trzisna ravnoteza i porezi
DESCRIPTION
tržišna ravnoteza i dobit i kapitalnu dobitTRANSCRIPT
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK u Travniku
EKONOMSKI FAKULTET
Nastavni predmet: MIKROEKONOMIJA
Akademska godina: 2013./2014.
SEMINARSKI RAD TRŽIŠNA RAVNOTEŽA I POREZI
Mentor: Prof.dr . Hamid Alibašić Student: Almen Halilović
Asistent: Mr. Martina Križanovićić Br.indexa: E-73/13-I
Travnik, 2014.
SADRŽAJUVOD.........................................................................................................................................1
1. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA...................................................................................................2
1.1. Kombinovane krive ponude i potražnje.......................................................................3
2. UTIJECAJ PROMIJENE U CIJENAMA I KOLIČINAMA NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU............................................................................................................................4
2.1. Coweb model................................................................................................................4
2.2. Model smanjujuće oscilacije........................................................................................5
2.3. Model udaljavajuće oscilacije......................................................................................5
3. UTIJECAJ PROMIJENA U PONUDI I POTRAŽNJI NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU....6
3.1. Utijecaj promijena u necjenovnim faktorima...............................................................6
3.2. Utijecaj promijena u potražnji......................................................................................6
3.3. Utijecaj promjena u ponudi..........................................................................................7
4. UTIJECAJ DRŽAVE NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU........................................................7
4.1. Ustanovljavanje osnovnih pravila igre.........................................................................8
4.2. Plafoniranje cijena........................................................................................................8
4.3 Podržavanje viših cijena...................................................................................................9
4.3. Uvodjenje poreza na promet......................................................................................10
4.4. Sprečavanje ilegalnih dobara i usluga........................................................................11
5. POREZI..........................................................................................................................13
5.1. Elastičnost i poresko opterećenje............................................................................................14
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................16
Literatura...................................................................................................................................17
UVOD
U uslovima robne proizvodnje, razmjena robe predstavlja osnovni oblik povezivanja
samostalnih robnih proizvodjaca i ukljucivanja u drustvani proces reprodukcije. Proces robne
razmjene svodi se na kupovinu i prodaju iza kojih stoje odredjeni odnosi ponude i potraznje
datih vrsta roba. Da bismo bolje objasnili ravnotezu ponude i potraznje na trzistu pojedinacnih
roba koristicemo krivu ponude i krivu potraznje. Koristeci ta osnovna orudja vidjece se kako
se odredjuje trzisna cijena ili kako dolazi do njene konkurencijske ravnoteze, gdje se te dvije
krive sijeku ( gdje su snage potraznje i ponude tacno uravnotezi ).Kretanje cijena, cjenovni
mehanizam, ono je sto ponudu i potraznju dovodi do jednakostiili ravnoteze. Obim ponude i
potraznje za svakom vrstom robe igra znacajnu ulogu uformiranju visine njihovih cijena .
Ukoliko je ponuda pojedine vrste robe veca nego potraznja ,onda je njena cijena niza , a
ukoliko je traznja veca od ponude onda je njena cijena visa od nekog normalnog nivoa cijena.
Sve promjene ljudskih zelja i potreba, promjene tehnickog metoda, promjene prirodnih izvora
i drugih proizvodnih cinilaca trziste automatski registruje kroz promjene cijena i prodate
kolicine roba.Istrazivanje pojave ravnoteze ponude i potraznje je neophodno provoditi i
analizirati usvrhu lakseg i sve obuhvatnijeg savladavanja plana i programa nastavnog
predmeta.
3
1. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA
Analiza potražnje pokazala je kako potrošači potražuju različite količine odredjene robe u
zavisnosti od nivoa njene cijene,a analiza ponude kako proizvodjači nude različite količine
neke robe u zavisnosti od nivoa njene cijene.U slučaju potražnje,zavisnost izmedju
pretraživačkih količina i niova cijena izvedba je iz potrošačeve težnje za maksimiziranjem
koristi,a u slučaju ponude,zavisnost izmedju ponudjene količine i nivoa tržišne cijene izvedba
je iz proizvodjačeve težnje za maksimiziranjem profita.Kosekventno tome izvedene su
individualne i tržišne skale i krive potražnje i ponude koje same za sebe pokazuju koje su
količine odredjene robe potrošači spremni kupiti, a proizvodjači prodati,pri odredjenom nivou
te cijene
Tržišna ravnoteža formira se na onom nivou cijene i količine na kome su snage ponude i
potražnje izjednačene.Na nivou ravnotežene cijene količina robe koju kupci žele da kupe je
jednaka količini količi koju su ponudjači voljni da prodaju
U tabeli 1 prikazan je pojednostavljen hipotetički primjer tržišne ponude i potražnje robe X.
USPOSTAVLJANJE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE
SITUACIJ
A
MOGUĆ
E CIJENE
PRETRAŽIVAN
A KOLIČINA U
000 KOM
PONUDJEN
A KOLIČINA
U 000
KOM/MJ
TRŽIŠNO
STANJE
PRITISAK NA
CIJENU
1 2 3 4 5 6
A 20 10 90 VIŠAK NANIŽE
B 16 25 70 VIŠAK NANIŽE
C 12 45 45 RAVNOTEŽA NEUTRALAN
D 8 80 30 OSKUDICA NAVIŠE
E 4 120 10 OSKUDICA NAVIŠE
Postoje 3 uvijeta koja moraju biti ispunjena za postizanje tržišne ravoteže:
4
1. Prvi uvijet je uvijet subjektivne prirode.Potrebno je da svi učesnici u datom
ekonomskom sistemu maksimiraju svoj položaj na osnovu uspostavljenih tržišnih
cijena
2. Drugi uvijet je subjektivne prirode.Potrebno je da se tržišna cijena svake robe formira
na nivou na kome se uspostavlja jednakost izmedju pretraživane i ponudjene količine
Q∗Px−Qd∗P=0
3. Treći uvijet zahtijeva uspostavljanje takvog sistema relativnih cijena u kome bi cijene
zaposlenih faktora proizvodnje bile jednake vrijednosti njihovog graničnog fizičkog
proizvoda
1.1. Kombinovane krive ponude i potražnje
Tržišnu ravnotežu možemo predstaviti i pomoću krive potražnje ako ih postavimo u isti
dijagram.Svako pomijeranje od tačke ravoteže aktivira tržišni mehanizam koji usmijerava
pritisak ka ravotežnoj tačci.Ako bi cijena robe X,na primjer,porasla od 12 na 20 eura po
komadu,ponudjena količina bi bila veća od potraživane.Na konkurentnom tržištu proizvodjači
bi bili prinudjeni da posebno snižavaju cijenu svoje robe kako bi privukli kupce i riješili se
viška zaliha.Tržišni mehanizam kao korigirajuća snaga prouzrokovao bi pritisak na cijenu na
niže sve dok se ne vrati na nivo uravnotežene cijene.U suporotnom slucaju,ako bi cijena pala
od 12 na 4 eura po komadu,potraživana količina bi bila veća od ponudjene.Nestašica robe na
tržištu izavzala bi pritisak na cijenu najvise dok se ona ne vrati u ravnotežen položaj.1
1 Dr Sveto P.," Makroekonomska politika ", Beograd, 1995 .
5
Slika 1 Grafiča ilustracija tržišne ravnoteže
2. UTIJECAJ PROMIJENE U CIJENAMA I KOLIČINAMA NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU
2.1. Coweb model
Za mnoge proizvode i usluge tržišne cijene i autputi ostvarju u drugom roku ciklusna
pomijeranja.Ako se tržište cijene kreću naviše i naniže u talasima,proizvedene količine će se
često kretati na više i na niže sa tim talasima.Ciklična kretanja u proizvodnji i prodaji posebno
su karekteristična za neke poljoprivredne proizvode kao što su:govdje meso,krompir,jagode i
drugi poljoprivredni proizvodi.
6
2.2. Model smanjujuće oscilacije
U realnom eknomskom zivotu postoje i slucajevi proizvodnje odredjenih roba sa smajujućim
oscilacijama cijena i proizvedenih količina,Radi se o smanjućima ascilacijama usmijerenim
prema uravnoteženom nivou cijena i količina umijesto kontinuiranog pomijeranja gore dole.
2.3. Model udaljavajuće oscilacije
Suprotno predhodno objašnjenom slučaju,ako je nagib krive potražnje u apsolutnoj vrijednosti
i veći od nagiba krive ponude,tada ćemo imati uvećavajuće oscilacije tržišnih cijena i
proizvedenih količina tzv. Eksplozivne asocilacije
2
2 Prof dr.dc. Fikret Dervišević,MIKROEKONOMIJA,Bihać.2008. str.174
7
3. UTIJECAJ PROMIJENA U PONUDI I POTRAŽNJI NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU
3.1. Utijecaj promijena u necjenovnim faktorima
Uvijek kada se promijeni bilo koji od cetris parabus uslova aponude i/ili potražnje doci ce do
pomijeranja krive ponude i potražnje u lijevo ili desno a time i pomijeranja ravnotežene tačke
i njenih parametara-ravnotežene cijene i ravotežene količine. Ako kombinujemo tržišnu
potražnju i tržišnu ponudu na istom diagramu mozemo analizirati efekte promijena u potražnji
ili ponudi
3.2. Utijecaj promijena u potražnji
Ako pri nepromjenjenoj tehnici i ostalim uvijetima dodje do promijena u potrebama i ukusu
potrošača,onda će doći do pomjeranja potražnje i do promijena u ponudjenoj količini. Na
primjer novi zahtijevi potrošača za zdravom hranom doprinose povećanju potražnje za
odredjenim proizvodima zdrave hrane i do povećanja količine te robe.Bez unapredjenja
tehnologije i organizacije,povećanje ponude doprinosi bržem rastu ukupnih troškova od
porasta obima proizvodnje.
Slika 2 povećanje potražnje pri rastućim troškovima proizvodnje
8
3.3. Utijecaj promjena u ponudi
Neka ekonomska dobra imaju potpuno fiksnu količinu ponude nezavisno od visine cijene.
Rijetka umjetnička dijela i prirodna dobra,nenarušeni prirodni kvalitet zelje i sl mogu se
korisiti u fiksnoj količini.Njihova količina se neće promijeniti sa promijenom nivoa njihove
cijene,Visko plaćeni umijetnik ili vrhunski stručnjak koji voli svoj posao nastaviće sa
istrajnim radom i pri niskoj plaći.U takvim i sličnim slučajevima kriva ponude je vertikalna u
dijelu koji je relevantan za analizu tržišne ravoteže
3
4. UTIJECAJ DRŽAVE NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU
Savremeno društvo ima potrebu da interveniše na mnogim tržištima pomoću instrumenta
direktnog utijecaja države ili pomoću zakona.Postoji veliki stepen nesaglasnosti medju
ekonomistima i političarima o poželjenosti utijecaja države na tržištu.Oni sa konzervativinim
pogledima smatraju da je tržište sposobno da se samo reguliše ili da postoji potreba samo za
neznatnom intervencijom na njemu.Oni sa liberalnijim stavovima smatraju da država mora
imati značajniju ulogu na tržištu.
Savremena država može utijecati na tržišnu ravnotežu na više načina od kojih su pet
osnovnih:
1. Ustanovljavanje osnovnih pravila igre
2. Plafoniranje cijena
3. Podržavanje viših cijena
4. Nametanje poreza na promet
5. Sprečavanje ilegalnih dobara i usluga
3 Prof dr.dc. Fikret Dervišević,MIKROEKONOMIJA,Bihać.2008. str. 178
9
4.1. Ustanovljavanje osnovnih pravila igre
Da bi tržište moglo normalno funkcionirati kupci i prodavci na njemu moraju poštovati
osnovna pravila. Jedno od temeljnih obaveza kupca da plate prodavcima cijenu za kupljena
dobra ili korištene usluge.Za mnogo ljude ovo je pravilo nije neophodno,ali je od nekih kupca
često ne moguće naplatiti dug bez pravnih akcija i kažnjavanja.
Drugi veoma važan zadatak države je osiguravanje korektnih informacija kupcima o
proizvodima,ili postavljanje zahtijeva da takve informacije moraju biti dostupne kupcima.Ako
informacije o proizvodima nisu dostupne,kupci neće biti u mogućnosti da uspredjuju
alternativne kupovine.
Država takodjer mora imati aktivnu ulogu u uvodjenju standarda i u testiranju proizvoda prije
nego oni budu iznijeti na tržište.
4.2. Plafoniranje cijena
Postoje situacije ili vremenski peridi kada društvo vjeruje da su cijene odredjenih proizvoda i
usluga suviše visoke. Takva vjerovanja proizilaze iz ideje da bi u proizvodnji i prodaji takvih
proizvoda mogao biti stvoren prevelik čisti profit. U takvim situacijama država može donijeti
propise kojima se odredjuje maksimum cijena odredjenih proizvoda i usluga. Na taj način
država čini ilegalnim svaku prodaju tih proizvoda po višim cijenama od plafoniranih
Plafoniranje cijene su ispod ravnoteženih cijena je drugačije da ne bi postojala potreba za
njihovim plafoniranjem. Posljedice plafoniranja cijena mogu se najlakše ilustrovati
korištenjem tradicionalnog diagrama ponude i potražnje.
10
Slika 3 Plafoniranje cijena na tržištu
Drugi način riješavanja problema alokacije raspoloživog autputa je korištenje više ili manje
jednake raspodjele medju populacijom. Iako mnogo ljudi ne mogu kupiti onoliko koliko
žele,ovo riješenje osigurava za svakoga po malo i uklanja u velikoj mjeri štetan efekat koji
smo pomenuli u vezi sa prvim riješenjem. I uvom slucaju bitno je imati na umu da plafonirana
cijena stvara nestašicu na i čini nepohodnom primjenu neke sheme rascionalisanja.4
4.3 Podržavanje viših cijena
U nekim situacijma društvo može doći do zaključka da su tržišne cijene odredjenih artikala
suviše niske i da bi trebalo akcijama države povećati njihove cijene iznad ravnoteženih.Postoji
samo jedan način na koji država može u sistemu mješovite eknomije zadržati podržane više
cijene. To je kupovina viška proizvoda na tržištu.
4 M.Sekulović, D.Kitanović, S. Cvetković, “Makroekonomija”, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Begrad, 1997.
11
Slika 4 Podržavanje više cijene na tržištu
Kao najbolji primjer podržanih cijena mogu se poslužiti cijene poljoprivrednih proizvoda u
razvijenim zemljama,posebno u SAD. Smjestaj i cuvanje otkupljenih zitarica u silose
najvidviji je dokaz postojanja trzisnih viskova ovih proizvoda,
Podrzavanje visih cijena odredjenih proizvoda ima osnovni zadatak da poveća dohodatk
njihovim proizvodjačima ali ne i proizvedene količine
4.3. Uvodjenje poreza na promet
Najsigurniji način za osiguravanje prihoda države su porezi na promet ili porezi na prodaje
proizvoda i usluga. Ovi porezi su nametnuti kao procenat od prodajne cijene dobara i suluga.
Neki artikli,naročito oni koje je društvo označilo kao luksuzne ili ne bitne,kao što su
alkoholna pića ili zlato,mogu biti opterećeni sa više takvih poreza. Drugi artikli kao što su
hrana i dojevni predmeti mogu biti oporezovani na nižim poreskim stopama ili neoporezovani
12
Efekat uvodjenja poreza na promet može biti takodjer prikazan jednostavnim diagramamom
ponude i potražnje.Drugim riječima porez na promet smanjuje ponudu pomjerajući krivu
tržišne ponude ulijevo i naviše.On povećava troškove kupovine date količine robe za
potrošače i istovremeno smanjuje cijenu koju dobijaju proizvodjači nakon isplate poreza.
Porezi na promet često su predmet kritike zbog toga što su po svojoj prirodi restriktvini i što
donose veće troškove ljudima sa nižim dohodkom. Posmatrano u dužem vremenskom peridou
ljudi sa manjim prosječnim dohotkom troše veći dio svog dohotka na oporezivanje proizvoda
od ljudi sa većim dohodtom.
Slika 5 Efekat uvodjenja poreza
4.4. Sprečavanje ilegalnih dobara i usluga
Mnoge države donose zakone koja se zabranjuju korištenje odredjenih dobara i usluga.
Zakoni ovakve vrste proizilaze iz vjerovanja da je ptrošnja ilegalnih artikala škodiljiva i štetna
za pojedinca koji ih konzumira ili za ljude koji sa njima dolaze u kontakt. Primjer ilegalnih
13
dobara i usluga mogu biti artikli kao što su opojne droge,pornografska literatura,prostitucija i
druga zabranjena dobra i usluge. Nažalost donošenje zakona protiv korištenje ilegalnih dobara
i usluga ne eliminiše potražnu za takvim artiklima. U stvari ne bi postojala potreba za
donošenjem takvog zakona kad potražnja nebi postojala za tim proizvodima.
Slika 6 Utijecaj kazne na tržište legalnih dobara i usluga
Općenito posmatrano uvodjenje odredjenih kazni ili njihovo pooštravanje uticeat će na
smajenje potražnje ,ponude ili i jedne i druge. Na primjer,propisivanje lake kazne neće smajiti
potražnju za marihuanom kao kažnjavanje zatvorom u trajanju od pet godina. Prema tome,mi
možemo očekivati da će pooštravanje kazne kupcima ilegalnih dobara i usluga promijeniti
potražnju ulijevo,smanjiti tržišnu cijenu i razmijenu količina ilegalnih dobara i usluga kao u
segmentu na slici.
5
5 Prof dr.dc. Fikret Dervišević,MIKROEKONOMIJA,Bihać.2008. str.187/189
14
5.5
5
4.5Cena koju ostvaruju prodavci
Cena bez poreza
Cena koju plaćaju kupci
D1D2
Ponuda
Ravnoteža bez poreza
Ravnoteža sa porezom
5. POREZI
Porezi jesu jedan od načina prikupljanja javnih prihoda. Osnovna svrha ubiranja poreza je finansiranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica. Porezi su najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla da funkcioniše i finansira javna dobra i zajedničke potrebe, kao što su odbrana, zaštita svojine i prava građana, javni red i mir, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i slično.
Pored glavnog cilja, drugi ciljevi oporezivanja su: a) reditribucija dohotka ili imovine, gde se neki građani opterećuju porezom više, a drugi
manje,b) destimulisanje neželjenog ponašanja, c) ugradnja stabilizatora ukupnog dohotka zemlje kroz progresivno oporezivanje, kako
veruju neki ekonomisti.
Važna osobina pojedinih poreza je vrsta poreske stope. Ona može biti proporcionalna, kada stopa ostaje ista bez obzira na rast dohotka, progresivna, kada stopa raste sa povećanjem doohotka, i regresivna, kada se stopa smanjuje sa povećanjem dohotka. Osnovna podela poreza je na neposredne i posredne. Neposredni porezi su oni koje plaćaju poreski obveznici koji ih i snose, dok se kod posrednih poreza unapred zna da će ih poreski obveznik prebaciti na nekog drugog. Podela je ipak nepotpuna i nejasna, budući da postoji prevaljivanje i neposrednih poreza, pa nije uvek jasno ko ih snosi.6
Poresko opterećenje je način na koji se teret poreza deli među učesnicima, prodavcima i kupcima. Porezi destimulišu tržišnu aktivnost.
Kad se oporezuje neko dobro prodata količina tog dobra je u novoj ravnoteži manja. Kupci i prodavci zajednički snose poresko opterećenje.
6 Veselinović P., “Ekonomija”, Beograd 2009.
15
Cena
Količina
Cena koju ostvaruju prodavci
Cena bez poreza
Cena koju plaćaju kupci
porez
Cena
Količina
Grafik 7. Uticaj poreza nametnutog kupcima na tržišne ishode
Grafik 8. Uticaj poreza nametnutog prodavcima na tržišne ishode
5.1. Elastičnost i poresko opterećenje
Kada je ponuda elastičnija od tražnje, porez pada većim delom na teret potrošača.
Grafik 9. Ponuda elastična, tražnja neelastična
16
5.5
5
4.5Cena koju ostvaruju
Cena bez poreza
Cena koju plaćaju kupci
S1
S2
Ravnoteža bez poreza
Ravnoteža sa porezom
Cena
Količina
Kada je tražnja elastičnija od ponude, porez pada većim delom na teret proizvođača
Grafik 10. Tražnja elastična, ponuda neelastična
17
Cena koju ostvaruju
Cena bez poreza
Cena koju plaćaju kupci
Cena
Količina
ZAKLJUČAK
Razmijena robe je naša svakodnevnica i jedan način povezivanja i komuniciranja sa
društvom. Sve to svodi se na kupovinu i prodaju odredjenih vrsta dobara.Zbog toga nam je
jako bitno da znamo osnove ponude i potražnje,jer sa tim možemo doci do cilja kojeg želimo
ostvariti,a ako ne poznajemo možemo čak i do zatvora.
Za dinamičniji industrijski razvoj, potrebna je ukupna transformacija. Država treba da
omogući prevazilaženje nedovoljnog delovanja tržišnog mehanizma u oblasti poslovanja
industrije i preuzme ulogu inicijatora i koordinatora aktivnosti industrijskih preduzeća u cilju
uspešnijeg nastupa na tržištu.
18
Literatura
Fikret Dervišević,Mikroekonomija,Bihać 2008
http://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnja
Dr Sveto P.," Makroekonomska politika ", Beograd, 1995 .
M.Sekulović, D.Kitanović, S. Cvetković, “Makroekonomija”, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Begrad, 1997. Veselinović P., “Ekonomija”, Beograd 2009.
19