TURIZAM I OKOLIŠ

Okolina-sociološki pojamOkolica-geografski pojamOkoliš-prirodna sredina i društvena modifikacijaEkosustavi:Litosfera-zemlja(reljef)Pedosfera-tloHidrosfera-vodeAtmosfera-tlakBiosfera-flora i fauna„čovjek“Kapacitet okoliša- količina zagađenja koje ekosustav može podnijeti da se sam obnoviLiving planet indeks-broj životinjskih i biljnih vrsta na svijetu

TURIZAM-skup odnosa i pojava koje nastaju kretanjem ljudi i zadovoljenjem njihovih potreba(rekreativnih i kulturnih) s privremenim boravkom dužim od 24 sata i kraćim od godine dana,a da se pritom ne ostvaruje nikakva direktna ekonomska dobit2 komponente:staticna(boravak)dinamična(kretanja)-turizam koristi prostor na 3 načina:Prostor koji služi za izgradnju promtne infrastruktureProstor koji služi za izgradnju receptivnih kapacitetaProstor koji privlači turiste-turistički resurs-turizam uvijek traži kvalitetan prostor:Dovoljno atraktivanOčuvan

RAZVOJNE FAZE TURIZMA-predturističko doba-do polovice 19 st.antičko doba-olimpijske igre,ljetnikovci,terme-Grčka,Rimska državafeudalno doba-hodočašća-16.-19. St Grand Tour-karakteristike: ograničeno,putuju samo pojedinci-utjecaj na okoliš:malen,gotovo nema utjecaja

-razdoblje suvremenog turizma1841. do danas a)1841.-1950.-T.Cook -organizirano putovanje-Razvoj industrije-gradovi-slobodno vrijeme-odmor-Razvoj prometa-karakteristike:putovanja dugotrajna,nesigurna,neudobna

Putuju viši staleži,bogati ljudiJasno izražena sezonalnost(zimi more,ljeto planine)-Utjecaj na okoliš:javljaju se prvi problemi,konflikti turizma i okolišab)1950.-danas-masovnost-sezonalnost-organiziranost i relativna sigurnost-otkrivanje novih destinacija-vremenski kraća putovanja-nekoliko puta godišnje-Turisti-više iskustva-veći zahtjevi-korištenje moderne tehnologije-internet-segmentacija turističkog tržišta -Ljudi koji putuju:2012. turista1 milijarda u svijetu11 milijuna u RH-Prosječni boravak turista u jednom mjestu:5.5 dana svijet5,5 dana RH-potrošnja turista u RH podaci: 55 eura-Udio BDP-a u RH: 16%

EMITIVNA PODRUČJA-područja od kuda turisti dolaze-Područje potražnje-Inicijalni čimbenici-Regije/zemljeEuropa/Njemačka,V.Britanija,NizozemskaSj.Amerika/SAD,KanadaIstočna Azija/Kina,Japan

RECEPTIVNA PODRUČJA-gdje se turizam odvija-područja ponude-regije/ zemljeEuropa(Alpe,Mediteran)/Francuska,Španjolska,ItalijaSj.Amerika/SADIstočna i Jugoistočna Azija/Kina,Malezija,Tajland

Turistički lokalitet-jedan od elemenata turističke atraktivnosti npr.arena u Puli,Kineski zid itd.Turističko mjesto-osnovni uvjeti atraktivnosti i receptivnostiTuristički centar-mjesto+funkcije „višeg ranga“-> sve što turistu treba osim osnovnih potreba npr.banke, bolnica,pošta...Turistička regija-izdvojen prostor iz okoliša zbog svojih prirodnih i društvenih različitosti

-homogena->prihodi od turizma npr.Maldivi-heterogena->ostale gosp. Djelatnosti npr.Dalmacija

Turistička makroregija-spoj više regija;u RH:Primorska,Gorska,KontinentalnaTuristička destinacija-mjesto boravka turista,nije prostorno definirana

TURISTIČKI RESURSResurs-svako prirodno ili antropogeno dobro koje se može valoriziratiTuristički resurs-svako prirodno ili antropogeno dobro koje je dovoljno atraktivno da privuče potencijalnu pažnju turista

-dok ne privuče pažnju nije turističkiPodjela :Prirodni(biotropni)-klima,geomorfološki,hidrogeografski,biogeografskiDruštveni(antropogeni)-kulturno povijesni,etnosocijalni,umjetnički,manifestacijski,ambijentalni4 svojstva turističkog resursa:Estetsko-izgled npr.Rekreativno-sport npr.Alpe Znamenitosti-povijesna važnost npr.Pulska arenaKuriozitetska-jedinstvenost npr.najmanji grad na svijetu;Dubrovnik...

ZAŠTITA OKOLIŠA-javlja se kao posljedica:Demografskog rastaUrbanizacijeUništavanja prirodnih resursa-industrijalizacijaPovećanja količine otpadaSnažnog razvoja prometaRatnih razaranjaTurizma

EKOLOGIJA-J.J.Rousseau-18 st.-1866.Earnst Haeckl-pojam ekologijeOikos-kuća logos-znanost-biologijska znanstvena disciplina-danas interdisciplinarna-znanstvena disciplina koja izučava međusobne odnose žive i nežive prirode na lokalnoj,regionalnoj i globalnoj razini-znanost o održavanju čitavog svijeta u cjelini

OČUVANJE OKOLIŠA-druga polovica 19 st. Prvi zakoni i propisi1877. Međunarodno udruženje protiv zagađenja rijeka(Njemačka)1913. I međunarodna konferencija o zaštiti prirode-poslije 2 svjetskog rata:

-nevladine udruge-1960-ih prve vladine organizacije-globalno pitanje

1972. I svjetska konferencija o zaštiti okoliša-Stockholm-„samo jedna Zemlja“-Stockholmska deklaracija-sustav za globalno praćenje okoliša

-„Earthwatch“-program UN-a za okoliš-zaštita i unaprijeđenje okoliša-potreba svih ljudi i tadatak sviju vlada 1987. „Our common future“ tkz.Brunthlandovo izvješće1989. Svjetska komisija za okoliš i razvoj-WCEDOdrživi razvoj-razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije bez ugrožavanja budućih generacija

TURIZAM I ZAŠTITA OKOLIŠA-potreban „kvalitetan“ prostor-veliki interes u zaštiti okoliša-turizam ovisi o prostoru-turistički resursi-istovremeno : brine o zaštiti

„iskorištavanje“-dolazak velikog broja ljudi „carrying capacity“(nosivi kapacitet)-koliko turista može biti u jednom prostoru,u jednom trenutku a da se resur ne uništi

POZITIVNI UČINCI TURIZMA-poticaj razvoja lokalnih poduzetnika-povećanje zaposlenosti-stvaranje dodatnog tržišta za lokalne proizvode-povećanje standarda-konstantno obrazovanje kadrova-razvoj infrastrukture-podizanje svijesti o važnosti zaštite okoliša-povećanje zaštite okoliša i obnove biološke raznolikosti-Prikupljanje financijskih sredstava-refinanciranje

NEGATIVNI UČINCI TURIZMA-ne-investiranje ostvarenih prihoda-korištenje velike količine vode-korištenje lokalnih resursa

-degradacija tla-uništavanje lokalnih ekosustava

-onečišćenje-zraka,tla,vode-povećanje-količine otpada,otpadnih voda

-prometnih gužvi-buke-mogućnost devastacije

-mogućnost gubitka lokalnog identiteta-povećanje gužvi u muzejima,kazalištima....

TURIZAM I ZAŠTITA OKOLIŠA-održivi razvoj u turizmuZadovoljenje potreba turista uz istovremeno održanje kvalitete okoliša kako bi i buduće generacije mogle na izvornim karakteristikama prostora razvijati turizam-načela:Ekonomsko-profitabilnost investicijaSocijalno-lokalno stanovništvo,zadovoljstvo turistaEkološko-zadržavanje kvalitete okoliša

PRINCIPI ODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU-racionalno korištenje resursa-redukcija otpada-njegovanje raznolikosti-integracija turizma u planiranje-podupiranje lokalnog ekonomskog razvoja-učestvovanje lokalnog stanovništva-konzultacije s investitorima i nevladinim udrugama-konstantno obrazovanje kadrova-„odgovorni“ marketing-razvoj se temelji na istraživanju

BRIGA O ZAŠTITI OKOLIŠA-međunarodna razinaUN-UNWTO (world tourism organization)

-globalni etički kod,odgovorni turist i putnik-državna razina-regionalna razina-lokalna razina

-gospodarski subjekti-stanovništvo-turisti

EUROPSKA UNIJA1972. deklaracija o zaštiti okoliša-Pariz1992. ecolebeling1996. strategija o smanjenju CO21997.prihvaćeni principi održivostiNatura 2000-mreža zaštićenih područja EUEuropska komisija za upravljanje okolišem

-okoliš i zdravlje-zaštita bioraznolikosti-održiva upotreba prirodnih bogatstava-upravljanje otpadom-klimatske promjene

HRVATSKA-očuvanost okoliša

Komparativna prednost-zakoni,propisi

Usklađeni s EU--ministarstvo zaštite okoliša-Državni zavod za zaštitu prirode-Agencija za zaštitu okoliša-Fond za zaštitu okoliša i energetska učinkovitost

KLIMA I TURIZAMGlobalni ekosustavi-ukupnost međusobno povezanih sastojaka koji tvore neku svrsishodnu cjelinuAtmosferaHidrosferaLitosferaPedosferaBiosfera-odnos s turizmomKao turistički resursUtjecaji turizma-pozitivni i negativni

TROPOSFERA-Dušik 78% kisik 21%-najniži slojNa polovima 15kmNad ekvatorom 10km-emisija plinova Bez utjecaja čovjeka npr vulkanUz utjecaj čovjeka npr tvornice,promet,urbanizacijaAntropogeni plinovi-temperaturne inverzije-u nižim slojevima je niža,a u višim slojevima viša temperatura

Smog(Mexico City,Tokyo,Los Angeles)-čišćenje atmosfere-kiša

KLIMA-vrijeme-trenutno stanje u atmosferi-klima-prosječno stanje-turistički resurs-najvažniji

-određuje:aktivnostiKretanja-sezonalnost

Prihodi-kratak periodUlaganja-cijele godine

-u turizmu posebnu važnost imaju klimatski elementiInsolacija-broj sunčanih dana(Hvar 2800 zagreb 1700)TemperaturaRelativna vlažnost zraka-zasićenost vlagomOborine-120 dana->snijegVjetrovi-horizontalno strujanje zraka-sezonske varijacije imaju odlučujuće značenje

TIPOVI KLIMAVruće klimeEkvatorijalna klima-nije pogodna za turizam-visoke temperature,velika količina padalinaTropska klima-dobra za turizamUmjereno topla klimaMediteranska klima-idealna za turizam,najviše padalina:jesen,zimaUmjereno svježa klima

Kontinentalna-najviše padalina:jesen,proljeće;Sred. EuropaOceanska-neutralna za turizam,zime blaže,ljeta hladnija npr. V.BritanijaHladna klimaPlaninska-ljeta:svježa,kratka,zime:hladne;padaline:kasna jesen,proljećePolarna –nije dobra za turizamPustinjska klima-za turizam pogodna samo rubna područjaKLIMATSKI FAKTORIZemljina revolucija-okretanje oko SuncaZemljina rotacija-okretanje Zemlje oko svoje osiGeografska širina-od ekvatora Sj. I JužnoNadmorska visina-reljefRaspodjela kopna i mora-zbog zagrijavanjaMorske struje-tople ili hladneDjelovanje čovjeka-krčenje šuma,urbanizacija,promet,industrija,poljoprivreda

OZONOSFERA-ozonski sloj-na visini 40-50km,debljina 10-16km-ozon-modrikasti plin (vrlo nestabilan)-O3

Grijanjem-> tekućinaHlađenjem->običan kisik

-mala koncentracijaFiltrira ultraljubičasto zračenje

-stvaranje i rastvaranje-prirodnim putem-problem ravnoteže

Pretjerana pojava stakleničkih plinovaKrčenje šuma

-staklenički plinovi(GHG) -Vodena para-prirodno isparavanje,industrija-Ugljični dioksid(CO2)-izvor fosilna goriva,industrija-Metal-bronid(pesticid)-poljoprivreda-Metan-izvor prirodnim putem,poljoprivreda-CFC-klorofluorougljik(freon)-otkriven 1920-ih

1974.znanstvenici utvrdili štetnost CFC-zamjena HCFCIzvor:hlađenje(klimatizacijski uređaji,hladnjaci),aeosoli,izolacijske pjene,fungicidi,otapala-Dušik oksid(N2O)-„plin za smijanje“-krčenje šuma,poljoprivreda-nakon 2010g. najveći problem za ozon-najveća oštećenja u hladnim krajevima

-pretvara u kisik-1998.Antartika

1987.Montrealski protokol-utvrđene mjere i rokovi za potrošnju tvari koje oštećuju ozon(CFC)

Do 2040. Ukidanje HCFC-oporavak ozonskog omotača do 2050 g.-povećava efekt staklenika

-zadužen za regulaciju temperature-posljedica:sve veće zagrijavanje

KYOTO PROTOKOL-nastao na konferenciji 1997 g. –stupio na snagu 2005 g.-Hrvatska ratificirala 2007 g.-cilj:stabilizacija koncentracije plinova u atmosferi koji uzrokuju efekt staklenika,smanjenje od 5% u odnosu na 1990.god-neki stručnjaci skeptični-konferencija

2007.Bali2009.Kopenhagen

POSLJEDICE KLIMATSKIH PROMJENA-globalno zagrijavanje-topljenje leda-podizanje razine mora-opskrba pitkom vodom-širenje pustinja-opskrba energijom-gubitak staništa-vremenske nepogode(poplave,oluje,suše,hladno vrijeme)

UTJECAJ TURIZMA NA KLIMU-izgradnja infrastrukture

Ceste,hoteli,skijaške staze,plaže,marineKrčenje šuma

-transportZračni promet-vodena para,ugljični dioksidAutomobili-ugljični dioksid,hlađenjeBrodski prijevoz-vodena para,ugljični dioksid---najviše zagađuju

-hoteliHladnjaci,uređaji za hlađenjeAerosoli-sredstva za čišćenjeAparati za gašenje požara

-turisti u destinacijiBuka,ispušni plinovi

UTJECAJI KLIMATSKIH PROMJENA NA TURIZAM-direktni

-pojava ekstremnih klimatskih pojava-uragani(turistička insfrastruktura)-sezonalnost-pomicanje granice snijega u visinu-potreba za umjetnim snijegom-opskrba i kvaliteta vode-utjecaji na pravce kretanja

Troškovi putovanja i odabir destinacije-indirektni

-promjene utječu i na druge ekosustave(bioraznolikost,navala insekata,algi“cvjetanje mora“)

-podizanje razine mora(Maldivi)-bolesti-indirektni socijalni utjecaji

PrihodiRizik ulaganja

PRILAGODBA TURIZMA NA KLIMATSKE PROMJENETurizam -jako osjetljiv na klimu i klimatske promjene

Duzinu i kvalitetu sezoneAtraktivnost destinacije

Turisti-vrlo prilagodljivi-promjene destinacije,sezone

Turistički posrednici-srednje prilagodljiv

Hoteli,lokalna zajednica-sporo prilagodljiva-pad prihoda-cijene nekretnina(planine ,uz more)

VODE I TURIZAM-71%-podjela:Mora i oceani 97,4%Vode na kopnu

Podzemne 0,58%Rijeke i jezera 0,06%Led 2%

OBNOVLJIVI IZVOR-stalno kruženje-godišnje potrebe cca10%-Odnos slatke vode

Led 77%Podzemne vode do 800m 10%Podzemne vode od 800-4000m 12%Jezera 0,35%Rijeke 0,003%Ostalo 0,64%

VAŽNOST-stanište biljkama i životinjama -izvor hrane-važan čimbenik u fotosintezi-prenositelj energije-važan klimatski faktor-turistički resurs

2l po osobi 1kg hrane12 kg zrakaPODJELA VODA-mora i oceani 97,4%

Oceani(Indijski,Atlantski,Tihi)Mora(rubna,sredozemna)Led u moru

-vode na kopnu -> Podzemne vode 22%

Tekučice –rijekeTermomineralneGejziri

Površinske Rijeke JezeraMočvaraLed

MORA I TURIZAM-kao turistički resurs

-odmor i oporavak-zdravstveni turizam-talasoterapija

-sportska rekreacija-kupanje-ronjenje-nautičke aktivnosti-sezonalnost

SVOJSTVA MORA(KAO TURISTIČKOG RESURSA)-valovi-do 2m Jadransko m.-morske struje-velika važnost za turizam,Jadransko m. –slaba-morske mijene

Plima Oseka-slanoća (salinitet)-35 ,Jadransko more 38,nema utjecaj na turizam-temperatura-direktno određuje aktivnosti; 18°C,22-24°C-prozirnost-do 50 m Jadransko-boja

GLAVNI IZVORI ONEČIŠĆENJA MORA-erupcija vulkana-vode s kopna-industrija-poljoprivreda

-marikultura-stanovništvo

-divlja izgradnja-nafta-balastne vode-promet-odlaganje otpada-turizam

-hoteli-promet

Nautički turizamCruseri

Premazivanje brodova-kupanje ljudi

ONEČIŠĆENJE MORSKE VODE-indeks populacije-cvjetanje mora-eutrofikacija-lučka naselja-nema biljnih i životinjskih vrsta-prijenos biljaka(sidra)

-praćenje stanja -> plava zastava

JADRANSKO MORE i TURIZAMMediteran -promet cca 20% svjetskog prometa naftom-koncentracija stanovništva i turista-mediteranski akcijski plan-od 1975.

Jadransko more-Otranska vrata-dužina 6 280 km-otoci 1244-mediteranska vegetacija-životinjski podmorski svijet

VODE NA KOPNU-led na kopnu

Ledenjački pokrovLedenjaci

-podzemne vodePonornice-vrelo-vruljeTermalno-mineralne –zdravstveni turizam,zabava ,rekreacija

-gejziri-divljenje;kupanje-jezera-divljenje;kupanje;jedrenje;ribolov-rijeke-vodostaj

Odmor,rekreacija,divljenje,rafting,krstarenje-močvare-divljenje;50% nestalo(20st.)

1971.Ramsarska konvencija

POTREBE20.st 7xpovećala potrošnja -prosječna potrošnja

2-3l dnevno Ovisno o razvijenosti zemalja

-poljoprivreda 70%-Industrija 22%-osobna potrošnja 8%-turizam –velika potrebe Europa cca 250 lU Sj.Africi cca 400l

ONEČIŠĆENJE VODE-promet-poljoprivreda

Navodnjavanje 40% usjevaPesticidi

-industrijaProizvodnjaOtpadne vode(čišćenje,hlađenje)

-stanovništvoOtpadne vodeOdlaganje otpada

-turizamHoteliGolf tereniUmjetni snijegKrstarenje po rijekama

ZAŠTITA VODA-Oko 20 međunarodnih zakona1958.konvencija o otvorenom moru1976.konvencija o zaštiti Sredozemnog mora1982.konvencija UN-a o otvorenom moru2013. UN-godina vodaRH-zakon o zaštiti okoliša-pomorski zakonik RH-zakon o morskim lukama-zakon o prijevozu opasnih tvari-plava zastava,Mediteranski akcijski plan,praćenje kvalitete vodeVODE U HRVATSKOJ-more-jezera,močvare-rijeke-Sava,Drava,Dunav,Neretva,Una-85% iz podzemnih voda-75% stanovništva priključeno-obrada otpadnih vodaLITOSFERA-PEDOSFERA-BIOSFERAZEMLJA-spljošteni elapsoid-opseg 40000km-geologija geomorfologija-jezgra-u tekućem stanju;visoke temperature-plašt-kora-10-15km,najtanji sloj-litosfera-kora i gornji dio plašta

-litosferne ploče->pomicanje-RH-euroazijska lp

-potresi-epicentar-najbliža točka

RH-> nemoguć tsunami-zatvoreno morePOTRESI I OKOLIŠ-hipocentar-epicentar-mijenjanje izgleda-utjecaj na turizam:

2004. Indijski ocean-velik utjecaj na turizam2010. Haiti2011. Japan –nema utjecaj na turizam

VULKANI-magma-lava-pepeo-oblaci užarenih plinova-vulkanske bombe-turistički resurs:atraktivni

Etna,Vezuv,Fujiyama,HeklaHawai,Santorini

-utjecaj turizma:nema utjecaja(ne mogu mijenjati vulkane)

PLANINE(kao turistički resurs)-zdravlje-rekreacija-divljenje-dostupnost-utjecaji turizma(na izgled):krčenje šuma,hoteli,staze za planinarenje;jako negativno utječeProblem:sigurnost ljudi

KANJONI,KLISURE-velika atraktivnost,estetsko svojstvo-problem:dostupnost npr.organiziranje raftinga za razgledavanje-utjecaji turizma:mali,nema utjecajaPEĆINE,ŠPILJE-krš-vapnenci,dolomiti-problem dostupnosti,sigurnosti ->imaju nosivi kapacitet-estetsko svojstvo,svojstvo jedinstvenosti-utjecaj turizma:veliki utjecaj-> turisti ne paze na sigurnost,rade štetu,uništavaju...

TLO-pedologija-znanost koja se bavi proučavanjem tla-humus-plodnost tla-važnost:

Stanište(biljke i životinje)Regulacija

Zračenja i toplineVodeFilter za štetne tvari

-kao turistički resurs:nema utjecaj-turizam na tlo:jak utjecaj-hodanje,građenje...

Degradacija tla-Erozija-pojava klizišta zbog velike količine vode,smanjiti sadnjom biljaka,drveća-Lateralizacija-ispiranje tla,tlo gubi kvalitetu zbog velike količine kiše

-prirodnim putem-Dezertifikacija-širenje pustinja,veliki problem;Južnoafrička Republika-Salinizacija-gubitak vrijednosti tla zbog prevelikog navodnjavanja

-ljudski utjecaj-poljoprivreda-industrija-otpadne vode-divlja odlagališta-naselja-promet-turizam

BIOSFERA-biljke-životinje-ljudiIndeks populacije-broj biljnih i životinjskih vrsta na svijetu-međunarodno društvo za zaštitu prirode i prirodnih resursa-IUCN-osjetljive vrste-vrste kojima je ugrožena regeneracija populacije-rijetke vrsteFAUNA,FLORA-životinjski svijet

Temperatura-brza prilagodbaIndeks populacijskih vrsta„Uvoz „vrsta-prijenos životinja,problemRH-cca 24000-br životinjskih vrsta

-biljni svijetPoklapanje s klimatskim zonamaPprirodni pejzaž-prirodnim putemKulturni pejzaž-uređen od strane čovjekaProblem uvoza vrsta(prijenos)

Odnos s turizmom-veliko značenje kao privlačan faktor-dopunski faktor-različite aktivnosti-lokalna hrana

Izgradnja infrastrukture-hoteli,staze,-oduzimanje staništa

Utjecaji turista-buka-oštećenje biljaka-skijanje-branje i odnošenje biljaka

-hranjenje životinja-lov životinja

Tundra-mahovine,lišajevi;polarne i subpolarne klime,kao turistički resurs.nema utjecajaTajga-zimzelene šume,crnogorična drveća;stvaraju kisik „pluća svijeta“;nema utjecajaMediteranska vegetacija-mediteranska klima;borovi,ružmarin,majčina dušica...; turistički atraktivno;problem:nestajanje zbog požara;sama se obnavljaStepe-travnata područja;turizam:slab utjecajSavana-Afrika;lavovi,zebre;visoke trave s povremenim drvećem;plantaže kave i kakaovcaPustinjska vegetacija-nema je;turizam:nema utjecaja„miješane šume“-umjerenih klima;nalaze se u oceanskoj i kontinentskoj klimi;lovni turizam;turizam:sve veći utjecaj„kišne šume“-ekvatorijalna klima;puno padalina;mahagonij i tikovina(namještaj);turizam:ne iskorištavaju se(sigurnost)ŠUME-cca 25% teritorija-prirodna-umjetna-čovjek cca 200 stabala-uloga šume:Ujednačava klimu-zadržavaju vlaguŽivotinjski svijet-vuk,lisicaSprječava eroziju tlaSpremnik za voduPročišćavanje vode i zrakaZalihe drvetaHrana za ljude i životinjeDeforestacija -Brazil,Indonezija,Meksiko...-uništavanje šuma-3 osnovna uzroka:Štetne tvari u zraku„Kisele kiše“-spajanje SO2 i kiša->sušenje stabala RH:Gorski KotarVremenski ekstremiGospodarenje šumama-zapuštanje šuma;preveliko iskorištavanje

TLO, RELJEF,BIOSFERA I TURIZAM-turistički resurs-pejzaž

ReljefTloFlora i fauna

-turizamNagrđivanje krajolikaTrošenje zemljišta

Izgradnja receptivnih kapacitetaPrometniceDolazak velikog broja ljudi

Zaštita prostora-ekološki pritisak

-stogi rezervati-posebni rezervat-park-šuma-zaštićeni krajolik-spomenik prirode-spomenik parkovne arhitekture-pojedine biljne ili životinjske vrste-park prirode-> 11 (Kopački rit,Papuk,Lonjsko polje,Velebit,Učka,Medvednica,Telaščica,Žumberak – Samoborsko gorje,Vransko jezero,Biokovo,Lastovsko otočje)-nacionalni park-> 8 (Kornati,Paklenica,Sjeverni Velebit,Krka,Risnjak,Plitvička jezera,Mljet,Brijuni)

NACIONALNI PARKOVI-1872.Yellowstone-Australija-Kanada1914. Prvi u Europi-Švicarska1933. Londonska konvencija1960.Međunrodna konvencija za nacionalne parkove-IONP

-razrada principa i uvjeta

-funkcije nacionalnog parkaZnanstvena-najvažnijaKulturna Odgojno-obrazovnaTuristička-financiranje-turizam

-nosivi kapacitet-pozitivni učinci-prihodi od ulaznica,povećanje zaposlenosti,izrada

suvenira,svjesnost lokalnog stanovništva-negativni-buka,gužva,velike količine otpada,devastacija biljaka i

životinja,otpadne vode

Stanje u Hrvatskoj-koncentracija turista u Primorskom djelu-krš-izgradnja kapaciteta

HRVATSKA-urbanistički planovi1974. prostorni plan1992. deklaracija o zaštiti okoliša u RH1994.zakoni o zaštiti prirodeProstorni planovi-kako i gdje se može graditi;na lokalnoj razini