IV. NEDJELJA KORIZME A 30. III. 2014. Ulazna pjesmaVeseli se Jeruzaleme! Kličite zbog njega svi koji ga ljubite!Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali!Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove.   (Usp. Iz 66,10-11) Zborna molitvaBože, ti si nas sa sobom pomirio po Riječi svojoj, Isusu Kristu.Pomozi nam da odanošću i živom vjerom idemo u susret skorim vazmenim blagdanima.Po Gospodinu.  Prvo čitanje     1Sam 16,1b.6-7.10-13a

Čitanje Prve knjige o SamueluU one dane: Reče Gospodin Samuelu: »Napuni uljem svoj rog i pođi na put! Ja te šaljem Betlehemcu Jišaju jer sam između njegovih sinova izabrao sebi kralja.« Kad su došli i kad je Samuel vidio Eliaba, reče u sebi: »Jamačno, evo pred Gospodinom stoji njegov pomazanik!« Ali Gospodin reče Samuelu: »Ne gledaj na njegovu vanjštinu ni na njegov visoki stas jer sam ga odbacio. Bog ne gleda kao što gleda čovjek: čovjek gleda na oči, a Gospodin gleda što je u srcu.« Tako Jišaj dovede sedam svojih sinova pred Samuela, ali Samuel reče Jišaju: »Gospodin nije izabrao nijednoga od ovih.« Potom zapita Jišaja: »Jesu li to svi tvoji sinovi?« A on odgovori: »Ostao je još najmlađi, on je na paši, za stadom.« Tada Samuel reče Jišaju: »Pošalji po njega jer nećemo sjedati za stol dok on ne dođe.« Jišaj posla po njega: bijaše on rumen, lijepih očiju i krasna stasa. I Gospodin reče Samuelu: »Ustani, pomaži ga: taj je!« Samuel uze rog s uljem i pomaza ga usred njegove braće; i duh Gospodnji obuze Davida od onoga dana.Riječ Gospodnja. Otpjevni psalam     Ps23,1- 6

Pripjev: Gospodin je pastir moj: ni u čem ja ne oskudijevam.

Gospodin je pastir moj:ni u čem ja ne oskudijevam;na poljanama zelenimon mi daje odmora.Na vrutke me tihane vodii krijepi dušu moju.

     Stazama pravim on me upravlja     radi imena svojega.     Pa da mi je i dolinom smrti proći,     zla se ne bojim jer si ti sa mnom.     Tvoj štap i palica tvoja     utjeha su meni.

Trpezu preda mnom prostirešna oči dušmanima mojim.Uljem mi glavu mažeš,čaša se moja prelijeva.

1

     Dobrota i milost pratit će mene     sve dane života moga.     U Gospodnjem ću domu prebivati     kroz dane mnoge. Drugo čitanje    Ef 5,8-14Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Efežanima

Braćo: Nekoć bijaste tama, a sada ste svjetlost u Gospodinu: kao djeca svjetlosti hodite – plod je svjetlosti svaka dobrota, pravednost i istina – i odlučite se za ono što je milo Gospodinu. A nemajte udjela u jalovim djelima tame, nego ih dapače raskrinkavajte, jer što potajno čine, sramota je i govoriti. A sve što se raskrinka, pod svjetlošću postaje sjajno; što je pak sjajno, svjetlost je. Zato veli: »Probudi se, ti što spavaš, ustani od mrtvih i zasvijetlit će ti Krist.«Riječ Gospodnja.

Pjesma prije Evanđelja Iv 8,12Isus im zatim ponovno progovori: "Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neć hoditi u tami, nego će imati svjetlost života."

Evanđelje   Iv 9,1 6-9.13-17.34-38 (kraća verzija)Ode, umije se pa se vrati gledajući.

Čitanje svetog Evanđelja po IvanuU ono vrijeme: Isus prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. I pljune na zemlju te od pljuvačke načini kal pa mu kalom premaza oči. I reče mu: »Idi, operi se u kupalištu Siloamu!« – što znači »Poslanik.« Onaj ode, umije se pa se vrati gledajući. Susjedi i oni koji su ga prije viđali kao prosjaka govorili su: »Nije li to onaj koji je sjedio i prosio?« Jedni su govorili:  »On je.« Drugi opet: »Nije, nego mu je sličan.« On je sam tvrdio: »Da, ja sam!«Tada odvedoše toga bivšeg slijepca farizejima. A toga dana kad Isus načini kal i otvori njegove oči, bijaše subota. Farizeji ga počeše iznova ispitivati kako je progledao. On im reče: »Stavio mi kal na oči i ja se oprah – i evo vidim.« Nato neki između farizeja rekoše: »Nije taj čovjek od Boga: ne pazi na subotu.« Drugi su pak govorili: »A kako bi jedan grešnik mogao činiti takva znamenja?« I nastade među njima podvojenost. Zatim ponovno upitaju slijepca: »A što ti kažeš o njemu? Otvorio ti je oči!« On odgovori: »Prorok je!« Odgovore mu: »Sav si se u grijesima rodio, i ti nas da učiš?« I izbaciše ga. Dočuo Isus da su onoga izbacili pa ga nađe i reče mu: »Ti vjeruješ u Sina Čovječjega?« On odgovori: »A tko je taj, Gospodine, da vjerujem u njega?« Reče mu Isus: »Vidio si ga! To je onaj koji govori s tobom!« A on reče: »Vjerujem, Gospodine!« I baci se ničice preda nj.Riječ Gospodnja.

Molitva vjernikNebeskom Ocu, koji nam je poslao svoga Sina da nam bude svjetlo života,uputimo svoje prošnje zajedno moleći:Budi nam, Gospodine, svjetlo života.

1. Za Crkvu u svijetu: da se u svome poslanju u svijetu sve više suobličuje Kristu Isusute po vjernosti tvojoj riječi bude svjetlo spasenja svim narodima, molimo te. 

2. Za pastire Crkve: čuvaj ih u svojoj istini i pomozi da u svim protivljenjima svijetapokažu snagu proročke riječi i pastirske odgovornosti za dobro svih, molimo te. 

2

3. Za naše župne zajednice i naše obitelji: probudi u nama odgovornost za primljeni dar vjere kako bismo ga po svjedočanstvu života mogli radosno dijeliti s drugima, molimo te. 

4. Za ovu zajednicu tvojih krštenika: rasvijetli u nama svaku tamu grijeha,oslobodi nas od svakoga pretvaranja, laži i nevjernosti, kako bismo čistoga pogleda mogli gledati tvoje lice, molimo te. 

5. Za one koji u vjeri usnuše: privedi ih u zajedništvo svojih svetih, molimo te.

Primi, nebeski Oče, smjerne molitve svoga naroda. Rasvijetli tamu grijeha u našim srcima,ozdravi nas od sljepoće koja priječi da te prepoznamo u braći ljudimai pomozi da uvijek hodimo u tvome svjetlu. Po Kristu.

Darovna molitvaGospodine, s radošću ti prinosimo ovu žrtvu, koja nam daje lijek protiv smrti.Molimo te da je s vjerom slavimo i dostojno prikažemo za spas svijeta. Po Kristu. Pričesna pjesmaGospodin mi pomaza oči, i odoh, oprah se i progledah.   (Usp. Iv 9,11) Popričesna molitvaBože, ti prosvjetljuješ svakog čovjeka koji dolazi na ovaj svijet;molimo te, izliječi nam sljepoću srca da spoznamo što je pravoi tebe iskreno ljubimo. Po Kristu.

PRIJEDLOZI PJESAMA NA MISI: Ulazna:        Sretnih li vas (PGPN 463)Otpj. ps.:      Gospod je pastir moj (PGPN 430)Prinosna:     Spasi, Kriste, svoje djelo (PGPN 447)Pričesna:     Pogledaj, Gospode (PGPN 852)   ili:                 O Kruše živi, milosni (PGPN 200)Završna:      Milosti je čas (PGPN 464)

http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/

4. korizmena nedjelja godine A (Iv 9,1.6-9,13-17.34-38)Popričesna meditacija“Probudi se, ti što spavaš, ustani od mrtvih i zasvjetlit će ti Krist.” (Ef 5,14)Gospodine! Došao si kao svjetlost svijeta. Svijet je u tami; čovjek je u mraku. Ti pak želiš svakog čovjeka i čitav svijet osvjetliti: da svaki koji vjeruje hodi u svjetlosti.U današnjem evanđelju nailaziš na čovjeka koji nikada u svom životu nije vidio svjetlost dana i ljepotu prirode. Učimo da je trpljenje dio života i može biti blagoslovnim križem. A mene oslobodi od sljepoće duše, od mraka srca. Danas Te molim: Upali u meni svjetlo da bih i ja po Tebi drugima svjetlio Tvoju svjetlost.

Priredio: Dario Miletić http://www.zupabsm.com http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura Fra Boneventura Duda je proslavio 60 godina MISNIŠTVA. O tome je lijepo pisao i izdao poseban prilog „Novi list“. Ovdje možete to pogledati i pročitati. Njihovom dozvolom stavljamo link. Poštovani, prilog Fra Bonaventura Duda - Čovjek želja koji je objavljen u tiskanom izdanju Novoga lista sad se nalazi i na našem webu na adresi: http://www.novilist.hr/riinfo.aspx Ukoliko ga želite postaviti i na svoje stranice, flash format za listanje možete naći na adresi (opcija embed):

3

http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura

http://www.youtube.com/watch_popup?v=VNiDpBS4JzI#t=107 BOŽIĆNI VIDEO ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Otvorena je stranica u našem samostanu sv. Frane u Zadru: www.svetifrane.org Javite svoje komentare na: drago.ljevar@si.t-com.hr http://www.youtube.com/watch?v=SkBq1wYKT5I&feature=mfu_in_order&list=ULSv. Frane Zadar, 20. 02. 2011. Misa na HR I PROGRAM i video izložbe: „Milost susreta“ koja je bila u Klovićevim dvorima od 16. prosinca 2010. do 20. veljače 2011.http://www.youtube.com/watch?v=E20hedKtMHc&NR=1Sv Frane Monastir Zadar http://www.youtube.com/watch?v=IGTqe3zWNcM&NR=1Riznica i samostan Sv. Frane http://www.youtube.com/watch?v=hHj1Z3iC7pM&feature=relatedSv. Frane Courtyardhttp://www.youtube.com/watch?v=j4FUQKAVdQw&feature=relatedSv. Frane Museum Zadarhttp://www.youtube.com/watch?v=HxmjnrtRrEM&feature=mfu_in_order&list=ULMorske Orgulje - Sea Organ http://www.svetifrane.org/mladi.html NA OVOJ STRANICI MOŽETE preuzeti u mp3 formatu pjesme sa IV. susreta mladih Franjevačke provincije sv. Jeronima koji je bio u Puli od 24. do 25. listopada 2009.http://www.beatogiacomo.it stranica Bl. Jakova Zadraninahttp://www.ofm-sv-jeronim.hr/ Stranica Franjevačke Provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Najstarije naše provincije franjevaca. 1212. slavimo 800-u obljetnicu dolaska sv. Franje u naše krajeve: Zadar, Kraj,…

http://www.mali-brat.comOvo je stranica zajednice odraslih i mladih koji dolaze na katehezu i u crkvu Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru. http://www.svetinikola.hr http://www.srceisusovozd.netne.net Stranica župe Voštarnica u Zadru. Nova je.http://www.gospa-lurdska.hr o sv. Franji imaju lijepa razmišljanjahttp://www.franjevastvo.com/Ovdje na ovoj stranici možete upoznati život franjevaca. Preporučamo.http://www.franjevacki-institut.hr/

Franjevački institut za kulturu mirahttp://free-zd.htnet.hr/sasina/http://www.sasina.org/http://sasina.8m.com/ Ovo su stranice župe Sasina Sanski Most. Crkva je izgrađena. Pozivamo sve koji mogu pomoći da pomognu „Ostatku ostataka“ vjernicima koji su ostali (samo 50-ak duša). Blagoslov gradilišta bio je u nedjelju 28. lipnja 2009. Gradilište je blagoslovio biskup Franjo Komarica. Nazočnih Sasinjana i prijatelja bilo je između 200 i 300 ljudi. Crkva je sagrađena pred Božić 2009. Uređena, blagoslovljena, posvećena i tom prigodom blagoslovljen je novi oltar sa svetohraništem 3. srpnja 2010. Sve se to dogodilo na radost nazočnih preko tisuću ljudi (800 sjedećih mjesta bilo je spremno za ručak pod šatorom). Posvećenje i blagoslov je imao biskup msgr. Franjo Komarica. O svemu možete čitati na web stranici: http://www.svetifrane.org/zupasasina.html

http://free-ri.htnet.hr/SvetiNikola/index.htm http://www.ivanmerz.hr/liturgijski_kutic/Možete preuzeti prezentacije nedjeljnih čitanjahttp://framari.blog.hr/

4

NOVO: http://framakrnjevo.blog.hr/http://framavosta.blog.hr/http://www.fra3.net/http://www.mladi.hbk.hr/http://www.katolickiskauti.com/ http://obitelj.hbk.hr/ http://www.zadarska-zupanija.hr/Zadarska Županija.http://mladi-krk.hbk.hr/http://zadar.hbk.hr/ Sve možete pronaći na ovoj stranici što vas zanima o životu Katoličke crkve i Nadbiskupije Zadar: adrese, telefone, osobe i javiti im se.http://www.caritas-zadar.hrhttp://www.zmajevic.com/ Nadbiskupijsko sjemenište u Zadru „Zmajević“ http://www.mladi-zadar.com/ Ured za pastoral mladih Zadarske nadbiskupijeJ. Bijankinija 2, 23000 Zadartel. +385 23 208 663e-mail: info@mladi-zadar.comhttp://shkm2010.mladi-zadar.com/ http://www.youtube.com/watch?v=3TQCq7z8rgI O svemu možete više vidjeti na ovim stranicama o Susretu Hrvatske katoličke mladeži 8. i 9 svibnja 2010. u Zadruhttp://www.gimnazija-klasicna-ivanpavaodrugi-zd.skole.hr/ klasicna@zd.t-com.hr http://zupagalovac.hrhttp://www.arscelebrandi.zadarskanadbiskupija.hr/Najnovija stranica za glazbu. Uređuje gosp. Žan Morović.http://www.udruga-izvor.hr/ Sljedeći sastank održati će se PRATITE OVU STRANICU..

U prostorijama Udruge za obitelj i roditeljstvo Izvor u samostanu sv. Frane u Zadru počinje novi ciklus besplatnih radionica priprave za trudnice i njihove supruge

Dom za odrasle osobe Sv . Frane - Zadar Ovim stranicama želimo približiti Dom za odrasle osobe Sv.Frane široj javnosti kako bi svaki zainteresirani mogao steći dojam o ovoj ustanovi te ...www.dom- svfrane .hr Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi www.mzss.hrGrad Zadar www.grad-zadar.hrZadarska županija www.zadarska-zupanija.hrWEB: www.tzzadar.hr | www.visitzadar.nethttp://www.os-zadarski-otoci-zd.skole.hr/Osnovna škola „Zadarski otoci“Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti www.mobms.hrhttp://www.comunitacenacolo.it/index.asp?idlingua=10 Zajednica s. Elvire u Hrvatskoj

Muške bratovštine         Bratovština “Gospa od zdravlja" - Ugljane         Bratovština “Sveti Josip radnik" - Varaždin         Bratovština “Sveti Nikola” - Biograd         Bratovština “Sveti Vinko Paulski” - Vrbovec         Bratovština “Grad radosti” - Novigrad         Bratovština “Sveta Marta” - Šišinec         Bratovština “Sveti Petar i Pavao” - Šarengrad

5

Ženska bratovština        Bratovština “Majka života” - Vrbovec

http://www.mladi-vz.com/naslovna.htm http://www.mladicentar.org/node/810 http://www.youtube.com/vatican http://www.radiovaticana.org/cro/index.asp

Vatikan ovo je fantastično može zumirati sliku pomoću miša i rotirati lijevo desno: http://www.vatican.va/various/basiliche/san_paolo/vr_tour/index-en.htmlViše podataka o Zakladi Čujem, vjerujem, vidim i zvučnoj Bibliji možete pronaći na web adresi:www.zaklada-cujem-vjerujem-vidim.comhttp://www.sv-leopold-mandic.com http://www.svjetlorijeci.bahttp://www.dominikanci.hr duhovnost propovjedi godina A B C   A - 4. korizmena nedjelja Koje je ispravno gledanje?, to nas pitanje često muči. Prvo čitanje nam lijepo ističe razliku između ljudskog i Božjeg izbora, između ljudskih i Božjih očiju. Koju selekciju moramo u sebi proći da bismo naučili ispravno gledati. Naš je pogled često zamućen predrasudama, sebičnim interesima i grijesima. Zato je potrebno najprije pročistiti svoje gledanje i podvrgnuti ga Božjim zahtjevima, Božjim kriterijima. … čovjek gleda na oči, a Gospodin što je u srcu. (1 Sam 16, 7b) Božji kriterij je osoba, a to je ono vezano uz srce. Bez toga nema ispravnog odabira. Tek kad prođemo Božju provjeru, „Božji rendgen“, tada smo spremni jasno vidjeti razliku između dvije potpuno oprečne stvarnosti. Pavao u Poslanici Efežanima piše – Nekoć bijaste tama, a sada ste svjetlost u Gospodinu (Ef 5, 8). Time je snažno istaknut kontrast između života prije obraćenja i nakon obraćenja, između stanja očiju prije i poslije. ONAJ TKO VIDI BOGA ZAISTA VIDI … PRAVO OZDRAVLJENJE OD SLJEPOĆE JE ONO KOJE PREPOZNAJE SPASITELJA… Nije strašno biti slijep nego je strašno uopće ne vidjeti. Ima onih koji su fizički slijepi, ali puno je više onih koji kod očiju ne vide i koji ne žele vidjeti, ili koji vide iskrivljeno i pokvareno. NAUČITI SE ISPRAVNOM GLEDANJU PRESUDNO JE ZA ŽIVOTNI ODABIR, kao i za životno spasenje. STVARI KOJE GLEDAMO NASTANJUJU SE U NAMA I ZATO JE JAKO VAŽNO ŠTO GLEDAMO I KAKO GLEDAMO… A ONO DOBIVAMO ŠTO GLEDAMO! (To zna nekada biti jako neugodno i bolno.) Mladić je gledao lijepu djevojku, a ona je gledala njegov lijepi auto. Oboje su se jedno drugom smiješili, ali nisu se međusobno gledali jednakim očima. To se pokazalo dan nakon što su se vjenčali kad je novopečeni muž rekao – Ženo idem sad vratiti rođaku njegov auto. Novopečena supruga je kriknula – Štoo…!?

6

 Tek se sada pokazalo što tko nosi u srcu. … Kad se požalila svojoj majci, ona joj je rekla – Kćeri, gdje su ti bile oči? … Gdje? Gdje? Na autu majko – odgovorila je … Što si tražio, to si dobio – kaže narodna izreka. Način gledanja i sadržaj gledanog oblikuje naše misli, utječe na naš životni odabir i na našu životnu sreću, odnosno nesreću. Ako gledamo plitko i površno, bit će nam plitke i površne misli, a takva će nam biti i djela. Gledanje i misao bliski su, pa često gledanje oblikuje misli, a misao utječe na gledanje. Tako se i kaže – Ja to i tako gledam. Ja to i tako vidim. Moje gledište … Ljudi drugačije gledaju na istu stvar zato jer imaju drugačije mišljenje o njoj. Imamo drugačije mišljenje o istoj osobi, jer je ne gledamo isto. Jednom starijem gospodinu sam rekao kako ima dobroga zeta. On me pogledao začuđeno, a onda promucao - … Daa, … ali lijen je. Očito, on je imao drugačije mišljenje i drugačije viđenje o istoj osobi. I mislim da će ga od sada malo drugačije promatrati. Čovjek srednjih godina kroz razgovor mi priznao da je bio kod jedne žene koja „moli“, te da mu je rekla kako u njegovu životu vidi zmije. Ispravio sam ga što se tiče njezine molitve i rekao mu da ona ne moli nego brblja i frflja, a to što je u njegovu životu vidjela zmije je samo zato što su u njezinom životu zmije kućni ljubimci… Tako da ona ne može nešto bolje ni vidjeti u životu drugih. BESPLATNA KOREKCIJA VIDA. NAMA SVIMA POTREBAN JE BOŽJI ZAHVAT NA OČIMA. Svi mi svoj vid dugujemo Isusu. Njemu dugujemo i zahvalnost za sve što imamo. Onog trenutka kad to shvatimo i priznamo, tada nam Božja blizina postaje sve očitija. Isus je dva puta pristupio slijepcu. Prvi put da bi mu ozdravio fizičko sljepilo, a drugi put da bi mu ozdravio duhovno sljepilo, (jer on još nije znao tko je zapravo onaj koji ga je ozdravio). Da bismo ozdravili od sljepila, a najveće sljepilo je nepoznavanje Boga, potreban nam je svakodnevno taj susret korekcije vida. Isus taj zahvat čini besplatno svakome od nas, kao uostalom i sljepcu iz evanđelja. Svima nam je potrebna ta milosna operacija koja uklanja tamu grijeha. On nas nakon toga prati i ne ispušta nas sve dok ne budemo sposobni za cjelovito gledanje. To je onda kad unutar sebe shvatimo tko nas je ozdravio i tko je on nama. Tek kad mognemo jasno prepoznati svoga Boga moći ćemo reći da vidimo, i bit ćemo spremni za život u svjetlu. Ozdravljeni slijepac mogao je reći da zaista vidi tek kad je saznao tko ga je ozdravio, i kad je osobno izrekao svoju vjeru u Isusa – „Vjerujem Gospodine!“ I baci se ničice preda nj. (Iv 9, 38) ONAJ TKO BOGA VIDI JASNO U SVOM ŽIVOTU TAJ ZAISTA VIDI, A ONDA TAJ ISPRAVNO PROMATRA I LJUDE. ON GLEDA BEZ PODVOJENOSTI U SEBI. KRITERIJ ISPRAVNOG GLEDANJA: DOBROTA, PRAVEDNOST I ISTINA. Kad se u Božjem svjetlu nešto promatra onda se jasno vidi kakvo je ono... Sveti Pavao nas poziva na takav životni hod kad kaže: … kao djeca svjetlosti hodite … a  – plod je svjetlosti svaka dobrota, pravednost i istina (Ef 5, 8b-9). Ispravnost gledanja nečega, ispravnost naših djela treba razmotriti upravo u tom svjetlu: koliko u tome ima dobrote, pravednosti i istine.

7

 Onda ćemo jasno vidjet što je milo Gospodinu i onda ćemo biti sposobni za raskrinkavanje jalovih djela tame (vidi Ef 5, 11). Dakle, prije nego se odlučim za nešto, prije nego nešto izaberem, uzmem, na nešto pristanem, o nečemu donesem sud… trebam to podvrgnuti ovoj trostrukoj provjeri: Je li to dobro? – KRITERIJ DOBROTE. Je li to pravedno? – KRITERIJ PRAVEDNOSTI. Je li to istinito? – KRITERIJ ISTINE. Kad to uzmem u obzir dobivam odgovor od Boga koliko je nešto u svjetlosti i po Božjoj volji,(kao što je Samuel dobio odgovor koga će od osam Jišajevih sinova pomazati za kralja). SVI MI TREBAMO ISUSA DA BISMO VIDJELI… TKO NJEGA VIDI JASNO SVE MU JE JASNO. 

Petar Galić, OPA – 4. korizmena nedjelja (Iv 9, 1 – 41) Susret Isusa i slijepca, prigoda je (tako je opisano) Isusu da ukaže na mnoge probleme u ljudskom životu. Tko je 'krivac' za izvjesna zla koja čovjeka zahvaćaju? Vrlo često smo svi skloni pitati se za odgovornost onoga koga je snašlo zlo. Gledano u kontekstu cijele ljudske povijesti, sigurno je da imamo i određenu odgovornost. Svi doprinosimo dobru i zlu u svijetu. I jedno i drugo se akumulira u čovječanstvu i zahvaća ga. S te strane nema jednog čovjekovog čina koji bi bio indiferentan. Svaki je naš čin plus ili minus kvaliteti čovječanstva. S druge strane, ima toliko dobra ili zla u nama za koje mi sami nismo 'odgovorni', koje mi nismo proizveli ali nas zahvaća. Ima ljudi 'po sebi' dobrih, kao što ima ljudi koji u sebi imaju 'malo više zla' nego drugi. Ni u jednom i u drugom kao da nismo tvorci. – To je tajna ljudske naravi i ljudskog postojanja. Na ovo ne možemo dati zadovoljavajući odgovor. Međutim, vrlo je važno sagledati istinu svojeg i svjetskog postojanja. Važno je biti kuražan u sagledavanju i ne dati se obmanuti. Opasno je da izvjesne 'defekte' svoje ili čovječanstva proglasimo kao dobru stvar, kao nešto normalno. Tako se kreće prema kolektivnom zasljepljenju i kolektivnom zlu. Zar ne spoznajemo da postoje cijela stoljeća koja su bila u nečemu 'zaslijepljena'. Kao da nitko nije vidio neke devijacije u to vrijeme, a nama su danas svima jasne. Svatko ih vidi. Isto se tako vjerojatno i danas događa. Danas mi vjerojatno ne vidimo svoje i svojega vremena, svoje generacije, svojeg stoljeća, promašaje. Naprosto kao da smo zaslijepljeni. Ponavljam, Isusu je susret s fizičkim slijepcem bila prilika da progovori o duševnom sljepilu koje je raširenije i koje se teže zapaža. S tim sljepilom se ne lupi glavom u zid nego se promaši cijeli život. Iz kolektivnog i osobnog (duševnog) sljepila izviru mnoga zla koja su gora od svih fizičkih zala. Koliko smo svi zahvaćeni sljepilom kad gledamo sami sebe? 

8

Na sebe se naviknemo i više ne prepoznajemo svoje promašaje. Naviknemo se na svoju duševnost (pa kad je i devijantna) kao što se naviknemo na svoju tjelesnost. Mi se naučimo 'hodati' kao polu slijepi, kao polu šepavi… I sve nam to postane skoro normalno, ako to čak ne proglasimo kao najbolje. Isto tako smo skloni svoje mišljenje proglasiti najlucidnijim (kad tako ne bi držali ne bi tako mislili). Ipak trebalo bi u svemu tome biti skroman i ostati uvijek otvoren na nove spoznaje. Biti svjestan da je naše mišljenje, kao i naš život, dosta nesavršeno i nepotpuno. Uočimo koliko nam je potrebno uvijek apelirati na skromnost u svemu. Bez skromnosti (svjesni da smo i slijepi) skoro ćemo pogriješiti. Osobito je vrlo važno biti skroman prema samom sebi. To ne znači ne vidjeti svoje vrijednosti (zakopati svoje talente), nego ih uvijek ostvariti prema mogućnosti novog prosvjetljenja. Nitko od nas ljudi na zemlji nije posjednik apsolutne istine. Svi mi vidimo samo djelomično i uvjetovano. Sjetimo se samo kako u različitim životnim situacijama različito razmišljamo i prosuđujemo. Drukčije razmišljamo, na primjer, o boli kad nas ne boli i drukčije kad nas boli. Drukčije razmišljamo i vidimo zlo kad je u nama i kad je u drugima, isto je tako i s dobrima. Možda nije tragedija u našem griješenju (grijehu), već je tragedija kad ne vidimo da je to zlo i krivo. Tragedija je u tome sljepilu. Grijeh je ne što ne vidimo nego što se pravimo (ili stvarno mislimo) da vidimo. To duševno sljepilo je ljudska tragedija. Sve je to kao sa štapom u vodi. Čim uočimo da nam viđenje ne odgovara stvarnosti (da ispravno ne vidimo) već smo progledali i znamo se pravilno postaviti. Isus nas uvodeći u Ljubav uvodi u skromnost, a time nam i 'otvara oči'. Tada nam se događa prosvjetljenje. Duh ljubavi je najveće prosvjetljenje. Tim je svako naše 'progledanje' istovremeno i obraćenje. Nema obraćenja dok se ne 'uči' krivo viđenje i lutanje. Isusova riječ i Isusovi sakramenti danas su za nas Isusov 'kal' kojom maže naše slijepe oči i tijelo i našu dušu. Zamolimo ga, kleknimo pred njim. Povjerujmo Sinu čovječjem - Isusu i otvorit će nam se dubinske (duševne) oči. 

Marijan Jurčević, OP

ČOVJEČE, OTVORI OČI

(Iv 9,1-41)

Svi imamo otvorene oči i uši, a opet niti čujemo niti vidimo. I to je najveći problem. Nije nikakav problem za čovječanstvo što netko ne bi imao fizički sluh i vid. Problem je sljepoća i gluhoća kod onih koji imaju zdrave oči i uši. Za ovakvu gluhoću i sljepilo nitko od naše okoline nije odgovoran. Očito je iz Evanđelja da je fizičko sljepilo samo slika za duhovno sljepilo i duhovnu gluhoću. Za naše sljepilo i gluhoću sami smo odgovorni. Toj gluhoći i sljepoći vrlo je teško pronaći lijek.

Prvi korak – najbitniji jest da svatko od nas shvati da je u izvjesnoj mjeri slijep i gluh. Kolike i kolike ljude mi ne primjećujemo i ne čujemo?  Nitko nas i ne poučava kako slušati i kako gledati. I to se događa prema našoj naravi. A tek oplemenjena narav otvara se istinskom gledanju i slušanju. Zato nije čudno da se kroz povijest često ponavlja da slijepi vode slijepe, gluhi gluhe. I čemu se čuditi da nam se sadašnjost ovako događa kako se događa.

9

Možda bi se moglo govoriti o duhovnoj sljepoći i o duhovnom progledaju. Oni koji su progledali za druge izgledaju 'nenormalni' ili nekako kao da gledaju na stvarnost sasvim drukčije. U ovome se i razlikuju religiozni (istinski) od drugih ljudi. A vjera je prema Bibliji progledanje. Vjera je novo svjetlo i nova melodija. Iz nje se posebno gleda na cijeli svijet. U ovome svijetu, a i drukčije gledanje na svijet. Dok se ne progleda i ne presluša normalno je da se hoda pomoću pomagala i drugih ljudi. Tako neki ostaju slijepi i gluhi iako su u Crkvi. I čim izgube pomagala oni više ne vjeruju niti se ponašaju prema vjeri.

O ovome bi trebalo malo više promišljati. Jer pitanje je da li ljudi kroz naše tumačenje Evanđelja progledaju i otvore uši? Neki trajno odgajaju kako se snaći kao slijep i gluh u svijetu. To je zavođenje ljudi. To je zadržavanje ljudi i zatvorenom svijetu i zatvorenim ljudskim odnosima. "Vi ste u svijetu,ali niste od ovog svijeta" (Isus). Isus je pokazao kako se ozdravlja od sljepoće i gluhoće. Isto tako trebali bi kršćani, Isusovi nasljednici biti ti koji pomažu drugima da progledaju. Ljubav i povjerenje otvaraju oči i uši. Dobrota i ljubav su lijek i liječnik. Poljubac je nekada jači od svih riječi. Rukovanje i milovanje su također svijetlo i riječ.

Poljubac je također govor koji prenosi ono što označava. On ne neke vrste 'sakrament'. Prema tome, najbitnije je postati svjestan svoje sljepoće. To je početak progledanja. Nažalost, vrlo često što ljudi duševno slijepi obmanjuju se da vide realnije, pragmatičnije ovaj svijet. Tako je uvijek bilo. To je povijest ljudskog roda. radi duševnog sljepila, kaže sv. Augustin, događaju se sva zla i svi promašaji. Nesreća ima svoje mjesto također u sljepilu.

Da li bi se prevelika subjektivnost mogla svrstati u neku vrstu sljepila? Osobito kad se radi o porocima mi ih vrlo teško zapažamo na sebi, dok ih zapažamo kod drugih. Isto tako vrline ne uočavamo lagano kod drugih kao što ih prenaglašeno vidimo kod sebe. Evo sve su to naša slijepila. Korizma je pročišćenje srca i tijela, a time se čovjek prosvjetljuje. Da, nama je potrebno čišćenje duševno i tjelesno.

Dosta je toga u nama i na nama na što smo se navikli. Sve nas to zatrpava. Dosta toga je suvišnoga u nama što nam smeta da sebe vidimo u dubini. Dapače, ima nekih koji skoro vole da ne vide sami sebe u dubini. Straše se sami sebe. Zar svi veliki ljudi, veliki osnivači religija ne govore o svojem prosvjetljenju? Svi su oni doživjeli taj čas i s prosvjetljenjem nastala je promjena njihovog života. Prosvjetljenje mijenja čovjeka u dubini i na vanjštini.

Životno prosvjetljenje ima sasvim drugo značenje od racionalističkog prosvjetiteljstva. Religiozno prosvjetljenje vodi prema mističnoj svijesti i mističnom doživljaju. Sv. Augustin nas poziva: "Naučimo željeti Boga... Naučimo se pripraviti kako ga se može vidjeti. Blaženi čista srca: oni će gledati Boga."

Na ovoj liniji može se govoriti o vjeri kao prosvjetljenju. Zato nas slušanje Biblije i blagovanje Isusovog sakramenta tijela i krvi prosvjetljuje i liječi od sljepila. Dok smo unutarnje slijepi egoistični smo i zatvoreni prema svojim bližnjima. Bog po Isusu Kristu stavlja svoj prst na naše slijepe oči i gluhe uši.

To je uvijek milost (dar) Božja. Da bi ju se molilo i prihvatilo potrebno je s naše strane osjetiti potrebu i osloboditi 'pritok' u našu dubinu.Marjan Jurčević

http://www.katolicki-tjednik.com U trenucima covjekove boli, Bog je posebno blizu

PETA KORIZMENA NEDJELJEA

Uvod 10

Vrijeme korizme treba biti vrijeme snažnije borbe protiv grijeha, posebno onih koji su nam prešli u naviku. Istodobno to treba biti vrijeme djela pokore i milosrđa, odnosno zauzetog stupanja Božjim putem. Korizma je razdoblje cjelovitog povratka na put Božji s puta grijeha i vrijeme odlučnosti da se na putu Božjem i ostane. Ići putem Božjim znači ići putem poniznosti. Zato na početku današnjeg susreta s Božjom riječi i Kristom živimo pod prilikama kruha i vina, ponizno se i prigibamo pred svemoćnim Bogom, priznajemo svoje grijehe, za njih se iskreno kajemo i molimo Božje oproštenje.

U trenucima čovjekove boli, Bog je posebno blizu

Prorok Ezekiel piše retke iz današnjeg misnog odlomka kao jedan od prognanika u babilonskom sužanjstvu. Nedavno iskustvo rata daje nam vrlo zorno razumjeti kako je velika babilonska sila, nakon zauzimanja Jeruzalema 598. godine prije Krista, ne samo opljačkala zemlju nego i odvela u ropstvo ono najvrjednije, a to su ljudi i to prije svega mladost. Vidjevši snagu babilonskog carstva, prognanim Izraelcima se činilo da tolika i takva sila neće pasti stoljećima i u njihove duše počelo se uvlačiti malodušje te su s godinama gubili nadu u povratak u svoju zemlju. Mnogi, koji su živjeli u vremenu komunizma, lako će to razumjeti, jer se većini činilo kao da on nikad neće pasti. I sam prorok Ezekiel godinama je živio, a na kraju i umro u progonstvu ne vrativši se u zemlju očeva. Mladi ljudi u progonstvu polako su s godinama starili, pa su govorili kako im sahnu kosti i kako im se smrt bliži, a polako je umirala i nada u povratak.

Bog ima vlast i nad zemaljskom vlašću

U takvom stanju malodušja Bog upućuje svoju riječ po proroku Ezekielu te poručuje prognanom narodu izraelskom: „Ja ću otvoriti vaše grobove, izvesti vas iz vaših grobova, narode moj, i odvesti vas u zemlju Izraelovu!“ (Ez 37,2). Božja riječ na osobit način hrabri i pojedince i narod u teškim životnim trenucima kada beznađe kuca na vrata duše. Bog jasno poručuje da je iznad svake zemaljske sile, a svaka zemaljska sila završava najkasnije odlaskom silnika u grob. Bili vjernici ili nevjernici, silnici su gotovo uvijek željeli počivati u raznim piramidama, „kućama cvijeća“ ili silnim dvorima što pokazuje njihovu čežnju za vječnim životom, ali i potpunu nemoć pred smrću. A Bog ima vlast i nad zemaljskom vlašću i nad svim što je na zemlji, ali i vlast nad smrću, odnosno nad životom koji nema kraja. I upravo se pobjedom nad grobom i smrću na divan način očituje Božja riječ: „I znat ćete da sam ja Gospodin kad otvorim grobove vaše i kad vas izvedem iz vaših grobova, moj narode! I duh svoj udahnut ću u vas da oživite, i dovest ću vas u vašu zemlju“ (Ez 37, 13-14). Naš istinski povratak jest povratak Ocu u Njegovo kraljevstvo, a taj povratak vodi preko života na zemlji i groba, odnosno smrti.

U iščekivanju zore

Zato s psalmistom izrazimo svoju vjeru u dolazak Gospodnji i spremnost da na njega budno čekamo: „Duša moja čeka Gospodina više no zoru straža noćna.“ Ovi redci podsjećaju me na vrijeme služenja vojnog roka kada sam, stojeći na straži, imao svoje susrete sa zorom. Vrijeme je sporo prolazilo, a okolo je bila tama koja daje osjećaj neugode, a ponekad i straha jer se ne može vidjeti eventualna opasnost. Međutim, u svijesti je čovjeka snažila misao: pojavit će se zora i svanut će dan. Upravo zbog te neugode i straha, susret sa zorom i jutrom bio je tako lijep. Čovjek može podnijeti i tamu, i hladnoću, i strah jer sigurno zna da dolazi zora i da će svanuti dan. Čovjek u svom životu može podnijeti i bol, i patnju, i nerazumijevanje, i strahove zemaljskoga života jer zna da nakon smrti sviće zora vječnoga života.

Život po tijelu i život po Duhu

Šest stoljeća prije Krista, Bog po proroku Ezekielu poručuje da će otvoriti grobove i da će udahnuti duh svoj koji daje život. Božji Duh, Duh Sveti je taj koji oživljava nakon smrti, ali i koji tijekom zemaljskoga života nadahnjuje i potiče na svetost, odnosno na ono što je Božje te snaži nadu u Božju ljubav i blizinu. Zato sv. Pavao u današnjem misnom odlomku iz Poslanice Rimljanima poziva i nas, kršćane današnjice, da ne živimo po tijelu nego pod Duhu Božjemu kako bi se Bogu svidjeli. Čovjek se ne odijeva samo zbog hladnoće, nego bira odjeću i obuću te dotjeruje svoje lice i kosu kako bi drugima izgledao lijepo, odnosno kako bi se njegov tjelesni izgled svidio osobama koje susretne. Bog vidi u čovjekovu nutrinu, u čovjekovu dušu, i želi da živimo u skladu s poticajima Njegova Duha kako bi mu se svidjeli. Tijelo teži za tjelesnim, a duh za onim što nadilazi tjelesnost. Kršćanin je na osobit način u ovo sveto korizmeno vrijeme pozvan odricanjem i pokorom snažiti tijelo u borbi protiv grijeha te se sve više otvarati Duhu Svetom i postajati oduhovljen i oduševljen za ono što je nebesko, za ono što je Božje.

Razočarani u Isusa

Ljubljeni Isusov učenik sv. Ivan, apostol i evanđelist, u misnom evanđeoskom odlomku pokazuje nam Isusa kao istinskog prijatelja i brata onomu koji pati, ali i Isusa koji mrtvom ljudskom tijelu vraća dah života te ima vlasti darivati vječni život. Štoviše, On sam je Život. Nadomak Jeruzalema, nešto manje od tri kilometra, nalazi se

11

Betanija u kojoj živi čovjek imenom Lazar sa svoje dvije sestre Martom i Marijom. Isus je više puta navraćao u njihovu kuću i bio je vrlo rado viđen gost, a riječ je bilo o istinskom prijateljstvu između njih i Isusa. U vremenu dok je On propovijedao nedaleko od rijeke Jordana, Marta i Marija šalju glasnike koji mu prenose tužnu vijest da je „onaj koga ljubi“, odnosno njegov prijatelj Lazar bolestan. Vjerojatno se radilo o dosta iznenadnoj i teškoj bolesti, a Marta i Marija su duboko i iskreno vjerovale, a vjerojatno bile i svjedoci, Isusove moći ozdravljanja. To je bio njihov, vrlo fino izraženi poziv Isus da dođe u kuću, u kojoj su mu vrata uvijek bila otvorena, te ozdravi prijatelja Lazara. Nakon što je Isus odgovorio da ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, vjerojatno su izaslanici požurili natrag Marti i Mariji javiti radosnu vijest da Lazar neće umrijeti. Koliko su morali biti razočarani u Isusa kada su, nakon povratka u Betaniju, vidjeli da je Lazar umro, a Isus nije, kao što bi pravi prijatelji učinili, ostavio sve i pošao bolesniku u pohod.

Umrijeti s Isusom

Tek nakon dva dana Isus poziva učenike da krenu u smjeru Betanije – a to znači i u smjeru Jeruzalema – do koje mu je vjerojatno trebao oko dan hoda. Apostolima se nije baš svidio poziv da idu u smjeru Jeruzalema jer im je bilo sve očitije neprijateljstvo dobrog dijela vjerske vlasti u tom gradu. Isus pojašnjava da želi ići probuditi Lazara koji spava, što je stavilo učenike u još veću nedoumicu jer su, ne znajući da je umro, razumjeli da je Lazar napokon usnio čvrstim snom koji će ga okrijepiti te će ozdraviti. Isus im potom vrlo jasno kaže da je Lazar umro te da svjesno nije odmah pošao u Betaniju kako bi apostoli, pošto vide uskrsnuće Lazarovo, još snažnije povjerovali. Sveti Toma tu pokazuje svoju hrabrost te poziva svoje kolege da pođu umrijeti zajedno s Isusom. Opasnost za Isusov život, a samim tim i za živote onih koji ga prate već tri godine, bila je itekako vidljiva.

U trenucima boli treba nam Božja blizina

U židovskom narodu tada je bio običaj da rodbina, prijatelji i poznanici dolaze tjedan dana tješiti one koji su pogođeni smrću nekog od članova obitelji. Starija sestra Marta, čuvši da dolazi Isus, iziđe pred Njega, a Marija je ostala u kući s onima koji su ih došli tješiti. U danima bolesti, a pogotovo nakon Lazarove smrti, njegove sestre Marta i Marija sigurno su nebrojeno puta jedna drugoj rekle da bi ga Isus sigurno ozdravio samo da je bio tu, pa je tako i Marta odmah rekla Isusu: „Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro“ (Iv 11,21), a iste će riječi malo kasnije ponoviti i njezina sestra Marija. Posebno u trenucima boli, patnje i smrti dragih osoba, čovjek ima jaku želju još snažnije osjećati Božju blizinu, a čini se kao da je Bog upravo tada daleko. Za cijeli čovjekov život, a osobito za takve trenutke, Isus izgovara divnu istinu: „Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će. I tko god živi i vjeruje u mene, neće umrijeti nikada“ (Iv 11,25.26) te pita Martu:. „Vjeruješ li ovo?“Svatko od nas i to u svakom trenutku svoga života, pa i u tako teškom u kakvom je bila Marta zbog smrti svoga brata, treba s njom spremno ispovjediti svoju vjeru u Krista životvorca: „Da, Gospodine! Ja vjerujem da si ti Krist, Sin Božji“ (Iv 11, 27).

Isus potom šalje Martu natrag u kuću da zovne sestru Mariju kako bi i s njom mogao nasamo porazgovarati, što nije bili moguće u kući zbog onih koji su došli izraziti sućut. Međutim, i oni u kući primijetili su njezin odlazak te su, pomislivši da će na Lazarov grob kako bi plačem olakšala bol, krenuli za njom. Marija je bila osoba s posebno dubokim i finim osjećajima te se bacila pred noge Isusove od boli i plača što je i kod Isusa izazvalo suze. U trenucima čovjekove boli, Bog je posebno blizu. Jedni su zadivljeni Isusovom gestom ljubavi, izražene kroz suze, dok drugi, a uvijek ima onih drugih, i u tome nalaze razlog za prigovor izražen u pitanju: „Zar on, koji je slijepcu otvorio oči, nije mogao učiniti da ovaj ne umre?“ Isus naređuje da odvale grobni kamen te daje hvalu Ocu nebeskom i naređuje Lazaru da iziđe iz groba, što ovaj i čini. Postoji lijepa tradicija koja je Lazarovo vrijeme provedeno u grobu uspoređivala sa životom čovjeka u teškom grijehu, a pristup ispovijedi ponovnom povratku u život milosti. Ovo vrijeme do Uskrsa posebna je prigoda da nas Bog u skrušenoj ispovijedi očisti od grijeha te se istinski pripravimo za susret s Kristom uskrsnulim. Amen!Biblijski komentar misnih čitanja u godini ASvjetlost u Gospodinu4. korizmena nedjelja:Za prvo čitanje imamo odlomak iz Prve Samuelove o pomazanju najmlađeg i najneuglednijeg Jišajeva sina Davida za kralja. Kad je prorok pomislio da je stasiti Eliab Jahvin izabranik, Bog ga opominje: "Ne gledaj na njegovu vanjštinu ni na njegov stas... čovjek gleda na oči, a Gospodin gleda što je u srcu!" (r. 7). David je u ovom čitanju slika krštenika koje Bog prosvjetljuje i pomazuje svojim Duhom.Za drugo čitanje imamo odlomak iz Poslanice Efežanima o krštenicima kao svjetlu u Gospodinu. Središnji je događaj evanđelje o slijepcu od rođenja, kojemu Isus, bez slijepčeve molbe, dariva vid a zatim mu omogućuje da otpočne vjerovati u Sina Čovječjeg. Isus zaključuje: "Radi suda dođoh na svijet: da progledaju koji ne vide, a koji vide da oslijepe!" (r. 38). Slijepac iz ovog

12

događaja slika je krštenika zato što je prva Crkva krštenje nazivala rasvjetljenjem (photismos) a krštenike prosvijetljenima (pephotismenoi -part. perf. pas. ističe radnju s trajnim učinkom).Kad se čita evanđelje o ozdravljenom slijepcu od rođenja uzima se ovo predslovlje koje izvrsno tumači ovaj događaj:"Otajstvom utjelovljenjaon je ljudski rod iz tame priveo k svjetlu vjere,a nas, robove staroga grijeha,novim rođenjem iz krsne vodeuzdigao je na dostojanstvo Božjih sinova i kćeri."U popričesnoj, okrijepljeni Božjom riječju i Božjim kruhom, priznajemo da Bog prosvijetljuje svakog čovjeka koji dolazi na ovaj svijet i molimo da nam on izliječi sljepoću srca te spoznamo što je pravo i njega iskreno ljubimo.Ove nedjelje okupljamo se oko Isusa, koji je naše životno svjetlo. Zahvalni smo što hodamo stazama života obasjani svjetlom vjere.Gospodin gleda što je u srcu (1 Sam 16, 1b. 6-7. 10 -13a)Ovaj događaj stoji u nizu zgoda po kojima je očito da je Bog odbacio Šaula od kraljevske službe u svom narodu i da traži novog prikladnoga kandidata. Prorok Samuel zasad zna samo da je Bog odbacio Šaula te da traži novog kandidata. Po Božjem nadahnuću odlazi u Betlehem. Napunio je rog uljem za pomazanje izabranika, jer su se u ono doba pomazanjem postavljali u službu kraljevi, proroci i veliki svećenici.Naše čitanje u skraćenom izvještaju izostavlja da je Samuel uzeo junicu za žrtvu te da su starješine Betlehema izrazili strah u povodu njegova dolaska. Jišaj je imao sedam odraslih sinova, među kojima je Eliab bio najstariji i najstasitiji. Prorok je od Boga dobivao znakove da nijedan od njih ne dolazi u obzir za kralja. Tek kad je Jišaj dao dovesti s paše najmlađega, Davida, Samuel dobiva znak da je to Jahvin izabranik i pomazuje ga uljem iz svojega proročkog roga. Sveti pisac zaključuje: "Pomaza ga usred njegove braće i Duh Gospodnji obuze Davida od onoga dana" (r. 13).Čovjek sudi po vanjskom izgledu, a Bog po srcu. Predvidjevši da će David, unatoč ljudskim slabostima, biti najbolji među mogućim kandidatima, Bog mu daje od svog Duha, uvodi ga u kneževsku službu. Duh Jahvin ostaje na njemu sve vrijeme kneževske službe. David je ovdje slika krštenika, pomazanog Duhom na krštenju. Kao što David, prema ljudskim kriterijima, po izgledu nije zaslužio promaknuće u kraljevsku službu, tako ni krštenik po vlastitim zaslugama ne dobiva vjerničko dostojanstvo. To je Božji nezasluženi dar. Kao što je na Davidu trajno ostao Duh Jahvin, tako ostaje i na krštenicima.Kao djeca svjetlosti hodite (Ef 5, 8-14)Ovo je odlomak iz odsjeka o nekršćanskom i kršćanskom ponašanju. Nadahnutom piscu pritom nije prvotna svrha donijeti popis mana i opačina kojima se odaju pogani, nego potaknuti kršćane da na području ćudoreda ne žive kao da su pogani."Nekoć bijaste tama" (r. 8) odnosi se na pogansko razdoblje života. Tko ne vjeruje u Boga jedinoga, živi u tami o bitnoj istini života. Time ne želimo vrijeđati mnobogošce ili ateiste, nego pokazati kakvo je blago za nas vjera. "Sada ste svjetlost u Gospodinu" (r. 8b). Nismo sami po sebi svjetlost, nego u Gospodinu Isusu, snagom krsne prosvijetljenosti. Zatim sveti pisac nastavlja da trebamo hodati kao djeca svjetlosti. To je slikoviti izraz za moralni život. Svojom vjerničkom praksom trebamo zahvalno potvrđivati da smo osobe svjetla u Gospodinu. U plodove svjetlosti ovdje ubraja sveti pisac "svaku dobrotu, pravednost i istinu". To su općeljudske vrline koje kod krštenika rastu iz svijesti pridruženosti Kristu i Crkvi. Tko Božju dobrotu na sebi priznaje, trudi se da bude dobar prema svima. Tko prihvaća darovano opravdanje, nastoji pravedno postupati prema ljudskoj braći i sestrama. Tko pristaje na objavljenu istinu, on "istinuje u ljubavi", kako isti pisac kaže u Ef 4, 15.Pozivom da ne sudjelujemo "u jalovim djelima tame" sveti nas pisac potiče da imamo hrabrosti razlikovati se u ćudoredu ondje gdje to traži naša vjera. Predbračna čistoća, bračna vjernost, borba protiv pobačaja - mogu nekim našim sugrađanima izgledati "zastarjeli", ali je to sastavni dio našeg kršćanskoga gledanja na ljudsku seksualnost. "Raskrinkavati" ovdje ne znači farizejski

13

nabrajati i uveličavati mane sugrađana drukčijih uvjerenja, nego svojim životom pokazivati da Bogu nije drag ljudski nemoral. Dok tamaprikriva ružne strane, svjetlost ih čini vidljivima. Zato sveti pisac potiče: "A sve što se raskrinka, pod svjetlošću postaje sjajno" (r. 13).Posljednji je redak citat iz krsnog himna u kojem crkvena zajednica zove kandidate za krštenje da ustanu od mrtvih kako bi im kroz život počeo svijetliti Krist.Što kažeš o njemu? Otvorio ti je oči! (Iv 9, 1-41)Izvještaj je pisan s iskustvom izopćavanja Isusovih sljedbenika iz židovskoga sinagogalnog saveza nakon Isusova uskrsnuća. Sinagogalne vjerske vlasti izopćavale su iz vlastitih redova pojedince i obitelji koje su Isusa iz Nazareta prihvaćale za Sina Čovječjeg i Krista. U ono doba uključenost u vjersku i nacionalnu zajednicu jamčila je često puta jedinu sigurnost. Zato je trebalo puno hrabrosti da pojedinac ili grupa prianjanjem uz Isusa prihvati nesigurnost koja je sastavni dio izopćenja iz sinagogalnog saveza. Izvještaj je sastavljen od sljedećih manjih cjelina:- Isus ozdravlja slijepca od rođenja (r. 1-12);- Na ispitivanju farizeja ozdravljeni priznaje da je ozdravitelj prorok (r. 13-17);- Ozdravljenikovi roditelji na ispitu očituju strah da ne budu izbačeni iz sinagogalnog saveza (r. 18 23);- Na drugom saslušanju ozdravljeni priznaje da Bog- Isusu daje slavu i zato biva izopćen (r. 24-34);- Isus traži hrabrog ozdravljenika i očituje mu se kao Sin Čovječji (r. 35-38);- Progledaju koji ne vide, a koji vide osljepljuju (r. 39-41).Prema r. 2 Dvanaestorica sa svojim religioznim suvremenicima smatraju da je slijepčeva bolest Božja kazna za grijehe - njegove ili njegovih roditelja. To je starozavjetna duhovnost prema kojoj Bog daje dobro zdravlje i materijalno blagostanje pravim pobožnicima. Redci 4-5 pokazujuIsusovu svijest o samom sebi: u toku ministerija on "radi djela Božja" i tako postaje svjetlost svijeta. Da to dokaže, on slijepcu vraća vid. Služi se svojom pljuvačkom, koju su ljudi onoga vremena smatrali ljekovitom i u drugim slučajevima. Zatim šalje bolesnika na pranje u kupalište Siloam-Poslanik iz kojeg se tijekom Blagdana sjenica nosila voda u svečanom ophodu. Tek tada bolesnik progleda. U Isusovu mazanju bolesnika te u pranju prva je Crkva vidjela simbol krsnog mazanja i pranja. Samo čudo prikazano je u dva retka (6-7), a sve ostalo poglavlje prikaz je saslušanja ozdravljenog i njegovih roditelja radi vjere u Isusa darovatelja svjetla.Prvi su ispitivači ljudi koji su prije vidali slijepca kako prosi. Drugi su farizeji. Oni drže da Isus ne može biti od Boga zato što krši subotnji počinak, a ozdravljeni slijepac ispovijeda da je on Prorok. Time hoće reći da je Isus netko čija moć dolazi ipak od Boga. Zatim slijedi saslušanje slijepčevih roditelja, koji iz straha od izopćenja ne ispovijedaju vjeru u Isusa.Komisija se ponovno vraća ozdravljenomu. Očito svi priznaju da se dogodilo čudo. Problem je čudotvorac. Ozdravljeni slijepac ne prihvaća teologiziranje Isusovih protivnika tvrdeći da Isus ne može biti grešnik i činiti toliko čudo. Uslijedila je kazna izopćenja.Ivan brižno bilježi kako je Isus čuo što se dogodilo ozdravljenomu. Zato ga je potražio (r. 35) i njegovu početničku vjeru doveo do rascvata: otkrio mu se kao Sin Čovječji koji izvodi djela Božja i zato je svjetlo svijeta. U znak vjere ozdravljeni se baca ničice pred Isusa, a Isus još jednom tumači smisao svoga povijesnog poslanja: videći ono što Isus čini i naučava, slijepi progledavaju, a oni koji misle da je s njima sve u redu, postaju egzistencijalni slijepci.U ovoj misi zahvaljujemo Bogu što nam po Isusu dariva životno svjetlo. S ozdravljenim slijepcem i mi kličemo: "Vjerujem, Gospodine!" (r. 38).

Dr. Mate Zovkić: GODINA A: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=112 GODINA C: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=114GODINA B: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=113

14

http://www.don-ivica.net

GODINA A 2010/11 Nedjelja, 03 Travanj 2011 Homiletsko razmišljanje nad biblijskim tekstovimaPrvo čitanje (1 Sam 16, 1b.5-7.10-13b) Izraelci su zauzeli kanaansku zemlju (oko 1050. prije Krista). Sve je izgledalo lijepo i dobro. A onda iznenada stiže smrtna opasnost sa obala Sredozemlja. To su bili Filistejci koji su vojno bili jači od Izraelaca. Imali su željezno oružje dok su se Izraelci nalazili još u brončanom dobu. Samuel, duhovni vođa je trebao protiv Božje volje, ali po želji naroda  pomazati nekoga za kralja. Naime, Bog je bio protiv toga, jer je on Kralj  Izraelov.  Samuel je traženje naroda držao nezamislivim  i znakom nevjere prema Bogu.  No, Bog dopusti Samuelu - protiv antimonarhijske opozicije -  da pomaže nekoga koga će mu Bog označiti.  I tako se dogodilo.  Prvo današnje čitanje opisuje dramatična događanja u kući Betlehemca  Isaia  (Jišaja) oko izbora i pomazanja kralja. To je mladi David, najmlađi sin Jišajev.Vrhunac i središte pripovijedanja  je u r.7, pouka Božja, koju starac mora naučiti: Čovjek gleda na vanjštinu, a Bog gleda dublje, gleda u srce.  Ovaj redak bi mogao biti i središte homilije.  Upravo u korizmeno vrijeme, trebamo Božje mjerilo učiniti svojim mjerilom vanjskog i nutarnjeg gledanja. Drugo čitanje (Ef 5,8-14)Poslanicu Efežanima određuju suprotnosti: svjetlo i tama.  Radi se o tužbi protiv gnostičkih misli. Nekršteni čovjek živi u tami. On je grješna, od Boga odvojena, egzistencija. Pisac nabraja djela tame, ova se događaju potajno, treba ih se stidjeti. Možda se ovo ne tiče onih kojima je pismo pisano. Radi se vjerojatno o kršćanima u Maloj Aziji.Adresanti su, po Kristu, postali svjetlo, tako kaže tekst. Misli se na krštenje. Po njemu čovjek, u nutrini, postaje svijetao. Ovo svjetlo koje svijetli iznutra prema van je djelo Duha Kyriosa-a koji je ovu Pneuma darovao krštenima.Tekstove poput današnjega treba čitati i shvaćati na pozadini religija misterija koje su bile veoma raširene u ono vrijeme.  No, postoji ogromna razlika između kršćana i pripadnika religija misterija: kršćanstvo zahtijeva etičko ponašanje zbog  egzistencije u svjetlu dok se slične religije zadovoljavaju samo iskustvom misterija, ali ne traže nikakvo moralno ponašanje.U homiliji bi u središtu trebao biti odnos tama svjetlo. Krist nas je prosvijetlio po krštenju, sada trebamo, kao kršteni, živjeti kao djeca svjetla. Onda naše svjetlo svijetli prema van, u ovaj svijet i može djelovati vrlo privlačno.Gnoza je tada, sa svojim razmišljanjima i mišljenjima, bila slična današnjoj ezoterici. 

 Evanđelje (Iv 0, 1- 41)Odlomak kojega smo čuli govori kako je Isus ozdravio slijepca od rođenja. A k tome se nadovezuju i svađe. Teme su:-         Da li je sljepilo čovjeka posljedica grijeha?-         Može li netko biti čovjek Božji ako ne drži subotu?-         Da li je taj, doista, bio slijep?-         Kako rastumačiti ozdravljenje?No, to su pitanja koja stoje u prvom planu. U stvari, radi se o dubljoj dimenziji događaja. - U Ivanovu evanđelju se često primjećuje ova dvoslojnost. Na površini se opisuje neki događaj, koji onda prelazi u neki dublji prostor. Očima vjere gledano otvara se  nešto dubljega.  U ovoj perikopi je to put slijepca k vjeri.  On čini sljedeće korake:-         opisuje postupak ozdravljenja, čak  vrlo detaljno.-         Ne dopušta se smesti pitanjima da li  Isus može biti od Boga.-         Njegovo priznanje završava formulom: On je prorok.  (r 17c)

15

-         Iz diskusije postaje svađa, tijekom svađe slijepac od rođenja argumentira kao nekakav učitelj.-         Zbog svojeg svjedočenja slijepac od rođenja je izbačen iz sinagoge.-         Sada se Isus obraća ozdravljenom pitanjem:  „Vjeruješ li u Sina čovječjega?" (U Ivanovu evanđelju Sin čovječji znači preegzistentni Krist, koji je sišao s neba i opet uzlazi na nebo).-         Odlomak dolazi do vrhunca u izjavi: „Gospodine, vjerujem." (r.38 a) Iz priznanja vjere nastaje poklon - klanjanje  „ I on se baci pred njim na koljena." (r.38 b)Stvarno se radi o putu jednog čovjeka k vjeri za ozdravljenje njegovih očiju, za otvaranje njegovih očiju za Krista. Ako se ovaj odlomak uzme kao temelj homilije, onda bi trebalo napraviti dva dijela:-         kratak opis puta vjere slijepca od rođenja-         putovi vjere danas: npr.  krštenje djeteta prije prve pričesti. Ili izvještaji o putu vjere odraslih krštenika.Može biti i jedna sasvim druga homilija iz pitanja: Da li su nesreće i bolesti kazne za grijeh? Ili su to samo posljedice nekog čina ili propusta, ili je patnja čovječanstva sudjelovanje na patnji cijelog nesavršenog stvorenja?   Misno slavljePozdrav: Gospodin koji rasvjetljava naš život, neka bude sa svima vama.Uvod: Tko može vidjeti, gledati je sretan čovjek. No, tko vidi ima i posebnu odgovornost. Ne smije zatvoriti oči pred stvarnošću. Tko pravilno gleda, taj neće ući u teške i izvanredne situacije gdje mora postupati i djelovati drukčije nego oni koji ne žele vidjeti.Isus nam želi otvoriti oči da možemo pravilno gledati i pravilno činiti. Molitva vjernika Gospodine Isuse Kriste - tvoje riječi i djela su ljudima otvorili oči. Gdje ti među nama djeluješ, možemo  dobiti jasnoću za naš život. Zato te molimo: Pošalji svoga Duha svima koji u Crkvi trebaju ispunjavati  službu Dobrog pastira - molimo teProsvijetli sve koji se zauzimaju za razumijevanje među narodima - molimo teČuvaj odgovorne od površnosti, posebice kad se radi o životnim pitanjima i odlukama - molimo teUčvrsti zajedništvo s tobom među progonjenim kršćanima da ne izgube hrabrost - molimo teUčini da i nama tvoja poruka donese svjetlo istine i postane izvorom radosti - molimo tePrimi naše pokojne u vječnu slavu svoga lica - molimo te To te molimo, jer si ti naše svjetlo i naša nada, sada i u vijeke vjekova. MeditacijaDaj nam zajedništvo života s tobom, naš Bože,i sa svim ljudimada po ovom kruhu kojega međusobno dijelimoi po ovom vinu kojega zajedno pijemosklopiš s nama, naš Bože, vječni savezi sa svim ljudimaza ovim stolom kojega nam prostirešPropovijedi a)Poticaj i pouka

16

 Izrael i  FilistejciDanašnje prvo čitanje nas uvodi u središte jednog dramatičnog vremena izraelske povijesti. Želim vam nešto o tome reći. Nalazimo se oko 1050. godine prije Krista. Dva naroda ratuju za Kanaan. Izrael je zauzeo brdoviti dio pokrajine u unutrašnjosti,  a Filistejci plodnu primorsku obalu. Izrael u zemlji živi već oko 100 godina. Nema kralja, niti nikakvog državnog autoriteta, nema ni glavnog grada. Izrael se sastojao od saveza 12 plemena sa svetištem u Sihemu kao središtem, današnji Nablus u središnjem Kananu. Ako Izraelci ratuju sa starosjediocima, onda Bog pozove nekog karizmatskog vođu, nekog velikog, takozvanog sudca, koji sakupi ljude po nalogu Božjem i, ispunjen Jahvinim duhom, pobjeđuje i oslobađa Izrael.  Nakon pobjede vraća se svojoj kući,  jer je Jahve jedini kralj u Izraelu i tako treba ostati. Smrtna opasnostSada Filistejci postaju smrtna opasnost za Izrael. Filistejci posjeduju željezno oružje, a Izraelci samo brončano i zato su Filistejci mnogo jači. Onda se događa nešto  što je Samuela, ondašnjeg duhovnog vođu koji je bio „glasnogovornik Božji" , duboko pogodilo. Usred ove smrtne opasnosti, narod traži kralja kao što to imaju drugi narodi. Kralja koji će organizirati vojsku, koja bi trebala pobijediti Filistejce i osloboditi Izrael. Antimonarhijska opozicijaSamuel je vidio, u ovom traženju naroda, nepovjerenje prema Bogu, jedinom kralju Izraela. On je to tumačio kao nevjeru naroda. I zato nije htio dati narodu nikakvoga kralja.  Molio je Boga i dobio odgovor: „Poslušaj glas naroda u svemu što ti reknu: jer nisu oni tebe odbacili, nego su odbacili mene. Ja ne smijem više biti njihov kralj." (1 Sam 8,7)  Nerado, iz same poslušnosti, pomaže Samuel  Šaula za kralja.  No, ostaje je vrlo skeptičan i uvjeren je da će to samo voditi nesreći naroda.Nakon početnih uspjeha Šaul se pokazao neposlušnim prema Bogu i Jahve povuče od njega svoga Duha.  Šaul je upao u tešku depresiju. Njegovo vladanje završi u totalnom porazu u borbi protiv Filistejaca. Tu pogiba on i oba njegova sina. (usp 1 Sam 31). Poticaj  Jednoga dana, kad je Šaulova zvijezda počela padati, potiče Bog Samuela, protivnika monarhije, skeptika, zastupnika direktne teokracije, dakle neposredne vlasti Boga u Izraelu, da  još jednom pomaže kralja.  I opet je poslušao Božji savjet i otišao u Betlehem da bi jednoga od Jišajevih sinova pomazao za kralja. Znak Kako Samuel sebi predstavlja kralja, a kakvoga bismo mi sebi kralja predstavili? Trebao je izgledati poput Šaula: snažnog, jakog, odvažnog. mlađeg, dinamičnog, pobjednika, pravog vođu. Tako su prolazili mimo Samuela sinovi Jišajevi, jedan jači od drugoga; najstariji mu je na poseban način imponirao.  No, ni jedan od sedmorice nije izabran. Tako mu objavljuje Gospodin. Lekcija Sada Bog daje čovjeku, duhovnom vođi Izraela, u njegovim starim danima, lekciju: „Ne gledaj na njegov izgled i njegov lik; Bog ne gleda na ono što gledaju ljudi, što ti je pred očima. Gospodin gleda srce." Čovjek gleda na lice, a Bog na srce.Ostanimo časkom kod ove rečenice. Mi se lako dademo zaslijepiti, poput Samuela, dinamikom, mladošću,  ljepotom, elegancijom. Nama imponiraju titule, uspjesi,inteligencija, moda, svjetsko ponašanje, bogatstvo, moć, karijera, životni standard. Divimo se maherskim tipovima, koji sve

17

drže pod kontrolom, same vanjštine. Bog gleda drukčije. Srce je u biblijskom jeziku središte osobe, mjesto gdje je čovjek sam kod sebe, gdje padaju konačne odluke dobra i zla, gdje čovjek stoji pred svojim Bogom. Ako je čovjek dobar u srcu, cijeli je dobar.  Ako je u srcu pokvaren, cijeli je pokvaren.  Samo Bog to može konačno ocijeniti i prosuditi, mi ne! David  Konačno se dovodi Davida, najmlađega, koji još traži gnijezdo i koji, prema ljudskim mjerilima, nikako ne može biti prikladan za kraljevstvo. Za to je premlad i bez iskustva, ne može obući oklop, a ni izvaditi mač. I baš njega Bog bira, njega koji prema ljudskim mjerilima nema prirodne preduvjete za to.  Bog tako postupa, vrlo često i danas.I Bog ne daje samo Samuelu lekciju, nego i nama. „Čovjek vidi što mu je pred očima, a Bog gleda što je u srcu." Ne bismo li mi mogli pokušati sada, u korizmenom pokorničkom vremenu, sebe i naša mjerila orijentirati prema Božjim mjerilima?  Napustiti izvanjsko, pa se okrenuti bitnom i nutarnjem?  Ljude i sami sebe promatrati Božjim očima?  To bi bila predivna zadaća u korizmi!1.Moglo bi se pomisliti da evanđelje koje smo slušali, svojom dužinom, predstavlja jedan vid pokore ili nas možda pripravlja na tekstove muke u Velikom tjednu.Stvarno ovi tekstovi i tekstovi koje ćemo slušati imaju sasvim drugi temelj. U Crkvi je, do danas, običaj da se novokrštenici krštavaju u uskrsnoj noći. Od starine je ovaj raspored evanđelja predstavljao mini katehezu, uvod u temeljne stvarnosti naše vjere, pa i za one koji su već kršteni.To vrijedi i za današnje evanđelje. O izlječenju slijepca se ne govori tako kratko kao o drugim čudesima kod kojih je bilo dovoljno samo nekoliko rečenica. Ozdravljenju slijepca Ivan posvećuje cijelo poglavlje. Ne radi se samo o izvještaju o izlječenju slijepca,  ovdje se radi o nečem mnogo dubljem.       U cijeloj priči nema male uloge. Učenici koji pitaju tko je kriv da je taj čovjek slijep, on ili njegovi roditelji, kao što je i smiješno da slijepac uopće ne dolazi do riječi. Ni farizeji nisu baš najlošiji. Oni su doista bili pobožni ljudi, koji su sav svoj život usmjeravali prema Pismu.  Neki su čak i na strani Isusa, - kao što to evanđelje izričito spominje. Dobro i zlo, crno i bijelo, nije odlučujuće. Samo Isus govori o sebi: „Ja sam  svjetlo svijeta."  I sada se na njemu dijele duhovi. On otvara oči slijepcu, ali otvara oči i farizejima. Svi jasno vide tko je i što je Isus, što on može i čini.  Negdašnji slijepac se sve više i više stavlja na Isusovu stranu, čak pokušava uvjeriti i farizeje i tako postaje apostolom.  I sami farizeji - iako ne niječu čudo - odlaze od Isusa. Sad su uloge jasne. Ovdje je dobro, tamo je zlo, ovdje bijelo, tamo je crno.Na Isusu se dijele suprotnosti - jer on - kako to Pavao iznosi u čitanju - sakrito iznosi  na svjetlo dana. Ako je on svjetlo svijeta, onda se ne možemo protezati kroz život u sivilu. Jesmo li mi djeca svjetla ili tame?Kad se prima novokrštenik u Crkvu,  onda je jedini uvjet ispovijest vjere koja stoji prije samog krštenja. „Vjerujem" i stojim uz Boga, to mene čini kršćaninom.Tamo isto stoji i odricanje od đavla: „Odričem se"  zla i svih njegovih djela - onaj tko se opredjeljuje za dobro ne može činiti zlo i živjeti naopako. Tko prihvaća Boga, taj ne može, u isto vrijeme, slijediti lažna božanstva - idole.Najgrublji primjer za to je možda mafija: dobri katolici, svake nedjelje na misu i pobožni, a s druge strane ubijaju ljude, trguju drogom i oružjem. Oni se nisu odlučili - rekli su Bogu vjerujem - a s druge strane se nisu odrekli đavla.Možda i u svakom od nas sjedi po neki mafiozo. Pripadati Bogu, a s druge strane ne ostaviti bezbožno ponašanje.  Radije  iz sivila u sivilo. No, žao mi je, ali to više ne može. Mi smo djeca svjetla i trebamo tako živjeti. A tko zatvara oko pred vlastitim moralom, taj zatvara oko poput slijepca.  2.

18

Čini se da slušanje ovog dugog evanđelja, kao i onog u prošlu, ali i onog u iduću nedjelju, predstavlja pokoru ili nas pripravljaju na dugačke tekstove Muke.  No, razlog je nešto sasvim drugo. U sveopćoj Crkvi je, do danas, običaj da se novokrštenici krštavaju u uskrsnoj noći. Evanđelja u ovom slijedu već stoljećima predstavljaju mini kateheze, uvod u temelje naše vjere pa i za one koji su već kršteni.U evanđelju prošle nedjelje (koje je isto bilo dugačko)  govorilo se o susretu Samarijanke na Jakovljevu zdencu, radilo se o pitanju što vjeruješ?Sam Isus je odgovorio i Samarijanki, i nama, što se inače rijetko nalazi u Evanđelju: "Ja sam Mesija, koji s tobom govorim!" To je vjera i nas kršćana.Prema tome vjerovati ne znači: „Pretpostavljam, nisam baš siguran", nego vjerovati znači: imam povjerenja da mi netko govori istinu. U ovom slučaju : vjerujem da je Isus Mesija, jer vjerujem to što mi govori.Ovdje, u ovom evanđelju, se radi o pitanju: Zašto mu vjeruješ?  Jer postoji nešto kao slijepa vjera. Imati čvrsto, slijepo povjerenje u jednu osobu i sve što mi govori, a da ne pitam i ne istražujem da li ta osoba zaslužuje moje povjerenje, da li je istinoljubiva.  Bilo bi lakomisleno i neprimjereno pokloniti isto povjerenje Bogu i vođi neke sekte, nekom popularnom znanstveniku ili nekom političaru, poput Adolfa Hitlera ili Tita. Tko slijepo vjeruje, to čini možda zato jer želi slušati ono što čuje, jer na taj način želi potvrditi svoj način života da može ostati onakav kakav jest.Krist ne želi nikakvu slijepu vjeru, nego želi da vidimo, razmislimo, a onda imamo povjerenja u onoga koji je jedini dostojan povjerenja.  A što nam govori u korist povjerenja u Isusa Krista?Najprije njegova djela. On sam je jednom rekao: „Ako meni ne vjerujete, vjerujte djelima koja činim." Ta djela su nam zapisana u Bibliji: čudesa i znakovi. I slijepac od rođenja će, malo po malo, postati kršćanin, jer ne može zatajiti što se njemu dogodilo.Ovdje se misli i na djela i znakove koje on čini do današnjeg dana: po Crkvi, sakramentima, svetim ljudima, po ljudima koji nas vole, naši roditeljima, prijateljima. No, i na znakove i čudesa koja nam direktno daje,  snagu na koju više nismo računali. Koliko puta nam je oprostio, utješio nas, dao nam snagu za novi početak.Dobro, time ne možemo dati nikakav dokaz za Božju opstojnost. Tu je i osobno iskustvo koje ne možemo potvrditi. Slijepac od rođenja ne može dati nikakav dokaz da je bio slijep i da je sada zdrav. Književnici i farizeji se nisu htjeli uvjeriti i dokazati - jer to nisu htjeli. Tu se ne može ništa učiniti. Postoji još jedan razlog da vjerujemo ovom Isusu. To je slabost njegovih neprijatelja. Kad neki znanstvenik ispituje teorije, onda isključuje jednu za drugom. Tada bi trebala biti ispravna ona zadnja koja ostane iako ni ona nije sigurna.Pismoznanci i farizeji su proigrali i zadnju vjerodostojnost. Da ne bi popustili, uzimaju sve apsurdnije dokaze, da bi konačno iz svoje sredine isključili onoga koji je bio slijep od rođenja.  Tako je ozdravljenom postalo jasno: ostaje samo Isus u koga se može imati povjerenja. Sve drugo je izgubilo svoju vjerodostojnost. Ovo je naša vjera: „Isus Krist je Bog!" I zbog ovoga svi mi gradimo svoju nadu na Bogu : „On jedini čini dobro, on pomaže." Pričajmo o svojoj vjeri kako to Pavao čini u poslanici: „Živimo kao djeca svjetla", jer onda će i drugi ljudi, po nama, doživjeti Boga. 3.Posljednji će biti prvi«Vesela nedjelja» ili «Letare» se inače naziva četvrta korizmena nedjelja. A ime je dobila po prvoj riječi ulazne pjesme iz Rimskog misala: «Veseli se, Jeruzaleme». Ova nedjelja obilježava polovicu korizmenog  vremena. U rimokatoličkoj liturgiji svećenici nose misnu odjeću roza boje.Približavaju se uskrsni blagdani, - ranokršćanski dan podjele krštenja. Već u 4.i 6. stoljeću čitalo se evanđelje o slijepcu od rođenja da bi se pripravnicima na krštenje slikovito pokazalo što se u krštenju događa. Kao «djeca svjetla», kako se to kaže u II. čitanju, mi smo slični Kristu, svjetlu

19

svijeta. I prvo čitanje iz knjige Samuelove nam govori o pomazanju Davida za kralja, a to nas opet podsjeća na pomazanje u krštenju, potvrdi, svećeničkom ređenju i bolesničkom pomazanju. «Magareća klupa»Svi ga poznamo, zadnji. Bilo kao onaj u «magarećoj klupi» na kojega se sve svaljivalo, ili najmlađi među braćom koji je trebao mnogošto učiniti na što bi ga stariji prisilili. «Posljednje grizu psi...» kako to govori poslovica.Društvo pozna čitavu paletu grupa koje se oslikavaju kao «posljednji».  Osakaćeni, asocijalni, prosjaci, bolesni, prostitutke, doseljenici, bolesni od side. Tko na sebi ima bilo kakvu mrlju, oznaku nema šanse. Posljednji će biti prviU izvatku iz knjige Samuela sad je sve naopako. Posljednji postaje prvi. Skoro kao u priči kad čistačica postaje prinčevom ženom. Ili mudra krojačica koja svladava tri diva.Ne Eliab, koji je tako lijep, nego David, kojega se, tek na Samuelovo pitanje jesu li ovo svi tvoji sinovi, dovodi sa pašnjaka.Božja mjerila su drugačija, on gleda u srce. Mladić s dječjim licem i lijepim očima je pobijedio Golijata protiv sve vojničke logike. Ne  vojničkom velesilom, nego kamenom iz potoka i iz praćke. «Posljednji će biti prvi»»Posljednji će biti prvi» - ovu glasovitu Isusovu riječ bi čovjek mogao postaviti iznad ovog odsjeka.U  Novom zavjetu nepoznata djevojka, koja za sebe govori: «I  pogleda na neznatnost službenice svoje.» Obećani Mesija, «izdanak Davidov» ne dolazi uz zvuke fanfara i truba, Kralj svijeta se ne rađa u palači, nego u štali. Pismoznanci i farizeji govore o njemu: «Druži se sa carinicima i grješnicima i s njima jede.» (Mt 11.19)Opet nalazimo, oko Isusa, male ljude koji ga prate na njegovom životnom putu. Pastiri, ribari iz Galileje, žene pod križem i na praznom grobu. Gledati drugim očima:Čovjek vidi ono što mu je pred očima, a Bog vidi ono što je u srcu. Poslovica kaže: «izgled vara». Iako svi mi to znamo, ipak druge osuđujemo, prosuđujemo, odlučujući ostaje prvi dojam kojega smo dobili.Bog vidi u srce. On gleda ono bitno kod ljudi. Ili, kako to Antoine de Saint Expery, u Malom princu veli: «Čovjek vidi dobro samo srcem. Bitno je za oči nevidljivo.»A mi, ne osuđujemo li druge po vanjštini? Dopuštamo li da nas pogodi bol tolikih ljudi koji trpe, koji su tako neugledni, odbačeni? I to tako da nas potiče na djelovanje...Jedna pjesma govori: »Graditi mostove od čovjeka prema čovjeku- jedan drugoga u oči gledati.» Možda će nam uspjeti, ovog tjedna, dopustiti da i nas zahvate te riječi pa da i mi, poput ozdravljenog slijepca, zdravim očima gledamo svijet. U tekstu jedne pjesme stoji: Od čovjeka do čovjekaMostove treba graditiI svakog u oči gledati.U svakom čovjekuIsusa vidjetiA ne ga ignorirati. Možda nam uspije dozvoliti ovim riječima, u nadolazeću nedjelju, da u nama odjekuju, kako bismo svijet sagledali  izliječenim očima  slijepo-rođenog.

20

*Reinhard Gruber, prevela Katica Kiš, preuzeto iz Predigtforum der Redemptoristen 4.Čežnja za svjetlomPriču o ozdravljenju slijepca od rođenja poznate već od djetinjstva. I možda nam se, zbog toga, događa da prečujemo mnoge važne stvari. Želim doživjeti još jednom, zajedno s vama, neke točke ovog očaravajućeg susreta.Putem vidje Isus čovjekaIsus je išao sa svojim apostolima, imali su neki cilj. No, Isus ne prolazi mimo patnje ljudi. On ide svojim putem i vidi onoga koji tiho sjedi uz put i prosi. A što bi drugo taj čovjek mogao i činiti? Za sakate tada nije bilo ni školovanja, ni posla. Nije htio umrijeti od gladi. I zato je bio ovisan o velikodušnosti svojih sugrađana. Osjećate li da je to najbolji preduvjet da ga Isus daruje? Upravo ovo držanje (ponašanje) potpunog posluha i otvorenosti je trebalo imati da bi slijepac povjerovao u ozdravljenje. Isus vidi pravu nevoljuAko se u Novom zavjetu govori o ozdravljenju, onda sve ostaje u uskoj vezi s vjerom - obraćenjem. Isus pozna tjelesnu bolest i bijedu - i kao znak ljubavi Božje prema čovjeku - čini čudo. No, on ne ostaje kod tjelesnog ozdravljenja. On pozna i duhovne boli i rane koje se mogu nanijeti čovjeku tijekom životne povijesti. I ovdje sve treba biti ozdravljeno. Ako Bog daruje ozdravljenje - onda ga daruje i na ovoj razini. Konačno, u svakoj povijesti čudesnog ozdravljenja ide se i na ovu razinu. Odnos prema Bogu će se staviti, opet, na prvo mjesto. Nepovjerenje, nevjera nestaju. Zahvalnost i otvorenost ispunjaju život. Čovjek uči gledati ono bitno. I odbacuje svoje sljepilo. Isus ne gleda na predrasude i propiseZar to nije svojevrsno, Isus vidi čovjeka u nevolji  koji treba pomoć i želi pomoći, a učenici žele započeti diskusiju. Je li taj čovjek kriv ili njegovi roditelji? Isus se ne zaustavlja na ovom pitanju ZAŠTO, nego usmjeruje učenike na ono ČEMU? Čemu, zbog čega je ovaj čovjek slijep? Da bi se nad njim mogla očitovati slava Gospodnja. Isus je svjetlo svijeta i to se znakovito može vidjeti u ovoj povijesti ozdravljenja. Ono što je Isus ovdje znakovito započeo, ostvarit će se i ispuniti jednom nad svim ljudima. Tada više neće biti ni boli, ni suza. Subotom nije bilo dopušteno ozdraviti nekog čovjeka koji nije bio u direktnoj životnoj opasnosti. Daljnji prekršaj je bio u miješanju gliba o kojemu se ovdje govori,. Za Isusa je jasno da je čovjek i njegovo ozdravljenje važnije od propisa i od subote.On ukazuje na činjenicu sljepila. Ništa ne predbacuje. Jasno vidi njegovu budućnost. On želi pomoći pri svakom koraku, a posebno ovom čovjeku koji nema nikakve budućnosti, nego samo teret. Tada ga on uzima ozbiljno. Ovaj Isus ga gleda, poklanja mu svoju naklonost. I dalje se govori da je Isus pljunuo na zemlju i iz toga načinio blato - glib. Ovo bi moglo zvučati malo grubo. Glib (blato) je u antici smatran ljekovitim. Prašina, zemlja iz koje je glib napravljen nas podsjeća na ono stalno, svakodnevno, intimno. Ovdje se događa nešto vrlo intimno, skoro majčinski. Kao što majka, brižno maže ljekovitom pomašću ranjeno mjesto djeteta, tako Isus maže i ovog čovjeka. Što se tada događalo u ovom čovjeku?  Sigurno nam nije moguće iz blizine otkriti. Da li je on osjetio da se ovdje radi o nečem posebnom, proroku? Isus je učinio kod njega neki prostor darivanja i naklonosti. Kroz intenzivnu naklonost slijepac dobiva povjerenje u  život i lagano dobiva hrabrost za otvoriti oči.I tada Isus šalje slijepca na ribnjak Siloam da se opere. Slijepac je od rođenja naviknut slušati. A Isus ga potiče na sudjelovanje. Slijepac treba živjeti, biti nov i nešto za to učiniti. On se pere vodom iz ribnjaka. Ova voda, koja također upućuje na Krista, mu otvara oči. Sada može vidjeti. A onda dolazi sukob s okolinom, posebno sa farizejima. Oni nadgledaju što jest, što može biti, što ne bi smjelo i što ne smije biti. Umjesto radosti i veselja zbog očinjeg vida, ovdje su pitanja nad pitanjima. Konačno progovaraju i učitelji zakona i prosuđuju da to ne može biti božansko djelo, jer je kod ozdravljenja prekršen subotnji zakon. Nevjerojatno svjestan svega, ustaje protiv

21

takvog ponašanja sam izliječeni i govori protiv farizeja.  Nakon susreta s Isusom ne samo da on vidi, nego se usuđuje ispovjediti vjeru u onoga koji ga je ozdravio. Zato mora snositi posljedice - izbacuju ga. Još jednom, Isus dariva, nekoć slijepcu, svoju naklonost i blizinu u jednom susretu. Tu će ozdravljenje biti potpuno, u ispovijesti vjere: «Vjerujem Gospodine.» I u tome vidimo da su mu se oči stvarno otvorile. Krist svjetlo svijeta - i naše svjetlo:Krist se očituje, u ovoj povijesti ozdravljenja, kao svjetlo svijeta. On želi i nama otvoriti oči. On nas želi osloboditi naših mrlja na očima, naše kratkovidnosti, našeg sljepila. Može biti da su neki susreti, neke riječi, neki događaji bili toliko bolni da smo morali pred njima zatvarati oči. Krist je tu, on hoće da uklonimo kamenje koje smo postavili kao obranu, da komad po komad s nas ukloni. Po blizini i njegovom okretanju k svijetu, zemlji, običnim stvarima nastaje «glib» koji nam vraća vid.Pustimo da nam on otvori oči u ove dane pred Uskrs. Ostavimo kod sebe prostora za ono iznenađujuće, ozdravljujuće, svjetlo Božje u našem životu. Jesmo li zadovoljni s plamičkom života, ili ćemo se ostvariti u sjajnom uskrsnom svjetlu? Isus ne mimoilazi nikoga, a da ga ne vidi. On nam želi dati svoju naklonost.Ali ne zaboravimo, polazište za životno rasvjetljenje slijepca od rođenja, bila je njegova čežnja za životnim svjetlom. 5.Isus svjetlo svijetaProšle nedjelje se radilo o vodi, o vjeri u Isusa Krista kao izvoru života koji našu čežnju taži. Danas je tema svjetlo.Ozdravljenje slijepca od rođenja - kako Ivan to prikazuje - treba nam svratiti pažnju: Isus je svjetlo svijeta, on je došao da nam daruje svjetlo, da nam otvori oči. Mi bismo trebali moći vidjeti dublje, vidjeti u pravom smislu, gledati u vjeri, u svjetlu vjere postati svjetlo jedni za druge.Isus ozdravlja slijepca. Ali on otvara oči i onima koji okolo stoje. ProšlostNajprije učenici. Oni vide nekoga tko je od rođenja slijep. Njihova prva briga nije pitanje kako bi se ovom čovjeku moglo pomoći? Može li mu Isus pomoći? Ne, nego i njih zanima pitanje: zašto je on od rođenja slijep, to može biti samo kazna za grijeh? Tko je kriv, on ili njegovi roditelji?To je prva reakcija, pogled učenika pa možda i naš? Ako doživljavamo granice, ograničenja, bijedu, patnju onda se sužava i naš pogled? Zašto je to? Otkuda je to? Zašto baš ja? BudućnostIsus odbacuje taj pogled unazad. On upravlja pogled u budućnost. Onaj čovjek je slijep, ne zato što je nešto bilo, nego zato da se nešto dogodi. Božje djelovanje za život se treba na njemu očitovati.Gledanje unazad, pitanje zašto i od kuda ne donosi ništa. To nije pravi pogled. Pogled unaprijed otvara oči. U svemu pa često i u nevolji i patnji, Bog se pokazuje kao Bog života. I gdje čovjek to u vjeri doživljava, tu može Bogu zahvaljivati za život.Učenicima, pa i ljudima okolo, daje Isus odgovor na pitanje, a koje mi na žalost nismo postavili: kako se tom čovjeku može pomoći? Isus ozdravlja slijepca od rođenja i on može gledati.Trebali bi oni okolo, zbog toga, slaviti Boga koji je tom Isusu dao takvu moć. A kako se ponašaju oni unaokolo? Slušajmo povijest dalje. OdbijanjeOnaj tko je jednom svjestan što se ovdje događa mogao bi se iznenaditi zbog takve reakcije. I zaprepašten sam da je ovo jedna sasvim uobičajena reakcija, da i ja ovako nešto poznajem i da mi se događa.

22

Umjesto da se raduju da se ovdje pomoglo čovjeku u njegovoj vlastitoj bijedi, da je ovdje netko oslobođen za život, da se nekome pruža temeljita i sveopća šansa za život, mjesto da se sa slijepcem od rođenja vesele, dolaze sumnje o ozdravljenju, čak i prijetnje i bijes.«Da li je to čovjek koji je tamo prije sjedio i prosio?»  «Kako ga je ozdravio?» Da li je Isus toga slijepca uopće smio izliječiti i ozdraviti, ipak je bila subota?Tko je u ovom slučaju slijepU kojoj tami smo mi ljudi, kojim sljepilom smo udareni ako se ponašamo kao oni koji su bili okolo?Tu je netko oslobođen, doslovno ,za svjetlo, a time i za zajedničko sudjelovanje u životu, a drugima koji to doživljavaju i sudjeluju u tome, ne pada ništa drugo na pamet nego postavljati takva pitanja?Kako se morao osjećati osamljenim u svojoj sreći i radosti slijepac od rođenja zbog zadobivenog vida? Mjesto da se svi raduju, plešu s njim, da organiziraju uličnu svečanost, ovi kritični sumnjivci, dubokim životnim pesimizmom natrpani ljudi, postavljaju takva pitanja. I još jednom: zaprepašten sam time kako smo mi ljudi stoljećima, tisućljećima ostali isti, kako smo slijepi.Daj da vidim Gospodine, daj da budem zahvalan za život, daj da ne gledam samo tamne strane i ne plačem nad tim, nego mi otvori oči za svjetlo, oslobodi me mlakosti i zavisti. Ivan opisuje povijest daljeZastrašujuće je kako su upravo pobožni tadašnjeg vremena ostali u svojim predrasudama i osudama, slijepi nasuprot životu, kako su bili fanatični protiv svjetla, života, obećanja i dara života kojega je Bog, u ovom Isusu, darovao, kako su se borili protiv toga. Bog životaŠto Ivan želi kazati svojim zajednicama, što želi kazati nama danas?Bog je poslao Isusa da imamo život: iz tame u svjetlo, iz sljepila u gledanje. Ako vidim u svom životu, u životu drugih ograničenja, životne granice, bijedu, bolesti, patnju, tada bi prvo pitanje trebalo biti: čime i kako bih mogao tu pomoći životu? Jer je Bog Bog života, a ne smrti. I tu gdje ne moram nositi nesnošljivu bol, i tu trebam reći: i tebi se želi Bog ovdje i sada pokazati kao Bog života. A na granicama života Bog me želi prenijeti iznad tih granica u život, u tajni svoje nedokučive ljubavi, kako je on to učinio sa svojim sinom. Iz smrti u ispunjeni život.Za taj pogled na Isusa raspetoga koji živi, želi nas Bog, iz ovog sljepila srca, dovesti do gledanja i osloboditi za život.

http://www.glas-koncila.hr/

Četvrta korizmena nedjelja (3. travnja)1Sam 16,1b.6-7.10-13a * Ps 23,1-6 * Ef 5,8-14 * Iv 9,1-41On izvodi iz tame u svjetlostU današnjem se evanđelju Isus predstavlja kao svjetlo koje je došlo na svijet. Slijepac kojega Isus ozdravlja služi kao uzorak na kojem evanđelist Ivan razvija svoju tipičnu temu, krsnu temu: izlazak iz tame u svjetlost.

Čitajući tekst evanđelja, pratimo dvostruki proces. S jedne strane proces u kojemu vjerski poglavari ispituju ozdravljenoga i koji završava njegovim odbacivanjem i isključenjem iz zajednice. Čak se ni njegovi roditelji ne usuđuju stati iza njega kao svjedoci, jer svatko tko se stavlja na stranu toga »čudnog« Galilejca, mora računati s isključenjem iz sinagoge.

Istodobno se u srcu slijepca događa jedan sasvim drugačiji proces. Njegove se oči otvaraju i on prepoznaje onoga koji ga je izliječio. U prvi čas on je za njega samo »čovjek koji se zove Isus«. Tek ga farizejsko osporavanje Isusa tjera na razmišljanje: Pa zar je Isus grešnik? Zar zbog toga

23

što je učinio nešto veliko i plemenito u subotu? Nemoguće. Onaj koji je u stanju takvo što učiniti mora biti Bogu jako blizak, on mora da je prorok – jer Bog sluša samo onoga koji ga se boji, koji čini njegovu volju!

Ozdravljeni po drugi put susreće Isusa, i to stvarno, i tek tada mu se ponovno otvaraju oči – oči srca. On u njemu prepoznaje onoga koji je Sin čovječji. »To je onaj koji govori s tobom« – kaže mu Isus. Ono što mu je u srcu odjeknulo izriču njegove usne: »Vjerujem, Gospodine!« Sve drugo što bi još htio reći to izriču njegova koljena, to pokazuje njegovo tijelo: baca se ničice pred Isusa i priznaje ga Mesijom, Sinom Božjim. U dvostrukom smislu taj čovjek izlazi iz tame na svjetlo: gleda svojim tjelesnim očima i očima srca prepoznaje u Isusu iz Nazareta onoga koji je »svjetlo istinsko, koje prosvjetljuje svakog čovjeka«.

Iz tame u svjetlo – to je tipično za krsno događanje. Kod pružanja svijeće na krštenju krstitelj izgovara riječi: »Dijete vam je Krist prosvijetlio da živi kao dijete svjetla. Vama se, roditelji i kumovi, povjerava da podržavate ovo svjetlo.« No, prije samog čina krštenja, roditelji i kumovi bivaju pitani da se u ime krštenika odreknu tame, zla i Zloga i da ispovjede vjeru u trojedinog Boga, u Isusa koji je svjetlost svijeta. To čine i svi odrasli u vazmenoj noći. To da od Krista dolazi snaga koja liječi našu sljepoću, izražava se znakom: uskrsna svijeća, simbol Krista uskrsnuloga, unosi se u mrak, u tamu crkve i od nje svi primamo svjetlo. U tom času Krist nam govori: Ja sam svjetlost svijeta, ja sam i tvoje svjetlo! Odgovor s naše strane neka bude: Vjerujem, Gospodine Isuse, zahvaljujem ti i klanjam ti se!

Josip Koprek

http://www.kastav-crkva.orghttp://www.sestre-scj.hr/showitem/povijest-druzbehttp://www.rijeka-nadbiskupija.com/eug09/index.html Početak Euharistijske godine 18. travanja 2009. NOVO!!!        www.rikatv.net, ili http://www.rikatv.net http://katehetski.ri-nadbiskupija.hrNove web stranice Riječko bogoslovno sjemenište pokrenulo je novi web portal na adresi http://bogoslovija-ri.hr/http://www.ri-nadbiskupija.hr/http://ri-nadbiskupija.com/

Prošle smo nedjelje razmišljali nad tekstom o susretu Isusa i žene Samarijanke, a ove nam nedjelje Crkva donosi tekst o čudesnom ozdravljenju slijepca koji je bio slijep od rođenja. Ivanovo svjedočanstvo o tom događaju ima za cilj prikazati Isusa kao očekivanog Sina Čovječjega, kojega je starozavjetna predaja navijestila stoljećima ranije, i ohrabriti kršćansku zajednicu, napose one koji su bili Židovi, da ustraju u kršćanskom životu. Isusove riječi Samarijanki da "spasenje dolazi od Židova, ali dolazi čas - i već je tu - kad će se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i istini" (Iv 4, 22-23) u današnjem evanđeoskom odlomku dobivaju svoj puni smisao. Isus odabire slijepog Židova kako bi na njemu učinio ono što može učiniti samo Bog - vratiti čovjekovoj naravnosti njezinu cjelovitost. 

Novina Isusova nauka vidljiva je u raspravi među učenicima o tomu imaju li veze osobni grijesi i grijesi predaka s tjelesnom bolešću. Starozavjetna je tradicija često povezivala to dvoje. Tako u Knjizi Izlaska čitamo Božje riječi: "Budeš li zdušno slušao glas Jahve, Boga svoga, vršeći što je pravo u njegovim očima; budeš li pružao svoje uho njegovim zapovijedima i držao njegove zakone, nikakvih bolesti, koje sam pustio na Egipćane, na vas neću puštati. Jer ja sam Jahve koji dajem zdravlje" (Izl 15, 26). A pisac Knjige Sirahove savjetuje: "U svim djelima svojim budi umjeren, i neće te snaći nikakva bolest" (Sir 31, 22). 

24

Isus mijenja ustaljene zakone. On je "naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo" (Iz 53, 4), oslobodivši čovjeka svih okova zarobljenosti i vrativši mu slobodu koju je prvotnim grijehom izgubio. On je "svjetlost svijeta," kako je to rekao svojim učenicima, a na Gori poručio svima koji ga žele slijediti: "Vi ste svjetlo svijetu" (Mt 5, 14). U skladu s time, sv. Pavao je rekao: "Ne pripadamo noći niti tami" (1Sol 5, 6). Kršćanin se mora napajati na izvoru Svjetlosti da bi mogao svijetliti svijetu jer njegov život treba biti odsjaj "Mladog sunca s visine" (Lk 1, 78) koje obasjava "one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj" (Lk 1, 79). Odsjajivati Kristovim svjetlom znači u svakom trenutku pripadati njemu. Iako se to krštenjem podrazumijeva, naša nas djela i misli znaju lako odvući od Izvora, tako da više ne prepoznajemo niti put kojim bismo se trebali vratiti Bogu. Isus kaže svojim učenicima: "Dolazi noć, kad nitko ne može raditi." Za Ivana je "noć" sinonim za duhovnu tamu i prazninu, tj. za stanje odvojenosti od Boga. U takvoj je duhovnoj, ali i tjelesnoj tami živio slijepac iz današnjeg evanđelja prema kojemu je Isus iskazao svoju ljudsku suosjećajnost i samilost te svoju sinovsku povezanost s nebeskim Ocem.

Ivan svjedoči da se slijepac, nakon Isusove vidljive intervencije, oprao u kupalištu Siloamu, što u prijevodu znači "Poslanik." Kad se vratio kao gledajući, a ne slijepi čovjek, svi su bili u čuđenju jer nisu mogli vjerovati da se radi o čovjeku kojega su godinama poznavali. On nije više bio isti. Zapravo, bio je, preobražen duhom i tijelom, novi čovjek. Evanđelist Ivan nam time daje jasno do znanja da krštenje podrazumijeva novi život u vjeri i poslanje u svijetu. Svaki bi kršćanin trebao biti svjestan odgovornosti koja proizlazi iz stvarnosti krštenja. Evangelizacija svijeta događa se po svakom kršćaninu, jer je svaki krštenik pozvan živjeti novim životom (u slobodi djece Božje) i svjedočiti Kristovu ljubav svima koji ju ne poznaju, ne osjećaju ili su je, iz nekih razloga, odbacili. Kršćanska se vjera prije svega temelji na svjedočenju Radosne vijesti. 

Danas je mnogo onih koji lutaju u potrazi za duhovnošću s istim pitanjem što su ga ljudi postavili izliječenomu: "Gdje je on?" Mnogi traže Krista, ali ga ne nalaze zbog svojih navezanosti i predrasuda koja im zamućuju pogled da ne vide jasno put do Isusa. No, mnogi ga nažalost ne nalaze i zbog toga jer im u sredini u kojoj žive i rade kršćani ne daju ništa jasniji odgovor od slijepčeva: "Ne znam." Vjersko je neznanje plodno tlo za različite devijacije u religioznosti i duhovnosti, ali i za ravnodušje koje je u osnovi vjerskog tradicionalizma. Isus se tomu izričito suprotstavlja: "Vi ste sol zemlji. Ali ako sol obljutavi, čim će se ona osoliti?" (Mt 5, 13). Farizejev se tradicionalizam očitovao u slijepom izvršavanju mnoštva zakona i propisa. Zato i nisu mogli drukčije zaključiti nego: "Nije taj čovjek od Boga: ne pazi na subotu." Bilo bi dosta nesmotreno odmah osuditi njihov zaključak jer u svima nama čuči određena doza farizejske navezanosti na zakon i propise. Nije nepoznato mišljenje mnogih vjernika da su npr. sakramenti, dolazak na nedjeljnu svetu misu, napose za blagdan Božića i Uskrsa, te školski vjeronauk do trenutka primanja sv. krizme nešto što predstavlja vjersku dužnost. Sve je ostalo dano na volju vjernika hoće li ili neće učiniti nešto više za svoju dušu i za potrebe svoje župe i mjesne Crkve. Možemo li uopće govoriti u kategorijama dovoljno - nedovoljno; potrebno - nepotrebno? 

Iako iz straha, roditelji izliječenoga dali su, u svjetlu kršćanske stvarnosti, izvrstan odgovor židovskim starješinama: "Punoljetan je: neka sam o sebi govori!" Vjera traži i pretpostavlja psihičku, napose duhovnu zrelost. Sv. Pavao je osobito pazio na potrebu sazrijevanja u vjeri. Tako je poručio Korinćanima: "Hranio sam vas mlijekom, a ne tvrdim jelom, jer ga niste mogli još podnositi" (1Kor 3, 2). Pozvani smo rasti u vjeri, odnosno sve se više otvarati djelovanju Božje ljubavi, a ne zadovoljiti se tradicijskim fundusom vjerskog znanja i obveza kako bismo podmirili potrebe prema Bogu i na taj način izvršili što se od nas kao vjernika očekuje. Što se više otvaramo Božjoj ljubavi, sadržaj vjere postaje sadržaj našega života jer uzajamnom ljubavlju nadilazimo vjerske propise i dužnosti i počinjemo živjeti u istinskoj slobodi djece Božje. 

25

Slijepac je na temelju čudesnog ozdravljenja spoznao da je Isus Sin Božji. U njegovoj se ispovijesti vjere naziru i naše ispovijesti. Obraćenjem i krštenjem dana nam je milost spoznaje Boga. Vjera je dar i milost po kojemu vjernik Božjim očima spoznaje stvarnost u sebi i oko sebe. Stoga se ispovijest vjere ne događa samo u svetoj misi pri izricanju članaka Vjerovanja nego i u našoj svakodnevici. Danas je mnogo duhovne sljepoće i gluhoće. Svima nam je potrebno vratiti se Bogu i s njime započeti novi život. Neka nas ova korizma ojača u spremnosti da što jasnije slijedimo Isusov put i čujemo njegov glas u svakoj nemoći svoga bližnjega.

http://www.virc.at/texte/aktuell_h.htm propovijedi na više jezika među njima i hrvatski www.svetiantunpula.com http://www.frama-pula.tk http://www.samostan-poljud.comhttp://www.zupavostarnica.hr/ Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://obitelj.hbk.hrhttp://www.dom-turnic.hrOvo je dom gdje imamo mjesečno misu. O tome pročitajte više na njihovoj stranici.http://www.veritas.hr

Razmatranje

Gospodin gleda što je u srcu. Po tome je „kriteriju“ izabrao Davida za židovskoga kralja, a po istom je kriteriju vratio vid čovjeku koji je bio slijep od rođenja. Biti odabran – osnova je i današnjih čitanja. Biti dostojan imati udjela u slavi nebeskoj cilj je našega života, života svakog kršćanina. Gospodnja su mjerila drugačija od ljudskih. Zato Davidov otac Jišaj nije ni slutio da će, uljem iz roga nebeskoga, Samuel pomazati upravo njegovog najmlađeg sina, a ne najstarijega Eliaba, niti kojega drugog od Jišajeve sedmorice nasljednika. Duh Gospodnji spustio se na Davida (hebr. ljubimac), najmlađega od braće, pastira kojega je, zbog iznimnoga glazbenog talenta i vojničkih vrlina k sebi na dvor pozvao kralj Šaul. David se isticao hrabrošću i odvažnošću, osobito u borbi s Filistejcima čiji je najveći adut bio Golijat, i od čije je ruke poginuo sam Šaul. Kasnije je David postao judejskim kraljem, a kasnije i kraljem cijeloga Izraela, stvorivši od 12 plemenskih skupina jedinstven izraelski narod. Osvojio je Jeruzalem i od njega stvorio političko, vojno i vjersko središte. Premda je imao mnogo ljudskih mana (sebičnost, senzualnost, okrutnost), uvijek je ostao vjeran svome Jahvi, kajući se za sva nedjela, osobito ono koje ga je najviše morilo: da bi se domogao Bat-Šebe, lijepe žene vojskovođe Urije, poslao ga je u najžešće bitke, gdje mu je smrt bila gotovo zajamčena. Oženio se njegovom ženom i dobio sina Salomona, svoga nasljednika poznatoga po iznimnoj mudrosti. Davidu pokajniku pripisuje se mnoštvo starozavjetnih psalama, a njegovu sinu Pjesma nad pjesmama, najljepši epitalam u povijesti književnosti, prepun simbolike i kršćanske metaforike.

Gospodnji su, dakle, parametri drugačiji od ljudskih. Upravo je zato slijepac iz današnjega evanđelja, u mraku od rođenja, ugledao svjetlo dana. Baš on odabran je da se na njemu očituju djela Gospodnja, kako Isus kaže učenicima. Za njegovu sljepoću ne treba kriviti ni njega, ni njegove roditelje, ni grijehe predaka, ni krivi genetski kod. Bio je slijep da bi, kad je progledao, u tome činu prepozao Sina Čovječjega i Njegova veličanstvena djela, što se nije ustručavao objaviti ni farizejima ni ostalim skepticima koji su već otprije „puhali“ na ovoga čudotvorca. Gospodnji su puti neobični, Bog ima svoju „pedagogiju“, On zna zašto je ovaj čovjek godinama živio kao prosjak, u mraku, i kolika je zapravo bila mala cijena te žrtve s obzirom na nagradu koja je uslijedila.

26

Sve što Pomazanik dotakne pretvara se u lijek, tako je i obična zemlja od koje je Isus napravio kal bila ljekovita za spuštene kapke ovog Odabranika. Ispravši oči u Siloamu, slijepac je prvi put ugledao svijet prepun boja, kao šareni kaleidoskop od kojega svjetlo stvara čudesnu napravicu.

Mnogi su od nas slijepi kod zdravih očiju, mnogi ne priznaju djela Gospodnja očitovana u najnevjerojatnim trenutcima, mnogi čuda znanstveno elaboriraju, tražeći uporišta u matematičkim, fizikalnim, kemijskim zakonima, formulama, procesima... Slijepi su jer takvima žele ostati. Uostalom, znamo da sljepoća ima i prednosti: živiš u svome svijetu koji si sam kreirao, nitko u nj ne zadire, sebično ga čuvaš za sebe, ne čuješ ni dobro ni zlo, pošteđen si mnogih užasa, ne znaš boju krvi niti znaš kako izgledaju tužne oči nesretnika. Mnogi ostaju u svojoj sljepoći ne želeći progledati i zaviriti u same sebe, napraviti poštenu introspekciju i suočiti se sa svojim grijesima i slabostima. Slijepi su i svi koji su, u ime Gospodnje, isključivi: tako se farizeji pozivaju na Mojsija, a Sina Božjega odbacuju. Koliko li se samo ratova vodilo pod zastavom Gotfrida Bujonskoga, križarskoga vođe, ili kakvog drugog ratnika koji je pod zastavom „pro fide“ sijao smrt...? Tko želi vidjeti, može progledati. Pomazan uljem iz roga Gospodnjega i kalom načinjenim od ruke Njegova milosrdnoga Sina – može postati Dijete Svjetla. Amen.

http://www.hkr.hr

http://www.hkr.hrhttp://www.isusovci.hr/prostorduha/Duhovne vježbe na internetu - DVonlinehttp://www.katolici.org

KTA/KNI

http://hrcak.srce.hr/http://www.fokolar.hr/1000.html http://www.palotinci.hrhttp://www.vitapax.hr/http://www.jesus.2000.years.de/various/basiliche/san_paolo/sp/san_paolo/san_paolo.htmwww.annopaolino.org

http://www.nadbiskupija-split.com/katehetski/kateheze/pps_prezentacija/index.htmlmožete preuzeti dobre i poučne prezentacije

http://www.micromedia.unisal.it/možete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.hkz-gp.de/

http://www.iglesiaendaimiel.com/ http://www.fsr.hr/ http://fsrbrod.blogspot.com/http://fsr-kaptol.hr/

27

http://www.molitve.infowww.gafos.hr/ arhitektura

http://www.graficapastorale.it/

http://qumran2.nethttp://qumran2.net/indice.pax?autore=1136&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=136&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=96&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.pax?id=96&&tutti=1 PLAKATI ZA POJEDINE NEDJELJE i SVETKOVINE U GODINIhttp://www.qumran2.net/indice.pax?id=136&&tutti=1 http://www.qumran2.net/indice.pax?c=disegni&autore=2769&pag=2plakati za djecu i mlademožete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.videograficapastorale.it/index.php/galleria-immagini/category/17-sfondi-per-manifestiPLAKATI I VIDEO NA GORNJOJ STRANICI ZA NEDJELJE.http://www.qumran2.net/indice.php?c=disegniCRTANI PLAKAT-CRTEŽI ZA CIJELU GODINU (iznad link)http://www.benedictinescat.com/http://www.benedictinescat.com/Montserrat/eucarcat.html prezentacije na španjolskomhttp://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramita.html http://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramport.html prezentacije na portugalskomhttp://www.giovannipaolo.it/copiacontroguai/index.htmhttp://lnx.catechista.it/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=114&Itemid=56 DVIJE STRANICE KOJE IMAJU LIJEPE PREZENTACIJEhttp://www.graficapastorale.comvideo grafika za pastoralhttp://www.kosljun.hr http://www.zupavostarnica.hr/Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://www.hamradio.hr/9aff/9AFF-028_Kosljun/kosljun.htm

http://www.tommyswindow.com/downloads_croatian_01.htmhttp://www.forum.hr/archive/index.php/t-232785.html.http://www.hbk.hr/biblija/search.phphttp://biblos.com/ Sveto Pismo na mnoštvu stranih jezikawww.bible-multimedia.orghttp://www.suzazanajmanje.blog.hr/http://vjeronauk.net/ stranica vjeroučitelja ima puno dobrih stvari u ppthttp://www.nku.hbk.hr/vjeroucitelj/ www.republikahrvatska.comDuhovna obnova i seminari u Zagrebu i drugim mjestima u i Hrvatskoj:http://www.republikahrvatska.com/DuhovneObnove.htmlhttp://www.hrvatskauljudba.hr/ http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/IlustracijaIPP http://www.bibbiaecomunicazione.it/http://www.svivan.ba/

28

http://www.karmelbsi.hr http://www.benediktinci.hr/

http://zrno.fsb.hr/blago/ ČASOSLOV

http://www.gabriellla.it/ppt.htm http://www.izbicno.info

www.frafranjomabic.info

Gospodin Bog je pozvao proroka Samuela da nađe novoga kralja umjesto dosadašnjega Saula. Razumio je da Bog odabire drugačije od njegova načina i razmišljanja. Odabrati će nejakoga i malodobnoga pastirića koji će postati najslavniji kralj Izraelov. Proroku je objavljeno da Bog ide daleko u dubinu, a manje gleda na vanjštinu. Samuel će samo poslušati i izvršiti volju Božju. Pripjevni psalam (22) nam kaže da je Gospod naš pastir i branitelj koji nas neće ostaviti pred poteškoćama, nevoljama i progonstvima. On je uvijek tu s nama i pored nas.Sveti Pavao u današnjem Drugom čitanju poziva žitelje Efeza da žive život u svijetlu Kristovu koje su dobili. Nisu više oni zaslijepljeni neznanjem, već je sada svijetlo Kristovo tu i ono im osvjetljuje put dobrote, pravde i istine.Prorok Izaija (35,5) je najavio da će progledavanja slijepaca najaviti Mesiju i da će to biti jedan od njegovih znakova. Ozdravljenje slijepoga se događa u Evanđelju. Međutim na početku je pomućeno slavlje jer pismoznanci i farizeji niječu ovaj itekako vidljivi čin. Jadni prosjak je odstranjen i izoliran od ovih predvoditelja građanskoga i vjerskoga života. No, Bog je tu opet na djelu. Isus ga nađe i objavi mu tko ga je ozdravio. On vidi i vjeruje. Njihove predrasude, nažalost ostaju one prijašnje uza sve ovo i tolika druga čudesa i Božje znakove.Isus ovim i svojim čudesima ispravlja ranije predrasude i uvjerenja svojih učenika glede ljudske patnje i čovjekove bolesti. To nisu znakovi Božji i znakovi Božje kazne što stiže radi njih ili možebitnih njihovih predaka što su griješili. Iako bolest, patnja i smrt imaju svoje korijene i povezanost u činu istočnoga grijeha, njihovi izravnu uzroci su mnogovrsni. Zato Isus ozdravlja i pomaže da uvede u ovaj rad i svoje učenike primjerom, a time pozove i nas kršćane da to bude naša dužnost ispravljati ovakve predrasude i nepravde i djelovati požrtvovano i spremno u ime pravde i dobra koje je u nama i ljubavi koju imamo prema svim ljudima. Iz ove ljubavi prema Bogu i čovjeku moramo ispravljati nepravde i pomagati bratu čovjeku i svim ljudima koji se nalaze u ovakvim nevoljama, bolestima i poteškoćama.

Još i danas na svijetu svake godine zbog nedostatka prvenstveno vitamina «A» oslijepi oko 100 tisuća djece. Materijalna cijena je neznatna s kojom bi se moglo kupiti ovaj vitamin, pa da umjesto slijepe djece sutra imamo 200 tisuća zdravih očiju pilota, liječnika, svećenika i sl.  Da svako ovo dijete uzme spomenuti vitamin samo u vrijednosti jednoga dolara ostalo bi zdravo. Sada je lako izračunati kakva bi bila mala materijalna cijena u odnosu na gubitak, ponajprije za djecu, pa zatim za njihove obitelji, njihove zemlje i čitavu međunarodnu zajednicu, ako ju se smije spomenuti, jer ne pokazuje veću brigu i u ovome osim silne administracije i demostracije svojih skupih terenskih vozila.  Sljepoća u pustinjskim i polupustinjskim krajevima, kao i na Bliskom Istoku je bila i još jest veoma raširena u odnosu na druge krajeve. Razlog je jako sunce, tolika prašina koju vjetar neprestano diže, a samim tim je mala i čistoća, kao i jednolična hrana, odnosno manjak vitamina.

Ovaj prizor danas susrećemo kod Isusa i u Betsaidi, Jerihonu, Jeruzalemu i na drugim neimenovanim mjestima, gdje se Isus zaustavlja, i kako je Izaija najavio, vraća vid slijepima. Isus daje kruh gladnome, vodu žednome, vid slijepome i to sve u pravo vrijeme. Gladni su oni bili kruha i on ih je nasitio, ali nisu prepoznali Kruh Vječni. On daje piti vode, utažuju žeđ, ali ne

29

prepoznaju Živu vodu i izvor. Ozdravlja gorčinu sljepoće da mogu vidjeti čudesa stvorenoga, ali ne vide, ne prepoznaju Svjetlo.Ovaj jadnik danas je dobio osim svoga vida i nutarnje prosvijetljenje i prepoznao Krista i priznao ga riječima i poklonom ispovijedio svoju vjeru. Međutim on je ovdje još i opomena onima koji su ga prezirali kao grešnika i onima koji su imali zdrave oči. On je ozdravio i fizički i duhovno. Ozdravio je pred onima koje će sam apostol Matej nazvati  da su «slijepci i vođe slijepaca»(15,14).

Zato je danas nama ovaj prizor poziv da se ponašamo kao djeca svijetla, kao sinovi svijetla. Najprije trebamo se Bogu zahvaliti na daru očinjega vida i na daru prosvjetljenja vjerom, znači na daru fizičkoga  i duhovnoga vida, pa onda u ovom korizmenom vremenu obnoviti svoja krsna obećanja u svjetlu vjere i u svijetlu Njega – Svjetla. On sam kaže da je svijetlost svijeta, te tko ga bude slijedio neće hoditi u tami i imati će svjetlo života (Iv 8,12). No, još u svijetlu ovoga svjetla kaže: «Vi ste svijetlo svijeta. Tako neka svijetli vaša svijetlost među ljudima da vide vaša dobra djela i slave Oca Vašega koji je na nebesima»(Mt 5,14).«Doktor John Wilson potvrdio je da je u Bangladešu u zimi 1972. čak 100.000 djece izgubilo vid zbog siromaštva koje je pogodilo zemlju. Prehrana je, kaže on, glavni uzrok osljepljivanja djece u siromašnim zemljama. Dobrotvorne organizacije, kojima presjeda on, najviše rade na tome da suzbiju osljepljivanje. Njihov je rad preduhitni. Medutim, u samoj 1979. godini te su organizacije omogućile 141.000 kirurških zahvata, koji su vratili vid tolikim osobama. Bez tog podhvata sve bi navedene osobe ostale i dalje slijepe.

Godine 1931. o. Goarnisso otvorio je jedan mali (očni) laboratorij u srcu Afrike, u jednoj kući koja je imala dimenzije 2x3 metra. Ali od 1931, do 1972. tu su obavljena oko četiri milijuna pre-gleda i oko 17.000 očnih operacija. Zahvalni puk je stoga ovom misionaru dao veoma znakovito ime - Doktor svjetla!»(AA.VV.Mabić,I.138)Danas bismo mi morali poslije slušanja ove Riječi Božje moliti Gospodina da ozdravi našu sljepoću da mognemo početi gledati svijet drugačijim, njegovim, očima, da vidimo ovim darom svijetla sve one koji su nas potrebni i sve ono što nam je činiti da budemo dionici njega-svijetla.

Veoma je velika i teška zabuna vjerovati da vidimo ili barem pretpostavljati da vidimo, a u biti smo slijepci koji ne vide, a k tome nam se događa da kao takvi vodimo i druge. Neminovno slijepac vodeći slijepca ide, ne sam u jamu, nego obadvojica.Pavao je vidio prije obraćenja, Augustin je vidio prije obraćenja pa ipak njihov vid nije bio svjetlo kojim bi prepoznali Gospodina i bližnjega. Gospodin ih je opomenuo i pozvao. Stavili su se kao i ini i ine na njegov put svjetla. Pozvao je i nas da to isto učinio. Ne odlažimo našu odluku za sutra ili neka bolja vremena. Vrijeme je, počnimo gledati svjetlom vjere koju nam je dao u našim očima i u našemu srcu. Preko brata čovjeka otkrijmo koliki nam je dar dao Gospod da ga možemo gledati u tolikim stvorenjima i prepoznavati svoga Gospodara i zahvaljivati mu upravo vjerom ovako kao i slijepac iz današnjega Evanđelja.Gospodine, otvori nam oči da vidimo sve evanđeoske vrednote i tako da živimo neprestano naša krsna obećanja vjere i svijetla.fra Franjo Mabić

http://www.ppsmeditazionipreghiere.org/Duje Bonačić ima vrhunsku stranicu. Pogledajte:www.dbfoto.infohttp://www.ofm.hr/index.php/korisni-linkovi

http://www.franjevci-split.hr/

30

Četvrta korizmena nedjelja Stvarno je čudo što će slijepac od rođenja progledati. To je Isus uradio. To nije ispričano da se čudimo Isusu i njegovoj božanskoj ozdraviteljskoj snazi. Tu se prije svega radi o "rasvjetljenju" srca i razuma. Radi se o svjetlu vida vjere. Bez njega sam slijep, iako vidim.

Vidim li ja kako sam i sam taj slijepac od rođenja? Ako da, tada polako postajem onaj koji vidi. Kako je puno sljepoće u meni! Kako puno toga ne vidim, previdim, ne zapažam.

Psiholozi nam ukazuju na to, da puno toga moramo previdjeti, da imamo pregled. Mi bismo od dojmova bili potpuno preplavljeni, moglo bi nam se dogoditi da stalno izabiremo u nesvjesnom stanju, ne bismo se mogli koncentrirati na određene stvari. Nažalost na taj način previđamo stalno stvari i ljude koji traže od nas pažnju. Slijepi smo za nevolju drugih jer se previše bavimo sobom.

Ali, poznajemo li sami sebe bar malo? Kako često utvrdimo: pogreške drugih točno vidimo, a za vlastite smo slijepi.

Još je gora sljepoća kada je u pitanju  Bog. Vidimo li Boga u našemu životu, da je On tu i da djeluje? Mi smo bilo gdje na površini, na vanjštini, a on je u našoj sredini, u našemu srcu. Ali smo slijepi i vjerujemo da vidimo. O, kad bismo htjeli priznati da smo dosad malo vidjeli, da smo bili slijepi za Božju tajnu koja nas okružuje i nosi naš život.

Isus je izliječio slijepca od rođenja. To se evanđelje čita u korizmenom vremenu, jer Isus želi i nama darovati vid. Preduvjet: da i mi želimo progledati. Da čeznemo za tim, da ne idemo slijepi kroz život.  

Isus želi da vidimo. Krštenje je nazvano "prosvjetljenje".Obred krštenja ponavlja ono što je Isus učinio slijepcu u znakovitom obliku: krštenik biva pomazan svetim uljem i kršten vodom. Krist je postao svjetlo njegovoga života. Sjećamo li se riječi iz obreda krštenja: Dijete vam je Krist prosvijetlio da sveđer živi kao dijete svjetla.

Ali, nažalost moramo priznati da su kršćani, krštenici često puta kao i nekršteni: zar nema puno sljepoće među nama koji nosimo Kristovo ime? Da, nažalost, moram potvrditi. Ali jedno znam sa sigurnošću: Vjera je svjetlo na mome putu. Bez nje bih tapkao u mraku. Vjera otvara oči. Ona otvara srce za Boga i za druge.  I dobro se može vidjeti samo srcem.

 

(2)

Primjer slijepca od rođenja koji je od Isusa na čudesan način izliječen, može nam pomoći, otkriti pravo svjetlo, s kojim nas obasjava Božja ljubav.

Mi koji vidimo ne možemo predočiti sebi što za nekoga znači roditi se slijep. Ima li taj čovjek uopće pojma o svjetlu, o bojama, o obliku i liku svijeta i života? Takozvane "unutarnje slike" koje svaki čovjek oblikuje, i u kojima on organizira svoju predodžbu, svoje mišljenje i svoje sjećanje, vjerojatno drukčije proizvodi sliku kod čovjeka koji je od početka slijep: on "gradi" sebi svoj svijet na temelju preostalih dojmova i opažanja, kojima je sposoban: ipak on može čuti i govoriti, ima osjetilo opipa i može mirisati. Iskustva takvih ljudi pokazuju i obznanjuju da oni na svoj način katkad više opažaju nego to mi sebi možemo predočiti. Područja stvarnosti kao i stvari života koje možda za nas nisu važne, za slijepce mogu biti vrlo značajne.

Ipak svaki slijepac čezne, da može s tjelesnim očima vidjeti, iako u konačnosti jedva može sebi predočiti što to znači!

Kako je stoga bilo veliko slavlje i radost pogođenoga kao i njegove rodbine i prijatelja, kad je Isus slijepcu od rođenja darovao vid. Izliječeni je shvatio: ovdje se dogodilo nešto veliko, čudo. Moje izliječenje povezano je s Bogom i ja vjerujem onome koji me izliječio. On ne može biti grešnik kako su tvrdili farizeji, nego je on prorok Božji, možda baš očekivani Mesija.

Jesmo li mi oni koji već vide? Pitanje zvuči provocirajuće. Ili drukčije formulirano: Jesmo li za bitne stvari života postali oni koji "vide". Često naime živimo kao "na površini" i ne opažamo da smo najvažnije previdjeli. Kako često prosuđujemo ljude samo po vanjštini! Tu brojimo mladost, ljepotu i snagu, ili također moć, posjed i čast, dok nam "unutarnje vrijednosti", pravo bogatstvo čovjeka nisu važne. Kako se lako dogodi da se prevarimo i nekoga držimo za velikog, a on  u stvarnosti to nije. I obratno, možda je čovjek

31

kojega nismo zapazili, u svom srcu pun vjere i ljubavi i čini puno dobra… 

Tako nam današnje evanđelje može pokazati kako možemo s Božjom pomoću u srcu postati ljudi koji "vide". Smijemo i trebamo moliti Boga da nas obasja svjetlom svoje milosti. Neka nas Duh Sveti oslobodi iz tame zablude, grijeha i smrti i daruje nam pravi život. Najviše što možemo primiti "očima srca" je ljubav Božja koja nas stalno prati i uz nas je. Puno puta sve može biti zastrto i puno oblaka, ako i dalje ne znamo i nismo načistu da je Bog ipak kod nas i da nas ne napušta. To u srcu "vidjeti" i iz potpunog osvjedočenja čvrsto vjerovati, sigurno nije lako. Ipak ako nam Bog daruje svoju milost, tada se izdižemo iznad toga trenutka  i postajemo ljudi koji "vide" najvažnije stvari života.

Kako će jednom biti u nebu? Ako s pomoću Božje milosti nakon naše tjelesne smrti postignemo taj cilj, mi ćemo na sasvim nov i nečuven način "vidjeti" "što oko nije vidjelo i uho nije čulo i čovjeku ne pade na pamet: što Bog pripravi onima koji ga ljube" (1 Kor 2,9).

Molimo svetu Bogorodicu Mariju da pomogne nama i našim bližnjima dospjeti u slavu gledanja Boga u nebeskom kraljevstvu.

Fra Jozo Župić

http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/html/boze_moj_sto_je.htmhttp://gospa-lurdska.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=677&Itemid=46http://www.zupa-gajnice.hr/stranice/pjesmarica_d.htmlhttp://www.zmr.hr/index4.htmlhttp://www.cdp.hr/http://www.tabor.com.hr/http://www.injigo.com/Program Injigo obuhvaća ignacijanske duhovne vježbe u svakodnevnom životu od 30 tjedana (DV) kao i duhovne vježbe u šutnji od tri do trideset dana (DVŠ). Taj je Program započela u Zagrebu 1997. godine znanstvenica dr. sc. Marica Čunčić.http://www.gotquestions.org/Hrvatski/index.html

Traži GotQuestions.org Hrvatski

Sljedeće stranice dostupne su na hrvatskom jeziku.

Poštovani,

predstavljamo Vam vrlo uspješnu Udrugu: Hrvatsko športsko kulturno društvo Croatia Beč.Udruga djeluje od 1986. godine.Posjetite njihovu web stranicu na www.hskd-croatia.com

Stranicu je izradio prof. mag. Željko Batarilo

Srdačan pozdravhttp://www.trsat-svetiste.com/index.htm

http://ocimadrugoga.blogspot.com/ Ovdje možete pronaći jako puno poučnih primjera. Hvala autoru.

http://www.velecasnisudac.com/hr/clanak/990/samostan-sv-nikole

http://cudaprirode.com/portal/

http://www.rama-prozor.info/cms/index.php

http://www.samotnjak.com/32

http://www.tebe-trazim.com/index.phpvrlo lijepa stranica

http://rosarioonline.altervista.org/index.php

http://medjugorskiglas.blog.hr/

http://www.frama-portal.com/poveznice/

http://www.frama-portal.com/

Franjevačke poveznice: OFS   Hrvatska

Međunarodno vijeće OFS – a

Socijalna inicijativa OFS – a i FRAME

Franciscians International

Klarise Zagreb

Duhovni asistenti i asistentice: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda

Hrvatska provincija sv. Jeronima Franjevaca konventualaca

Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

Franjevci trećoredci glagoljaši

Franjevačka provincija Uzvišenja sv. Križa – Bosna Srebrena

Hercegovačka provincija Uznesenja BDM

Milosrdne sestre sv. Križa

Zajednice mladih: Hrvatska dehonijanska mladež

Salezijanska mladež

Crkva i ostale poveznice: Hrvatska biskupska konferencija

Redovnici i redovnice

Ured za mlade HBK

Hrvatski Caritas

Zajednica Taize

SPAS – studentski pastoral

Glas Koncila

33

Veritas

Informativna katolička agencija (IKA)

Hrvatski katolički radio (HKR)

Radio Marija

DUHOS – Duhovnost osječkih studenata

Bivša stranica www.svetifrane.org nalazi se pod imenom nove domene: http://www.fradragoljevar.com/

2014. OŽUJAK

N 30 4. KORIZMENAP 31 Benjamin, Ljubo Amos

TRAVANJ

U 1 Hugo, BožicaS 2 Atanazije, SandraČ 3 Rikard, SmirnaP 4 Izidor, StrahimirS 5 Vinko Fererski, BerislavN 6 5. KORIZMENAP 7 Ivan de la Salle, Herman, RufinU 8 Dionizije, ValterS 9 Marija KleofinaČ 10 Sunčica, Pompej, Terencije P 11 Stanislav, ĐemaS 12 Zenon, JulijeN 13 CVJETNICAP 14 Valerija, JustinU 15 Anastazija, KrescencijeS 16 Josip B. Labre, BernardicaČ 17 Veliki četvrtakP 18 Veliki petak (post i nemrs)S 19 Velika subotaN 20 USKRS – VAZAM ■P 21 Uskrsni ponedjeljak, Anzelmo,■U 22 Leonida, SoterS 23 Juraj, Đuro (Knežica)Č 24 Fidelis, VjeranP 25 Marko, evanđ. FrankaS 26 Bl. Jakov ZadraninN 27 BIJELA, Ozana Kotorska,P 28 Petar Chanel, Polion, VitalU 29 Katarina SijenskaS 30 Pio V., papa, Robert

34

SVIBANJ

Č 1 Josip Radnik, Julijan ■P 2 Atanazije, Boris, TamaraS 3 Filip i Jakov, ap.; MladenN 4 3. VAZMENAP 5 Irena, Peregrin, MiraU 6 Dominik Savio, DinkoS 7 Dujam, FlavijaČ 8 Marija Posrednica, Majčin danP 9 Mirna, PahomijeS 10 Gospa Trsatska, Ivan Merz N 11 4. VAZMENAP 12 Leopold MandićU 13 Gospa Fatimska, RolandS 14 Matija, apostol, MatkoČ 15 Sofija, DenizaP 16 Ivan Nepomuk, NenadS 17 Paskal, Gizela, ValterN 18 5. VAZMENAP 19 Celestin, Ivan RajkoU 20 Bernardin S.S 21 Andrija Bobola, KonstantinČ 22 Jelena Cesarica, Rita P 23 Peregrin, ŽeljkoS 24 Marija Pomoćnica N 25 6. VAZMENAP 26 Filip Neri, ZdenkoU 27 Augustin KenterberijskiS 28 German, Emil, VelimirČ 29 SPASOVO (Hodočašće u Mokošicu)P 30 Ivana Arška, FerdinandS 31 Pohod BDM (Patron sam. Rožat)

LIPANJ

N 1 7. VAZMENAP 2 Marcelin i Petar U 3 Karlo Lwanga i drugovi, Izak S 4 Kvirin Sisački, Klotilda Č 5 Bonifacije, Igor P 6 Norbert, Darko, Neda S 7 Robert, RadoslavN 8 DUHOVI, (Komolac) P 9 Marija M. Crkve, EfremU 10 Margareta, Biserka S 11 Feliks i Fortunat, Barnaba (kvatre)Č 12 Onofrije, Jolanda P 13 Sv. Antun Padovanski (kvatre)S 14 Valerije, Elizej (kvatre)N 15 PRESV TROJSTVO (Šumet)

35

P 16 Gvido, Franjom RegisU 17 Nevenka, BogoljubS 18 Marcelijan, Ljubo, Grgur Č 19 TIJELOVO (Procesija) ■P 20 Naum Ohridski, Cvijeta S 21 Alojzije Gonzaga, Slava N 22 12. KROZ GOD., Ivan Fisher, Toma Morus ■P 23 Sidonija, ZdenkaU 24 Rođenje Ivana Krstitelja S 25 Eleonora, Prosper ■Č 26 Ivan i Pavao, ZoranP 27 Presv. Srce IsusovoS 28 Srce Marijino,N 29 13. KROZ GOD., Petar i Pavao, ap. (Čajkovići)P 30 Rimski prvomučenici, Kajo

SRPANJ

U 1 Aron, Ester, OliverS 2 Oton, Berta, VišnjaČ 3 Toma, ap., Leon, LavP 4 Elizabeta, UlrihS 5 Ćiril i Metod, SlavenN 6 14. KROZ GOD., Marija Goretti, SuzanaP 7 Vilko, Klaudija, LukrecijaU 8 Akvila i Priscila, Eugen S 9 Marija Petković, LeticijaČ 10 Srećko, ViktorijaP 11 Benedikt, opat, OlgaS 12 Mohor i Fortunat, TanjaN 13 15. KROZ GOD., Gospa Bistrička, FerdoP 14 Kamilo, MiroslavU 15 Bonaventura, VladimirS 16 Gospa Karmelska (Sam. Rožat)Č 17 Marina, Nadan, BranimirP 18 Fridrih, Emilija, BrunoS 19 Makrina, Zlatko, ZoraN 20 16. KROZ GOD., Ilija, prorok, Ilka, RitaP 21 Lovro B., Danijel, DragicaU 22 Marija Magdalena, Magda S 23 Brigita, Valerija, ZdravkaČ 24 Kristina, Mirjana, BorisP 25 Jakov, apostol, JakšaS 26 Joakim i Ana, AnkaN 27 17. KROZ GOD., Klement Ohridski, LjiljanaP 28 Nazarije, Celzo, InocentU 29 Marta, Flora, Lazar S 30 Petar KrizologČ 31 Ignacije Lojolski, Vatroslav

KOLOVOZ

36

P 1 Alfonz LiguoriS 2 Gospa od Anđela, Porciunkula N 3 18. KROZ GOD., Augustin Kažotić, Stjepan, SpasoP 4 Ivan Vianney, IvicaU 5 Gospa Snježna, Nives, Snježana ■S 6 Preobraženje GospodinovoČ 7 Siksto, KajetanP 8 Dominik, Dinko, NedjeljkoS 9 Tereza B. od Križa, Edita, TvrtkoN 10 19. KROZ GOD., Lovro, đakon, LovorkaP11 sv. Klara AsiškaU 12 Ivan Kasijan, FrankaS 13 Hipolit, GertrudaČ 14 Maksimilijan Kolbe, Sveto P 15 VELIKA GOSPA (Patron župe ROŽAT) ■S 16 Rok, Stjepan kralj, KrunoslavN17 20. KROZ GOD., Hijacint, Miron, NatalijaP 18 Jelena KrižaricaU 19 Ivan Eudes, Jordan, TeklaS 20 Bernard, opat, SamuelČ 21 Pio X., papa, DobruškoP 22 B. D. Marija Kraljica, ReginaS 23 Ruža Limska, Zdenko, Ružica,VukN 24 21. KROZ GOD., Bartul, apostol, BarišaP 25 Ljudevit, kralj U 26 Rufin, Branimir, JadrankoS 27 Monika, Anđelka, ČaslavČ 28 Augustin, Tin, Živko P 29 Glavosijek Ivana Krst., SabinaS 30 Didak, RadoslavN 31 22. KROZ GOD., Rajmund, Paulina

RUJAN

P 1 Egidije, BrankaU 2 Kalista, Divna, IngridS 3 Grgur Veliki, GordanaČ 4 Rozalija, Iris, MarinP 5 Majka Terezija, CvjetkoS 6 Zakarija, Davor, DorisN 7 23. KROZ GOD., Marko Križevčanin, DragicaP 8 Mala G. (Čempresata)U 9 Alen, Budimir, HijacintaS 10 Nikola Tolentinski, PulherijaČ 11 Prvoslav i Hijacint, GašparP 12 Ime Marijino, Mirjana, SilvijaS 13 Ivan Zlatousti, ZlatkoN 14 24. KROZ GOD., Uzvišenje sv. KrižaP 15 Gospa Žalosna, DoloresU 16 Eufemija, KornelijeS 17 Rane sv. Franje (kvatre)Č 18 Josip KupertinskiP 19 Januarije, Teodor (kvatre)

37

S 20 Andrija Kim, Kandida (kvatre)N 21 25. KROZ GOD., Matej, ap. i evanđ. P 22 Mauricije, SvetkoU 23 Lino, Pijo iz PietrelcineS 24 Gospa od OtokaČ 25 Aurelija, Zlata, KleofaP 26 Kuzma i Damjan (Knežica)S 27 Vinko Paulski, BerislavN 28 26. KROZ GOD., Vjenceslav, Vencel, VišeslavP 29 Mihael, Gabriel i RafaelU 30 Sv. Jeronim, zaštitnik Provincije

LISTOPAD

S 1 Terezija od Djeteta IsusaČ 2 Anđeli čuvari, VedranP 3 Maksimilijan, Gerard, EdmundS 4 Sv. Franjo AsiškiN 5 27. KROZ GOD., Flavijan, Miodrag, FloraP 6 Bruno, RenatoU 7 Gospa od Ružarija (Ružarica)S 8 Srđ i Bako, Dan nezavisnosti ■Č 9 Dionizije, DenisP 10 Franjo Borgija, DanijelS 11 Firmin, Tvrtko, MilanN 12 28. KROZ GOD., Serafin, Makso, VeljkoP 13 Edo, HugolinU 14 Kalist, Stanislav, DivnaS 15 Terezija AvilskaČ 16 Margareta M. AlacoqueP 17 Ignacije Antiohijski, VatroS 18 Luka, evanđelistN 19 29. KROZ GOD., MISIJSKAP 20 Vendelin, Irena, MiroslavU 21 Uršula, CelinaS 22 Marija Saloma, Ivan Pavao II.Č 23 Ivan KapistranP 24 Antun Marija ClaretS 25 Katarina Kotrom., Spomen DakseN 26 30. KROZ GOD., Demetrije, Radovan, ZvonkoP 27 Sabina, Gordana, Duh AsizaU 28 Šimun i Juda TadejS 29 Narcis, Linda, DarkoČ 30 Alfonz Rodriguez, MarceIP 31 Kristofor, Vuk

STUDENI

S 1 SVI SVETI (Matica) ■N 2 31. KROZ GOD., DUŠNI DAN – SPOMEN MRTVIHP 3 Martin PorresU 4 Karlo Boromejski, DragoS 5 Mirko, Ljiljana,

38

Č 6 Leonard, Sever, MelanijaP 7 Ernest, Karina, Mila, BaldoS 8 Gracija Kot.,Srijem. muč., Duns SkotN 9 32. KROZ GOD., Posv. Later. bazilike, VitoP 10 Leon VelikiU 11 Martin, biskup, (Šumet)S 12 Jozafat, SilvanČ 13 Stanislav Kostka, Ivan TrogirskiP 14 Nikola TavelićS 15 Albert Veliki, LeopoldN 16 33. KROZ GOD., Ivan Trogirski, MargaretaP 17 Elizabeta zašt. FSRU 18 Posveta bazilika sv. Petra i PavlaS 19 Matilda, Faust, KristinČ 20 Srećko, SilvestarP 21 Mavro, Gospa od ZdravljaS 22 Cecilija, DobrilaN 23 KRIST KRALJ, Klement, BlagoP 24 sv. KrševanU 25 Katarina Aleksandrijska, KataS 26 Hugo, Konrad, LeonardČ 27 Virgilije, Maksim, ValerijaP 28 Jakov Markijski, DržislavS 29 Svi sveti Franj. redaN 30 1. DOŠAŠĆA, Andrija, ap., Hrvoslav

PROSINAC

P 1 Natalija, BoženaU 2 Bibijana, Blanka S 3 Franjo Ksaverski, Lucije Č 4 Ivan Damašćanski, Barbara P 5 Saba, Savka, Ada S 6 Nikola, Nikša (Dračevo selo)N 7 2. DOŠAŠĆA,Ambrozije, Agaton P 8 Bezgr. začeće BDMU 9 Zdravka, Valerija, Abel S 10 Gospa Loretska, Julijana (kvatre)Č 11 Damaz, Damir P 12 Ivana F. Chantal (kvatre)S 13 Lucija, Svjetlana (kvatre) N 14 3. DOŠAŠĆA, Oton iz Pule, Ivan od Križa P 15 Drinske mučenice, DarijaU 16 Adela, Zorka, Albina S 17 Lazar, FlorijanČ 18 Gracijan, Bosiljko P 19 Urban, Tea, Vladimir S 20 Amon, Teofil, Bogoljub N 21 4. DOŠAŠĆA, Petar Kanizije P 22 Honorat, ČaslavU 23 Ivan Kentijski, Viktorija S 24 BADNJAK, Adam i Eva, Delfin Č 25 BOŽIĆ - ROĐENJE ISUSOVO ■

39

P 26 Stjepan Prvomučenik ■S 27 Ivan, ap. i ev., Janko, Fabiola N 28 SV. OBITELJ, Nevina dječica, Nevenka P 29 Toma Becket U 30 Nicefor, Trpimir S 31 Silvestar, papa, Zahvalnica

■ oznaka za državne blagdane (neradne dane)

40