SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

UJEDNAČAVANJE LEGALA U KRMAČA

ZAVRŠNI RAD

Kristina Strelar

Zagreb, rujan 2018.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

Preddiplomski studij: Animalne znanosti

UJEDNAČAVANJE LEGALA U KRMAČA

ZAVRŠNI RAD

Kristina Strelar

Mentor: Prof. dr. sc. Zoran Luković

Zagreb, rujan 2018.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

IZJAVA STUDENTA

O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Ja, Kristina Strelar, JMBAG 0178099939, izjavljujem da sam samostalno izradila završni

rad pod naslovom:

UJEDNAČAVANJE LEGALA U KRMAČA

Svojim potpisom jamčim:

da sam jedina autorica ovoga završnog rada;

da su svi korišteni izvori literature, kako objavljeni tako i neobjavljeni, adekvatno citirani ili parafrazirani, te popisani u literaturi na kraju rada;

da ovaj završni rad ne sadrži dijelove radova predanih na Agronomskom fakultetu ili drugim ustanovama visokog obrazovanja radi završetka sveučilišnog ili stručnog studija;

da je elektronička verzija ovoga završnog rada identična tiskanoj koju je odobrio mentor;

da sam upoznata s odredbama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu (Čl. 19). U Zagrebu, dana _______________ ______________________

Potpis studenta / studentice

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET

IZVJEŠĆE

O OCJENI I OBRANI ZAVRŠNOG RADA

Završni rad studentice Kristine Strelar, JMBAG 0178099939, naslova

UJEDNAČAVANJE LEGALA U KRMAČA

mentor je ocijenio ocjenom _______________.

Završni rad obranjen je dana __________________ pred povjerenstvom koje je prezentaciju

ocijenilo ocjenom ____________________, te je studentica postigla ukupnu ocjenu1

_____________________.

Povjerenstvo: potpisi:

1. Prof. dr. sc. Zoran Luković mentor ____________________

2. ____________________ član ____________________

3. ____________________ član ____________________

1 Ocjenu završnog rada čine ocjena rada koju daje mentor (2/3 ocjene) i prosječna ocjena prezentacije koju daju članovi

povjerenstva (1/3 ocjene).

Zahvala

Veliku zahvalnost dugujem svojem mentoru prof. dr. sc. Zoranu Lukoviću na strpljenju,

nesebičnoj pomoći, ukazanom povjerenju i pruženoj prilici za rad na ovoj temi.

Također zahvaljujem svojim roditeljima i sestri na potpori i neizmjernoj motivaciji te

svojim prijateljima i kolegama koji su bili uz mene.

Sadržaj Sažetak

Summary 1.Uvod ............................................................................................................................................. 1

1.1.Cilj rada ................................................................................................................................. 1

2.Osnovni razlozi za ujednačavanje legla........................................................................................ 2

2.1.Abnormalno ponašanje krmače ............................................................................................ 2

2.1.1.Kanibalizam .................................................................................................................... 2

2.1.2.Uginuće krmača ............................................................................................................. 3

3.Veličina legla ................................................................................................................................ 4

4.Dob prasadi .................................................................................................................................. 6

4.1.Kontinuirano ujednačavanje legla ........................................................................................ 6

4.2.Ograničeno ujednačavanje legla ........................................................................................... 7

4.3.Produženo dojenje ................................................................................................................ 7

5.Ujednačavanje legla i performanse prasadi................................................................................ 9

5.1.Spolni ciklus plotkinja ......................................................................................................... 10

5.2.Razmnožavanje prvopraskinja ............................................................................................ 12

5.3.Utjecaj smrtnosti na menadžment farmi ............................................................................ 13

6.Načela i praksa ujednačavanja legla krmača ............................................................................. 14

7.Zaključci ...................................................................................................................................... 20

8.Popis literature........................................................................................................................... 21

Sažetak Završnog rada studentice Kristine Strelar, naslova

UJEDNAČAVANJE LEGALA U KRMAČA

Pri upravljanju farmama s visokoproizvodnim krmačama javljaju se izazovi s kojima se uzgajivač

mora suočiti kako bi iskoristio genetski potencijal krmače. Jedan od njih je ujednačavanje

veličine legala, eng. crossfostering, koji označava tehniku u intenzivnoj proizvodnji svinja kako bi

se ujednačile veličine legala. Ujednačavanje veličine legala ključno je za smanjenje gubitaka

prasadi tijekom razdoblja sisanja s obzirom na unos kolostruma koji je neophodan za njihov

pravilan rast i razvoj te za smanjivanje varijabilnosti težine prasadi u leglu.

Ključne riječi: svinje, ujednačavanje legala, krmače, prasad

Summary

Of the final work - student Kristina Strelar, entitled

CROSSFOSTERING IN SOWS

While conducting highly productive sow farms, breeders come across challenges concerning

sow’s genetic potential. One of the challenges is cross-fostering, which determines a technique

in the intense production of swine in order to assimilate a litter’s proportion. Cross-fostering is

fundamental for reducing the loos of piglets in their nursing period due to the colostrum intake,

which is inevitable for piglets’ growth and development as well as for the reduce of the weight

variation of piglets.

Keywords: pigs, crossfostering, sows, piglets

1

1. Uvod

Važnost svinjogojstva u gospodarstvu i stočarskoj proizvodnji proizlazi iz njegove ekonomske

i biološke važnosti. U Republici Hrvatskoj svinjogojstvo se zasniva na dva različita proizvodna

koncepta, a to su velike farme s intenzivnom proizvodnjom te uzgoj na obiteljskim

gospodarstvima (Kralik i sur. 2013.). Suvremena proizvodnja svinja na velikim farmama s

intenzivnom proizvodnjom, koja u punom potencijalu iskorištava visok genetski potencijal,

zasniva se na kvalitetnim proizvodnim tipovima svinja koje odlikuje visoki proizvodni rezultat s

naglaskom na intenzitet prirasta i mesnatost. Intenzivna proizvodnja svinja značajna je u opskrbi

tržišta svježim svinjskim mesom i mesnim prerađevinama. Sa zahtjevima današnjeg tržišta

teško se nose manja obiteljska gospodarstva na kojima se odvija značajan dio svinjogojske

proizvodnje. Njihova prednost ogleda se u lakšoj prilagodbi promijenjenim uvjetima na tržištu i

jeftinoj radnoj snazi. Visoka ulaganja u genetiku, objekte i opremu mogu se opravdati isključivo

visokom proizvodnjom. U proizvodnji prasadi sve se više koriste visokoproduktivne krmače

čistih pasmina ili hibridnih linija. Krmače visokog genetskog kapaciteta za plodnost rezultat su

dugogodišnje selekcije na veličinu legla primjenom metoda kvantitativne i molekularne

genetike.

Veličina legla je jedno od ekonomski najvažnijih svojstava u svinjogojskoj proizvodnji. Utječe

na ekonomičnost svinjogojske proizvodnje budući da je važna komponenta u suvremenim

uzgojnim programima. O veličini legla ovisi sveukupna učinkovitost proizvodnje. Smrtnost

prasadi je jedan od glavnih uzroka gubitaka u proizvodnji svinja. Kako bi preživjeli do odbića,

prasad se mora moći natjecati s drugom prasadi u leglu za mlijeko. Također, veličina legla ovisi o

brojnim genetskim i okolišnim čimbenicima i interakcijama između različitih utjecaja. Postoji

više razloga za ujednačavanje legla: broj prasadi u odnosu na broj sisa, ispodprosječna porodna

masa prasadi, abnormalno ponašanje i uginuće krmača. Ujednačavanje legala, eng. cross-

fostering je tehnološki postupak koja se provodi u intenzivnoj proizvodnji svinja kako bi se

izjednačile veličine legla. Ključno je za smanjenje gubitaka prasadi tijekom razdoblja sisanja s

obzirom na unos kolostruma koji je neophodan za njihov pravilan rast i razvoj te za da se smanji

varijacija težine prasadi u leglu (Heim i sur. 2012.).

1.1. Cilj rada

Cilj ovog rada je proučiti i opisati važnost ujednačavanja legala krmača visoke plodnosti koje

prase velika legla što dovodi do nemogućnosti krmača da othrane svu prasad u leglu što

rezultira narušenom dobrobiti životinja i velikim ekonomskim problemima.

2

2. Osnovni razlozi za ujednačavanje legala

Ujednačavanje veličine legala bitna je tehnika u svinjogojstvu. Selekcijom svinja na veličinu

legla i veću plodnost javlja se problem, a taj je nemogućnost krmače da othrani cijelo leglo.

Sukladno veličini legla raste pojava varijabilnosti porodne mase. Samim time rastu gubici u prvoj

fazi laktacije i kasnije u uzgoju. Stoga nam je bitna standardizacija veličine legla koja označava

premještanje prekobrojne prasadi pod druge krmače s ciljem povećanja broja odbijene prasadi.

S obzirom na to da kvaliteta kolostruma vrlo brzo opada, optimalno vrijeme za premještanje

prasadi je unutar prva 24 sata nakon prasenja, nakon uzimanja prvog kolostruma. Preporučljivo

je prvo premjestiti jaču i vitalniju prasad (Luković i Škorput 2015.). Prasad ispodprosječne

porodne mase ostaje dulje uz biološku majku radi slabije mogućnosti prilagodbe na uvjete nove

okoline i snalaženja u novom leglu. Razlike u tjelesnoj masi prasadi povećavaju se tijekom

laktacije. Premještanje prekobrojne prasadi iziskuje pravovremenost. Također, bitno je znati

rasporediti prasad s obzirom na broj funkcionalnih sisa. Sukladno tome, veću prasad treba

rasporediti pod krmače s debljim sisama bez komplikacija za vrijeme dojenja u ranijim

prasenjima. Iskorištavanje funkcionalnih sisa također je bitno radi što boljeg iskorištenja

prostora.

2.1. Abnormalno ponašanje krmače

Jedan od čestih razloga za premještanje prasadi pod drugu krmaču je abnormalno

ponašanje krmača (Kvesić 2016.). U ovom ću radu pojasniti kanibalizam kao jednu od mogućih

pojava abnormalnog ponašanja te uginuće krmača koje predstavlja izazov u othrani legla.

2.1.1. Kanibalizam

Kanibalizam krmača predstavlja žderanje vlastite prasadi. Čimbenici koji utječu na pojavu

kanibalizma su: jaki otok i bol vimena, deficitarna hrana i poremećaj metabolizma, genetska

predispozicija, stresori i drugo. Kanibalizam krmača prema svojoj prasadi, u intenzivnim

sustavima uzgoja, može predstavljati učestalu pojavu. Proždiranje posteljice i mrtvorođene

prasadi smatra se normalnim kod krmača na prirodnim staništima uzgojenih pod ekstenzivnim

uvjetima. Kanibalizam kod njih predstavlja sastavni dio ponašanja koje je u vezi s higijenom

prostora za odmor, tj. higijenom gnijezda (Stevović i sur. 2015.). Međutim, žderanje vlastite

prasadi predstavlja poremećaj ponašanja kod krmača. Češće se javlja kod prvopraskinja nego

kod višepraskinja kako u ekstenzivnim tako i u intenzivnim sustavima proizvodnje. U

intenzivnim sustavima uzgoja, kanibalizam kod krmača je posljedica deficita u nutritivnim

tvarima, a najčešće je u pitanju deficit kalcija što je učestala pojava kod prvopraskinja koja

3

nestaje pri sljedećem prasenju (Ostović i sur. 2008.). Prvopraskinje pri prasenju često ustaju i

leže u sternalnom položaju i ne dozvoljavaju prasadi da ih sisaju, povremeno škrguću zubima,

skviče i nasrću na prasad. Zapaženo je da krmače proždiru svoju prasad kada krenu sisati ili kada

skviče. Neke krmače dozvoljavaju da prasad sisa, a kada im se približe blizu njuške ili glave,

krmače ustaju i ne birajući žderu vlastitu prasad. Kada prasad skiči pojedine krmače reagiraju

tako što žderu prasad, kao da ih se plaše i da to rade iz straha (Stamatović i Šamanc 2001.).

2.1.2. Uginuće krmača

Uginuće krmača još je jedan od razloga za premještaj legla pod drugu krmaču. Do uginuća

može doći zbog previsokih temperatura, raznih bolesti, odbijanja hrane i ostalog. U slučajevima

produljenog prasenja česta je velika stopa smrtnosti prasadi, ali i tijekom prva tri tjedna njihova

života. Veći rizik od pojave produljenog prasenja imaju krmače koje su kao nazimice bile

izložene strahu, stresu i tjeskobi te držane u zatvorenom prostoru (Dobranić i Samardžija

2008.).

4

3. Veličina legla

Veličina legla jedno je od ekonomski najvažnijih svojstava u svinjogojskoj proizvodnji o

kojem ovisi sveukupna učinkovitost proizvodnje. Najčešća mjera produktivnosti stada krmača je

broj odbijene prasadi po krmači godišnje. Mnogo faktora utječe na broj živooprasene prasadi i

na veličinu legla. Također je važna značajka u programima genetičkog poboljšavanja svinja

putem selekcije.

Veličina legla je jedan od najvažnijih čimbenika plodnosti. Uvrštena je među prve uzgojne i

proizvodne ciljeve u uzgojno-selekcijskim i proizvodnim programima svinjogojstva (Rydhmer

2000.). Drugim riječima, veličinu legla možemo opisati kao kompleksno svojstvo koje se ovisno

o cilju istraživanja može definirati na različite načine. U prenatalnom stadiju veličina legla ovisi

najviše o broju ovuliranih jajašaca, sposobnosti preživljavanja embrija i kapacitetu maternice

(Tretinjak i sur. 2009.). Veličina legla u osnovi je određena stopom ovulacije i smrtnosti embrija.

Ti se procesi odvijaju uglavnom u ranim fazama graviditeta. Porodna masa prasadi

determinirana je rastom u kasnoj fazi graviditeta krmače. Postnatalno, veličina legla se najčešće

prikazuje kao broj ukupno oprasene prasadi, broj živooprasene prasadi, broj mrtvooprasene

prasadi te broj odbijene prasadi. Clark i Leman (1986.) podijelili su čimbenike koji utječu na

veličinu legla u dvije glavne skupine. Prva skupina uključuje utjecaje rednog broja prasenja, dobi

kod prvog pripusta, broja osjemenjivanja, sezone pripusta, duljine prethodne laktacije,

razdoblja od odbića do koncepcije te genotipa plotkinje. Druga skupina utjecaja uključuje

postupanje sa životinjama, hranidbu i bolesti, te ostale okolišne čimbenike (Luković i sur. 2009.).

Utjecaj sezone na veličinu legla može se analizirati kroz kratkotrajne i dugotrajne promjene.

Kratkotrajne promjene povezane su s klimatskim promjenama unutar godine. Dugotrajne

promjene su posljedica uglavnom selekcijskog rada te promjena u tehnologiji. Utjecaj sezone

pripusta na veličinu legla nije u potpunosti razjašnjen. Neki autori nisu potvrdili povezanost

sezone pripusta i veličine legla (Hughes 1998.), dok drugi tvrde da utjecaj sezone pripusta ima

značajan utjecaj na veličinu legla (Koketsu i Dial 1997.). Kratkotrajne promjene u veličini legla su

uglavnom posljedica temperaturnih promjena unutar godine te su periodičkog tijeka. Veličina

legla u nazimica i krmača se smanjuje kod onih kod kojih je pripust izvršen u ljetnim mjesecima.

U tom razdoblju plotkinje teže ulaze u estrus. Uz otežan ulazak uz estrus smanjena je

proizvodnja jajašaca i preživljavanje embrija (Koketsu i Dial 1997.). Također, u ljetnim

mjesecima smanjuje se kvaliteta sjemena nerastova (Ciereszko i sur. 2000.). Dugotrajne

promjene mogu biti posljedica kontinuiranog selekcijskog rada, ali i promjena tehnologije

proizvodnje te okolišnih čimbenika kao što su hranidba i mikroklimatski uvjeti (Tretinjak i sur.

2009.).

Redni broj prasenja također utječe na veličinu legla. Veličina legla prasadi obično je

najmanja u prvom prasenju. Postiže najviše vrijednosti između trećeg i petog prasenja te nakon

toga ostaje konstantna ili lagano opada starenjem jedinke (Vincek 2005.).

5

Pri upravljanju farmama s visokoproizvodnim krmačama postoje izazovi s kojima se

uzgajivači moraju suočiti kako bi bio ostvaren puni genetski potencijal krmača. Jedan od

najvećih problema s kojim se susreću farmeri koji drže visokoproizvodne krmače je razlika

između broja oprasene prasadi i potencijala krmače da svu oprasenu prasad i othrani (Luković i

Škorput 2015.). Povećanjem broja jedinki u leglu sukladno raste utrošak rada i promjene u

tehnologiji. Također, selekcijom na veličinu legla smanjuje se porodna masa te je veća njena

varijabilnost, veći je mortalitet, smanjena je brzina rasta i drugo. Također, na farmama s velikim

brojem krmača (više od dvadeset) veličina legla ima tendenciju opadanja osobito kod nazimica.

Pri ujednačavanju legla bitno je formirati ih prema broju funkcionalnih sisa krmača.

Preporučeni maksimalni broj prasadi u leglima prvopraskinja ne bi trebao biti veći od 12.

Potrebno je iskoristiti sve funkcionalne sise u vidu boljeg iskorištavanja smještajnog prostora.

Međutim, potrebno je održavati veličinu legla ujednačenom, kako bi svako prase dobilo šansu

natjecati se sa svojim vršnjacima. Pri premještanju ne treba premještati stariju prasad u mlađe

leglo, s obzirom da se imunološki sustav mlađe prasadi još nije razvio. Prasad koja nije „osvojila“

sisu poželjno je grupirati zajedno, kako bi dobila šansu natjecati se sa sebi sličnom prasadi

(Luković i Škorput 2015.). Postoje situacije da u prasilištu imamo više legala sa 15 ili više prasadi

i nedovoljno krmača pod koje možemo rasporediti prasad. Pri tome možemo upotrijebiti

tehniku tzv. kaskadnog premještanja. Tako možemo smanjiti šansu da prasad ostane bez

kolostruma. Pri izboru zamjenske krmače poželjno je da ima manje leglo s 10 ili manje prasadi,

da je dobre mliječnosti i da ima veću porodnu masu legla.

Slika 1. Primjer iznadprosječnog legla (Luković i Škorput 2016.)

Izvor: http://www.hpa.hr/wp-content/uploads/2016/06/Ujedna%C4%8Davanje-legala-krma%C4%8Da.pdf

6

4. Dob prasadi

Dob prasadi pri ujednačavanju legala ima veliku ulogu. Kako premještanje prasadi iz jednog

u drugo leglo utječe na prasad koju se premješta pod drugu krmaču, tako utječe na prasad koja

se ne premješta (Heim i sur. 2012.).

Preporuka mnogih stručnjaka je da se ujednačavanje legla obavi odmah nakon prasenja,

nakon što prase posisa kolostrum svoje majke. To je nužno ukoliko prasad premještamo pod

krmače koje su prasile 24-72 sata prije dobivanja nove prasadi. Kolostrum je bitan za prasad

radi otpornosti prema bolestima, smanjenja rizika od pothlađivanja i gladovanja, jačeg pasivnog

imuniteta, itd. S obzirom na to da je uzimanje kolostruma nužno, postoje razne metode kako

bismo bili sigurni da je sva prasad u leglu posisala kolostrum. Tako je jedna od metoda da iz

legla uklonimo prasad veće mase na 2 sata kako bismo manjoj prasadi osigurali uzimanje

dovoljne količine kolostruma. Nakon što je prasad posisala kolostrum, prebacuje ih se pod

krmače koje su na raspolaganju (Milligan i sur. 2001.).

Kod premještanja prasadi pod drugu krmaču uvijek dolazi do određene količine stresa.

Prasad vrlo brzo nakon prasenja formira raspored sisanja na vimenu. Literatura navodi da

prasad formira stabilan raspored na sisama kroz nekoliko sati do nekoliko dana nakon prasenja.

Raspored na sisama formiraju na temelju poznatih obilježja na vimenu, mirisa i prepoznavanja

prasadi do sebe. Gubitak osvojene sise u prasadi je puno veći problem kad se dogodi

dvadesetak sati nakon prasenja nego u prvih nekoliko sati nakon prasenja. Utvrđen je sporiji

rast u prasadi koja nakon ujednačavanja legla preferira istu sisu (Luković i Škorput 2016.).

Prema dobi pri ujednačavanju legla možemo razlikovati ograničeno ujednačavanje te

kontinuirano ujednačavanje. Ograničeno ujednačavanje legla odnosi se na period isključivo

prvih nekoliko dana po prasenju.

4.1. Kontinuirano ujednačavanje legla

Kontinuirano se ujednačavanje legla provodi tokom cijele laktacije. Stariju i veću prasad

premještaju pod krmače s mlađim i manjim leglima kako bi izjednačili težine pri odbiću. Prema

nekim istraživanjima, 98% farmi u Sjevernoj Americi prakticira ujednačavanje legla od kojih 40%

premješta prasad pod drugu krmaču nakon jednog tjedna starosti. Kontinuiranim

ujednačavanjem legla nastoji se stvoriti uniformnu tjelesnu težinu unutar legla prasadi kako bi

im se pružilo sve potrebno za njihov rast te kako bi se povećala stopa preživljavanja (Heim i sur.

2012.).

7

4.2. Ograničeno ujednačavanje legla

Kod ograničenog ujednačavanja legla, prasad se premješta samo u dobi od jednog do dva

dana, najčešće odmah nakon što posišu dovoljnu količinu kolostruma. To opravdava činjenica

da je u to vrijeme prasad s manje stresa podnosi promjenu legla, ponajprije zbog toga što još

nisu formirali stabilan raspored na sisama. Raspored na sisama je bitno održavati ne samo zbog

prasadi. Ako se raspored formirao, a prase uklonimo pod drugu krmaču, druga prasad neće doći

na tu sisu te može doći do zasušenja žlijezde (Heim i sur. 2012.).

Prednost ograničenog ujednačavanja legla je što u kontinuiranom, osobito ako se provodi

nakon šest dana dolazi do značajnog smanjivanja brzine rasta, čak od 20 do 25 %. Također, kod

premještanja lagane prasadi i prasadi manjeg rasta pod drugu krmaču nakon nekoliko dana po

prasenju javlja se agresija među usvojenom i biološkom prasadi kod pristupa sisama. Utvrđene

su promjene u ponašanju krmača i prasadi nakon višestrukog premještanja prasadi. Krmače

postaju agresivne prema podmetnutoj prasadi što dovodi do griženja prasadi, postaju nemirne i

često su nervozne što ometa normalno dojenje. Često se podižu i liježu čime značajno skraćuju

razdoblje sisanja u odnosu na krmače s biološkom prasadi (Luković i Škorput 2016.).

4.3. Produženo dojenje

Dio krmača u prasilištu, osobito krmače s visokom mliječnosti, mogu se koristiti za

produženo dojenje nakon odbića vlastitog legla. Takvim se krmačama podmeće manja prasad

nakon što posišu kolostrum vlastite majke. Krmače uz dobru hranidbu tijekom perioda laktacije

mogu proizvesti dovoljnu količinu mlijeka za othranu prasadi i nakon četiri tjedna laktacije.

Prvopraskinje ne bi trebalo koristiti za dojenje podmetnute prasadi zbog manje količine mlijeka

u laktaciji. Bolje ih je koristiti za veću prasad koja će stimulirati vime na veću proizvodnju

mlijeka. Da bi se oslobodio prostor u prasilištu, leglo staro jedan tjedan se može premjestiti pod

mliječnu krmaču od koje je odbijena prasad (Luković i Škorput 2016.).

Slika 2. Produženo dojenje

Izvor: http://www.hpa.hr/wp-content/uploads/2016/06/Ujedna%C4%8Davanje-legala-krma%C4%8Da.pdf

8

5. Ujednačavanje legla i performanse prasadi

Kako bi se povećala korist prasadi odbijene po krmači godišnje, postoji indeks koji se

povećava primjenom tehnike ujednačavanja legla. Međutim, prekomjerno korištenje i

neinformiranost može dovesti do smanjenja performansi prasadi.

Prekomjernim režimom tehnike kontinuiranog ujednačavanja legla smanjuje se stopa rasta

za 20 – 25 % kod podmetnute prasadi. Smanjenje težine prasadi zajedno s usporenim rastom je

vrlo nepoželjna kombinacija. Usporeni rast neće utjecati samo na podmetnutu prasad, nego i na

ostalu prasad u originalnom leglu iako krivulja rasta podmetnute prasadi drastično opada u

usporedbi s originalnom prasadi. Međutim, stope smrtnosti između ograničenog i

kontinuiranog ujednačavanja legla nisu značajne razlike. Wattanaphansak i sur. (2002.) je

opisao da podmetnuta prasad i prasad težine manje od jedan kilogram po prasenju imaju

najveći rizik da postanu lagane svinje pri odbiću (manje od tri kilograma). Uspjeh rasta je

prikazan u Tablici 5.1.

Tablica 1. Usporedba performansi rasta između originalne prasadi i prasadi iz kontinuirano

ujednačenih legala (Wattanaphansak i sur. 2002.).

Parametar Originalna prasad Prasad u kontinuiranom ujednačavanju

Broj prasadi 565 1018 Prosječna porodna masa (kg) 1.4 1.4 Prosječna masa pri odbiću (kg) 4.2 3.7 Dob pri odbiću (u danima) 16.6 16.6.

Prosječan dnevni prirast (g) 171.9 148.4

Izvor: http://www.vet.chula.ac.th/dept/tjvm/full_text/v32/v32_special_edition/F32S9.pdf

Istraživanje je pokazalo da su kontinuirano ujednačavana legla prasadi postigla veći broj

lagane prasadi, gotovo 3 puta više, u usporedbi s originalnom prasadi. Lagana prasad, nakon

odbića, doživjela je višu smrtnost i sporiji rast (Larriestra i sur. 2002.). Uzrok laganog i

usporenog rasta podmetnute prasadi mogu biti agresivne borbe između podmetnute i

originalne prasadi kod pristupanja vimenu. U slučaju borbe, na velikom dijelu tijela i lica, su

vidljive ogrebotine koje povećavaju rizik od bolesti kože.

9

Slika 3. Ujednačavanje legla na farmama s visokoproizvodnim krmačama (listopad 2012.).

Izvor: http://www.nibblemethis.com/2012/08/sustainable-pork-tour-2012-part-3-of-3.html

5.1. Spolni ciklus plotkinja

Troškovi uzgoja nazimica značajno opterećuju proizvodnju prasadi. Nazimice u estrus treba

uvesti na vrijeme uz što manje troškove. Optimalna dob za oplodnju nazimica treba se poklapati

s trećim estrusom od početka puberteta. Na povećanje plodnosti utječu sinkronizacija estrusa,

ovulacije i prasenja, otkrivanje estrusa na vrijeme, umjetno osjemenjivanje i embriotransfer

(Dobranić 2006.).

Estrusni ili spolni ciklus je vremensko razdoblje od početka jednog do početka drugog

estrusa, odnosno tjeranja. Ponavlja se tijekom godine u razmacima od 21 dan (±3 dana)

(Gutzmirtl 2009.). Svinje su poliestrične životinje. Spolni ciklusi su manje pravilnosti tokom

kasnog ljeta i početkom jeseni. Čimbenici koji utječu na trajanje spolnog ciklusa krmača su

pasmina i dob jedinke. Spolni ciklus krmača sastoji se od četiri faze: proestrus, estrus,

metaestrus i diestrus. Za vrijeme proestrusa ili bucanja je pojačana aktivnost organa spolnog

sustava, sazrijevaju folikuli, a maternica je povećana. Životinje postaju nemirne te se javlja

bistra i viskozna sluz iz vulve. U ovoj fazi spolnog ciklusa njuškat će vulvu drugih krmača i testise

nerasta. Pokušat će ih zaskočiti, no neće dopustiti drugoj krmači ili nerastu da naskoče na njih

(Dobranić 2006.).

Druga faza spolnog ciklusa naziva se estrus. Traje od 24 do 72 sati, u prosjeku 53 sata, a kod

primitivnih pasmina do 120 sati. U ovoj fazi nazimica je spremna za prirodni pripust ili umjetno

osjemenjivanje (Gutzmirtl 2009.). Prihvatit će naskakivanje nerasta. Žlijezde sluznice maternice,

10

cerviksa i predvorja pojačano luče sluz. Približno 40% ovuliranih jajašaca propadne prije

oplodnje (Gutzmirtl 2009.). Vrijeme preživljavanja jajnih stanica je ograničeno stoga je bitno

pravovremeno osjemeniti nazimicu. Otkrivanje estrusa je ključan čimbenik za rasplođivanje.

Otkrivanje estrusa u prvopraskinja nakon odbića predstavlja najsloženiji problem u

rasplođivanju. Nepravovremeno otkrivanje estrusa kod prvopraskinja dovodi do smanjenja

postotka gravidnosti, smanjenja broja prasadi po godini, produljeno je razdoblje između

prasenja i veći je broj neproduktivnih dana. Najsigurniji i najlakši način za otkrivanje estrusa je

pomoću nerasta. Nerast ne otkriva ženke u estrusu, nego se one same otkrivaju. Uz test

nerastom postoje i drugi testovi kao test jahanja, lumbalni test, pritisak jedne ruke na leđa

ženke i potezanje koljenog nabora drugom rukom te pritisak koljenom u slabine ženke

(Dobranić 2006.).

Slika 4. Otkrivanje estrusa uz pomoć nerasta

Izvor http://www.staro.vef.unizg.hr/org/porodnistvo/studenti/materijali/SPOLNI_CIKLUS_KRMACE.pdf (kolovoz 2018.)

Slika 5. Otkrivanje estrusa nazimica Slika 6. Lumbalni test - otkrivanje estrusa nazimica

Izvor:http://www.staro.vef.unizg.hr/org/porodnistvo/studenti/materijali/SPOLNI_CIKLUS_KRMACE.pdf (kolovoz

2018.)

11

Također, estrus možemo utvrditi s pomoću bioloških promjena na spolnim organima

plotkinja te uz ostala pomoćna sredstva. U biološke promjene na spolnim organima spadaju

promjena pH sluznice (opada za vrijeme estrusa), mjerenje temperature rodnice (temperatura

je povećana u prvoj trećini estrusa), mjerenje električne provodljivosti sluznice rodnice koja se

povećava s početkom estrusa, vaginalni citološki bris i drugi (Dobranić 2006.).

Faza koja slijedi nakon estrusa naziva se metaestrus, a traje dva do tri dana. U metaestrusu

dolazi do tvorbe žutog tijela. Ono nastaje nakon ovulacije na mjestu puknuća folikula

preobrazbom i rastom stanice. Iscjedak iz spolnih organa se smanjuje ili gubi (Dobranić 2006.).

Diestrus je zadnja faza spolnog ciklusa. To je razdoblje najveće aktivnosti žutog tijela.

Diestrus traje 13 do 14 dana. Sluznica rodnice je blijeda, a cerviks zatvoren. Pri kraju diestrusa

započinje faza luteolize, odnosno razgradnje žutog tijela. Metaestrus i diestrus nazivaju se

lutealnom fazom spolnog ciklusa (Tomašković 2018.).

Broj ovuliranih jajnih stanica (10 do 24) ovisi o hranidbi, načinu držanja, dobi plotkinje i

genetskoj osnovi plotkinje.

5.2. Razmnožavanje prvopraskinja

Svinje su poliestrične životinje. Spolni ciklusi im se izmjenjuju tijekom cijele godine.

Prekidaju ih samo gravidnost, laktacija i patološka stanja koja ozbiljno narušavaju život i zdravlje

životinja. Nazimice su spolno zrele u dobi od 7 do 8 mjeseci. Tijekom spolne zrelosti pojačan je

rast spolnih organa (njihova težina i veličina). Razvoj puberteta nazimica je složen proces koji

ovisi o hranidbi i genotipu (Dobranić 2006.).

Predpubertet nazimica javlja se u dobi od 4 mjeseca. Jajnici počinju funkcionirati, javljaju se

prvi znaci gonjenja, nema refleksa stajanja i kompletnog spolnog ciklusa. Ograničena hranidba

može odgoditi pojavu puberteta za 30 dana. Hranidba ima utjecaj i na kasniju plodnost.

Nazimice veće tjelesne mase imat će veća legla (Dobranić 2006.).

Razmnožavanje prvopraskinja je najsloženiji problem u rasplođivanju svinja. Problem

predstavljaju otežano otkrivanje estrusa i uspješna oplodnja nakon dojnog razdoblja. Manja

legla utječu na smanjenje prosječne veličine legla i ukupan broj proizvedene prasadi u stadu.

Prvopraskinje su sklone lošijoj kondiciji kao posljedici većeg gubitka tjelesne mase nakon dojnog

razdoblja, naročito one s brojnim leglima. Posljedica takvoj kondiciji je anestrija. Ona

predstavlja izostanak gonjenja s posljedicom nižeg indeksa prasenja (Dobranić 2006.).

Gubitak tjelesne mase nakon prvog prasenja može se zaustaviti primjenom hranidbe po volji

nakon odbijanja prasadi, tzv. „flašing“ metoda. Ako je kondicija prvopraskinja nakon odbića

zadovoljavajuća možemo provesti hormonsko tretiranje prvopraskinja s jednim od pripravaka u

jednom od tri dana nakon odbijanja prasadi (prolan, PG 600, SŽK, PMSG i drugi). To se pokazalo

kao učinkovita metoda za izazivanje estrusa, ovulacije i uspješne oplodnje. Hormonsko

12

tretiranje prvopraskinja nije preporučeno u nukleus stadima zbog remećenja selekcije na

plodnost. Ljetni mjeseci nepovoljno utječu na ulaženje prvopraskinja u estrus. Tretiranje

hormonskim pripravcima može pospješiti ulaženje plotkinja u estrus i skraćivanju razdoblja od

odbijanja do oplodnje (Dobranić 2006.).

5.3. Utjecaj smrtnosti na menadžment farmi

Smrtnost svinja u proizvodnji je značajna iz aspekta dobrobiti životinja, etičkih razloga te

predstavlja ekonomski izazov poljoprivredniku (Rosvold i sur. 2017.). Pojava smrtnosti

najučestalija je u ranoj fazi, nakon prasenja. Hranidba je važan čimbenik na farmama. U ovom

ću radu spomenuti hranidbu krmača u ovulaciji, tijekom i nakon graviditeta.

Prije ovulacije, regresijska analiza istraživačkog rada Fergusona i sur. (2006.) je pokazala da

razina hranidbe primijenjena tijekom trećeg estrusnog ciklusa, prije oplodnje, nije imala utjecaja

na stopu ovulacije ili broj živih fetusa.

Prethodna su istraživanja pokazala da menadžment farmi, pogotovo u vrijeme prasenja,

predstavlja važan čimbenik u reduciranju stope smrtnosti. Najvažniji faktor koji utječe na stopu

preživljavanja je količina dostupne energije. Bitno je obratiti pozornost na hranidbu krmača

tijekom graviditeta, pred prasenje, u laktaciji te od odbijanja prasadi do ponovnog pripusta

(Rosvold i sur. 2017.).

Manja legla utječu na smanjenje prosječne veličine legla. Prvopraskinje su sklone lošijoj

kondiciji koja je posljedica gubitka tjelesne mase nakon dojnog razdoblja. Prvopraskinje s

brojnim leglima su naročito sklone takvoj kondiciji. Posljedica lošije kondicije je anestrija,

odnosno izostanak gonjenja. Gubitak tjelesne mase nakon prvog prasenja može se zaustaviti

primjenom hranidbe po volji nakon odbijanja prasadi, tzv. „flašing“ metodom (Dobranić 2006.).

Prenatalni je rast vrlo složen i integrirani proces. Hranidba krmača ima značajnu ulogu u

koordiniranju dijeljenja hranjivih tvari i njihove upotrebe između majčinog, placentarnog i

fetalnog tkiva. Maternalna prehrana može mijenjati koncentracije hranjivih tvari, a time i

ekspresiju čimbenika koji reguliraju rast kao što su IGF i IGFBP u krvi i tkivima, dok GH paralelno

djeluje promjenom IGF / IGFBP i raspoloživosti hranjivih tvari. Hranidbom krmača je moguće

pozitivno utjecati na količinu kolostruma i promjenu njegovog sastava kao i imunoglobulina u

kolostrumu (Pia i sur., 2004.). Na taj se način poboljšava prijenos energije te se smanjuje stopa

smrtnosti prasadi. Loše balansirani obroci s obzirom na nutritivne potrebe tokom gravidnosti,

dovode do nepravilnog fetalnog razvoja prasadi što za posljedicu ima smanjenje uniformnosti

legla te manju porođajnu masu prasadi. Iz tog razloga, bitan je način upravljanja farmom i

menadžmentom farme kako bi se krmačama mogla osigurati kvalitetna hranidba s ciljem

povećanja broja živooprasene prasadi (Pia i sur. 2004.).

Za dobar menadžment farme bitno je biti u kontaktu sa životinjama i reducirati im stres.

Potrebno je uložiti ne samo novac nego i puno rada kako bi se smanjila stopa smrtnosti prasadi

13

u leglima. U jednom radu prikazano je kako je stopa smrtnosti smanjena kod onih

gospodarstava gdje je uložen maksimalan rad oko životinja i njihove dobrobiti, dok je stopa

smrtnosti bila veća na onim gospodarstvima koja su ulagala manje rada prema životinjama i

njihovoj dobrobiti (Rosvold i sur. 2017.).

Razlog smanjivanja veličine legla sa starošću je veća embrionalna smrtnost te slabija nidacija

plodova u maternici krmače. Jedan od čimbenika je i duljina laktacije. Krmače s kraćom

laktacijom (od 21 dan) u sljedećem prasenju imaju manje leglo (Uremović i Uremović 1997.).

Prenatalna smrtnost prasadi još je jedan veliki problem na farmama visokoproizvodnih krmača.

Iz tog razloga, potrebno je iskoristiti sve mogućnosti kako bi visoku plodnost iskoristili kao

prednost, a ne kao rizik koji nastaje zbog povećanog mortaliteta prasadi. Odgovarajućim

pristupom, primjenom suvremenih postupaka i metoda u othrani prasadi tijekom laktacije,

visoka ulaganja u intenzivnoj proizvodnji prasadi na farmama krmača visoke plodnosti mogu biti

opravdana. Na taj način bi se u najvećoj mjeri iskoristio genetski potencijal krmača za plodnost.

Ostvarila bi se veća proizvodnja prasadi koja bi preživjela i razvijala se pravilno bez obzira na

manju porodnu masu. Dobili bi više tovljenika što bi u konačnici značilo veći prihod u

svinjogojskoj proizvodnji (Garić 2017.).

14

6. Načela i praksa ujednačavanja legla krmača

Najviše pozornosti pri ujednačavanju legla moramo posvetiti dobrobiti životinja. To se

ne odnosi samo na prasad, nego i na krmaču koja jednako stresno proživljava razdoblje

premještanja prasadi. Prasad je potrebno pripremiti za premještaj. Kolostrum je prva hrana koju

prasad dobiva nakon prasenja (Čuljak i sur. 2016.).

Moramo im osigurati sigurnu konzumaciju kolostruma u prvih 16 sati života jer su im tad

probavni sustav i crijeva propusna za antitijela i imunoglobuline. Prasad je rođena s niskim

sadržajem energije i bez imunoglobulina u serumu. Kolostrum obiluje imunoglobulinima koji

omogućuju prasadi razvoj pasivne imunosti. Mliječna mast, mineralne soli, citokini, hormoni,

faktori rasta i leukociti imaju značajnu ulogu u pravilnom rastu i razvoju prasadi tijekom prvih

dana nakon odbića (Čuljak i sur. 2016.). Prasad će se podmetati pod krmaču koja se oprasila 1 –

3 dana prije podmetanja nove prasadi, sastav mlijeka se promijenio te je iz tog razloga bitno da

prasad koja će se podmetati uzme kolostrum svoje biološke majke odmah nakon prasenja.

Nakon što prasad dobije dovoljnu količinu kolostruma potrebno je čim prije obaviti podmetanje

pod drugu krmaču.

Slika 7. Premještanje manje prasadi

Izvor: http://www.hpa.hr/wp-content/uploads/2016/06/Ujedna%C4%8Davanje-legala-krma%C4%8Da.pdf (lipanj

2016.)

Genetika se kao jedan od čimbenika pojavljuje kroz vlastiti genotip prasadi, genotip

majke i genotip oca. Prenatalni rast je neposredno povezan s veličinom krmače. Ako je krmača

velikog formata, kapacitet rasta biti će iskorišten u cijelosti. To znači da je rast ograničen

genotipom. Kod krmača manjeg formata, manji je i kapacitet rasta (Jančo i Jančo 2016.).

Također, neki genotipovi imaju lošije majčinske osobine. Primjerice, krmače imaju slabiju

15

mliječnost što je također usko povezano sa preživljavanjem potomaka. Visokoplodne krmače ne

mogu proizvesti dovoljno mlijeka za svu prasad pa troše i svoje masne zalihe što dovodi do

mršavljenja. Osim do mršavljenja dovodi i do stresa što se negativno odražava ne samo na

krmaču nego i na prasad (Garić 2017.). Potrebno je usmjeriti puno pažnje prema svoj prasadi, a

ponajviše prema manjoj prasadi niske porodne mase.

Oni predstavljaju prvi skupinu zabrinutosti u leglu. Možemo birati hoćemo li manju

prasad ostaviti kod biološke majke, a veću podmetnuti drugoj krmači. Preporuča se iz legla

uzimati manju prasad niže porodne mase te ju podmetnuti u leglo krmača sa sličnom

porodnom masom i malom veličinom legla jer krmače iz originalnog legla nisu prikladne za

takvu prasad (Garić, 2017.).

Slika 8. Premještanje veće prasadi

Izvor: http://www.hpa.hr/wp-content/uploads/2016/06/Ujedna%C4%8Davanje-legala-krma%C4%8Da.pdf

(lipanj 2016.)

Potrebno je procijeniti sposobnost krmače da othrani leglo prije samog prašenja.

Procijeniti sposobnost krmače da othrani leglo primarno se odnosi na broj funkcionalnih sisa te

njihovu fiziološku poziciju za vrijeme ležanja krmače tokom dojenja. Kod odabira nazimica u

nukleusu odabiremo one nazimice sa sedam pari sisa. Sise mogu biti funkcionalne, invertirane,

oštećene te nefunkcionalne (Heim i sur. 2012.).

16

Slika 9. Primjeri mogućih poteškoća na sisama u usporedbi s funkcionalnom sisom

Izvor: http://www.hpa.hr/wp-content/uploads/2016/06/Ujedna%C4%8Davanje-legala-krma%C4%8Da.pdf (lipanj

2016.)

Kod visokoplodnih krmača se javlja velika razlika u porodnoj masi prasadi. Legla su toliko

velika da nema dovoljno sisa za svu prasad. Uz to krmače s tako velikim leglima nisu u stanju

othraniti toliko prasadi radi lošijeg kondicijskog stanja (Uremović i Uremović 1997.).

Samim time ovo predstavlja glavni izazov držanja visokoplodnih krmača, a to je

othranjivanje što većeg broja oprasene prasadi što podrazumijeva ujednačavanje veličine legla

(eng. crossfostering). Uloga veličine legla na porodnu masu vidljiva je i iz dijagrama na slici 10.

(Uremović i Uremović 1997.).

Slika 10. Utjecaj broja prasadi u leglu na porodnu masu

Izvor: Uremović i Uremović (1997.)

Nadalje, potrebno je izjednačiti prasad prema porodnoj masi unutar legla koja su

ujednačavana. Bitno je održavati približne veličine u istome leglu radi položaja sisa krmača.

Legla s manjom prasadi treba stavljati pod poslušne krmače mirnijeg temperamenta (Harper

2001.). Prosječna porodna masa prasadi iznosi 1,3 do 1,5 kilograma. Prasad čija porodna masa

ne prelazi jedan kilogram smatra se manjom prasadi, a neka mogu biti i avitalna. Poželjno je da

krmače pod koje se stavljaju manja legla imaju sise srednje duljine i visine pogodne za hranjenje

male prasadi (Garić, 2017.).

17

Slika 11. Dostupnost vimena tijekom sisanja

Izvor: http://www.hpa.hr/wp-content/uploads/2016/06/Ujedna%C4%8Davanje-legala-krma%C4%8Da.pdf

(lipanj 2016.)

Krmača ima 2 reda dugačkih mamarnih kompleksa. Smješteni su u području između

regio xiphoidea i regio pubis. U svakom redu nalazi se 5 – 8 zasebnih kompleksa. Komplekse

dijelimo na: prsne (grudne), trbušne i stidne.

Jedan od pokazatelja trebamo li provesti ujednačavanje legla odnosi se na period

sisanja prasadi. Bitno je pratiti ponašanje prasadi za vrijeme sisanja. Kad se krmače oprase

tokom noći, prasad može biti stara osam i više sati prije podmetanja pod drugu krmaču (Heim

2012.). Ponašanje prasadi tokom sisanja je kriterij za ujednačavanje legla. Odnosi se na

mogućnost, odnosno nemogućnost prasadi da se izbore za sisu. Prasad koja se ne može izboriti

za sisu spada u prve kandidate za podmetanje drugoj krmači. U slučaju da jedno manje prase u

velikom leglu može doći do sise, ima stabilnu poziciju, to je dobar pokazatelj da može ostati u

originalnom leglu (Milligan 2001.).

Bitno je naglasiti važnost kolostruma. Kolostrum je prvo mlijeko odnosno prva hranjiva i

energetska komponenta koja dolazi prasetu u probavni sustav nakon poroda. Važnu ulogu ima i

18

u izgradnji imuniteta. Iz kolostruma prasad dobiva antitijela i stječe tzv. pasivni imunitet (Čuljak

i sur., 2016.). Proizvodnja kvalitetne prasadi za tov ili rasplod započinje nakon utvrđivanja

suprasnosti krmače. To možemo utvrditi s ultrazvučnim pregledom 35-40 dana nakon

osjemenjivanja ili drugim metodama (analizom krvi, urina ili vaginalne sluznice). Važno je da

tijekom gravidnosti krmače provodi pravilna hranidba i ne izlagati ih stresnim situacijama, kao

na primjer utovari i istovari, nagle i drastične promjene u hranidbi, grubi postupci i drugo (Pia

2004.).

Porodna masa prasadi ima značajni utjecaj na njihov kasniji rast i razvoj. Treba ga uzeti

sva prasad iz legla (Garić 2017.). Postoje situacije da krmača oprasi leglo od 17 do 18 prasadi.

Ako nema krmače pod koju bi mogli podmetnuti prasad, moramo djelovati na način da 7 – 9

najveće prasadi iz legla izdvojimo u topli prostor kako bismo omogućili manjoj prasadi da posiše

dovoljnu količinu kolostruma. Pri premještanju ne treba premještati stariju prasad u mlado leglo

s obzirom na to da se imunološki sustav još nije razvio. Ukoliko se dogodi situacija da u prasilištu

imamo više legala s 15 ili više prasadi i nedovoljno krmača pod koje možemo rasporediti prasad,

u takvoj situaciji možemo upotrijebiti tehniku kaskadnog premještanja. Time smanjujemo

mogućnost da prasad ostane bez kolostruma. Pri tome se prvo odbija prasad zdravih krmača u

dobi od 15 i više dana i premješta u posebne boksove (Garić 2017.). Kolostrum treba omogućiti

prasadi u prvih 16 sati života. Nakon toga crijeva prasadi vise nisu propusna za razna antitijela i

imunoglobuline koji se nalaze u kolostrumu. Dvadeset sati nakon poroda krmača više neće

proizvoditi kolostrum. Ako želimo smanjiti smrtnost prasadi potrebno je pravovremeno

osigurati kolostrum. Od prvog dana prasadi moramo osigurati pitku vodu. Pogrešno je mišljenje

da prasad na sisi ne pije vodu. Za pojilice je najbolje iskoristit nipl-pojilice. Prasad najprije

počne piti vodu ukoliko su za krmače instalirane pojilice iz kojih može piti i prasad (Garić 2017.).

Neiskorištene mliječne žlijezde trebaju tri dana kako bi se zasušile. Višak prasadi u leglu

može biti podmetnut pod krmaču koja se oprasila tri dana prije. U ovom slučaju biramo jaču i

veću prasad ostavljajući manju i lakšu u originalnom leglu.

Mastitis je bolest mliječne žlijezde. Može dovesti do minimalne dostupne količine

mlijeka. Pri pojavi mastitisa postoji velika mogućnost da će se cijelo leglo morati staviti pod

drugu, zdravu krmaču (Rupić 2007.).

Hipoglikemija odojaka je energetski poremećaj kojeg uzrokuju gladovanje prasadi. uzrok

gladovanja su nedostatak mlijeka u krmača te niska temperatura okoliša. Bolesti pogoduju male

zalihe glikogena u jetri kao i neuravnotežena regulacija glikemije prvih 12-24 sata života prasadi

nakon prasenja. Pojava bolesti očituje se u prvom tjednu života. Starija prasad u dobi od 5 do 6

dana je otpornija. Bolest hipoglikemije nalazimo u malim i velikim uzgajalištima među

potomstvom prvopraskinja i krmača koje su više puta prasile. Češće zahvaća veća legla te pada

u najučestalije bolesti (Rupić 2007.).

Za ostvarivanje zadovoljavajućih rezultata u krmača visokoplodnih linija, zdravstvena

zaštita je od iznimne važnosti. Provođenje biosigurnosnih mjera i sprječavanje unosa patogena

19

u prasilište spriječit će obolijevanje životinja (Garić 2017.). Biosigurnosne mjere uključuju

korištenje dezinfekcijskih barijera za svoje osoblje prilikom ulaska u objekte. Sredstvo za

dezinfekciju mora se redovno mijenjati. Pranje ruku redovito prije ulaza na farmu i između

pojedinih zahvata i poslova na farmi obavezno je za sve djelatnike. Posjetitelji se moraju

pridržavati biosigurnosnih mjera koje primjenjujemo na farmi (pranje i dezinfekcija ruku) i

koristiti zaštitnu opremu i odjeću gdje je to potrebno. Sustav za napajanje treba redovito čistiti i

dezinficirati jer se vodom lako i brzo širi bolest u populaciji. Reproduktivne smetnje i bolesti

koje su s njima povezane mogu se spriječiti higijenskom ispravnošću hrane i vode (Garić 2017.).

Osiguranje uvjeta koji su u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja ima utjecaj na bolje

preživljavanje prasadi u krmača visokoplodnih linija. Također, ne smijemo stvarati stres

životinjama te im moramo osigurati optimalne mikroklimatske uvjete uz dovoljno hrane i vode.

20

7. Zaključci

Ujednačavanje legala krmača je tehnika koja zahtjeva puno znanja kako bi bila uspješno

izvedena. Označava premještanje prekobrojne prasadi pod druge krmače s ciljem povećanja

broja odbijene prasadi. Pri ujednačavanju moramo misliti prije svega na dobrobit životinja.

Za uspješno izvođenje premještanja prasadi pod drugu krmaču je bitna pravovremenost.

Optimalno vrijeme za premještanje prasadi je unutar 24 sata nakon prasenja, nakon uzimanja

kolostruma. Preporučljivo je prvo premjestiti jaču i vitalniju prasad. Takav postupak opravdan je

činjenicom da jača prasad ima bolju sposobnost prilagođavanja novonastaloj situaciji. Stariju i

veću prasad premješta se pod krmače s manjim leglima kako bi izjednačili težine pri odbiću. Kod

ograničenog ujednačavanja legala, prasad se premješta samo u dobi od jednog do dva dana,

najčešće odmah nakon što posišu dovoljnu količinu kolostruma.

S obzirom na brzo privikavanje prasadi na sisu koju je prisvojila, premještanje prasadi je

poželjno obaviti u što kraćem vremenu. Bitno je obratiti pozornost na dovoljan broj

funkcionalnih sisa kako bi krmača othranila svu podmetnutu prasad. Poželjno je iskoristiti sve

funkcionalne sise radi bolje iskoristivosti prostora. Prasad koja se nije uspjela izboriti za sisu

treba grupirati zajedno, kako bi dobila šansu natjecati sa sebi sličnom prasadi.

Također, u cijelom procesu proizvodnje bitno je pravilno upravljati farmom, voditi se

dobrobiti životinja, koristiti odgovarajuću tehnologiju te raspodijeliti posao kako bi farme imale

siguran pozitivan gospodarski učinak.

21

8. Popis literature

1. Ciereszko, A., Ottobre, J.S., Glagowski, J. (2000). Effects of season and breed on sperm acrosin activity and semen quality of boars. Animal Reproduction Science, 64, 1-2, 89-96.

2. Clark, L.M., Leman, A.D. (1986). Factors that influence litter size in pig: Part 1. Pig News Info., 7, 303-310.

3. Čuljak V., Gvozdanović K., Galović D., Margeta P., Margeta V. (2016). Utjecaj sastava kolostruma na proizvodna svojstva prasadi do odbića. Zbornik 23. međunarodno savjetovanje Krmiva, Opatija, 01.-03.06.2016.

4. Dobranić, T., Samardžija, M. (2008). Rasplođivanje svinja. Veterinarski fakultet, Zagreb.

5. Ferguson E. M., Hunter M. G., Slevin J., Ashworth C. J., Edwards S. A. (2006). Effect of alterations

in the quantity and composition of the pre-mating diet on embryo survival and foetal growth in

the pig, Animal Reproduction Science, 96, 89–103.

6. Garić B. (2017). Porodna masa prasadi na farmi krmača visoke plodnosti, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb.

7. Gutzmirtl H. (2009). Kontrola estrusa i optimalno vrijeme oplodnje. Peto savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj. Zbornik radova, Sveti Martin na Muri.

8. Harper A., (2001). Cross-fostering of piglets on commercial sow farms, Extension Animal

Scientist-Swine, Tidewater AREC Livestock Update. https://www.sites.ext.vt.edu/newsletter-

archive/livestock/aps-01_04/aps-0355.html. Pristupljeno: 22.07.2018.

9. Heim G., Mellagi A. P. G., Bierhals T., L.P. de Souza, H.C.C. de Fries, Piuco P., Seidel E., Bernardi M. L., Wentz I., Bortolozzo F. P. (2012). Effects of cross-fostering within 24 h after birth on pre-weaning behaviour, growth performance and survival rate of biological and adopted piglets, Livestock Science 150 121–127.

10. Hughes, P.E. (1998). Effects of parity, season boar contact on the reproductive performance of weaned sows. Lives. Prod. Sci., 54, 2, 151-157.

11. Jančo, G., Jančo, N. (2016.). Reprodukcija – prase više u leglu. Zbornik predavanja XII savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, 21-25.

12. Koketsu, Y., Dial, G.D. (1997). Factors influencing the postweaning reproductive performance of sows on commercial farms. Theriogenology, 47, 7, 1445-1461.

13. Kralik G., Kralik I., Margeta V., Luković Z. (2013). Stanje i smjernice razvoja svinjogojstva s

posebnim osvrtom na istočnu Hrvatsku. Stočarstvo : časopis za unapređenje stočarstva, 67, 4,

151-159.

22

14. Kvesić, M. (2016). Ponašanje svinja u otvorenom i zatvorenom sustavu držanja, Diplomski rad,

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb.

15. Škorput, D., Luković, Z. (2015). Upravljanje farmom visokoplodnih krmača. Zbornik XI savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, 19-26.

16. Luković, Z., Škorput, D. (2016). Ujednačavanje legala krmača, Zbornik predavanja XII savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, 26-29.

17. Luković, Z., Uremović, M., Uremović, Z., Konjačić, M., Klišanić V. (2006). Duljina laktacije i veličina legla u svinja. Stočarstvo : časopis za unapređenje stočarstva, 60, 2, 115-119.

18. Milligan B. N., Fraser D., Kramer D. L. (2001). The effect of littermate weight on survival, weight gain, and suckling behavior of low-birth-weight piglets in cross-fostered litters. Journal of Swine Health and Production, 9, 4, 161-168.

19. Ostović, M., Pavičić, Ž., Balenović, T., Ekert Kabalin, A. (2008). Stočarstvo : časopis za unapređenje stočarstva. 62, 3, 255-263.

20. Pia, M. Nissenb, Kuhna G., Vestergaardb, M., Endera, K., Oksbjergb, N. (2004). Effects of maternal nutrition and porcine growth hormone (pGH) treatment during gestation on endocrine and metabolic factors in sows, fetuses and pigs, skeletal muscle development, and postnatal growth Charlotte Rehfeldta, Research Institute for the Biology of Farm Animals in Germany, Departments of Food Science and animal nutrition and physiology, Danish Institute of Agricultural Sciences, Domestic Animal Endocrinology, 27, 267–285.

21. Rosvold, E,. Kielland, C., Ocepek, M., Framstad, T., Fredriksen, B., Andersen-Ranberg, I., Næss,

G., Andersen, I. (2017). Management routines influencing piglet survival in loose-housed sow

herds Livestock Science, 196, 1-6.

22. Rydhmer, L. (2000). Genetics of sow reproduction, including puberty, oestrus, pregnancy,

farrowing and lactation. Livest. Prod. Sci., 66, 1-12.

23. Rupić V. (2007.). Zaštita zdravlja domaćih životinja, Unutarnje i kirurške bolesti i zahvati, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 233-234.

24. Stamatović, S.M., Šamanc, H.A. (2001). Bolesti svinja. Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine, Beograd, Srbija.

25. Stevović, V., Đoković, R., Veljković, B., Petrović, M., Bokan, N., Dosković, V., Koprivica, R., Rakonjac, S., Tomić, D., Petrović, M. (2015). Unapređenje i optimizacija tehnoloških postupaka i zootehničkih resursa na farmama različitog kapaciteta i ogransko živinarstvo. Agronomski fakultetu Čačku.

26. Škorput D. (2014). Genetski parametri za veličinu legla u svinja na obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj. Zbornik radova 49. hrvatskog i 9. međunarodnog simpozija agronoma / Marić, Sonja ; Lončarić,Z.,(ur.).Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014., 620-623.

23

27. Tomašković, A. (2018.) Spolni ciklusi u domaćih životinja i neurohormonalna regulacija. http://www.staro.vef.unizg.hr/org/porodnistvo/studenti/materijali/Spolni_ciklus_neurohormonalna_regulacija_dom_ziv.pdf (Pristupljeno: 01.09.2018.)

28. Tretinjak, M., Škorput, D., Đikić, M., Luković, Z. (2009). Veličina legla u krmača na obiteljskim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj. Stočarstvo : časopis za unapređenje stočarstva, 63, 3, 175-185.

29. Uremović M., Uremović Z. (1997). Svinjogojstvo. Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

24

Životopis

Kristina Strelar je rođena 21. svibnja 1995. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađala je u

Sesvetskom Kraljevcu, mjestu smještenom na samoj periferiji grada Zagreba. Srednjoškolsko

obrazovanje započela je 2010. godine u Srednjoj školi Dugo Selo, smjer opća gimnazija.

Dvanaest godina se bavila plesom (jazz dance, suvremeni ples i hip hop). Završetkom srednje

škole upisala je Agronomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, smjer Animalne znanosti gdje

studira i danas.