeme rata, konačno sam završio i kadeturu na Lošinjskoj. Problemi sa ukr-cajem za časnika i dalje traju pa sam nakon dužeg traženja i uz pomoć obiteljskih veza uspio pronaći ukrcaj na tankerskoj fir-mi iz Monte Carla. U početku mi je bilo jako teško, nije bilo naših ljudi, bio sam jedini Hrvat. Sje-ćam se da se prvu noć na brodu nisam niti raspakirao već htio pobjeći kući drugo jutro. Na kra-ju sam ipak ostao 8 mjeseci na tom brodu, jer ploviti se mora…

Na istoj kompaniji ostao sam 3 godine i položio kapetanski ispit. Kompanija je bila jako za-dovoljna, kako sa mnom, tako i nekolicinom ostalih Hrvata, i htjeli su zajedno sa talijanskim partnerom otvoriti pomorsku

agenciju u Rijeci, koja bi između ostaloga i zapošljavala naše po-morce. Ponuđeno mi je mjesto u uredu koje sam prihvatio i tako ostao kapetan na papiru.”

Život je odlUčio drUgačije

“Zavolio sam Rijeku, zavolio sam rad sa pomorcima, proširio poslovanje i evo me još uvijek ovdje. Kao i u svakom ozbiljnom poslu uloženo je puno truda i vremena. Bilo je to davne 1996. godine…”

Upravo te godine Mario je započeo raditi zapošljavanje, odnosno crewing za talijansku kompaniju s podružnicom na riječkoj adresi. Počelo je sa jed-nim klijentom, ali Mariov nemi-ran duh i poslovni angažman re-zultirao je dolaskom novih klije-nata i poslovnom rastu agencije. Put od službenika do direktora i dioničara same tvrtke trajao je 9 godina, a deseta je Maria od-vela u samostalne vode, kada sa

svojom suprugom, bez koje ka-ko kaže ništa ne bi bilo, otvara vrata agencije Zorovic Mariti-me Services. Startali su sa skro-mnim financijskim sredstvima, ali sa prezimenom koje su gradi-li proteklih devet godina i stekli reputaciju u tom dijelu industri-je, ali prvenstveno kod hrvatskih pomoraca.

Od 2005 do danas broj klije-nata i zaposlenih pomoraca kon-stantno je rastao. Danas ZMS posreduje pri zapošljavanju pre-ko 1200 pomoraca za više od deset brodarskih kompanija, a u samoj agenciji radi 24 zaposle-nih u uredima na jedanaestom katu riječkog nebodera, dok je kat ispod training centar.

Osim posredovanja u zapo-šljavanju pomoraca, ZMS posre-duje i pri zapošljavanju newbu-ilding inspektora sa završenom brodogradnjom, kako u hrvat-skim, tako i ostalim svjetskim brodogradilištima.

Slijedeći projekt je trening i edukacija pomoraca. Sve je za-počelo kada su klijenti počeli

tražiti i određenu dodatnu edu-kaciju pomoraca za kojeg sama agencija posreduje - tzv in-hou-se treninzi.

“Naši instruktori obučeni su za te tečajeve u brodarskim kompa-nijama koje predstavljamo, a što je bio i uvjet za tu vrstu suradnje. U našem Training centru sada ra-di troje ljudi, imamo dvije potpu-no opremljene učionice i nekoli-ko radnih soba. Osim navedenih in-house treninga, nudimo goto-vo jedini sve ECDIS specific kur-seve na svim konzolama, te smo kupili prava na dva međunarod-no priznata tečaja Marpol i MRM training. Slijedeći korak jesu STCW kursevi i dobivanje dopu-snica od nadležnog Ministarstva za one programe za koje nam ni-su potrebni vrlo skupi i zahtjevni simulatori.”

SvaKi doBar Kli-jeNt je - odličaN

Sigurno jedna od najzvučnijih kompanija koju agencija Zoro-vic opskrbljuje radnom snagom


Tko je Mario Zorović, jedan

od važnijih ličnosti u hrvats-

kom pomorskom klaste-

ru, predsjednik CROSMA-

e, hrvatskog udruženja

posrednika pri zapošljavanju

pomoraca, član vijeća EU-

ROCREW, istog europsk-

og udruženja, te direktor

Zorović Maritime Services,

agencije za posredovanje u

zapošljavanju pomoraca.

PORTRET

Iako možda nije “atraktivno” zanima-nje, za strojare uvijek ima viš e mjesta!

Piše: Bojana Manojlović

je Hoegh LNG. LNG je danas atraktivan sektor mnogim po-morcima, a Hoegh LNG je ci-jenjena stara norveška kompa-nija, koja tradicionalno već 25 godina zapošljava hrvatske po-morce. Izrazito su vezani za hr-vatske pomorce, te ih trenutno zapošljava 170 što čini većinu časnika na njihovim brodovi-ma. Prema riječima Zorovi-ća, plaća nije najbolja na LNG tržištu, ali po dužini ugovora i ostalim uvjetima, ako nisu naj-

bolji onda su sigurno među top 3 poslodavaca. A ono što je izu-zetno bitno je i da zapošljavaju hrvatske kadete i asistente.

“Sa svakim klijentom s kojim radimo, inzistiramo na zapošlja-vanju kadeta i asistenata. To si-gurno nije laka borba, a ta mje-sta su nam posebno nedostupna u ovim razdobljima krize. Jer kako bi zadovoljili budgete u ovim nepovoljnim financijskim vremenima mnogi brodari pose-žu za kvalitetnijim i skupljim ru-kovodećim kadrom iz Hrvatske ili Europe, a niži časnici i posa-da su jeftiniji i često nekvalitet-niji pomorci iz istočnih zemalja. No postavlja se pitanje tko će onda školovati buduće kapetane i upravitelje stroja? To je vječita borba nas koji se bavimo crew

managementom ili upravljanjem ljudskim resursima.

U ovih 20 godina, ako sam nešto naučio, onda je to da bez zapošljavanja mladih ljudi, na-ša pomorska industrija će izu-mrijeti.“

STENA je također vrlo pozna-ta brodarska kompanija koja zapošljava preko 120 hrvatskih časnika. TORM, danski brodar,

zapošljava čak 180 hrvatskih ča-snika. Protekle godine je konač-no potpisan i kolektivni ugovor za sve hrvatske pomorce koji rade za ovu dansku kompaniju, nakon nekoliko godina pregovo-ra predstavnika sindikata, bro-dara i agencije.

“TORM je velika kompani-ja, koja ima preko 100 brodo-va, gdje mi šaljemo naše časnike uglavnom na product tankere. Kompanija je odlična, nije per-manent pay, ali uvjeti su dobri i ono što je bitno, zapošljavaju naše vježbenike.”

Najbrže rastuća kompanija na svijetu Scorpio također je jedan od giganta koji hrvatski časnič-ki kadar zapošljava putem ove agencije. Danas je na toj kom-paniji preko 200 časnika, me-đutim Scorpio stalno povećava potražnju i prema riječima Zo-rovića, ponestaje im resursa za broj časnika stroja sa iskustvom na tankerima koji se traži. Sa Scorpiom je također potpisan kolektivni ugovor.

Još jedna od kompanija s kojom je Sindikat pomoraca Hrvatske također potpisao ko-lektivni ugovor za hrvatske po-

morce posredstvom agencije Zorović, jest i grčka kompanija Almi Tankers.

“U nekoliko navrata sam radio s Grcima, mogu reći da su do-sta zahtjevni, ali su vrlo stručni u pomorstvu i jako dobro znaju svoj posao. Tri godine unazad dobili smo čak deset novograd-nji Aframax tankera, pobijedili smo inozemne tendere, na što sam jako ponosan.”

No to nije jedino na što je Zo-rović ponosan, na listi kompani-ja je i “domaća” Uljanik plovid-ba, za koju agencija posreduje i priprema kompletnu posadu za čak pet tankera. Takva suradnja traje već šest godina i radi se o brojci od preko 230 pomoraca i časnika i posade.

Našim brodarima Zorović želi sve najbolje, jer kako i sam kaže, “bez njih nema ni nas.” Danas je naših brodara malo, a što je važ-no za naše gospodarstvo, imidž i školovanje kadrova u pomorstvu općenito, lobiranja su slaba jer je relativno malen broj naših lju-di koji rade po svijetu (dok npr ne možete naći brodarsku kom-paniju po svijetu gdje ne radi nekoliko Indijaca), a i Hrvatska je mala i vrlo neprepoznatljiva u ekonomskom, gospodarskom i političkom smislu. “Mi smo za snažne hrvatske brodare koji imaju puno hrvatskih brodova i puno hrvatskih pomoraca.”

KaKo do PoSlaIako pronalazak novih poslova

nije prioritet već ulaganje i odr-žavanje kvalitete uz postupno širenje, ZMS je itekako prisutan na tržištu i uz svoju dobru repu-

taciju često kontaktiran od stra-ne raznih brodara.

“Potražnja postoji, ali moram napomenuti da je nešto manja u ovoj godini. S druge strane ono što se zna nuditi nerijetko ne za-dovoljava tržišne plaće pomora-ca u Hrvatskoj. Isto tako potra-žnja je dosta usmjerena na seni-or časnike sa točno određenim iskustvom. Tako da nije lako biti između pomoraca i brodara, od-nosno zadovoljiti i jedne i druge. A zna se da poslodavac, odno-sno brodar ima zadnju riječ.”

“Pitanje strojara je nešto što želim istaknuti i u planu nam je napraviti kampanju koja će osvijestiti javnost o nedostatku brodostrojara. Kao zanimanje je možda manje atraktivno, ali zapravo su strojari više traženi, lakše će naći posao na brodu, ali i na kopnu. Mi uvijek ima-mo otvorene pozicije za radna mjesta superintendenta po svim kontinentima uz odlične uvjete. Nema dovoljno strojara!”

Proces regrutacije u Zorovic Maritime Services je jako važan jer svaki pomorac kojeg uposli-mo predstavlja i samu agenciju, pa i Hrvatsku kao zemlju.

Kada šaljemo kandidate, na-stojimo poslati najboljeg u da-tom trenutku.

Tri su osnovna kriterija: Sea Service Records je pomorčev životopis gdje se prvenstveno gleda iskustvo koje pomorac ima. Drugi kriterij jesu prepo-ruke od bivših poslodavaca i njihovih kolega s kojim su po-morci plovili.

Treći je svakako osobni dojam o kandidatu kojeg smo izoštri-li s obzirom na dugogodišnje iskustvo u poslu.

Hrvatska pomorska indu-strija bazira se na postojećem kvalitetnom kadru, prvenstve-no na pomorcima koji svojom profesionalnošću i odličnim ra-dom čuvaju svoja radna mjesta i otvaraju ih drugima.

Stoga Zorović apelira na sva-koga da ima to uvijek na pa-meti kad odlazi na brod jer isti-na je samo ta da moramo biti bolji nego drugi da bi zadrža-li svoj posao.


Mario Zorovićdirektor Zorović Maritime Services

Iako možda nije “atraktivno” zanima-nje, za strojare uvijek ima viš e mjesta!


PLAVA VRPCA

O lujno jugo okrenu-lo je prema tramonta-ni, ali to nije smetalo

36,5-metarskom katamaranu da plovi uobičajenom brzinom od 22 čvora prema odredištu.

Međutim, tijekom plovid-be došlo je do prodora mora u strojarnicu katamarana, zbog čega je desni motor morao biti ugašen.

Prema podacima iz dnevni-ka traganja, pomenutog dana u 7,15 sati u Lučkoj kapetani-ja Zadar zaprimili su dojavu

od djelatnika Postaje pomorske policije Zadar da je zapovjed-nik „Silbe“ kap. Tihomir Ivanov zvao vatrogasce zbog prodora mora u katamaran.

U 7,25 sati Lučka kapetanija Zadar stupila je u vezu putem VHF uređaja sa Ivanovim, koji im je rekao da su imali prodor mora u strojarnicu, ali da s u međuvremenu vodu ispumpali iz katamarana, te da sa jednim

motorom te brzinom od 8 čvo-rova plove put Zadra.

U 7,26 sati naloženo je posa-di brodice RH 3 ST Lučke ka-petanije Zadar,Mariju Kalmeti i Stjepanu Klarinu, da za svaki slučaj isplove u susret hava-riranom katamaranu te da ga prate do vezivanja u zadarskoj luci.

U 7,28 o havariji „Silbe“ MRCC Zadar izvjestio je i Na-

cionalnu središnjicu za uskla-đivanje traganja i spašavanja Rijeka. U 7,40 brodica RH 3 ST isplovila je u susret „Silbi“.

„ U 8,05 sati, tri milja ispred Zadra, našli smo se u pratnji havariranog katamarana, spre-mni priteći u pomoć posadi i putnicima ako zatreba“, ispri-čao je Stjepan Klarin za Pomor-ski Vjesnik.

Prilikom pristajanja „Silbe“ u

Jadrolinijin katamaran

„Silba“ plovio je tog

jutra 15.siječnja 2016. na

redovnoj liniji Ist-Zadar,a

devetero još pomalo sne-

nih putnika promatralo

je iz topline i sigurnosti

brodskog salona svu

zimsku negostoljubivost

mora i vjetra.

Piše: Damir Herceg

Olujni vjetar prijetio je da „Silbu“ baci na benzinsku postaju te na vezane jahte i barke


zadarskoj luci u 8,20 sati, usli-jed olujnog udara vjetra, došlo je do pogibeljne situacije, te je Ivanov zatražio asistenciju bro-dice RH 3 ST. Voditelj 13-me-tarskog plovila Lučke kape-tanije Zadar Marijo Kalmeta odmah je zaplovio bliže hava-riranom katamaranu, a Stjepan Klarin je prihvatio konop bačen sa njegove krme. Dva motora , svaki po 380 ks, kojima je „na-oružana“ aluminijska brodi-ca RH 3 ST, uspjela su zadržati „Silbu“ da ne napravi „nered“

u zadarskoj luci.„Bilo je dramatično, prijetila

je opasnost da „Silba“ nošena jakim vjetrom bočno udari u benzinsku postaju ili u vezane jahte i barke. Ja i Kalmeta smo se čudili koliko su jaki motori na našoj brodici, koja nije na-mijenjena za tegljenje. Sretni smo što smo pomogli da se u 8,30 sati havarirani katamaran sigurno veže uz obalu u Grad-skoj luci Zadar,a putnici živi i zdravi iskrcaju na kopno“ za-ključio je Klarin.

Plava vrpca Vjesnika 2016.

Prošlogodišnji dobitnik Pla-ve vrpce Vjesnika Mario Čurkov smatra da se danas

previše olako shvaća vrijednost ljudskog života

„Filipinski pomorac kojega sam onesviještenog izvukao iz vatrom zahvaćene kabine na brodu Oce-an Drover u australskoj luci Free-mantle, 9.listopada 2014., stalno mi šalje poruke u kojima zahvalju-je što sam mu spasio život. Na ža-lost, zbog dosta teškog oštećenja organa za disanje izazvanih vrelim dimom i zrakom on više neće moći ploviti,“ ispričao je prošlogodiš-nji dobitnik Plave vrpce Vjesnika u pojedinačnoj konkurenciji Ma-rio Čurkov (27), prilikom posje-ta sjedištu Sindikata pomoraca Hrvatske u Rijeci, 18. ožujka ove godine.

Da podsjetimo, zbog ukrcaja na brod Čurkov nije mogao na-zočiti svečanoj dodjeli priznanja dobitnicima Plave vrpce Vjesni-ka 2015., održanoj 6. prosinca u dubrovačkom Gradskom kazali-štu Marina Držića, već su zlatni prsten i svileni plamenac primili njegovi roditelji - Anamaria i Mi-ljenko Čurkov. Sve one koji su nazočili toj emocijama nabijenoj svečanosti, posebno su dojmile „tri riči“ tate Miljenka, kojima je Maria još kao kadeta ispratio na brod :“Sine, budi čovik!“

Čurkov je kao drugi časnik palu-be ovaj zadnji tromjesečni ugvor nedavno odradio upravo na sin-gapurskom brodu za prijevoz žive stoke Ocean Drover, na kojemu je godinu dana ranije spasio pome-nutog kolegu Filipinca.

„Brod ima novo nadgrađe, jer je staro progutao požar, koji je pre-ma rezultatima istrage prouzro-čen kvarom na električnim insta-lacijama. Raspored kabina, svla-čionica i hodnika novog nadgrađa

ostao je isti kao i ranije,te mi se po dolasku na brod 'vratio film' o tome kako sam kroz zadimljeni hodnik i svlačionicu najprije pu-zao četveronoške te potom vukao onesviještenog kolegu, a na dva-

desetak metara dugačkom hod-niku svakih sedam koraka bila su vrata. Stvarano sam ga spasio u posljednji trenutak. Znam, mogao sam pritom i ja zaglaviti u tom labirintu ispunjenom vatrom i di-mom, ali u datom trenutku raz-mišljao sam samo o tome kako pomoći kolegi. Ponovno bih isto postupio, jer sekunde su odluči-vale o jednom životu. Ponosan sam na činjenicu da su mi ljudi od struke dodijelili zlatni prsten Plave vrpce Vjesnika, a riječ je o jedinstvenom priznanju na svije-tu. Smatram da se danas previše olako shvaća vrijednost ljudskog života, te da smo postali zabrinja-vajuće neosjetljivi na muku i smrt drugih ljudi. Mislim da je prema-lo solidarnosti među ljudima, koja je od posebnog značaja na moru,“ mišljenja je Mario.

Uz 14 hvtaskih časnika, ukrca-nih posredstvom Korkyra Ship-pinga iz Korčule, na Ocean Dro-veru je i 35 filipinskih pomoraca, koji su rekli da se osjećaju sigur-nima kad je Mario na brodu.

Na Pomorskom fakultetu u Splitu Mariju su do završetka studija nautike ostala još četiri ispita, te bi za koji mjesec mo-gao i na kapetanski ispit. Nedav-no, na predavanju iz Tehnologi-je putničkog prometa, predavač kap. Zoran Mikelić upitao je oko 120 studenata u dvorani da li znaju tko je među njima? Stu-denti su se začuđeno međusob-no zagledali, a kap. Mikelić im je onda skrenuo pozornost na kole-gu Maria Čurkova, dobitnika Pla-ve vrpce Vjesnika 2015.

„Super Mario“: Kolega Filipinac kojemu sam spasio život stalno mi šalje poruke zahvale!


REPORTAŽA

O bzirom da je pomoračka struka još uvijek posao za kojega zanimanje na

području Hrvatske ne jenjava, ovakav dokumentarni film mo-žemo pohvaliti kao realnu sliku onoga što buduće hrvatske po-morce čeka i na što se tek mo-raju pripremiti. Hrvatska je po-morska zemlja i kao takva, mo-ra vrendovati hrvatske pomorce upravo kao ponos naše zemlje izvan granica i najbolje amba-sadore Hrvatske diljem svijeta.

Modri kavez je premijerno prikazan 24.10 na Jadroliniji-nom brodu MARCO POLO, koji se nakon nenadano velikog in-teresa publike seli u splitski CI-NEPLEXX jer film puni dvora-nu do zadnjeg mjesta.

Slijede premijere u Zagrebu, Dubrovniku, Šibeniku, Rijeci i Zadru, a portal Dokumentarni film.net uvrštava Modri kavez u 10 najboljih dokumentarnih fil-mova u 2015. godini.

Modri kavez je prvi hrvatski dokumentarac o našim pomor-cima koji su ostavili trag diljem svijeta. Ovo je film o odlascima, dolascima, pustolovinama i od-govornosti. Film o ljudima čiji je život, baš kao i život njijovih obitelji, generacijama obilježi-lo more i pomorstvo. Prvi je film koji je snimljen na temu pomor-stva i života pomoraca i samim time ostaje kao svojevrstan povi-jesni dokument.

Redateljica nakon 30 godina života u obitelji pomorca, pota-knuta ljudima koji žive od mora

i za more, potaknuta ljubavi pre-ma ocu, potaknuta ljudima koji su napustili svijet, bez iti jedne dokumentacije o nevjerojatnim podvizima po kojima su medi-teranski pomorci bili poznati dijelom svijeta, ostavlja trag u vremenu,''Modri kavez'', film ko-ji otvoreno progovara o 12 ne-vjerojatnih priča odabranih da svjedoče o svim tajnama, pred-nostima i manama, kao i speci-fičnostima pomoračkog poziva.

Inspiracija mladoj Bruni za film bio je tata kojeg je otimalo more. Kao kći kapetana punih

Piše: Bojana Manojlović

MODRI KAVEZ

Modri kavez je edukativni dokumentarni film o

životu hrvatskih pomoraca, snimljen pod reda-

teljskom palicom Brune Bajić. Istina o zahtjev-

nom životu pomoraca i njihovih obitelji samo je

dio ovog uratka kojega svesrdno preporučujemo

kao obvezno štivo za sve koji jesu ili tek planiraju

postati pomorci.

Modri kavez je edukativni dokumentarni film o

životu hrvatskih pomoraca, snimljen pod reda-

teljskom palicom Brune Bajić. Istina o zahtjev-

nom životu pomoraca i njihovih obitelji samo je

dio ovog uratka kojega svesrdno preporučujemo

kao obvezno štivo za sve koji jesu ili tek planiraju

postati pomorci.

Medijska podrška filmu: Jadran Marinković

Bračni par Gojanović proveli su 30 godina zajedno na brodu


Modri kavez

30 godina, osjetila je na svojoj koži što znače rastanci, sastan-ci, odlasci, dolasci, suze i bespo-moćnost kada vas napušta netko koga volite i odlazi s obećanjem da će se vratiti.

Jedna od zanimljivosti veza-nih uz samu produkciju ovog fil-ma, jest da je Bruna pokrenula crowdfunding kampanju kako bi ga uspjeli završiti. Na Indiegogo internetskoj stranici svatko zain-teresiran mogao je kupiti tako-zvane perkove, male pakete, ko-je ljudi dobiju zauzvrat donira-nja financijskih sredstava. Paketi

su uključivali, ovisno o iznosu, različite digitalne pakete, za-hvalnice putem društvenih mre-ža i na A4 formatu, razgovore sa ekipom filma i još puno toga.

Uz film je izašla i knjiga "Re-dateljski memoari:Put u Modri kavez", redateljice filma Brune Bajić, kao i autorski soundtrack.

Prema riječima autorice, dis-tribucija dokumentarnog filma Modri kavez u DVD forma-tu očekuje se krajem godine - nadamo se da pravi filmski uspjeh za mladu Splićanku tek slijedi!

''Ima godinu dana da sam mislima uplovila u luku o filmu koji ću posvetiti svome tati. Tati kojeg mi je otimalo more. Tati za kojim sam čeznula cije-li život. Kojega sam obožava-la, krivila, vikala, za kojim sam plakala, a sve samo iz jednog razloga. Želja za ljubavlju. Ono što ženskom djetetu može pru-žiti otac, nezamjenjivo je. Mo-žete imati najbolju majku, bra-ću, sestre, prijatelje, ali ako se u vašem oku jedan put zazrcali tuga zbog tate koji odlazi u rano jutro i tiho vam pjeva na uho, stihove Olivera, teško mi je putovati, dok miriše na svje-že opeglanu košulju s kojom će zakoračiti u čeličnu pticu i po-javiti se pola godine kasnije...nakon toga ne možete biti isti.

Odrastati kao dijete pomor-ca potpuno je neobična priča. Od kada znam za sebe govorio

je još ovaj ukrcaj i onda ćemo nešto smislit. Ali nikad nije bilo tako. Još ovaj, još ovaj, još ovaj i tako 30 godina. ''

Bruna Bajić, autorica Modrog kaveza

Ekipa za vrijeme snimanja filma

Bruna Bajić


POVIJEST Piše: Milko Kronja,ITF Inspektor

U kupno 7,75 milijuna DWT je tim prodaja-ma povučeno sa tržišta,

ali oporavka još nema. Iako je staro pravilo da se u krizi ide u kupnju brodova, teško da ćemo takav scenarij vidjeti u današ-nje doba kada domaći brodari doslovce preživljavaju odnosno prisiljeni su prodavati brodove da bi zadržali kakvu-takvu li-kvidnost. Ne bi bio problem čak i u teškim vremenima poslati u rezalište brod koji je odslužio svoje jer se takva plovila na da-našnjem nemilosrdnom tržištu teško mogu profitabilno upo-sliti, već je razlog za glavobolju prodaja još mladih i vrijednih brodova koji bi u normalnim uvjetima zaradili za kupnju još koje novije jedinice u floti. Pro-blem uvjeta gradnje brodova za domicilne kompanije na ovim prostorima traje već skoro pola stoljeća bez kvalitetnih rješenja.

Zlatno doba za domaće prino-ve sa hrvatskih navoza trajalo je petnaestak godina, od polovice pedesetih godina prošlog stolje-ća pa do kraja šezdesetih odno-sno početka sedamdesetih godi-na kada su isporučeni zadnji od čak 112 većih teretnih brodova izgrađenih u Puli, Rijeci, Spli-tu, Kraljevici, Trogiru i Malom Lošinju. Kada im se pridodaju brodovi izgrađeni za Jadroliniju praktički se stiže do impresivne brojke od 150 novogradnji. Na-

kon posvemašnje suše do kra-ja sedamdesetih godina i nešto intenzivnije gradnje u vremenu do 1990., u recentno doba tek pokoji „domaći“ brod sklizne sa pulskih ili splitskih navoza i to je sve.

Brodovi se uglavnom prodaju, a kupnja je teško dostižan cilj, čak i u doba niskih cijena.

Kako se postupa u takvim si-tuacijama, pokazuju nam Kine-zi, koji svojim brodarima nu-de izrazito povoljne uvjete za gradnju novih brodova ukoliko se odluče u tamošnja rezali-šta otpraviti svoja plovila koja su napunila 25 godina starosti. Tako stari brodovi praktički po-staju učešće za gradnju novih. I kod nas ima sličnih primjera, no oni datiraju iz davnih vreme-na odnosno početka šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada se u Puli, Rijeci i Splitu gradilo po sistemu „staro za novo“. Jedini je problem predstavljala činje-

nica da su gradili grčki brodari a ne naši, te su za učešće davali ostarjele parobrode tipa „Liber-ty“, koji su najvećim dijelom već bili u raspremi. Brodogradi-lišta su se tako našla u situaci-ji da grade nove brodove pod povoljnim uvjetima Grcima, a da njihove islužene teretnjake (pre)prodaju domaćim brodari-ma. Tako su iz kompenzacijskih poslova profitirali i to dobro Gr-ci, jer su im isporučena suvre-mena plovila, pretežno od po 24 000 DWT i to nekoliko godi-na prije zatvaranja Sueza, kada su zarade iz solidnih pretvorili u izrazito profitabilne.

Naši brodari su se do kraja šezdesetih riješili skoro svih Li-bertyja iz kompenzacijskih po-slova a zamjene su im tražili na tržištu inozemne rabljene to-naže. Tako je došlo i do jednog kurioziteta, odnosno stvara-nja situacije da neki od brodo-va izgrađenih po gore opisa-

nim uvjetima za grčke naručite-lje pojača domaću flotu. Radilo se o splitskom Jadroplovu, koji je u ožujku 1971. u francuskoj luci Le Havre preuzeo motorni brod Mitera Kalliopi od 14 400 DWT, građen u ožujku 1963. u riječkom brodogradilištu kao drugi iz serije od četiri trampera za grčke brodovlasnike Patera-sa odnosno Lemosa. Prinova je dobila ime Podgora i pod njim je idućih petnaest godina vjer-no služila Splićane. Većinu tog vremena provela je ploveći kao tramper, ali će je starije genera-cije pomoraca koji su plovili za splitskog brodara ponajprije za-pamtiti po plovidbama na liniji Jadran – Australija – Novi Ze-land. Na tim relacijama brod je plovio od rujna 1971. do ožujka 1973. te od svibnja 1975. do li-stopada 1977. godine. Kraj je došao u srpnju 1986. godine kada je u Splitu predan kupcu, malteškoj tvrtki Wave Marine Ltd. Novo ime Wave potrajat će kratko, do odlaska u indijsko re-zalište Alang u studenome iste godine.

Stanje na svjetskom po-morskom tržištu izuzetno je teško, vozarine brodova za prijevoz suhih tereta su na povijesno niskim brojkama i nema naznaka da će se takvo stanje značajnije poboljšati. Štoviše, kada se usporedi broj brodova za prijevoz šipkih tereta prodanih za rezanje u prva dva mjeseca ove godine s onima u prošloj, 2015. go-dini, dolazi se do podatka od čak 107 plovila nasuprot 81u istom razdoblju prošle godine.

STARO ZA NOVO


KOLUMNA

F eminstkinja sam, žena sam i želim da svaka žena bude cijenjena i poštovana za sve

ono što daje, a daje život i ljubav.Kada sam bila mala, nosila sam

ključić oko vrata i upozorenje ne otvaraj vrata nikome, ne uzimaj bombone od nepoznatih ljudi, a čuvala sam samu sebe. Recimo da su to bile šezdesete, kada bi moja majka i mnoge druge majke sva-ko jutro sjedale na tramvaj ili bi pješačile do posla. Radile bi od 7 do 15 sati i tada bi trčale kući na-hraniti svoje voljeno djete, uz to bi kuhale za danas i sutra, čistile, pe-glale, krpale čarape, na ruke prale veš i čuvale nas od svih mogućih opasnosti koje su vrebale. A gdje je tata? On ima povlaštenu pozici-ju, tako smo odgajani da je muško taj koga treba dvoriti, čuvati i da-vati mu se bezuvjetno.....možda !!!

Kako danas stvari stoje...ponekad mislim da smo kao multipraktik mikser ili proizvod za sve namje-ne i primjene. U ovom modernom dobu doista nije lako biti žena. Da-nas moram biti uredna, u radnom odnosu, svestrana, funkcionalna, odgajati djecu, biti napredna od-nosno školovana mama jer nije dovoljna ljubav već morate usaditi u dijete radne navike i naučiti ga mnogo toga, socijalizirati ga da može ako dobije mjesto u vrtiću kao dobro dijete tamo i ostati. Že-na mora držati obitelj na okupu, bi-ti nadasve sposobna za svaki radni zadatak i podrazumijeva se da ima fleksibilno radno vrijeme, a to je od osam ujutro pa do sedam, osam, može i devet navečer ako to po-slodavac traži od nje.

Frizura mora biti postojana, šminka također, žena mora bi-ti upućena u sva događanja na biznis sceni, političkoj i domicil-noj svakodnevnici, mora raditi na svim frontovima i boriti se da uspije biti dobra majka i dobra žena. To znači davati se bezuvjet-no u svojoj ljubavi svojoj obite-lji, a možda se i izgubi u toj trci davanja pa zaboravi na sebe. Že-ne moje drage, koliko funkcija u svom dnevnom programu imate. Baš me zanima gdje su prinčevi na bijelom konju koji su u trenut-ku ljubavi obećavali da ćemo za-jedno sve i ono pred bogom i na-

rodom u dobru i zlu.... aloooo ima li koji rasni princ? Čak ne mora imati konja, može neki autić sa nekoliko konja....

Da bi uspjela u muškom svijetu, žena mora misliti kao muškarac i raditi kao konj. Tu nema princa na bijelom konju, ja vidim samo ženu,ženu ,ženu....

A kako stvari stoje u poslovnom okruženju. Kako da žena u nekim radnim sredinama napreduje? Go-tovo nemoguće, a ako i napreduje, tada je to rad bez radnog vreme-na uz stalno dokazivanje, pa i uz odricanje majčinstva ili odbaciva-nja stvaranja obitelji kako bi mogla posvetiti se zadacima posla i doka-zati da je najbolja i sposobna raditi kao svaki muški kolega. Nije novost

da mnogo poslodavaca u svojim upitima i razgovorima prethodno zaposlenju, upitaju da li ćete rađa-ti, imate li djece, da li ste udana, i čitavi niz pitanja na temelju čega bi neko odredio vaš profil. Mnogi traže i visinu i težinu, pa i sliku, a o dobnoj granici ne treba ni govori-ti uz sve to. Morate imati vrhunski životopis, a kada na kraju dobijete taj toliko željeni posao, niste pla-ćena po svojoj kvalifikaciji ili je za to isto radno mjesto kolega pijetao plaćen više, a i on se brže penje ljestvicom uspjeha ili piramidom za razliku od vas. U mom radnom okruženju žena je sedmo svjetsko čudo, u pomorskom svjetu je više nepoželjna nego poželjna, ali ima nas i tu.

U mnogim kompanijama su žene časnice, imamo i kapetanice, a ve-ćinom se mogu naći na putničkim brodovima ili privatnim jahtama gdje rade kao domaćice, hostese, konobarice, kuharice, itd. Popis po-slova je dugačak jer kompanije su odavno shvatile da žena doprino-si boljitku kompanije te da je sre-ća imati ženu na brodu, a kod nas obitavaju žene na rijetkim odno-sno samo na jednoj poziciji kao da ste neka biljka pa rastete samo po rubovima napuštenih puteva...

Mnoge kompanije na kopnu u sklopu svojih poslovnih tornje-va imaju vrtić za svoje djelanike i omogućen im je rad od kuće, a mi drage kolegice žene možemo o to-me još samo sanjati.

Mi još uvijek tražimo ravnoprav-nost i nismo jednako zastupljene

na radnim mjestima. Mi još uvjek ne napredujemo, još uvijek čeka-mo mogućnost zaposlenja koje nije radno mjesto sobarice. Još uvijek nismo dovoljno plaćene. Još uvjek imamo niže plaće u odnosu na kolegice na kopnu u sličnim ili istim zanimanjima. Odvojene smo od svega, od života, izbivamo iz kuće duže od dva mjeseca jer se od nečega MORA živjeti i školovati djecu. Žene koje rade na brodu ne smiju biti bolesne jer si to ne mo-gu dopustiti.

Danas kada imamo ženu za predsjednicu, ja očekujem, a vje-rujem i mnogi drugi, da ćemo ipak dobiti jednakost za koju se od davnina borimo. Cilj je izjednači-ti prava žena sa pravima muška-raca, imamo i zakon o ravnoprav-nosti spolova,,,,koji se još uvijek ne primjenjuje. Sretna sam da imamo divnih žena, sposobnih žena i hvala im za sve..

Sretan vam dan žena drage moje multipraktik žene!

Tatjana BožićPredsjednica Sekcije žena SPH

Dan žena

Lijepo je kad vam čestitaju dan ŽENA. Ma super, sjetili smo se, zamisli postoje žene.....Postoji jedna priča koju pričaju naše majke koje su svojevremeno bile pune ljubavi i zaljubljene u svog princa na bijelom konj. Doduše, nije onda bilo bijelih konja niti bijelih prinčeva, bili su to ajmo reći, ružičasti trenu-ci odnosno kratak film u srcu mlade djevojke i obećanjem "sve ćemo zajedno postići" i tako to krene..

Sretan vam Dan žena drage moje multipraktik žene!


ZABAVA

MESARSKASJEKIRA

BRODKRISTOFORA

KOLUMBANA SLICI

BOKSAČKIUDARACODOZDO

PREMA GORE

SLUŽBENIKU DIPLO-

MATSKOMPREDSTAV-

NIŠTVU

RIJEKAAUTOR:VALTER

POZNATAMARKASKIJA

LINIJA DOKOJE SMIJE

URONITINAKRCANI

BROD

GLASAČI(LAT.)

PRAŽITELJIJAPANA

ANTUNVRDOLJAK

GLATKO,BEZ

PROBLEMA(FIG.)

LOVAČKAZASJEDA

"RECEIVEDATA

REGISTER"

ENA ODMILJA

SLOŽENA

ŠE ELEMENATA

ČVRSTA TVARGRA NIHMOLEKULA SASTAVLJENIH

OD ATOMA DVAJU ILIVI

ÐENA OD ISTOVRS

MORSKIPROLAZIZMEÐU

AZOVSKOG ICRNOG MORA

BRODJAMESACOOKA

KNJIŽEVNIKBOŽIĆ

RIMSKI: 99

UZVIKBOLA

SUMPOR

NA NAČIN,POPUT(ZAST.)

RUDARSKIGRADIĆ UZAPADNOJSLOVENIJI

SVEĆENIČKABIJELA

HALJINA

NJEMAČKIFILOZOF I

SOCIOLOG,THEODOR

SUNCOSTAJ

PROZORI

VIŠEGODIŠNJISNIJEG

OSOBNAZAMJENICA

GLAVNIGRAD SAMOE

NAŠANAJDUŽARIJEKA

KONJSKAOPREMA

RUSKI PISAC,ILJA ARNOLJ-

DOVIČ

"INDUSTRIJAKOVINSKIHIZDELKOV"

PRVI MAÐAR-SKI KNEZ

BROJČANAJEDINICA

GLASNOĆE

RIMSKICAR IZ 3.

STOLJEĆA,MARKO

AURELIJE

OTTONICOLAI

PRINOS,LJETINA

RADIJISTRAŽIVAČKI

BRODFRIDTJOFANANSENA

MAÐARSKA

ODVJETNIKNOBILO

DRUGI POREDU PRED-

SJEDNIKSAD-a

FRANCUSKOIME ZA LUKUANTWERPEN

U BELGIJIMALTA

PORTUGALSADRŽAJ ICILJ RADA

KAKVEDJELATNOSTI

MORSKIGREBEN,PUNTA

"BRITISHFORCES

NETWORK"

PRVI TAJNIKNATO-PAKTA,

HASTINGSPAPUČICA UAUTOMOBILU

"IRELAND"

BRODABELA

TASMANA

MICHAELCAINE

ONO ŠTOSE ŽELIPOSTIĆI

STRUČAKCVIJEĆA

GRUBO,AROGANTNO

ISTRAŽIVAČKIBROD

JACQUESACOUSTEAUA

JAPANSKABORILAČKAVJEŠTINA

"AMPER"

BIVŠI VRATARNK "RIJEKE",

IVANDRAMA K.ČAPEKA

ČOVJEKKOJI PATI

OD TREME

ROMANIVANA

ARALICE

BRODFERNANDA

MAGELLANA

SVA IMOVINAI POTRA-ŽIVANJA

PODUZEĆA(MN.)

TALIJANSKIGLUMAC,FRANCO

("BITKA NANERETVI")

TEK

PRVA NEPO-ZNANICA

LATICE(PJESN.)SLAVNI

AUTOMOBI-LIST LAUDA

"SINE ANNO"

NAJJAČABOJA U

KARTAMA

OPERAGIUSEPPEA

VERDIJA

SVETAKNJIGAPARSA

AUSTRIJA

I kada ste na pučini, želite da kod kuće sve funkcionira.

Odaberite Erste Gold paket za sigurno i neopterećeno bankarenje gdje god se nalazili. Od niza kvalitetnih proizvoda i dodatnih pogodnosti, ističemo podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka bilo gdje u svijetu bez naknade. Osim toga, na raspolaganju Vam je osobni bankar, koji će se pobrinuti za sve aspekte Vaših financija. Očekuje Vas i Visa Gold kreditna kartica bez upisnine i članarine za prvu godinu članstva.

Obratite nam se s povjerenjem!

Erste vam pruža sigurnu financijsku plovidbu.

www.erstebank.hr Info telefon: 0800 7890

novo!

Propisi koji uključuju HZZO, HZMO, HZZ i poreznu upravu sada su svi na jednom mjestu s ciljem lakšeg snalaženja u moru pravila kojima je hrvatsko zakonodavstvo uredilo status hrvatskog pomorca.

Zatražite svoj primjerak u najbližem uredu SPH ili ga potražite u online verziji na www.sph.hr. www.sph.hr

Vodič za pomorce kroz hrvatsko zakonodavstvo za 2016. godinu

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE

tražimo smjenu uprave jadrolinije / vozarine padaju, potraživanja … · 2016-05-05 · tražimo...

Documents