održivi razvoj u ludbregu

Održivi razvoj u Ludbregu

Kukec, Klara

Undergraduate thesis / Završni rad

2018

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:141558

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-05

Repository / Repozitorij:

Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:141558

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.mev.hr



https://zir.nsk.hr/islandora/object/mev:945

https://dabar.srce.hr/islandora/object/mev:945

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ

KLARA KUKEC

ODRŽIVI RAZVOJ U LUDBREGU

ZAVRŠNI RAD

ČAKOVEC, 2018.

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ

KLARA KUKEC

ODRŽIVI RAZVOJ U LUDBREGU

SUSTAINABLE DEVELOPMENT IN LUDBREG

ZAVRŠNI RAD

Mentor:

dr. sc. Silvija Zeman, pred.

ČAKOVEC, 2018.

ZAHVALA

Zahvaljujem upravi Grada Ludbrega za mogućnost korištenja podataka potrebnih za

izradu ovog završnog rada i zahvala dr. sc. Silviji Zeman, pred. na mentorstvu.

SAŽETAK

Završnim radom opisuju se projekti grada Ludbrega koji doprinose održivom razvoju

grada. Projekt koji je momentalno u provedbi je EcoSmartCities. Cilj projekta je utjecati

na svijest građana, na povećanje stupnja recikliranja i razvrstavanja otpada te

provođenje pametnog sustava gospodarenja otpadom, onog u kojem su povezani i

osnaženi svi dionici uključeni u gospodarenje otpadom, od građana do lokalnih vlasti.

Realizacija navedenog obuhvaća postavljanje podzemnih kontejnera za prikupljanje

otpada, solarne kante za otpad te digitalno praćenje punjena i pražnjena kontejnera.

Ludbreg je grad koji dugi niz godina brine o ekološkim pitanjima i provodi zahtjeve

Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, Narodne novine 50/2017. Građani

Ludbrega odvajaju 30 posto otpada a godišnja količina sakupljenog otpada po

stanovniku je 140 kg. Na području grada djelatnost organiziranog sakupljanja, odvoza i

odlaganja otpada obavlja komunalna tvrtka Lukom d.o.o. Izrađen je Plan gospodarenja

otpadom grada Ludbrega za razdoblje 2013. do 2019. godine i trenutno je u završnoj

izradi Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017. do 2022. godine čiji sadržaj će biti

opisan u radu.

Osim razumijevanja teorije održivog razvoja potrebno je istu primjenjivati u

svakodnevnom životu kroz različite projekte, uključivanje svih dionika i funkcionirati kao

skladna zajednica bez štete za okoliš i prirodu. Općenito podiže se osvještenost o

problemima prirodnih resursa i zalaganje za održivost i zaštitu prirode.

KLJUČNE RIJEČI: zbrinjavanje otpada, recikliranje, održivi razvoj, okoliš, projekti

ABSTRACT

This paper deals with the projects of the town of Ludbreg which contribute to its

sustainable development. The last ongoing project is ''EcoSmartCities''. The goal of the

project is positive impact on residents' awareness, increasing the recycling and sorting

of waste level, as well as applying smart waste management system. The system is suppose

to engage all the participants, both residents and local government, who are correlated

and empowered in the process. Accomplishment of the aforementioned involves

implementing underground trash containers, outdoor solar trash cans and digital

monitoring of their loading and unloading. Ludbreg is a town which has been dealing

with environmental issues for years. It also implements the lastest acts following the

Municipal Waste Management Regulation (NN 50/2017) which will be described in the

paper. Ludbreg residents sort 30% of the waste and the amount of collected waste per

capita anually is 140 kg. Utility company Lukom Ltd. carries out the collecting, transport

and disposal of waste in the town of Ludbreg area. The Plan of Ludbreg waste

management for the period 2013-2019 has been made, and the same act for the period

2017-2022 is currently being made and is the subject matter of this paper.

Apart from understanding sustainable development in theory, it is vital to execute it in

everday life through a number of projects, to engage all the participants and function as

a balanced community, without harming the environment. People in the world nowadays

are increasingly aware of the natural resources issues and are actively commited to

sustainability and environment protection.

KEY WORDS: waste management, recycling, sustainable development, environment,

project

SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................... 7

2. STRATEGIJA RAZVOJA GRADA LUDBREGA 2014. - 2020. ......................... 8

2.1. Energetska infrastruktura ................................................................................... 8

2.2. Prirodni potencijal i zaštita okoliša .................................................................... 9

2.2.1. Poljoprivreda ................................................................................................... 9

2.2.2. Otpadne vode................................................................................................. 10

2.3. Zbrinjavanje otpada ......................................................................................... 11

2.3.1. Prijašnje stanje odlagališta........................................................................ 12

2.3.2. Sanacija odlagališta .................................................................................. 12

2.3.3. Sadašnje stanje .......................................................................................... 13

2.4. Usporedba sa strategijom „EU 2020“ .............................................................. 14

2.5. Vizija i misija „Ludbreg 2020“ ........................................................................ 14

3. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA EUROPSKE UNIJE............................ 15

4. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ............................................................... 16

4.1. Lukom d.o.o. .................................................................................................... 16

4.1.1. Analiza količina prikupljenog otpada na području Grada ........................ 16

4.2. Ciljevi sustava gospodarenja otpadom............................................................. 20

4.3. Ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom ............................................ 20

5. STRATEŠKI PROJEKTI U GRADU .................................................................. 21

5.1. Energetski pametan grad .................................................................................. 21

5.2. Revitalizacija Otoka Mladosti i ribnjaka u „bio-top natural swimming pool“ 22

5.3. Ruralni razvoj................................................................................................... 22

6. GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM ............................................ 23

6.1. Reciklažno dvorište .......................................................................................... 23

6.2. Kompostana ..................................................................................................... 25

6.3. Centar za ponovnu uporabu i sortirnica ........................................................... 25

7. ZELENA HIDROELEKTRANA NA RIJECI BEDNJI ...................................... 26

8. PROJEKT „Eco Smart City“ ................................................................................ 28

8.1. Projektne aktivnosti ......................................................................................... 29

9. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 30

LITERATURA ................................................................................................................ 31

Popis slika ........................................................................................................................ 32

Popis tablica ..................................................................................................................... 32

Popis grafikona ................................................................................................................ 32

Klara Kukec Održivi razvoj u Ludbregu

Međimursko veleučilište u Čakovcu 7

1. UVOD

Održivi razvoj je sustav društvenih i ekonomskih uvjeta i aktivnosti koje štite divlje vrste

i umjetni okoliš za sadašnje i buduće generacije. Uključuje korištenje prirodnih resursa

na ekonomičan i prikladan način u pogledu očuvanja ekosustava i osiguranja poboljšanja

kvalitete života i očuvanje biološko-kulturne raznolikosti u dugoročnom periodu s

aspekta ekosustava kao cjeline. Zaštita okoliša obuhvaća izdvojene sadržaje, sredstva i

mehanizme ophođenja s okolišem u cilju održavanja okoliša u takvom stanju koje ne

ugrožava čovjekov opstanak na nekom prostoru i vremenu. Zaštita prirode je sustav

zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti, odnosno čuvanje i pažljivo

korištenje prirodnih resursa Zemlje, kao što su životinje, biljke i fosilna goriva [1].

Grad Ludbreg se nalazi na području sjeverozapadne Hrvatske u Varaždinskoj županiji,

udaljen 25 km jugoistočno od Varaždina. Smješten je podno Kalničkog gorja, na

nadmorskoj visini od 157 m a gradom protječe rijeka Bednja. Područje Grada obuhvaća

prostor površine 73,52 km2, tj. 5,83% ukupnog područja Varaždinske županije. Jedan od

glavnih državnih cestovnih pravaca prolazi Ludbregom - podravska magistrala povezuje

Ludbreg i Varaždin, a na istočnoj strani Ludbreg i Koprivnicu te donju Podravinu. Prema

posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine na području Ludbrega (ukupno 13

naselja) živi 9 194 stanovnika, a u samom naselju Ludbreg 3 603.

Cjelokupni prostor Grada se dijeli u tri prostorne cjeline različitih razvojnih područja:

Nizinski dio

Brežuljci i prijelazne padine

Brdsko područje

Sjeverno nizinsko područje je namijenjeno za poljoprivredne površine, a središnje

područje je najnaseljenije i insfrastrukturno najrazvijenije. Na brežuljkastom području se

nalaze vinogradi s raštrkanim naseljem i značajnim potencijalom za rekreaciju i turizam.

Brdsko podučje je šumovito, slabo naseljeno i nerazvijeno, predodređeno za razvoj

šumarstva, rekreaciju i izletništva.



2. STRATEGIJA RAZVOJA GRADA LUDBREGA 2014. - 2020.

Naručitelj Strategije razvoja Ludbrega 2014. – 2020. je Grad Ludbreg, a dokument su

izradili „T&MC Group“ u asocijaciji s Gradom Ludbregom. Dokument je izrađen u

ožujku 2015. godine.

U dokumentu su obuhvaćeni svi planovi čiji je cilj unapređenje postojećeg stanja i jačanje

poslovnih mogućnosti, turizma, marketinga i kulture. Rezultati su pokazali da Ludbreg

ide u dobrom smjeru, naime, 2016. godine Grad Ludbreg odabran je kao najrazvijeniji

grad Sjeverozapadne Hrvatske između 400 nominiranih.

Ludbreg je jedan od gradova SZ Hrvatske koji može ostvariti dinamičan gospodarski

razvoj i rast zbog svojeg geografskog položaja i prirodnih resursa. U okviru provođenja

strategije „EU 2020“ planirani su fiskalni poticaji u regionalnom i ruralnom razvoju iz

proračuna Europske unije. Između ostalog temeljni strateški ciljevi su i ubrzani rast i

razvoj te nova radna mjesta uz pomoć sufinanciranja iz EU fondova.

2.1. Energetska infrastruktura

Ludbreg i okolna naselja električnom energijom napaja Hrvatska elektroprivreda d.d.

Zagreb, distribucijsko područje „Elektra“ Koprivnica. Na području Grada se nalaze 64

transformatorske stanice 10 (20) / 0,4 kV ukupne instalirane snage 17,1 MVA.

Opskrbu plinom obavlja INA - Industrija nafte d.d. Zagreb, a distribucija je u nadležnosti

„Termoplin“ d.d. Varaždin. Na mjerno - redukcijskoj stanici u Ludbregu se plin preuzima

i zatim se srednje tlačnim cjevovodima razvodi u sva naselja, kapaciteta 5 000 Nm3/h

plina, tlak 3 bara.

Vodoopskrbu Grada obavlja Regionalni vodovod Varaždin, vodocrpilište Bartolovec i

lokalni vodovodi Čukovec i Segovina. Razvodna vodovodna mreža nije zadovoljavajući

način riješenja na višim predjelima, osobito u Ludbreškim vinogradima te dijelovima

naselja Globočec i Čukovec. Kod lokalnih vodovoda problem predstavljaju starost,

ograničen kapacitet i kvaliteta održavanja vode zbog neodgovarajućih zaštitnih zona

vodocrpilišta. U daljnjoj vodoopskrbi i dalje će se koristiti Regionalni vodovod Varaždina

gdje će se također priključiti i lokalni vodovodi.



2.2. Prirodni potencijal i zaštita okoliša

Na području Vinograda Ludbreških se povremeno vrši eksploatacija gline, a osim toga

Grad Ludbreg nema potencijal korištenja mineralnih sirovina.

Ukupna površina državnih šuma je 550 ha u vlasništvu Hrvatske Šume d.o.o. Zagreb, a

površina privatnih šuma je 1 846 ha i 25,5% ukupnih šuma ima gospodarsku namjenu.

Na brežuljcima prevladavaju pretežito hrast kitnjak, bukva, grab i kesten, a u nizinskim

dijelovima se nalaze izolirani šumarci.

2.2.1. Poljoprivreda

Poljoprivredno zemljište se prostire na površini od 3 254 ha na cijelom području Grada

Ludbrega te čini 24% ukupne površine. Od toga 8,64% je vrijedno obradivo tlo. Nizinski

prostori su najplodniji za uzgoj poljoprivrednih kultura. Na nižim goricama se nalaze

vinogradi i voćnjaci a na prijelaznim područjima oranice (uglavnom pod žitaricama,

najviše kukuruz). U aluvijalnoj ravnici Bednje se nalaze livade i močvare koje mogu

postati plodna tla uz efikasne mjere melioracije.

Na području Grada Ludbrega najviše izumire stočarstvo, ratarstvo postoji u nekoliko

staračkih gospodarstva a najviše se ističe povrtlarstvo, cvjećarstvo, vinogradarstvo i

pčelarstvo. Poljoprivrednom proizvodnjom se bavi starija populacija dok mladi napuštaju

selo. U cilju poticanja razvoja poljoprivrede osigurana su sredstva u Proračunu Grada za

pomoći, potpore i subvencije poljoprivrednicima s prebivalištem na području Grada

Ludbrega. Subvencije uključuju nabavu sadnica, osiguranje usjeva, nasada i stoke,

umjetno osjemenjivanje stoke i držanje pčela. Daju se potpore za okrupnjavanje

poljoprivrednog zemljišta, sudjeluje se u nabavi i postavljanju staklenika i plastenika,

sistema za navodnjavanje. U planu je poticanje ekološke proizvodnje poljoprivrednih

proizvoda i edukacija poljoprivrednika [2].



2.2.2. Otpadne vode

Prema mjestu nastanka i sadržaju onečišćujućih tvari razlikujemo tehnološke otpadne

vode, otpadne vode s poljoprivrednih površina, komunalne te sanitarne otpadne vode.

Tehnološke otpadne vode iz industrije mogu biti agresivne, sadržavati različite kemijske

spojeve ovisno o vrsti tehnološke industrije i industrijskih procesa. Otpadne vode s

poljoprivrednih površina ispiranjem ulaze u površinske vode i onečišćuju ih fosfatima,

nitratima i pesticidima. Sanitarne otpadne vode su uglavnom iz kućanstva i sadrže velik

broj mikroorganizama, biorazgradive organske tvari i deterdžente. Komunalne otpadne

vode su mješavina tehnoloških i sanitarnih otpadnih voda [1].

Na području Grada ukupno je 31 793,64 m izgrađene kanalizacije i cca 800 revizionih

okana. Pristup kanalizacijskoj mreži imaju stanovnici mjesta Ludbreg (76% odnosno 2

700 priključenih stanovnika) i Selnik (63% ili 530 priključenih stanovnika). Na ostalim

područjima (1 800 kućanstava/objekata) koriste se taložnice. Za pražnjenje je ovlašten

Odvodnja d.o.o., gradsko komunalno poduzeće.

Odvodnja na području Grada nije zadovoljavajuće riješena kao ni kanalizacijska mreža

mješovitog tipa u naseljima Ludbreg i Selnik. Recipijent u naselju Ludbreg je rijeka

Bednja u koju se ispuštaju vode bez pročišćavanja, a u naselju Selnik rijeka Plitvica gdje

onečišćene vode prolaze kroz biljni pročistač prije ispuštanja [2]. Biljni pročistač je u

probnom radu te je za isti potrebno ishoditi uporabnu dozvolu i vodopravnu dozvolu za

ispuštanje pročišćenih voda. Prije izgradnje uređaja izvršeno je ispitivanje voda koje je

pokazalo povećanu koncentraciju BPK5, KPK, amonijak, dušik i fosfora. Za ispuštanje

otpadne vode u rijeku Bednju vodopravnom dozvolom izdanom od Hrvatskih voda VGO

Varaždin, KLASA: UP/I 325-04/10-04/0092, URBROJ: 374-26-3-10-04 od 8.lipnja

2010. godine sa rokom trajanja do 30.lipnja 2019. godine određen je način na koji se

mogu ispuštati sanitarne i tehnološke vode te vrijednosti otpadnih i drugih tvari u

ispuštenim vodama. Ispuštene vode se jedanput mjesečno uzorkuju i ispituju na sve

parametre određene u vodopravnoj dozvoli. U većini uzoraka prekoračeni su parametri:

BPK5, KPK, amonijak, dušik i fosfor. Za pročistač otpadnih voda postoji projektna

dokumentacija, idejni projekt na koji je izdana lokacijska dozvola, a izrađen je i glavni

projekt [3].



2.3. Zbrinjavanje otpada

Na odlagalištu komunalnog otpada „Meka“ odlagao se otpad skupljen na području Grada

Ludbrega od 1994. do 2015. godine kada je odlagalište zatvoreno. Odlagalište je bilo

neuređeno i nisu se provodile mjere smanjena negativnog utjecaja na okoliš (procjedne

vode su nekontrolirano odlazile u podzemlje, nije se vršilo otplinjavanje). Takvo

odlagalište nije zadovoljavalo uvjete zbrinjavanja otpada propisane regulativom

Republike Hrvatske te je planirana njegova sanacija. Lokacija na kojoj se nalazi

odlagalište ugrožava i štetno djeluje na okoliš i zdravlje ljudi.

Za zahvat sanacije odlagališta komunalnog otpada „Meka“ je izrađena Studija o utjecaju

na okoliš (Geotehnički fakultet Varaždin, 2006.). Za namjeravani zahvat – sanacija

odlagališta komunalnog otpada „Meka“, Ludbreg nositelja zahvata Lukom d.o.o. iz

Ludbrega izdano je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Sanacija odlagališta je

opisana u sljedećem poglavlju. Osim Studije izrađen je i elaborat sa izmjenama i

dopunama projekta sanacije komunalnog odlagališta u Ludbregu (PanGeo Projekt d.o.o.,

2015.). Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, Narodne Novine 61/2014,

za sve zahvate koji obuhvaćaju sanaciju i rekonstrukciju odlagališta potrebno je provesi

ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Nositelj zahvata je Grad Ludbreg.

Ukupna vrijednost projekta je 36.717.825,00 kuna, 85% ukupne vrijednosti projekta su

bila bespovratna sredstva iz EU fonda dok je Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost osigurao ostalih 15% sredstva. Provedeni su istražni radovi na lokaciji u

sklopu kojih su postavljene tri pijezometarske bušotine iz kojih su uzeti uzorci podzemne

vode i tla. Uzorkovane su okolne površinske vode i okolno tlo. Rezultati su pokazali da

se odlagalište nalazi na naslagama šljunka i pijeska različite vodopropusnosti.



2.3.1. Prijašnje stanje odlagališta

Odlagalište je smješteno na rubnom, sjevernom dijelu grada Ludbrega. Na jugo – istočno

od odlagališta se nalazi građevinska zona. Na zapadnoj strani se nalaze poljoprivredna

zemljišta. S istočne strane zemljište je omeđeno rijekom Bednjom od koje ga razdvaja

zeleni pojas širine 100 m. Sa sjeverne strane se nalazi državna cesta D2 Varaždin –

Koprivnica. Djelomično ograđeno odlagalište nije imalo osnovnu infrastrukturu za

prikupljanje procjednih i oborinskih voda iako je imalo priključak na vodovodnu mrežu.

Odlaganje se obavljalo tako da se iskopala rupa koja se zatrpavala otpadom i prekrivala

iskopanim materijalom. Ukupna površina odlagališta je 34 278 m2.

2.3.2. Sanacija odlagališta

Između projekata iz 2006. i 2015. godine postoje djelomične izmjene, najvažnija je da se

2006. godine planiralo odlagalište sanirati i ostaviti u funkciji, a 2015. sanirati i potpuno

zatvoriti. Osim toga 2006. godine nije bilo osigurano dovoljno financijskih sredstava.

Izvedeni radovi u sklopu sanacije:

Tijelo saniranog odlagališta

Sustav za odvodnju oborinskih voda

Sustav za otplinjavanje

Krajobrazno uređenje

Sanacija uključuje iskapanje i premještanje odloženog otpada na pripremljenu podlogu

(atenuacijski sloj šljunka do razine podzemne vode na koji se ugrađuje sloj glinovitog

materijala koeficijenta propusnosti 10-7 m/s) te njegovo preoblikovanje u tijelo odlagališta

koje će prekriti završnim prekrivnim sustavom. Usporedno sa završnim prekrivnim

sustavom potrebno je izvoditi i obodne kanale za prikupljanje oborinske vode oko cijelog

prostora odlagališta. Sustav za otplinjavanje čini sloj geokompozitnog drena za plin koji

se postavlja ispod laminiranog kompozitnog brtvenog sloja. U tom sloju se sakuplja plin,

a ispušta se preko plinskih odušnika.



Osnovni cilj sanacije je omogućavanje kontrole plina putem biofiltera i prekrivanje svih

količina (oko 70 000 m3) odloženog otpada sa nepropusnim prekrivnim slojem kako bi se

spriječio nastanak procjedne vode [Slika 1][4].

Slika 1. Proces sanacije odlagališta otpada "Meka",postavljanje prekrivnog sloja

Izvor: http://www.pdmsavjetovanje.hr/references/, (29.04.2018.)

2.3.3. Sadašnje stanje

Projekt sanacije odlagališta otpada je završen 30.11.2016., odlagalište je u potpunosti

sanirano i više nema odlaganja otpada u Ludbregu ni prijetnje od ekološkog incidenta.

Otpad se odvozi po cijeni od oko 350 kuna po toni. Cijene odvoza nisu povećane jer su

građani prihvatili razvrstavanje otpada. Nakon otplinjavanja, zbrinjavanja procjednih

voda, odgrađivanja deponija i na kraju prekrivnja i ozelenjavanja dobiven je novouređeni

dio grada – brdo sa dječjim igralištem i sjenicama [5].

http://www.pdmsavjetovanje.hr/references/



2.4. Usporedba sa strategijom „EU 2020“

Strategija Grada Ludbrega i njegov razvoj je u skladu sa strategijom „EU 2020“. U

razdoblju 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj iz strukturnih fondova EU biti će na

raspolaganju 10 423 milijardi eura. Razvojni projekti grada Ludbrega uključuju najviše

ruralni i regionalni razvoj. Projekti su sufinancirani iz EU fondova.

2.5. Vizija i misija „Ludbreg 2020“

Vizija: Postati u roku narednih 7 godina ekonomski uspješan grad s razvijenom

kulturnom, socijalnom i komunalnom infrastrukturom te uspješnim i rastućim

gospodarstvom koje će osigurati blagostanje za sve građane.

Misija: Osigurati kvalitetan život svim svojim stanovnicima u suvremenom,

urbaniziranom, gospodarski naprednom, socijalno sigurnom, kulturno razvijenom i

ekološki održivom gradskom okruženju.

Utvrđivanje vizije i misije razvoja Grada i realizacija projekata i ideja iz Strategije

predstavlja dugoročni proces na kojem treba mobilizirati lokalnu samoupravu, njezine

institucije i sve građane Grada. Sudjelovanje svih građana, primjereno njihovim

mogućnostima jedan je od ključnih faktora uspješnosti. Da se to ostvari potrebno je

komunicirati sa društvenim i kulturnim ustanovama, udrugama i naravno s građanima.

Na taj način dvosmjerni protok informacija stvara okruženje za postizanje zajedničkih

dogovora, povjerenja i slaganja u stavovima. U tu svrhu Grad će informirati javnost na

jasan i razumljiv način o ulozi i provođenju strateških razvojnih projekata, omogućiti će

uključivanje svih zainteresiranih strana, povezivati strane u produktivne odnose i poticati

svijest javnosti o značajnoj ulozi u realizaicji Strategije [2].



3. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA EUROPSKE UNIJE

Održivi razvoj je postao temeljni cilj Europske unije već 1997. godine. Prva strategija na

prijedlog Komisije je usvojena 2001. godine u Göteborg, Švedska. Europska komisija

djeluje neovisno od nacionalnih vlada, a čine je po jedan imenovan član/članica iz svake

države članice EU-a. Strategija uspostavlja smjernice za ostvarivanje održivog razvoja

koji je ugrađen u temelje sporazuma EU. Naglašena je potreba postupnih promjena

neodrživih trendova u proizvodnji i potrošnji, najviše klimatskih promjena i poticanje

čiste tehnologije. Dugoročni ciljevi uključuju široki i međusektorski pristup te znatno

odgovornije upravljanje prirodnim resursima. Jedan od bitnijih dokumenata koji se tiče

održivog razvoja je Lisabonski ugovor koji daje prioritet EU-u u cilju promocije održivog

razvoja kroz jačanje uloge EU u nastavku provođenja borbe protiv klimatskih promjena.

Osim toga promovira energetsku efikasnost, kao i razvoj novih obnovljivih izvora

energije.

U lipnju 2006. vijeće je usvojilo reviziju strategije koja postaje „okolišna komponenta“

Lisabonske strategije. Vijeće Europske Unije je glavno tijelo Unije za donošenje odluka,

a čine ga po jedan ministar iz svake nacionalne vlade EU-a. Međutim postavljeni ciljevi

nisu bili ostvareni do 2000. godine te 2008. godine započinje proces stvaranja novog

strateškog dokumenta za razdoblje 2010. – 2020. godine. Proces je rezultirao dokumenton

Europske komisije – Europa 2020: Strategija za pametni, održivi i inkluzivni rast koja ne

uključuje samo članice EU nego je i važna za države kandidate i države susjedstva [1].

Europska unija je definirala određene razvojne sastavnice, jedna od njih je i održivi

razvoj, i projekti koji djeluju prema tim sastavnicama će imati prednost u financiranju iz

strukturnih fondova EU. Održivi razvoj uključuje promicanje djelotvornije, zelenije i

konkuretnije ekonomije, a osim održivog rasta u strategiju je uključen i pametan te

uključivi rast [2].



4. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

Punog naziva Plan gospodarenja otpadom Grada Ludbrega za razdoblje 2017. – 2022.

godine izrađen je u mjesecu studenom 2017. godine. Izradio ga je Marijan Galović, bacc.

ing. agr. iz „Galović Savjetovanje“ j.d.o.o. i Marko Košak, mag. edu. geogr. iz udruge

„Zelena akcija“. Navedeni dokument sadrži analizu i ocjenu stanja i potreba u

gospodarenju otpadom na području Grada Ludbrega, podatke o vrstama i količinama

otpada, podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje

otpadom. Uključuje i mjere potrebne za ostvarenje ciljeva i/ili sprečavanja nastanka

otpada, suzbijanje ilegalnog odlaganja te mjere prikupljanja za pojedine vrste otpada.

4.1. Lukom d.o.o.

Na cijelom području Grada Ludbrega djelatnost organiziranog skupljanja, odvoza i

odlaganja otpada obavlja komunalna tvrka Lukom d.o.o. Sakupljen otpad se odvozi i

odlaže na odlagalište Piškornica u Koprivničkom Ivancu. Trošak odvoza otpada se

smanjuje ukoliko se poveća odvojeno sakupljanje i oporaba otpada. Usluge komunalnog

poduzeća uključuju prikupljanje suhog reciklažnog otpada i miješanog komunalnog

otpada od 2014. godine te biootpada od 2016. godine. Za odvoz otpada „Lukom“ d.o.o.

posjeduje dva kamiona, kapaciteta 10 m3 i 18 m3. Na području Grada ima ukupno 29

postavljenih zelenih otoka, prikuplja se i tekstil te glomazni otpad dva puta godišnje.

4.1.1. Analiza količina prikupljenog otpada na području Grada

Količine miješanog komunalnog otpada su tijekom cijele godine relativno stabilne od

2014. godine gdje je zabilježen nagli pad količina miješanog komunalnog otpada zbog

uvođenja sustava prikupljanja od vrata do vrata [Tablica 1 i Grafikon 1].



Tablica 1. Usporedne količine miješanog komunalnog otpada 2014. - 2016. godine

MJESEC

KOLIČINA

OTPADA U 2014.

(T)

KOLIČINA

OTPADA U 2015.

(T)

KOLIČINA

OTPADA U 2016.

(T)

SIJEČANJ 179,5 101,8 90,72

VELJAČA 156,5 85,9 84,96

OŽUJAK 164,00 99,8 90,36

TRAVANJ 170,5 970,30 99,04

SVIBANJ 172,5 105,08 86,04

LIPANJ 164,00 106,4 83,04

SRPANJ 179,5 93,78 89,64

KOLOVOZ 111,00 91,18 97,48

RUJAN 123,5 103,12 129,14

LISTOPAD 86,5 129,05 102,1

STUDENI 86,00 104,32 108,5

PROSINAC 112,36 93,04 104,6

UKUPNO(KG) 1.705,86 1.210,5 1.165,62

Izradio: Autor, Izvor: Statistika otpada 2016. godina; Lukom d.o.o. (20.04.2018.)

Grafikon 1: Usporedna količina miješanog komunalnog otpada 2014. - 2016. godinu

Izradio: Autor

1.705,86

1.210,50 1.165,62

0,00

200,00

400,00

600,00

800,00

1.000,00

1.200,00

1.400,00

1.600,00

1.800,00

Količina otpada u 2014. (t) Količina otpada u 2015. (t) Količina otpada u 2016. (t)

Ko

ličin

a o

tpad

a (t

)

Usporedna količina miješanog komunalnog otpada za 2014., 2015. i 2016. godinu



Što se tiče odvojenog prikupljanja otpada vidljivo je da se količina istog povećavala u

razdoblju od 2014. godine do 2016. godine [Tablica 2 i Grafikon 2]. Najznačajnije

povećanje količina je vidljivo na biorazgradivom otpadu i plastičnim materijalima

[Grafikon 3 i 4].

Tablica 2: Usporedni prikaz odvojenog otpada 2014. – 2016. godinu

VRSTA OTPADA

KOLIČINA

OTPADA U

2014. (T)

KOLIČINA

OTPADA U 2015.

(T)

KOLIČINA

OTPADA U 2016.

(T)

PAPIR 151,50 188,50 110,24

PLASTIKA 17,00 30,33 75,10

STAKLO 5,60 27,10 42,42

BIORAZGRADIVI 0,00 22,63 89,99

LAMPIONI 1,70 3,53 3,18

TEKSTIL 0,00 0,60 10,50

GLOMAZNI 0,00 1,32 22,82

METAL 0,00 0,00 6,40

MIJEŠANI 1.668,40 1.202,00 1.165,62

UKUPNO (T) 1.844,20 1.476,01 1.526,27

ODVAJANJA (%) 10% 19% 24%

Izradio: Autor, Izvor: Statistika otpada 2016. godina, Lukom d.o.o.

Grafikon 2: Usporedni prikaz količina odvojenog otpada 2014. – 2016. godinu Izradio: Autor

10%

19%

24%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%


Usporedni prikaz količina odvojenog otpada za 2014., 2015. i 2016. godinu



Grafikon 3: Prikupljeni biorazgradivi otpad 2014. – 2016. godine Izradio: Autor

Grafikon 4: Prikupljena plastična ambalaža 2014. – 2016. godine Izradio: Autor

0,00

22,63

89,99

-20,00

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00


BIORAZGRADIVI OTPAD - Usporedni prikaz količina otpada za 2014., 2015. i 2016. godinu

17,00

30,33

75,10

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00


AMBALAŽA OD PLASTIKE - Usporedni prikaz količina otpada za 2014., 2015. i 2016. godinu



4.2. Ciljevi sustava gospodarenja otpadom

Glavni ciljevi su povećanje količina ukupno odvojeno prikupljanog otpada i smanjenje

količina otpada u nastanku. U provođenje ciljeva postavljenih Planom gospodarenja

otpadom RH za razdoblje od 2007. – 2015. godine Grad je uložio znatne napore. Bilo je

potrebno reciklirati 23% ukupnog otpada do 2015. godine a Grad Ludbreg je bio udaljen

samo 4,44% od tog cilja.

Ciljevi su temeljeni na načelima ekološke održivosti sustava gospodarenja otpadom u

trenutnom EU zakonodavstvu. Grad Ludbreg je ostvario prethodno postavljene ciljeve

što se može zaključiti iz analiza međutim novi planski dokumenti su puno ambiciozniji

te se ti ciljevi tek trebaju dostići.

4.3. Ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom

Postavljen sustav na području Grada Ludbrega može zadovoljiti sve kriterije, standarde i

ciljeve gospodarenja otpadom do 2020. odnosno 2022. godine. Preduvjeti su stvoreni

direktnim prikupljanjem otpada iz domaćinstva, tj. sustav „od vrata do vrata“.

Trenutni sustav potrebno je nadograditi sljedećim:

a) Uvođenje odvojenog prikupjanja biorazgradivog otpada od vrata do vrata na

teritoriju cijelog grada, uz mogućnost samostalnog kompostiranja;

b) Uvođenje naplate odvoza otpada prema ukupno proizvedenom volumenu otpada,

u skladu sa Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 57/2017);

c) Uspostaviti sustav gospodarenja građevinskim otpadom;

d) Osigurati vlastite kapacitete za obradu otpada (sortirnica i kompostana) [6].

Osim direktnog utjecaja na smanjenje količina otpada poželjne su i edukacijske aktivnosti

kao metode prevencije nastanka otpada. Uvođenje edukacije o okolišu u osnovne i srednje

škole na području Grada Ludbrega, proaktivne mjere edukacije građana, zabrana

besplatnih reklamnih letaka, zabrana plastičnih vrećica, priznanja poduzećima koja su

najbolja u prevenciji otpada i slične aktivnosti koje će potaknuti građane na savjesno

postupanje s otpadom.



5. STRATEŠKI PROJEKTI U GRADU

Za razdoblje 2014. – 2020. godine planira se realizacija pet grupa strateških projekata i

svi će biti kandidirani za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU [Tablica 3]. U nastavku

će biti opisani projekti povezani sa zaštitom okoliša i promoviranjem održivog razvoja.

Tablica 3: Prikaz razvojnih projekata i njihovih vrijednosti u Gradu Ludbregu

NAZIV PROJEKTA PROCIJENJENA VRIJEDNOST

UKUPNOG ULAGANJA

1. Modernizacija prometne, komunalne i

informacijske infrastrukture cca. € 4 - 6 milijuna

2. Projekti izgradnje kulturne, socijalne i obrazovne

infrastrukture cca. € 10 milijuna

3. Projekti razvoja poduzetništva i turističke ponude cca. € 8 – 10 milijuna

4. Revitalizacija otoka mladosti i ribnjaka u „bio-

top natural swimming pool“ cca. € 10 milijuna

5. Poticanje razvoja ruralnih područja grada cca. € 2 – 5 milijuna

Izradio: Autor, Izvor: Strategija razvoja Grada Ludbrega 2014. – 2020.

5.1. Energetski pametan grad

Glavna prednost suvremenih gradova očituje se u ujedinjavanju kreativnosti, znanja i

vještina ljudi zajedno s modernom umreženom infrastrukturom. Projekti uključeni u

postizanje gospodarskog rasta i bolje kvalitete života su modernizaciju gradskih

prometnica, nogostupa i biciklističkih staza, uređenje parkova, zelenila i okoliša – najviše

prostor uz rijeku Bednju. Modernizacija gradske kanalizacije i gradske rasvjete (eko

rasvjeta) te izgradnja reciklažnog dvorišta s ciljem da Grad postane „energetski pametan“.

Predlaže se orijentacija na projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Prilagođavanje gradskog i prigradskog prometa osiguravanjem inteligentnih, održivih i

integriranih sustava javnog prijevoza s niskim udjelom ugljičnog dioksida (CO2) te

smanjenjem zagađenja.



5.2. Revitalizacija Otoka Mladosti i ribnjaka u „bio-top natural swimming pool“

Otok mladosti je popularno šetalište koje se nalazi gotovo u samom centru grada. Dio je

cjeline koju čine ribnjaci, nasipi, šumarci te je okružen rijekom Bednjom s južne i istočne

strane. S gradskom jezgrom je povezan malim pješačkim mostom. Uz poticanje nastavka

održavanja redovitih događanja (motosusreti, biciklijade, proslave, festivali) planira se

revitalizacija Otoka Mladosti i pretvaranje ribnjaka u „bio-top natural swimming pool“ s

ciljem stvaranja biološke raznolikosti kao turističke atrakcije.

Bio-top prirodni bazeni karakterizirani su kristalno čistom vodom bez upotrebe

kemikalija, ali s obiljem biljnog i životinjskog svijeta. Svrha jezera je da se u potpunosti

prilagodi i uklopi u prirodno stanište te pruži doživljaj kupanja u prirodnoj vodi. Osim

bio-top jezera prijedlog je i izgradnja ugostiteljskih objekata i stvaranje kvalitetne

turističke ponude.

5.3. Ruralni razvoj

Poticanje razvoja ruralnih područja Grada uključuje nekoliko podprojekata i razvoj

ruralnog turizma. Predlaže se izgradnja infrastrukture za sajam cvijeća i povrća u

Ludbregu koji je već prepoznat kao značajna manifestacija i stavka obogaćivanja

turističke ponude. Primjerice izgradnja cvjetnog parka sa staklenicima bi stvorila stalnu

postavu cvijeća kao dio turističke atrakcije. Osim uzgoja cvijeća i povrća poželjna je

proizvodnja začinskog i ljekovitog bilja. U ruralni razvoj je uključen projekt udruživanja

obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u zadruge s ciljem podizanja ekonomske

aktivnosti i tržišnih kapaciteta istih, te izgradnja zadružnog poljoprivrednog logističkog

centra u Poljancu.

Modernizacija komunalne i informatičke infrastrukture uključuje i unaprijeđenje ruralne

komunalne infrastrukture. Cilj je digitalno umrežiti ruralna područja zbog dodatne

edukacije i boljeg pristupa informacijama. Razvoj lokalne internetske trgovine proizvoda

iz ludbreških krajeva čime bi se poticao razvoj srednjih i malih proizvođača [7].



6. GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Na području Grada Ludbrega se ne planiraju građevine za zbrinjavanje otpada jer Plan

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske predviđa regionalni sustav zbrinjavanja

miješanog komunalnog otpada. Planiranjem građevina za pred-obradu otpada poput

kompostane i sortirnice (reciklažni centar) u samom gradu otvorit će se nova radna mjesta

i smanjiti troškovi odlaganja, te količina otpada čime će doprinjeti zaštiti okoliša na

lokalnoj i globalnoj razini [6].

Reciklažni centar je sklop građevina i uređaja za sakupljanje i obradu komunalnog otpada.

Može se sastojati od centra za ponovnu uporabu, reciklažnog dvorišta, reciklažnog

dvorišta za građevinski otpad, postrojenja za sortiranje odvojeno prikipljenog otpada

(sortirnica) i postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno

prikupljenog biootpada. Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci

pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja otpada [8].

6.1. Reciklažno dvorište

Za ispravno korištenje sustava prikupljanja otpada direktno iz domaćinstva nužna je

uspostava reciklažnog dvorišta koje će omogućiti prikupljanje ostalih reciklanata koji se

ne mogu sakupljati osnovnim sustavom. Reciklažno dvorište je ograđeni nadzirani

prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom sakupljanju manjih količina

posebnih vrsta otpada. Radno vrijeme reciklažnog dvorišta mora biti fleksibilno planirano

kako bi se omogućilo efikasno korištenje za sve građane (pogotovo zaposleni građani koji

nisu u mogućnosti dolaziti u jutarnjim satima) te dizajn prostora mora omogućavati brzu

predaju materijala. Osim zakonske obveze razlozi izgradnje reciklažnog dvorišta su

okolišni, ekonomski, socijalni i kulturoloških karakteristika. Putem reciklažnog dvorišta

je moguće promovirati različite forme društvenh aktivnosti poput sajmova rabljenih

stvari.



Postoje razne inicijative sustava nagrađivanja građana čije je ponašanje prema okolišu i

gospodarenje otpadom na visokoj razini. Na temelju podataka dobivenih iz sustava

odvojenog prikupljanja iz kućanstva i podataka korištenja reciklažnog dvorišta nagrada

se može realizirati kao smanjenje cijene usluge odvoza otpada i sl.

Predlažu se prigodni spreminci za određene vrste otpada. Za neke materijale su pogodni

kontejneri sa ugrađenom prešom (eng. press), za staklo kontejneri poput zvona, klasični

spremnici za limenke. Te specijalni spremnici koji se koriste isključivo uz pomoć osoblja

reciklažnog centra za opasni otpad, ulja i akumulatore.

Izgradnja reciklažnog dvorišta kao i ostalih građevina se planira u samom naselju

Ludbreg, pokraj saniranog odlagališta otpada Meka [Slika 2].

Slika 2. Položaj saniranog odlagališta i reciklažnog dvorišta

Izvor: Plan gospodarenja otpadom Ludbreg 2017.-2022. (03.05.2018.)



6.2. Kompostana

S obzirom na količinu biorazgradivog otpada koja nastaje na području Ludbrega

preporuča se izgradnja male kompostane ukupnog kapaciteta 1 500 tona godišnje. U

kompostani otvorenog tipa (aerobna razgradnja) predviđaju se postupci poput

pročišćavanja, organoleptičke kontrole, usitnjavanja te slaganja biootpada u kompostne

hrpe. Zbog mogućih neugodnih mirisa predlaže se izgradnja kompostane u dvije faze–

otvorenog i zatvorenog tipa. Zatvoreni kontejnerski sustav kompostiranja se koristi u

prvoj fazi najintenzivnije razgradnje te automatski kontrolira zrak i vlažnost s ciljem

smanjivanja pojave neugodnih mirisa.

Da bi se postigla optimalna kvaliteta krajnjeg proizvoda potrebno je obratiti veliku

pozornost kvaliteti odvojenog prikupljenog otpada iz domaćinstva, te u omjeru 25%:75%

dodavati otpad sa javnih površina (zeleni vrtni otpad, granje, drvena sječka). Finalni

proizvod je moguće podijeliti građanima za kućnu upotrebu, dio plasirati na tržište ili

predati na daljnju pripremu supstrata za direktni uzgoj cvijeća i/ili presadnica.

6.3. Centar za ponovnu uporabu i sortirnica

Centri za ponovnu uporabu imaju funkciju objekta u kojem se odvija sakupljanje, obnova

ili popravak i ponovna distribucija proizvoda koji bi inače postali otpad. Takvi centri

mogu vratiti pojedine vrste otpada na tržište kao proizvod – ukida im se status otpada.

Namjena soritrnice je priprema već odvojeno prikupljenih materijala (papir, plastika,

limenke) za daljnje tržište postupcima ručnog sortiranja i baliranja. Procesima ručnog

sortiranja na pokretnoj traci povećava se ukupna čistoća, uklanjanje neželjenih materijala,

odvajanje pojedinačnih frakcija te daljnje soritiranje u skladu sa trenutnim zahtjevima

tržišta. Ukupno planirani kapacitet soritirnice je 750 do 1 500 tona godišnje [7].



7. ZELENA HIDROELEKTRANA NA RIJECI BEDNJI

Za projekt izgradnje hidroelektrane na rijeci Bednji je izrađena Studija o utjecaju na

okoliš. Naručitelj je MHE Zelena j.d.o.o., ovlaštenik EKONERG – Institut za energetiku

i zaštitu okoliša, d.o.o., voditelj izrade Studije je Senka Ritz, dipl. ing. bio. te je Studija

izdana u Zagrebu krajem 2016. godine.

Zahvat uključuje rekonstrukciju, izgradnju i korištenje male hidroelektrane Zelena (mHE

Zelena). Za potrebe rada planiranog postrojenja nužno je ishoditi pravo građenja na

javnom vodnom dobru, pravo služnosti te pravo korištenja vodnih snaga Bednje. Mala

hidroelektrana efektivne snage 277 kW sastojat će se od strojarnice, postojeće brane na

koritu Bednje, vodozahvata na ulazu u derivacijski kanal i na ulazu u ribnjake,

derivacijskog kanala, bioloških staza te trafostanice [Slika 3].

Slika 3. Kartografski prikaz sa objektima postojeće i planirane hidroelektrane

Izvor: http://mzoip.hr/doc/studija_o_utjecaju_na_okolis_121.pdf (07.05.2018.)

http://mzoip.hr/doc/studija_o_utjecaju_na_okolis_121.pdf



Nositelj zahvata će tijekom predviđenih aktivnosti vezanih uz izgradnju i korištenje mHE

Zelena biti obvezan provoditi mjere zaštite okoliša s ciljem ublažavanja utjecaja na

pojedine sastavnice okoliša i prirode.

Program praćenja stanja okoliša za mHE Zelena obuhvaća praćenje kakvoće i nivoa vode

na rijeci Bednji nizvodno od planirane strojarnice tijekom izgradnje i tijekom korištenja

postrojenja. Praćenje učinkovitosti instaliranog sustava za prolazak akvatičnih životinja

(biološku stazu) mora se izvršiti najmanje svakih 6 mjeseci tijekom prvih nekoliko godina

rada. Ukoliko se tijekom praćenja ribe u vodozahvatu ustanovi da je sustav za migraciju

ribe nefunkcionalan i/ili dolazi do oštećenja riba potrebno je sastaviti izvještaj i

obavijestiti korisnika zahvata i nadležno upravno tijelo. Nakon utvrđivanja dodatnih

mjera zaštite propisanih od strane nadležnog upravnog tijela uz konzultacije s nadležnim

stručnim tijelom potrebno je iste provesti. Uz novi sustav se nastavlja montoring

učinkovitosti za migraciju riba i stradavanja na turbini.

Planirano postrojenje koristit će postojeći derivacijski kanal koji će se za potrebe male

hidroelektrane Zelena zbog zahtjeva Hrvatskih voda rekonstruirati, a razina vode i

derivacijskog kanala i toka rijeke Bednje regulirati će se i nadalje na postojećoj brani

Kućan Ludbreški na toku Bednje. Lokacija planirane strojarnice nalazit će se u južnom

dijelu grada Ludbrega, na postojećem derivacijskom kanalu uz rijeku Bednju nizvodno

od već postojeće devastirane strojarnice. Uz samu strojarnicu te na postojećoj brani,

konceptnim rješenjem biološke staze predloženo je projektiranje dvije biološke staze za

karakterističnu ihtiofaunu temeljem terenskih istraživanja iz lipnja 2016. godine.

Tehničko-tehnološke karakteristike zahvata i lokacija planirane mHE Zelena osmišljene

su na način da minimaliziraju potencijalni negativni utjecaj na pojedine sastavnice

okoliša, ali da se iskoristi maksimalan hidropotencijal Bednje. Na temelju Rješenja

MZOIP (KLASA: UP/I 351-03/16-08/43, URBROJ: 517-06-2-1-1- 16-9, Zagreb, 20.

travnja 2016) za namjeravani zahvat na rijeci Bednji je potrebno provesti postupak

procjene utjecaja na okoliš a postupak glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

nije potrebno provesti [9].



8. PROJEKT „Eco Smart City“

Trajanje projekta je 16 mjeseci (01.10.2017. – 31.01.2019.), Grad Ludbreg je vodeći

partner, a Grad Zalaegerszeg, Mađarska je partner na projektu. Ukupna vrijednost

projekta je 204.943,00 €. Udio Grada Ludbrega je 108.193,00 € - ostatak vrijednosti

financira Grad partner. Opći cilj projekta je stvaranje pametnog i održivog sustava

gospodarenja otpadom u prekograničnom području. Specifični ciljevi projekta se odnose

na smanjenje razine otpada u društvenim zajednicama te na educirani i ekološki osviješten

javni sektor i građani.

Uspostava modernog sustava gospodarenja otpadom koji obuhvaća opremanje

podzemnim kontejnerima povezanog s naprednim softverom za praćenje popunjenosti

otpadom pomoću mobilnih aplikacija, a čime se postiže vremenska učinkovitost,

smanjuju troškovi prijevoza te osigurava učinkovito upravljanje ljudskim resursima.

Aktivnosti projekta su usmjerene na osnaživanje kapaciteta svih dionika uključenih u

sustave gospodarenja otpadom te izradu planova i priručnika koji će svim ključnim

dionicima pružiti smjernice za učinkovito gospodarenje otpadom prema najnovijim

europskim trendovima.

Projekt ima četiri važne elemente održivosti koji su uključeni u aktivnosti. Prvi se odnosi

na uspostavu inovativnog sustava gospodarenja otpadom u dva grada. Sustavi će ostati u

upotrebi nakon završetka projekta, te će ih održavati komunalno poduzeće. Ovi sustavi

će se provoditi kao pilot / demo projekti jer je dugoročni cilj je nadograditi mrežu

postojećih otpadnih sustava s dodatnim sustavima na drugim mjestima. Do provedbe pilot

akcija korisnici će testirati različita rješenja na različitim lokacijama koje će istražiti

primjenjivost rješenja u prekograničnom području. Uspostavljeni sustavi će se

promovirati u javnosti čime se želi potaknuti njihovo korištenje i poticati zaštitu okoliša

te odgovorno upravljanje otpadom. Druga projektna komponenta koja će osigurati

održivost je računalni program / mobilnih aplikacija koja će omogućiti komunikaciju

između gradova / komunalnih tvrtki i građana o ekološkim i komunalnim temama.



8.1. Projektne aktivnosti

Provedba svih administrativnih i upravljačkih zadataka koji su neophodni za postizanje

planiranih rezultata projekta, priprema izvještajnog dokumentacije i financijske kontrole

projekta, osiguranje redovite komunikacije između članova projektnog tima putem e-

maila i video pozive i sastanke i osiguranje visoke kvalitete provedbe uključivanjem

relevantnih dionika.

Promocija projekta i izvor financiranja putem javnih događanja, različitih

komunikacijskih alata kao što su novine i elektronski mediji, kao i press release koji će

biti poslan medijima nakon svake od projektnih događaja ili u vezi s važnim rezultatima

projekta. Letci, plakati i promotivni pokloni će biti korišteni za promociju projekta.

Provoditi će se ispitivanje javnog mnijenja o navikama građana i razine znanja o

učinkovitom upravljanju otpadom. Ova analiza će se provoditi na početku i na kraju

projekta kako bi se utvrdilo rezultate promotivne kampanje. Analiza će poslužiti kao

osnova za izradu preporuka za lokalne samouprave za poticanje zajednice da se okrenu

recikliranju i učinkovito upravljanje otpadom.

Uspostava inovativnog sustava gospodarenja otpadom – (u obliku podzemne platforme

sa tri kontejnera, svaki 1100 l i 10 kanti za otpad na solarni pogon sa značajkama

kompresije) s naprednim softverom za praćenje sustava. Softver će pomoći u praćenju

otpada u kontejneru, povećati učinkovitost, uštediti vrijeme, smanjiti troškove prijevoza

i osigurati učinkovito upravljanje ljudskim resursima.

Računalni program i mobilna aplikacija koja omogućuje komunikaciju s građanima koji

jednostavno i brzo mogu prijaviti ilegalna odlagališta, identificirane probleme ili ponuditi

prijedloge za učinkovitije upravljanje otpadom. Tehnička specifikacija će se razvijati

ovisno o specifičnim zahtjevima za potrebe svakog korisnika. Organizacija tailor-made

treninga će biti veliki kanal za daljnje širenje informacija vezanih za učinkovitom i

racionalnom odnosu prema gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša [10].



9. ZAKLJUČAK

Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvorile su se mogućnosti pristupanju europskim

fondovima za poticanje regionalnog i ruralnog razvoja. Iskustvo drugih zemalja središnje

i istočne Europe, danas punopravnih članica, pokazuje da je ulazak u EU pružio posebno

velike šanse manjim lokalnim zajednicama i nedovoljno razvijenim regijama da u

kratkom roku uz pomoć europskih fondova ostvare ekonomski razvoj za koji bi trebala

desetljeća. Na temelju sveobuhvatne usporedne analize, te analize razvojnih potencijala,

odnosno mogućnosti sufinanciranja razvojnih projekata iz strukturni fondova EU, pred

Gradom je veliki izazov pokretanja novog razvojnog ciklusa i ostvarivanja vizije iz

Strategije razvoja Grada Ludbrega.

Nastavak primjera dobre prakse Grada Ludbrega u sustavu gospodarenja otpadom

predstavlja sanacija odlagališta otpada Meka, reciklažno dvorište Meka i centar

kompetencija za pametno energetsko planiranje i upravljanje energijom urbanih sredine,

zelena i energetski učinkovita industrija, infrastruktura i zelena radna mjesta te buduća

izgradnja kompostane i sortirnice.

Strateški projekti omogućuju postizanja dugoročnih ciljeva u područjima gospodarenja

otpadom, zaštite okoliša, smanjenja količine otpada, smanjenja emisije ugljikova dioksida

(CO²), povećanja stupnja recikliranja otpada u kućanstvima, povećanje stope ponovne

upotrebe, korištenje otpada kao izvor energije.

Uvođenje inovativnih rješenja za različite probleme u zajednici, infrastrukturalnih

rješenja (podzemni spremnici), IT rješenja (mobilne aplikacije i sustav upravljanja), te

efikasnije upravljanje sustavom gospodarenja otpadom što je još jedan korak prema

Energy Smart City Ludbreg. Osim toga i unapređivanje kvalitete koja se pruža građanima.



LITERATURA

[1] Herceg, N. (2013). Okoliš i održivi razvoj. Zagreb, Synopsis

[2] T&MC Group (2015). „Strategija razvoja Grada Ludbrega“. Zagreb

[3] Odvodnja d.o.o., http://www.odvodnja.com/ (25.04.2018.)

[4] Maxicon d.o.o. (2015). „Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi

procjene utjecaja zahvata na okoliš“; str. 9 – 15

[5] Sanacija odlagališta otpada meka u Gradu Ludbregu;

http://meka.ludbreg.hr/?page_id=41 (30.04.2018.)

[6] Galović, M. i Košak, M. (2017). „Plan gospodarenja otpadom Grada Ludbrega za

razdoblje 2017. – 2022. godine“. Zagreb

[7] Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine

[8] T&MC Group (2015). „Katalog projekata“, U: „Strategija razvoja Grada

Ludbrega“ str. 64 – 69

[9] EKONERG d.o.o. (2016). „Studija o utjecaju na okoliš MHE – Zelena na rijeci

Bednji“, Zagreb

[10] Interreg V – A Program suradnje Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020.

http://www.odvodnja.com/

http://meka.ludbreg.hr/?page_id=41



Popis slika

Slika 1. Proces sanacije odlagališta otpada "Meka",postavljanje prekrivnog sloja

Slika 2. Položaj saniranog odlagališta i reciklažnog dvorišta

Slika 3. Kartografski prikaz sa objektima postojeće i planirane hidroelektrane

Popis tablica

Tablica 1. Usporedne količine miješanog komunalnog otpada 2014. - 2016. godine

Tablica 2: Usporedni prikaz odvojenog otpada 2014. – 2016. godinu

Tablica 3: Prikaz razvojnih projekata i njihovih vrijednosti u Gradu Ludbregu

Popis grafikona

Grafikon 1: Usporedna količina miješanog komunalnog otpada 2014. - 2016. godinu

Grafikon 2: Usporedni prikaz količina odvojenog otpada 2014. – 2016. godinu

Grafikon 3: Prikupljeni biorazgradivi otpad 2014. – 2016. godine

Grafikon 4: Prikupljena plastična ambalaža 2014. – 2016. godine

održivi razvoj u ludbregu

Documents