Šume pokrivaju 60 % Crne Gore (oko 826 800 ha), zbog čega se Crna Gora smatra veoma šumovitom državom. U šumama Crne Gore zabilježeno je oko 70 vrsta drveća, preko 90 vrsta žbunja i veliki broj vrsta prizemne flore (Nacionalna

inventura šuma 2009-2011). Šume Crne Gore su prirodne i vitalne, prirodno se podmlađuju, imaju dobru strukturu i visok stepen biološke raznovrsnosti.

ŠUMSKI POŽARI

Šume su od ključnog značaja za socijalni, ekonomski i ekološki razvoj. S obzirom na činjenicu da je Crna Gora prepoznata kao država izvanrednih prirodnih ljepota i strateški opredijeljena za razvoj poljoprivrede i turizma, očuvanje šuma veoma je važno za stabilnost i budući razvoj Crne Gore.

Šume su ugrožene djelovanjem različitih nepovoljnih prirodnih faktora. Štetne posljedice za šume nastaju uticajem visokih i niskih temperatura, toplotnih talasa, jakih vjetrova, oluja i velikih sniježnih padavina.

Šume su u velikoj meri ugrožene djelovanjem čovjeka.

Zagađenja iz industrije i razne vrste otpada imaju posljedice na šumu i druge prirodne resurse. Međutim, najveći gubici šuma uzrokovani su djelovanjem čovjeka kroz drvnu industriju, ilegalne sječe, pretvaranje šuma u obradive površine i izazivanjem šumskih požara.

Šumski požari predstavljaju prirodnu katastrofu i mogu se definisati kao nekontrolisana, stihijska kretanja vatre po šumskoj površini. Oni predstavljaju stalnu opasnost za gubitak šuma i šumskog zemljišta. Sve učestalije pojave šumskih požara često poprimaju velike razmjere i, osim šuma, ugrožavaju i poljoprivredne kulture, naseljena mjesta i ljudske živote. Karakteristike šumskih požara su veoma brzo širenje i nagle promjene pravca pod uticajem vremenskih prilika. Strategija zaštite od šumskih požara podrazumijeva njihovu prevenciju, rano otkrivanje i suzbijanje.

Ovaj letak je pripremljen u svrhu razvoja bezbjednosne kulture – edukacije i prevencija požara podizanjem nivoa svijesti građana i seoskog stanovništva o značaju šuma i destruktivnoj snazi požara, a prvenstveno radi uključenja stanovništva sa seoskih područja u borbu protiv požara. Letak je sačinjen na osnovu informacija uzetih iz zvaničnih dokumenata.

Čovjek je uzročnik 95 % šumskih požara u Crnoj Gori. .

Manji broj požara uzrokuje udar groma.

Ljudi izazivaju požare namjerno ili iz nehata i neznanja. Analize pokazuju da je 65,4% požara izazvano nepažnjom, ali i namjernim paljenjem radi stvaranja poljoprivrednih i pašnjačkih površina, obezbjeđivanja građevinskog zemljišta ali i kao jedan od načina da se dobije odobrenje za čistu sječu u šumama privatnih vlasnika.

Potencijalni izazivači šumskih požara su: vlasnici privatnih imanja koji pale korov i otpad na parcelama blizu šume; čobani koji napasaju stoku u blizini šume; vlasnici vikend kuća, smještenih u blizini šume; vlasnici deponija za odlaganje smeća, koje se nalaze u blizini šume; izletnici, koji dane odmora provode u šumi; kupači na jezerima i rijekama u blizini šume.

Posljednjih 15 godina u Crnoj Gori evidentirano je više od 1500 šumskih požara, pri čemu je opožarena površina preko 15 000 ha i

oštećeno ili uništeno preko 1 300 000 m3 drvne mase.

Procjenjuje se da je u periodu od 2003. do 2012. godine Crna Gora u požarima izgubila šumu u vrijednosti od preko 6 miliona eura. U ovom periodu opožarena drvna masa iznosila je preko 770000 m3. Od toga je potpuno uništeno i ne može se koristiti više od 20 % (155 000 m3 drvne zapremine). Drvo se klasifikuje kao potpuno uništeno i ne može se koristiti jer se šuma razvijala na nepristupačnim i veoma strmim terenima, kanjonima i kamenjarima.

Opožarena drvna masa u 2012. godini bila je približna jednogodišnjem sječivom etatu !!!

Ukoliko uočite požar nazovite brojeve 112 ili 123 i pružite jasne informacije o svojoj lokaciji, kao i o tačnoj lokaciji požara; opišite kakva je vegetacija zahvaćena požarom; ukažite ako u blizini postoje skladišta opasnih materija; ukoliko ste u mogućnosti, ukažite na pravac širenja požara i ne prekidajte vezu dok ne date sve potrebne informacije.

Šumski požari izazivaju ogromne materijalne štete.

Štete od šumskih požara mogu biti direktne i indirektne, i odražavaju se na poslovanje privrede i ekonomiju zemlje.

Direktne štete • Javljaju se prvenstveno na šumskom drveću, od podmlatka do

najstarijih stabala i iskazuju se preko opožarene drvne mase. • Šumski požari zahvataju i objekte u šumi kao i okolna naselja. • Prilikom gašenja dolazi do povreda, a dešavaju se i smrtni

slučajevi. • Treba imati u vidu i troškove gašenja požara i troškove sanacije

opožarene površine.

Indirektne štete od požara su bar tri puta veće od direktnih šteta.

• Šumi je potrebno i do 70 godina da se obnovi poslije požara. • Štete od požara su povezane i sa erozijom zemljišta, čijim se

spiranjem stvaraju pusti pejzaži na kojima se vegetacija izuzetno teško obnavlja. Ovo je veoma važno jer spiranjem dolazi do uništenja zemljišta za čije obnavljanje je potrebno više desetina godina.

• Poslije požara, na opožarenim površinama dolazi do promjene mikroklimatskih uslova, pojave pionirskih, najčešće manje vrijednih vrsta drveća i šumskog korova, zagađenja sredine, promjene plana gazdovanja, pada cijena drveta na tržištu, a opožareno zemljište je izloženo raznim vidovima degradacije.

• Na opožarenim površinama štetni organizmi (insekti i gljive) nalaze povoljne uslove za razmnožavanje.

U slučaju očekivanih ekstremnijih suša, ugroženost od požara može da se poveća do nivoa koji će nanijeti ozbiljnu štetu stanovništvu i cjelokupnoj privredi.

Pravne procedure i kaznene odredbe za počinioce požara definisane su Zakonom o zaštiti i spašavanju ("Službeni list RCG", br. 13/2007 i 5/2008) kao i Krivičnim zakonikom ("Službeni list RCG", br. 70/2003, 13/2004, 47/2006 i "Službeni list CG", br. 40/2008, 25/2010,32/2011, 64/2011, 40/2013, 56/2013, 14/2015 42/2015 i 58/2015). U zavisnosti od posljedica koje krivično djelo izazivanja požara može da proizvede, neko ko namjerno ili nenamjerno izazove šumski požar, rizikuje da bude kažnjem kaznom od šest mjeseci do 12 godina zatvora.

U Crnoj Gori se veliki broj šumskih požara dešava u primorskom i središnjem dijelu države. Požari su česti i na sjeveru Crna Gore, gdje uništavaju najvrednije komplekse četinarskih šuma. Od 1993. do 2010. godine u opštini Pljevlja zabeleženo je 230, a u opštini Podgorica 103 šumska požara.

• U požarima na sjeveru Crne Gore stradale su i izuzetno ekonomski vrijedne šume smrče.

• Od požara stradaju i zaštićena šumska područja u okviru nacionalnih parkova ili parkova prirode - primjer NP Durmitor i rezervat Crna Poda, zajednica bora krivulja na planini Ljubišnji, gdje se on tretira kao zaštićena biljna vrsta (Zakonu o zaštiti prirode).

• Šumski požari velikog obima i izuzetno destruktivnog dejstva zabilježeni su posljednjih godina (2009-2014) u šumama bora munike u južnom dijelu Crne Gore, u regionu Kučkih planina, i na planini Prekornici. Munika se tretira kao zaštićena biljna vrsta, prema Zakonu o zaštiti prirode, “Službeni list CG” br. 51/08, 21/09 i 40/11).

ČUVAJMO ŠUME OD POŽARA!!!!

Prirodni resursi, uključujući šume, spadaju među najveće vrijednosti koje jedna zemlja posjeduje FAO (2010).

“Valorizacija crnogorskih katuna kroz održivi razvoj poljoprivrede i turizma – KATUN” je dvogodišnji istraživački projekat (april 2015. - mart 2017.), koji vodi Biotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, a finansira Ministarstvo nauke CG kroz kredit Svjetske Banke, INVO -HERIC No: 01-646.