uloga centara za socijalni rad i sluŽbi

7/30/2019 ULOGA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD I SLUBI

1/11

ULOGA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD I SLUBISOCIJALNE ZATITE U PREVENCIJI NASILJA U

PORODICI

VOD

Prirunik o postupanju u sluajevima nasilja u porodici ili u porodinoj zajed-nici prua detaljnija uputstva za primjenu Protokola za postizanje to adekvatnijegi djelotvornijeg rada nadlenog tijela centra za socijalni rad/slube socijalnezatite, radi unapreenja svih oblika zatite, pomoi i podrke rtvama porodi-

nog nasilja, koji spadaju u nadlenosti navedene institucije.

Prirunik treba da obezbijedi iri okvir za razumijevanje procesa zatite rt-ve nasilja u porodici i svim profesionalcima zaposlenim u centrima za socijalni

rad/slubama socijalne zatite, koji rade sa njima.

Prirunik o postupanju u sluajevima nasilja u porodici temelji se na zako-nima i podzakonskim aktima, a sadri:

Mitovi i injenice o nasilju u porodici;Opte prihvaene definicije nasilja;Radnje nasilja;

Obaveze nadlene institucije centra za socijalni rad/slube socijalnezatite

MITOVI I INJENICE O NASILJU NAD ENOM

O nasilju u porodici postoje brojni mitovi. Temelje se na uvjerenju da se

takve stvari dogaaju drugima. Teko ih je izmijeniti, jer esto sadre zrn-

ca istine. Kada ljudi ne raspolau pravim injenicama o nekoj pojavi, nastajespecifian oblik uvjerenja -mit. Osnovna zadaa mita je smanjiti strahovanja.Mitovi se po pravilu temelje na osjeanju da se to deava drugima to smanjujeosjeaj ranjivosti. Mitove povezane sa nasiljem u porodici, posebno nasiljemnad enama je teko raspriti. Vano je osigurati prave informacije to jeste, ato nije nasilje u porodici.

1. Mit: rtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana ena je to traila.injenica: Zlostavlja uzrokuje nasilje. On je odgovoran za svoje akcije.

2. Mit: rtve uivaju u nasilju. Da nije tako otile bi od zlostavljaa.

injenica:Niko ne uiva kada je zlostavljan.

57


2/11

Gender centar Vlade RS

3. Mit:Nasilje u porodici i meu branim partnerima je njihova privatna stvar.injenica:Nasilje u porodici je ozbiljan drutveni problem.

4. Mit: Ako rtva napusti zlostavljaa nasilje e prestati.injenica: Veina rtava je u veoj opasnosti kada ostavi zlostavljaa.

5. Mit: Alkohol i upotreba droga su stvarni uzroci nasilja u porodici.

injenica: Uopteno govorei alkohol i droga nisu uzroci nasilnog ponaanja.6. Mit: Zlostavljanje u porodici se deava samo u niim socio-ekonoms-

kim slojevima.

injenica:Nasilje u porodici se deava u svim socio-ekonomskim slojevima.7. Mit: Uestalost nasilja u porodici je prenaglaena, to nije tako veliki problem.

injenica: Bez obzira na statistike pokazatelje nasilje u porodici je znaa-jan drutveni problem.

8. Mit: ene su nasilne kao i mukarci.injenica: Mukarci su znaajno ee poinioci nasilja u porodici.

9. Mit: Zlostavljane ene biraju nasilne partnere. ak i kada takva ena os-tavi nasilnog partnera, nai e drugog koji e je ponovo tui.injenica: Iako dio zlostavljanih ena ponovo nae nasilnog partnera,ene ih ne trae i ne tee nasilnom odnosu.

10. Mit: Fiziki napad mukarca na partnerku izolovan je dogaaj i vjero-vatnost njegovog ponavljana je mala.

injenica: Fiziko nasilje je dio sloenog obrasca moi i kontrole part-nera u odnosu.

11. Mit:Nasilje meu partnerima se svodi na malo naguravanja.

injenica:Nasilje meu partnerima ukljuuje razne oblike fizikog ugro-avanja.12. Mit: Ako mukarac tue enu mora da je mentalno bolesna.

injenica: Mentalna bolest nije preduslov nasilja u porodici.13. Mit: Mukarac koji samo prijeti tjelesnim povreivanjem svojoj partner-

ki nije zlostavlja.injenica: Prijetnje predstavljaju samo specifian oblik zlostavljanja.

14. Mit: Mukarci koji su nasilni ne mogu si pomoi.injenica: Mukarci mogu promijeniti svoje nasilno ponaanje.

15. Mit: Brane tunjave nisu ozbiljne. To se dogaa u svakom braku.injenica: Brane tunjave su ozbiljne i zahtijevaju panju drutva.

16. Mit: Djeca trebaju svog oca makar je nasilan prema njihovoj majci. e-na bi za dobro djece trebala ostati sa takvim partnerom.

injenica: Odrastanjem u takvoj porodici djeca se ue biti nasilna.

58


3/11

Spreavanje i suzbijanje nasilja u porodici

17. Mit:Nasilje i ljubav ne idu zajedno.

injenica: Ljubav ne iskljuuje nasilje.

18. Mit: U periodu rata i poslije rata ima puno vanijih problema od nasiljau porodici.

injenica: Zbog poveanog nivoa nasilja u drutvu, koje je pratea po-sljedica rata, potrebno je posebnu panju posvetiti nasilju u porodici.

ANALIZA STANJA

U Republici Srpskoj znaajnu ulogu u podrci, zatiti i zbrinjavanju rtava

porodinog nasilja imaju centri za socijalni rad i slube socijalne i djeije za-tite, iako aktuelnim Zakonom o socijalnoj zatiti (Slubeni glasnik RepublikeSrpske, br. 5/93, 15/96, 110/03 33/08) nije propisano da je nasilje u porodicidjelatnost centra za socijalni rad, to oteava rad centara u pruanju bilo kogoblika pomoi rtvi porodinog nasilja.

U 45 optina Republike Srpske osnovani su i djeluju centri za socijalni rad,a u 17 optina poslovi socijalne i djeije zatite obavljaju se u slubama osno-vanim u okviru administrativne uprave grada/optine ili na nivou referata (pos-love socijalne i djeije zatite za optinu Istoni Mostar obavlja centar za soci-alni rad Nevesinje).

Centri za socijalni rad su osnovni nosioci socijalne, porodine i djeijezatite u lokalnoj zajednici. Bez obzira na ovu injenicu, znaajno je napome-nuti da vei broj centara za socijalni rad u Republici Srpskoj nema adekvatneresurse (kadrove, prostor za rad, tehniku opremljenost), to znai da nisu is-

potovani kriteriji propisani Pravilnikom o poslovima i normativima, strunimkadrovima i smjetajnim uslovima centra za socijalni rad (Slubeni glasnikRepublike Srpske, broj:4/02).

Podatak da 11 centara za socijalni rad nema zaposlenog socijalnog radnika,

27 centara nema zaposlenog pravnika, da je vei broj strunog kadra sa preko20 godina radnog staa i da radi po starom metodu i profesionalno je sago-rio, kao i da u samo u ponekom centru ima zaposlen psiholog, pedagog, defek-

tolog, da nema formiranih strunih timova specijalizovanih za pojedine oblasti,onda se ni u kom sluaju ne moe biti zadovoljno sa kvalitetom pruanja uslu-ga korisnicima prava iz socijalne zatite. U Informaciji stanje i perspektiverazvoja sistema socijalne zatite, usvojenoj na 65. sjednici Vlade RepublikeSrpske, naveden je podatak da u centrima za socijalni rad Republike Srpske

nedostaje jo oko 100 zaposlenih strunjaka, da bi se djelatnost u ovoj oblastikvalitetno i na zadovoljavajui nain obavljala.

59


4/11


U sluajevima porodinog nasilja, samo u pojedinim centrima rtve poro-dinog nasilja imaju podrku u smislu psiho-socijalne terapije i zbrinjavanja.

Najdalje je otiao Centar za socijalni rad Banja Luka, koji je po uzoru tzv.Somborskog modela uradio banjaluki model pruanja podrke rtvama po-rodinog nasilja. U vezi s tim formiran je Mobilni, multidisciplinarni tim za

pomo i podrku rtvama nasilja u porodici, koji deura 24 sata i reaguje u tre-nutku kada se nasilje deava.

U Republici Spskoj nema jedinstvene baze podataka za rtve porodinognasilja, tako da za sada svaka institucija ili nevladino udruenje koje se bavi

problemom porodinog nasilja vodi svoju evidenciju na osnovu kriterija kojesu utvrdili. Republiki zavod za statistiku u Biltenu br.5 iz 2007. godine dao je

podatke samo za maloljetna lica i to za djecu roditelja koji zanemaruju ili zlo-

stavljaju djecu. Prema ovom Biltenu (podaci se odnose na 2006. godinu), broj

te djece je 912 (podaci dobijeni od centara za socijalni rad), muke 436, a en-ske djece 476.

VRSTE NASILJA NAD DJECOM

Svaki put kada pomognemo djetetu ispisujemo nau budunost!

Osnovni principi djelovanja

1) Nediskriminacija i potivanje prava djeteta je osnovni standard za-tite koji osiguravaju sve nadlene institucije i ovlatene organizaci-

je na jednak nain za djecu rtve.2) Zatita privatnosti je profesionalni standard kojim se osigurava po-

vjerenje i privatnost djeteta, osigurava povjerljivost podataka i po-

stupaka i prema potrebi povremena ili trajna zatita identiteta dje-teta rtve.

3) Zatita najboljeg interesa djeteta je obavezujui standard za nadle-ne institucije i ovlatene organizacije koji ima za cilj da u sluajupovrede prava djeteta osigura automatsko stavljanje djeteta pod za-titu, pruanje odgovarajue pomoi, reintegraciju i rehabilitaciju,odnosno, konaan oporavak i trajno zbrinjavanje djeteta rtve.

4) Tajnost podataka osigurava se oznaavanjem odreenih podatakatajnim ili povjerljivim to obavezuje sve nadlene institucije.

5)

60


5/11


Indikatori

Kada je dijete svjedok zlostavljanja ene tj. majke to umanjuje njegov osje-aj samovrijednosti i odrava ga u stanju tjeskobe i straha da je svijet nesigur-no i neprijateljsko mjesto. Zavisno o dobi i stadijumu razvoja, dijete e se satakvom situacijom suoavati na razliite naine.

Edukacija profesionalaca iz razliitih sistema, te promocija djeijih pravasigurno e doprinijeti prevenciji nasilja nad djecom, ranom otkrivanju i zatitidjeteta od nasilja.

a) Dijete predkolske dobiDijete predkolske dobi ne moe detaljno verbalizovati sluajeve zlostav-

ljanja. Zbog toga treba obratiti panju na druge znakove kod malog djeteta.Oni mogu biti: tjelesne pritube (bolovi u stomaku, glavobolja); izuzetno veli-ka tjeskoba kod odvajanja; mokrenje u krevet u neprimjernoj dobi; sklonost

cviljenju i tome da se uhvati i prilijepi kao znak tjeskobe; poremeaj spava-nja (nesanica, povean strah od mraka, opiranje odlasku u krevet); usporen tje-lesni razvoj; povuenost; pomanjkanje povjerenja prema odraslim; strah od od-reene osobe ili odreenog pola; samodestruktivno ponaanje ili agresivnost; uinterakcijama je dominantna tema mo i kontrola; pretjerana uslunost ili gor-ljivost da ugodi; strah od ili odbijanje neugroavajueg dodira.

b) Dijete osnovnokolske dobiZavisno o stepenu uestalosti zlostavljanja kojem je bilo svjedok, te njego-

vompoloaju u porodici, dijete osnovnokolske dobi moe pokazati neka odsljedeih ponaanja: trajne pritube na tjelesnu bol; ponaanja kojima traiodobravanje; povuenost, pasivnost, potpuna poslunost; niska tolerancija nafrustraciju ili beskonana strpljivost; preesto djeluje kao mamin mali po-monik ili uiteljiin mali pomonik; ispadi bijesa; uestali sukobi sa bra-om/sestrama ili vrnjacima u koli; agresivno maltretiranje druge djece.

Neka djeca mogu prikazati krajnost ponaanja u jednom smjeru: razdobljeporemeene koncentracije; slabo praenje kolske nastave; nespretno ponaa-nje, sklonost ka nezgodama; strah od odlaska u kolu; razvijanje slike neuspje-nog uenika. Druga djecamogu prikazati suprotna ponaanja: odlino kolsko

postignue; perfekcionistike standarde (koji donose veliki strah od neuspje-ha); pretjeranu odgovornost (starmalo dijete), posebno kod najstarijeg djeteta.

v) Adolescenti- bijeg u drogu ili alkohol; bjeanje od kue (ili provoenje vrlo malo vre-

mena kod kue); suicidne misli i pokuaji; homicidne misli i pokuaji; krimi-

61


6/11


nalna djela poput preprodaje droge ili krae; pesimizam u pogledu zadovolja-vanjabazinih potreba za sigurnou, ljubavi i pripadanjem; nisko samopoto-

vanje; potekoe u odnosima sa vrnjacima; smanjeno suosjeanje sa rtvama;bijeg u ranu trudnou.

Za dijete koje ivi sa nasiljem u svom domu vi moete biti sigurna osobakoja slua sa prihvaanjem, suosjeanjem i ohrabrenjem. Ako ste brina osoba,uinit ete ono pravo samim tim to ste tu za dijete.

INTERVENCIJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U CILJU ZATITE

RTAVA PORODINOG NASILJA

Centri za socijalni rad su po Zakonu o zatiti od nasilja u porodici nadlenida prue adekvatne oblike pomoi i podrke svim licima koji su izloeni bilokojoj vrsti nasilja u porodici. U procesu pruanja zatite rtvama nasilja struniradnici centra mogu saraivati sa svim institucijama sistema koji mogu biti od

pomoi i koristiti sva sredstva i mjere koje u okviru njihove nadlenosti, akojima se rtve mogu zatititi od daljeg nasilja.

U sluaju prijave ili dojave o porodinom nasilju, struna sluba za rad naposlovima nasilja uporodici u centru za socijalni rad ili ovlatena osoba, du-na je :

Odmah po prijemu saznanja, prijave ili dojave o porodinom nasilju osvemu obavjestiti policiju i staviti im na raspolaganje podatke koje smo

saznali prilikom dojave (dojava moe biti pismena, usmena, od straneodreene institucije, pojedinca ili anonimna, svaki graanin je duan daukoliko ima i najmanju sumnju o postojanju porodinog nasilja isto pri-

javiu skladu sa Zakonom o zatiti od nasilja u porodici);sainiti slubenu zabiljeku o informacijama koje smo dobili prilikom

saznanja, prijave ili dojave, (obrazac br.1koji se nalazi u prilogu pro-

tokola) koja sadri sve informacije potrebne za pokretanja postupka kojiese voditi kod centra za socijalni rad (ime i prezime rtve / poiniocanasilja, adresa, zanimanje, podatak o tome ko podnosi prijavu/dojavu

nasilja, vrsta nasilja, itd);

to hitnije izai na teren ili pozvati u slubene prostorije (ukoliko ih nezateknemo na datoj adresi) lica kod kojih se deava ili se dogodilo nasi-lje (utvrditi injenino stanje na terenu ili u slubenim prostorijama krozrazgovor);

62


7/11


uspostaviti saradnju sa institucijama ili pojedincima koji nam mogu bitiod koristi da dobijemo detaljnije podatke o porodici u kojoj se nasilje

deava (ukoliko je potrebno kontaktirati porodicu, komije, radne kole-ge, sud zbog pokretanja raznih postupaka, poslodavce zbog izostanka sa

poslasve pojedince i institucije kontaktirati uz odobrenje rtve);to hitnije pruiti psiholoku podrku rtvi/ama nasilja ( rtve se naje-e nakon nasilja nalaze u stanju oka i neophodno im je psiholoko os-naivanje i podrka da bi prebrodili to stanje bile u mogunosti da dono-se odluke);

upoznati rtvu sa njenim zakonskim pravima, mjerama zatite i postoje-im sankcijama kojima se kanjava nasilno ponaanje (upoznati rtve sanjihovim pravima u okviru Zakona o zatiti od nasilja u porodici, kao imogunostima tj. pravima i uslugama koje mogu da ostvare u okviruCentra za socijalni radindividualni rad sa rtvom, rad sa porodicom,materijalna pomo, psiho-socijalni tretmani, informacije o postupku mi-renja, povjere djece, itd)

obezbijediti rtvi da nesmetano i bez straha iznese sve relevantne okol-nosti za utvrivanje poinjenog nasilja (stvoriti okruenje u kojem e sertva osjeati sigurno da iznese odreene podatke, bez da je kritikovanaili osuivana za svoje postupke i odluke);

po obavljenom razgovoru sa rtvom na osnovu procjene strunog radni-ka kao i na osnovu miljenja same rtve razgovarati o poduzimanju ade-kvatnih mjera zatite (u razgovoru sa rtvom uvijek potovati njene elje

i razmiljanja o moguim izlaznim strategijama i mjera koje je neophod-no preduzeti jer sama rtva ima najbolji uvid u reakcije poinioca i nje-govo ponaanje);

obezbjediti rtvi asistenciju prilikom zdravstvenog zbrinjavanja ukolikoima vidljive tjelesne povrede, ukoliko postoji sumnja na unutranje povre-de ili psihiku traumu (pruiti rtvi asistenciju prilikom odlaska u hitnu

pomo ili porodinom ljekaru koji e ukoliko je neophodno rtvu uputitispecijallistidobijanje ozljednog lista, uputnica psihologu, itd);

ukoliko se utvrdi da je rtva ivotno ugroena i da po odlasku iz prosto-ra u kojem ivi njena sigurnost nije zagarantovana obezbijediti smjetajrtve u prostor/mjesto koje ona smatra potpuno sigurnim za njen ivot,

rodbina, prijatelji a ukoliko ne postoji mogunost da se smjesti u sredinukoju poznaje izvriti smjetaj u sigurnu kuu;

obezbijediti rtvi ostvarivanje kontakta sa besplatnom pravnom pomoiradi zatite njenih prava i zastupanja;

63


8/11


provoditi psihosocijalni tretman (individualno sa rtvom rad na nje-nom osnaivanju, grupni rad sa porodicom);

na traenje suda ili javnog tuioca za utvrivanje i dokazivanje nasilja (npr:izvjetaj socijalnog radnika, struno miljenje, miljenje tima, nalaz i mi-ljenje psihologa, izvjetaj o preduzetim mjerama, itd);

o svakoj primljenoj prijavi, odnosno obavjetenju o porodinom nasiljuvoditi evidencije zatienih podataka (obrazac br.1 koji se nalazi u pri-logu protokola), te evidentirati i biljeiti svako postupanje centra za so-cijalni rad.

sve podatke koji se prikupljaju, evidentiraju i obrauju, razvrstavati po polu.

INTERVENCIJE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD U ZATITIDJETETA OD ZANEMARIVANJA I ZLOSTAVLJANJA

Centar za socijalni rad CSR je ovlaten da obezbijedi pomo i podrku svojdjeci kojoj je usljed zanemarivanja ili zlostavljanja ugroen ivot, zdravlje irazvoj.

Svako ko posumnja da je dijete ugroeno, nezavisno od toga da li su povre-

de ili osteenja neposredno prisutni ili je dijete pod neposrednim rizikom, odmogueg osteenja zdravlja ili razvoja, ima pravo i obavezu da podnese prija-vu. Kada neko od profesionalaca iz drugih sistema prijavljuje slucaj CSR, do-

bro je da prodiskutuje sa roditeljima odnosno porodicom djeteta svoju zabrinu-

tost za dijete, samo u sluajevima kada takav razgovor nee poveati rizik odpovrede za dijete. CSR e, ako je to potrebno zatraiti saradnju zdravstvenihustanova, vaspitno-obrazovnih i policijskih slubi, a sve u cilju da se olakaintervencija. Takoe, sve slube treba da dostave izvjetaje sa ciljem da se do-

biju svi elementi koji su potrebni za djelovanje .

1. Sumnja. CSR e ocijeniti sve informacije i izvjetaje koji pristignu iako je potrebno, utvrdie se mjera zatite u onim sluajevima kada poro-dino okruenje nije sposobno da osigura zatitu. Takoe se donosi od-luka o tome da li je potrebno dijete poslati na psiholoke ili druge ljekar-ske somatske pretrage u nadlenu medicinsku ustanovu.

2. Ako postoji sigurnost o postojanju neke vrste zlostavljanja hitno se mora

odrediti da li porodino okruenje moe osigurati potrebnu zatitu djete-tu kroz institut nadzora nad roditeljima ili izmjetaj djeteta iz porodice ismjetaj na bezbjedno mjesto.

64


9/11


Prijem i otvaranje sluaja u Centru za socijalni rad

Koraci:prijem prijave; razmatranje prihvatljivosti prijave; provjera da li jesluaj ranije bio na evidenciji CSR; Otvaranje sluaja i prosljeivanje prijavenadlenom profesionalcu u CSR.

a) Prijava

Prijave mogu biti usmene, pismene, telefonske-javne ili anonimne. Profesi-

onalac obavjetava podnosioca prijave o nadlenostima CSR. Radnik centraprocjenjuje validnost prijave o zanemarivanju i zlostavljanju, angauje podno-sioca za pomo u planiranju bezbjednosti, ako za to postoje razlozi. Ako pod-nosilac prijave odbija ili nije u stanju da prui traene informacije, radnik cen-

tra e prikupiti to je mogue vie informacija o okolnostima u kojim se dijetenalazi. Takoe je dobro obavijestiti podnosioca prijave da mu identitet neebiti otkriven osim u posebnim sluajevima.

Struni radnik popunjava Obrazac br. 1 u koji bi jo trebalo dodati podatkeo podnosiocu prijave i podatke kojim se raspolae vezane za zanemarivanje ilizlostavljanje.U obrascu bi se trebali nai i podaci o:

ime, adresa i godine djeteta;

ime, adresa roditelja i staratelja djeteta;

vrsta, stepen i prepoznati znaci zlostavljanja ili zanemarivanja;ranija saznanja o pokazateljima zlostavljanja ili zanemarivanja.

Postupci po prijavi su hitni, ako su ispunjena dva osnovna kriterija i to:

1. dijete ima potrebu za zatitom i2. roditelji/staratelji ne ele ili nisu u stanju da djetetu prue potrebnu zatitu.

U svim sluajevima kada CSR doe do saznanja da postoji sumnja da jeprema djetetu uinjeno krivino djelo potrebno je obavijestiti policiju i tuila-

tvo. CSR i policija treba da razmotre zajednike korake u ranoj fazi rada nasluaju, te da usaglase korake i postupke. CSR e takoe pruziti pomo prili-kom ispitivanja djeteta.

b) Mjere za zatitu djeteta

Mjere usmjerene na jaanje pozitivnih porodinih snaga: upozoravanje ro-ditelja na nedostatke u vrenju roditeljskih prava; pruanje materijalne, pravneili savjetodavne podrke djetetu i roditeljima ili upuivanje na usluge drugihinstitucija; zbrinjavanje djeteta van porodice.

65


10/11


Odluka o zbrinjavanju djeteta van porodice donosi se ako se nakon poetneprocjene (ili izreene mjere korektivnog nadzora) konstatuje da su ivot i zd-ravlje djeteta ozbiljno ugroeni prilikama u porodici u kojoj ivi i da je radnjaizdvajanja iz porodice u najboljem interesu djeteta.

Vrste nasiljapunoljetna lica

Nametnuti svoju volju drugima je nasilje, a nametnuti samog sebe je vr-hunac nasilja (Leo Ce)

Nasilje u porodici se manifestuje kao:

Fiziko nasilje koje ukljuuje; guranje, amaranje, premlaivanje, upa-

nje kose, udaranje rukama, nogama i raznim predmetima, nanoenje po-vreda razliitim vrstama oruja i raznim predmetima kao i opekotine.Fiziko nasilje obuhvata irok dijapazon pojmova, ali im je zajedniki

pokazatelj napad na fiziki integritet rtve odnosno rtava. Tragovi nasi-lja su modrice, oiljci, opekotine, krvarenja (unutranja i vanjska), pre-lomi kostiju i ostale fizike povrede.

Psihiko nasilje se odnosi na oblike zlostavljanja sa ciljem prezentova-nja moi i kontrole nad rtvom kroz razne zabrane, poniavanja, podcje-njivanje, ismijavanje u javnosti, izolaciju, prijetnje, uvrede, ucjene, obez-

vrjeivanje, kontrolu kretanja, ograniavanje socijalnih komunikacija,pretjeranu ljubomoru i dr. Tragovi nasilja nisu vidljivi kao kod fizikognasilja, ali su zato posljedice dalekosene i dovode do razaranja struktu-re linosti. rtva se povremeno povlai u sebe, gubi osjeaj vlastite vri-

jednosti, postaje aktivno tupa, pada u depresiju.U teim sluajevima jav-ljaju se suicidalne ideje, a mogui su i pokuaji suicida.

Seksualno nasilje se odnosi na seksualno uznemiravanje i silovanje, od-

nosno primoravanje na seksualni odnos bez pristanka rtve, na radnommjestu, u koli, na fakultetu, na ulici i u porodici. rtve su prisiljene nauee u seksualnim aktivnostima, na bludne radnje koje im ne odgovara-

ju i koje su za njih poniavajue.

Ekonomsko zlostavljanje ukljuuje uskraivanje i oduzimanje finansij-skih sredstava, zabrane branom partneru da radi, neplaanje alimenta-cije ili izdravanja, te drugi oblik ostavljanja branog partnera ili lana

porodice bez sredstava za ivot.

Socijalno nasiljepredstavlja izolaciju i kontrolu nad drutvenim ivo-tom. Ovaj vid nasilja se ogleda u ograniavanju komunikacije sa prijate-

ljima, rodbinom ili nekim drugim licima koja pripadaju uem krugupo-

66


11/11

sualne tekoe; posttraumatski stresni poremeaj.


rodice. Zlostavljanje na ovaj nain dovodi do frustracije zbog nemogu-nosti komunikacije sa eljenom osobom.

Dinamika nasilja u porodici

Nasilje u porodici s vremenom eskalira, te dobija na uestalosti i brutalno-sti. Rijetko zapoinje udarcima. Uglavnom poinje manjim bezazlenim napa-dima, uvredama, naguravanjem. Fizikom zlostavljanju prethodi vrijeanje,razbijanje predmeta, bacanje predmeta, prijetnje. Pojedini in nasilja nad e-nom nije sluajni i izolovani dogaaj gubitka kontrole. To je dio sloenog mo-dela ponaanja u kojem je nasilje sastavi dio dinamike odnosa.

I Faza: Odnosi meu partnerima su napeti, neizbjeno dolazi do manjihincidenata, rtva pokuava smiriti situaciju i smanjiti napetost.

II Faza: Raste napetost meu partnerima, partner zlostavlja pojaava kon-trolu rtve nasilnim ispadima, dok se rtva zbog straha povlai.

III Faza: Partner zlostavlja pokazuje kajanje, opravdava svoje nasilniko

ponaanje, te mu umanjuje ozbiljnost, esto daje obeanje da se nasilje neeponoviti.

IV Faza: Odnos meu partnerima prividno je dobar, rtva prihvata izvinje-nje nasilnika, dok on negira nasilje. Toje period malog zatija tzv. medenogmjeseca, nakon ega e se nasilje najee ponoviti.

Nekontrolisano oslobaanje akumulirane napetosti dovodi do nasilnog ina.

Indikatori nasilja

Indikatori fizikog nasilja: povrede na licu; povrede na dijelovima tijela po-krivenih odjeom; podlivi i ogrebotine po tijelu; iaenja, lomovi i napukline;opekotine razliitog stepena; povrede noem ili drugim predmetima; unutra-nje povrede (krvarenje); vidni tragovi guenja na vratu; izbijeni zubi; povrede

bubnjia...

Ostali indikatori koji mogu upuivati na nasilje kod kojeg nisu vidljive fizi-ke povrede: napetost, nemir, osjeaj slabosti; osjeaj straha; osjeaj krivnje;samozanemarivanje; gubitak samopouzdanja; neurotske reakcije (depresivnost,

anksioznost, napadi panike); poremeaj spavanja; poremeaj prehrane; zloupo-treba alkohola i droga; problemi s koncentracijom; osjeaj rastresenosti; nedo-statak tolerancije i strpljenja; agresivno ponaanje prema sebi i drugima; sek-SUALNE TEKOPOSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEAJ.

uloga centara za socijalni rad i sluŽbi

Documents