JAVNA USTANOVA UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI FAKULTET TUZLA

TRANSPORTNI SISTEMI II Transport i odrivi razvoj

Jasmin Mrkaljevid II - 153/05

Sadraj Popis slika............................................................................................................ Popis tabela......................................................................................................... UVOD................................................................................................................... TRANSPORT I RAZVOJ......................................................................................... Odrivi transport................................................................................................. Odrivi razvoj....................................................................................................... TRANSPORT I ODRIVI RAZVOJ.......................................................................... Transport i odrivi razvoj u svijetu...................................................................... Trensport i odrivi razvoj u tranzicijskim zemljama............................................ ZAKLJUAK.......................................................................................................... Literatura............................................................................................................. 3 3 4 5 5 8 11 11 12 14 15

1. 2. 2.1. 2.2. 3. 3.1. 3.2. 4. 5.

2

Popis slika Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4. Slika 5. Slika 6. Zavisnost odrivosti u odnosu na druge faktore Primjer aerodinaminosti i boljeg iskoritenja tovarnog prostora Razliiti scenariji za utedu energije u transportnom sektoru UK, 1995 Uede u emisiji CO2 u EU tokom 1999 godine Uede u emisiji CO2 u EU tokom 2oo9 godine Emisija CO2 iz novih automobila

Popis tabela Tabela 1. Odnos odrivosti i profitabilnosti

3

1. UVODIdeja o samom transportu see u daleku prolost, te kroz cijelu ljudsku povijest ne gubi na znaenju. Moe se utvrditi da savremeno trite za pojedine vrste transporta nastaje tek na poetku 19 stoljeda (prekomorski transport i eljeznica), odnosno 20 stoljeda (cestovni, zrani, transport cijevima). Kontinuirani rast svjetskog gospodarstva, praden sve vedim porastom razmjene roba i usluga izmeu nacionalnih i/ili regionalnih gospodarstava, zahtijeva dalju izgradnju transportnog sistema, namedudi novu dvojbu koja glasi: transport i odrivi razvoj. To vie, to transport, naspram nove transportne tehnologije, ispunjavajudi narasle zahtjeve za brzinom, pouzdanodu, efikasnodu, sigurnodu, pored toga utie na cijenu robe, na lociranje pojedinih proizvodnih objekata, na rentabilnost investicijskih ulaganja, na razinu i strukturu meunarodne razmjene, oplemenjuje i obogaduje okoli, ali istodobno uzrokuju i ozbiljne ekoloke probleme. Transport kao aktivan promotor gospodarskog razvoja, oslanjajudi se na geografske, ljudske, finansijske, materijalne potencijale, zbog svoje dinaminosti, direktnog i indirektnog uticaja na efikasnost gospodarstva jedne zemlje, zahtijeva komplementaran pristup rjeavanju kompleksne problematike pojedinih vrsta transporta, uvijek i iznova iznalazedi adekvatne odgovore pred brojnim konfliktnim situacijama. Naime, pretjerano velika izdvajanja za neku vrstu transporta mogu usporiti razvoj ostalih vrsta transporta, ostalih djelatnosti, pa i cijelokupnog narodnog gospodarstva, kao to i neprimjereno mala izdvajanja za potrebe transporta mogu urgoziti razvoj transporta, ostalih djelatnosti i cijelokupnog narodnog gospodarstva. Transport je specijalizirana djelatnost koja prometnom suprastrukturom i prometnom infrastrukturom omoguduje proizvodnju transportnih usluga. Prevozedi robu (teret, materijalna dobra, stvari, tvari) ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, transport organizirano savladava prostorne i vremenske udaljenosti, omogudujudi pri tome irenje trita i povedanje kvalitete ivljenja.

4

2. TRANSPORT I RAZVOJ2.1. Odrivi transport

Odrivi transport je aspetk globalne odrivosti koja podrazumjeva da zadovoljenje egzistencijalnih potreba sadanjosti ne ugoava mogudnost bududih generacija da zadovolje svoje potrebe.

Slika 1. Zavisnost odrivosti u odnosu na druge faktore

Na slici 1 je prikazana zavisnost odrivosti u odnosu na druge fakrote (ivotna sredina, drutvo, ekonomija). Kao to se vidi sa slike za odrivost, uopteno, kao i za odrivi transport, bitno je da se ostvaruje interakcija izmeu ekonomije, ivotne sredine i drutva. Pri meusobnoj interakciji ivotne sredine i ekonomije dolazi do odrivog razvoja to je jedan od bitnih ciljeva, kako kod transporta, tako i kod mnogih drugih djelatnosti. Interakcija ekonomije i drutva dovest de do socijalne i ekonomske jednakosti dok interakcija drutva i ivotne sredine rezultira drutvenim opstankom. Kanadski centar za odrivi transport dao je definiciju odrivog transporta, te pod ovim pojmom smatra se takav sistem: koji omogudava bezbjednu realizaciju prevoznih potreba pojedinaca i drutva ne ugroavajudi zdravlje ljudi i ekosistem, uz jednakost unutar i izmeu generacija, koji je ekonomski dostupan, efikasan, nudi izbor izmeu vidova transporta i odrava promjenjivu privredu, koji smanjuje emisije i otpad u okviru mogudnosti planete, minizira potronju neobnovljivih resursa do granica njihove odrive proizvodnje i

5

ponovo koristi i reciklira svoje komponente i minimizira koridenje zemljita i nivoa buke.

Pored Kanadskog centra za odrivi transport, definiciju odrivog transporta dala je i organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (Organization for Economic Cooperation and Develapment). Odrivi transport je transport koji ne ugroava zdravlje ljudi i ekosistem i koji realizuje transportne zahtjeve tako da: upotrijebi obnovljive resurse na nivou koji je ispod stope njihove regeneracije i upotrijebi neobnovljive resurse na nivou koji je ispod stope razvoja obnovljivih supstituta.

Kada se govori o strategiji odrivog transporta, onda je mogude napraviti slededu podjelu, koja ima za cilj pokazati ta je to to je potrebno promjeniti, poboljati, razvijati, unaprijediti, itd., to bi doprinijelo odrivom transportu: unapreenje transportnih sredstava o poboljane konvencionalne tehnologije transportnih sredstava, o nove tehnologije transportnih sredstava, unapreenje odvijanja transporta o konvencionalne metode upravljanja i regulisanja saobradaja, o inteligentni transportni sistemi, o edukacija vozaa, o bolja logistika i organizacija prevoza. menadment transportnih zahtjeva o unapreenje vidovne raspodjele, o supstitucije putovanja, o politika cijena, o prostorno planiranje. stvaranje integrisanog transportnog sistema EU, efikasna naplata, efikasna infrastruktura, pojaavanje uloge dravnih, regionalnih, i lokalnih vlasti u upravljanju saobradajem (kontrola brzine, informativne kampanje, promovisanje vidova transporta koji ne zagauju ivotnu sredinu kao to su bicikli, ograniavanje saobradaja u gradskim podrujima).

Kada se posmatra sa aspekta tehnolokih poboljanja prilikom transporta, ona se ogleda u slededem: promjene karatkteristika motora, povedanje aerodinaminosti, upotrebu istijeg goriva (teni gas, prirodni zemni gas, biogas, struja, alkohol, vodonik, pogonske delije), konstrukciju tovarnog prostora.6

Slika 2. Primjer aerodinaminosti i boljeg iskoritenja tovarnog prostora

Za unapreenje odvijanja saobradaja na nivou drumskog teretnog transporta potrebno je poboljati obuke vozaa to moe dovesti smanjenje trokova goriva i do 15%, povedati stepen iskoritenja vozila u povratnim vonjama, smanjivati prazne vonje, efikanije planirati transportni proces to se moe postidi irom upotrebom softvera za odreivanje intinerera odnosno rjeavanje routing problema kako bi se smanjila ukupna preena rastojanja.

Slika 3. Razliiti scenariji za utedu energije u transportnom sektoru UK, 1995

7

Tabela 1. Odnos odrivosti i profitabilnosti

ODRIVOST = PROFITABILNOST Koristi za ivotnu sredinu kroz smanjanje Obuka vozaa i kampanje Nezgoda dobe vonje Potronja goriva Emisije CO2

Koristi za prevoznika

Sistemi zatitom (EMS)

Smanjeno vrijeme u otkazu Manji tokovi osiguranja Veda pouzdanost Nii trokovi goriva menadmenta Emisije (CO, NOx, HC, Nie takse i nakande ivotne sredine estice) Manji trokovi goriva Otpada Manji rauni za vodu Potonja vode, goriva i Manji trokovi za energiju drugih resursa

2.2.

Odrivi razvoj

Sutina odrivog razvoja1 ogleda se u jednostavnoj ideji o obezbjeivanju boljeg kvaliteta ivota za sve. Razvoj koji zadovoljava sadanje potrebe bez ugroavanja mogudnosti da budude generacije zadovolje svoje sopstvene potrebe predstavlja odrivi razvoj. To znai da istovremeno treba ispuniti etiri ne uvijek komplementarna cilja: obezbijeenje drutvenog napretka koji uvaava potrebe svih, obezbjeivanje efikasne zatite ivotne sredine, paljivo koritenje i troenje prirodnih resursa i odravanje visokog stabilnog nivoa ekonomskog rasta i zaposlenosti.

Koncept odrivog razvoja sa podjednakom vanodu uzima u obzir ekoloke, socijalne i ekonomske ciljeve. Agenda 21 i Protok iz Kjota su dokumenti koji su definisali ekoloke granice u kojima je dozvoljen odrivi razvoj. Agenda 21 sveobuhvatni plan za dostizanje odrivog razvoja u cijelom svijetu definisani su principi odrivog razvoja usvojile su je lanice UN a na samitu u Rio de eneiru 1992 godine. Protokl iz Kjota je potvrdio potrebu za smanjanjem emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bate kako bi se zatitila ivotna sredina i kontrolisala promjena klime dokument potpisan od strane oko 180 zemalja , decembra 1997 godine.

1

Mnogo je definicija kojima se nastoji odrediti pojam odrivog razvoja. Prema jednom, dosta uobiajenom tumaenju toga pojma, pod pojmom odrivim razvojem se podrazumjeva rast koji ne umanjuje ukupnu kvalitetu i upotrebljivost prirodnih izvora. Po drugom se shvadanju odrivi razvoj opisuje kao razvoj koji ne prelazi granice obnovljivosti svoje prirodne osnove...I, najzad, taj se pojam objanjava kao proces u kojem svako moe rasti ako to ne ini na tetu drugoga. Padjen, J.:Odrivi razvoj i razvoj prometa, Suvremeni promet, Vol.20, br.1 2,Zagreb, 2000., str11.

8

Slika 4. Uede u emisiji CO2 u EU tokom 1999 godine

Slika 4. Uede u emisiji CO2 u EU tokom 2009 godine

9

Slika 5. Emisija CO2 iz novih automobila u EU

10

3. TRANSPORT I ODRIVI RAZVOJGovoriti o odrivom razvoju, a da se istodobno ne razmatra odrivi razvitak transporta, ini se neprimjerenim naroito zato to transport kao sastavni dio ljudskog okolia, sa svojom razvijenodu u svim svojim vrstama, pridonosinjegovo oblikovanju i valorizaciji svih razvojnih resursa jednog drutva, istodobno inedi brojne pozitivne i negativne uinke izazivajudi sve vede drutvene trokove i time dvojbe o sposobnosti, kako razvijenih europskih zemalja, tako i zemalja u tranziciji u miniziranju nepovoljnih uinaka koje transport izaziva, na nain da njegov dalji razvitak bude usklaen s naelima odrivog razvoja i da se pronau efikasni ciljevi i pravedene akcije za ostvarenje odrivog razvoja transporta. Pored toga, transport je vana gospodarska djelatnost u Europskoj uniji i preduvjet za njezin jo bri gospodarski rast i razvojnu aktivnost uz njezino istodobno proirenje novim lanicama i potrebu stvaranja efikasnijeg, modernijeg i jeftinijeg transportnog sistema, da bi se u punoj mjeri ostvarila njezina dva osnovna naela, slobodno kretanje putnika i slobodno kretanje roba. Dalje industrija motornih vozila zajedno s dijelovima i priborom inedi 75 % outputa proizvodnje prijevoznih sredstava, predstvalja jednu od najpropulzivnijih djelatnosti Europske unije. Ako se ovome pridoda i proizvodnja zrakoplova s udjelom od 14 % i neprijeporna injenica da industrija transportne opreme predstavlja znaajan input za brojne druge industrijske sektore, onda je sasvim jasno da de se i pored negativnih uinaka transporta, koji dostiu 4 % bruto domadeg proizvoda EU, javljati stalni zahtjevi za njegovim neprekidnim rastom. Dalje, bududi da zbog vanosti transporta u svim gospodarskim sektorima bri rast bruto domadeg proizvoda ima za posljedicu i bri rast transporta kao rjeenje za odrivi razvoj transporta, nuno se namede politka odrivog razvoja, odnosno ogranienog rasta.

3.1.

Transport i odrivi razvoj u svijetu

Prekomjerno iskoritavanje prirodnih resursa uz sve vede trokove njihove eksploatacije i potreba da se sprijei dalje zagaivanje okolia i degradacija pojedinih prostora uz stalno postojedu tendenciju razvijenih zemalja za kontrolom brzine rasta i razvitka gospodarskih aktivnosti dovest de u osamdesetim godinama do pojave koncepta odrivoga razvoja. Pod pojmom odrivoga razvoja (sustainable development) podrazumijeva se tenja za primjerenom upotrebom ogranienih resursa, na naelima ekonomske efikasnosti i obnovljivoj sposobnosti ekosistema i njegovog kapaciteta, odraavajudi dinamiku ravnoteu odnosa priroda ovjek drutvo tehnologija. U skladu s time, politika odrivoga razvoja indirektno se oslanja na istraivanje Hudson Instituta, snano podupirudi neomaltuzijansko stajalite oprezni pesimist, to se direktno protivi interesima tranzicijskih zemalja i zemalja u razvoju, jer i ako ne iskljuuje gospodarski rast, svodi ga u okvire koji ne udovoljavaju potrebama njihovog razvoja, naroito onih slabije razvijenih. Politika odrivoga razvoja time preslikava Darwinovu teoriju na odnose izmeu razvijenih, srednje razvijenih i nerazvijenih zemalja, stvarajudi time nenaravni gospodarski lanac, pokuavajudi ga usporediti s onim u prirodi, a po kome se proizvodnja i potronja morju uskladiti s dinamikom proizvodnih i11

potronih procesa koji se odvijaju u prirodi. U prilog iznijete konstatacije moe posluiti i podatak da su na Rimskom sastanku (1994.) voe drava Europske unije zamijenili izraz odrivi razvojsa zadadom zatite okolia u svrhu osiguranja odrivog rasta. Bududi da razvijenost transportnog sistema snano odreuje gospodarski i drutveni ivot svake zemlje (ini 7 8 % ukupnog drutvenog proizvoda zemalja Europske unije, ukupno zapoljavajudi vie od 6 milijuna djelatnika) i bududi da je transport kao specijalizirana djelatnost (naroito cestovni i zrani) jedan od znaajnijih imbenika ekoloke distorzije, potrebno je odrediti i pojam odrivog razvoja transporta. Uvaavajudi i drukije definicije odrivog razvoja transporta, pod ovim pojmom valja razumijevati transportnu infrastrukturu i suprastrukturu koja je u funkciji oplemenjivanja ljudi, prostora i svih razvojnih resursa, osiguravajudi pritom najvedu mogudu razliku izmeu pozitivnih eksternih uinaka (eksterne ekonomije) i negativnih eksternih uinaka (eksterne diseko-nomije).

3.2.

Transport i odrivi razvoj u tranzicijskim zemljama

Obradajudi se u maju godine 2000., ministrima 47 zemalja lanica ECMT-a (The European Conference of Ministers of Transport) na njihovom zasjedanju u Pragu, predsjednik eke Vaclav Havel pozvao ih je,izmeu ostalog, da posvete mnogo vedu pozornost odrivom razvoju transporta, da bi se u vrijeme sveopde globalizacije, povedala zatita krajolika, okolia i gradova od tetnih utjecaja transporta. Takav poziv u dobroj mjeri oslikava potrebe tranzicijskih zemalja, ali i potrebu kreiranja primjerene i pravedne politike odrivog razvoja, koja de biti na opdu korist, kako postojedih drava i njihovih stanovnika, tako i bududih narataja i same prirode, odnosno cjelokupnoga biljnoga i ivotinjskoga svijeta. Koncepcija odrivog razvoja koja se teorijski i praktino razmatra ved dvadesetak godina, jo uvijek nije dostatno teorijski ni zakonodavno osmiljena ni u razvijenim gospodarstvima, a tranzicijske zemlje, zbog politikih i gospodarskih promjena kojima su bile izloene krajem prolog stoljeda, toj problematici nisu ni posvetile dovoljno pozornosti, usmjerivi svoje napore na oivljavanje gospodarskih aktivnosti i zaustavljanje pada bruto domadeg proizvoda, na smanjivanje stope nezaposlenosti, uspostavu monetarne stabilnosti, izgradnju fiskalnog sistema, uspostavu i jaanje novarskog trita, deregulaciju gospodarskih aktivnosti, privatizaciju (). No, neovisno o opravdanosti prioriteta tranzicijskih zemalja, konkretno njihovih demokratski izabranih vlada, globalni ciljevi drutvenog razvoja u zapadnoeuropskim zemljama, relevantni za sveukupan gospodarski razvoj i razvoj transporta na naelima odrivog razvoja, moraju postati sastavni dio njihove gospodarske i drutvene politike razvoja, jer je poduzimanje pravovremenih preventivnih mjera za zatitu okolia i prirodnih resursa mnogo efikasnije i efektivnije od mogudeg naknadnog saniranja ekolokih teta. Kako Europska konferencija ministara transporta (ECMT) predvia da de u narednom razdoblju u tranzicijskim zemljama dodi do vedega porasta cestovnoga prijevoza, a zato to na cestovni prijevoz otpada oko 92% negativnih efekata transporta u zapadnoeropskim zemljama, problematika odrivoga transporta za tranzicijske zemlje dobiva dodatno na znaenju. Udio ulaganja u prometnu infrastrukturu u domadem proizvodu 11 europskih12

tranzicijskih zemalja povedava se i iznosi vie od 1%, ali oko 50% investicija otpada na odravanje infrastrukture. U skladu s time, tranzicijske drave za koje je primjetno da imaju relativno razvijeniji cestovni i zrani u odnosu na eljezniki transport, u narednom razdoblju znaajniji dio svojih investicija u prometnu infrastrukturu moraju uloiti u razvoj i modernizaciju eljeznikoga transporta. Na takav de se nain sigurno povedati i efekti ulaganja u prometnu infrastrukturu, zato to glavnina tranzicijskih zemalja ima neefikasne eljeznike uprave ije gubitke dodatno moraju subvencionirati iz dravnoga prorauna. Dalje, tranzicijske zemlje politiku odrivog razvoja i odrivog razvoja transporta moraju sagledati u kaleidoskopu svih prednosti i mogudih negativnih gospodarskih implikacija za njihov bududi gospodarski razvitak. To podrazumijeva donoenje adekvatnih strategija razvoja na nacionalnom planu, ali i rad na dijalogu i partnerstvu izmeu samih tranzicijskih zemalja zajedno s ved osmiljenim i postavljenim ekolokim standardima i tehnolokim postupcima Europske unije.

13

4. ZAKLJUAKTransport kao tradicionalna ljudska djelatnost od svojih prapoetaka pa sve do dananjih dana, ne samo da ne gubi na znaenju, ved i dalje ostaje osnovnim preduvjetom efikasnog obavljanja svih gospodarskih aktivnosti i aktivnim promotorom gospodarskoga i drutvenoga razvitka, a time i kreiranja bogatstva u svim gospodarskim sektorima. Porast kvalitete ivljenja praden promjenama znaenja pojedinih gospodarskih sektora za dalji gospodarski i ini napredak, stavlja pred transport kao specijaliziranu djelatnost nove izazove na nain da ne umanjujudi kvantitative zahtjeve, istodobno povedava zahtjeve za visokokvalitetnim transportnim uslugama zasnovanima na savremenim transportnim tehnologijama. Dobro organizirani i strukturirani transportni sistemi omogudujudi irenje moderne tehnike i tehnologije u svim gospodarskim sektorima uz ostvarivanje pune mobilnosti intelektualnoga kapitala, javlja se i kao direktan i indirektan pokreta gospodarskih aktivnosti i time efikasan initelj proboja zaaranog kruga razvitka u koji su zapale slabije razvijene tranzicijske zemlje. Samo kvalitetno tehniki i tehnoloki na znanju ustrojeni transportni sistem, moe biti jamcem primjerenoga koritenja svih razvojnih resursa tranzicijskih zemalja, probijajudi time zaarani krug razvoja i realno inedi ostvarivima njihove tenje prema opdem drutvenom, gospodarskom, socijalnom i kulturnom napretku. Izjednaujudi uslove gospodarenja izmeu razvijenih i tranzicijskih zemalja transport pridonosi njihovom ravnomjernom rastu i razvoju i kao jedan od najvanijih initelja za pomak od integriranog u segregirano gospodarstvo, stvara za tranzicijske zemlje osnovne pretpostavke njihovog efikasnog ukljuivanja u sve postojede procese globalizacije na osnovi vlastitih konkurentskih prednosti. I ako transport izaziva veliki broj nepovoljnih uinaka na okoli, upravo je transport omogudio i njegovu odgovarajudu zatitu, uspostavljajudi osnove za stvaranje industrijskih zona, trgovinskih centara, robnotransportnih centara, terminala () i time preseljenja gospodarskih aktivnosti iz uih gradskih podruja. Dalje, transport je jedan od osnovnih imbenika stavljanja u funkciju neobraenih poljoprivrednih povrina, efikasnije zatite umskih gospodarstava i drugih zatidenih podruja, deurbanizacije i sl. ime se jo vie povedava kvaliteta ovjekova ivljenja i zatite okolia. U skladu s time, da bi tranzicijske zemlje uspjeno zavrile razdoblje homestazije svojih gospodarstava i krenule putem visokih gospodarskih stopa rasta, bit de potrebno u narednom razdoblju uiniti znaajnija ulaganja u razvoj svojih transportnih sistema koji moraju omoguditi multipliciranje gospodarske suradnje sa drugim razvijenim zemljama, istodobno smanjujudi vlastite negativne efekte na ivotnu sredinu i stanovnitvo. Takoer, tranzicijske bi zemlje morale izgraditi svoj vlastiti stav prama politici odrivoga razvoja i odrivoga razvoja transporta, i to tako da pomognu u nalaenju sofisticiranijih metoda, jer je vrlo upitno moe li proklamirani pristup odrivom razvoju transporta zasnivajudi se na regulacijskim mjerama i uplitanju u tarifnu politiku transportnih tvrtki, dovesti do svoenja eksternih trokova na primjerenu razinu i podizanja kvalitete prijevoznih usluga, a da njezini uinci budu razmjerni s interesima krajnjih korisnika prijevoznih usluga, koji de u najvedoj mjeri i snositi trokove takve politike.

14

Literatura [1] [2] [3] [4]http://www.sf.bg.ac.rs/downloads/katedre/dgt/odtr/environment.pdfhttp://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Efekt_staklenikahttp://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu

Ratko Z., Drago P., Transport imbenik proboja zaaranog kruga razvitka tranzicijskih zemalja, Izvorni znanstveni rad, UDK 385/388:338.24

15