UPRAVNO PRAVO

zadnja izmjena: 25.1.2015.

57. Predmet i primjena ZUP-a, vrste upravnih akata, upravna stvar u upravnom postupku

58. Stranke, postupovna sposobnost i zastupanje

59. Naela ZUP-a

60. Naelo razmjernosti

61. Pravo stranke na pravni lijek i naelo zatite steenih prava

62. Stvarna i mjesna nadlenost, sukob nadlenosti, jedinstveno upravno mjesto

63. Zajednika odluka o upravnoj stvari

63. Slubena osoba i izuzee (rok 22.1.2015)

64. Slubena osoba i izuzee

65. Sudjelovanje stranaka u postupku, izjanjavanje, davanje i zatita podataka

66. Pokretanje upravnog postupka

67. Izmjena zahtjeva do donoenja prvostupanjske odluke, odustanak + spajanje i razdvajanje postupka

68. Neposredno rjeavanje

69. Ispitni postupak usmena rasprava

70. Prethodno pitanje

71. Nagodba

72. Dokazivanje i zapisnik

73. Podnesci

74. Rokovi, povrat u prijanje stanje

75. Pravna zatita u sluaju nedonoenja odluke u propisanom roku (utnja uprave); predmnijeva usvajanja zahtjeva stranke

76. Zakljuak

77. Rjeenje- oblik, sadraj, rokovi za donoenje

78. Rjeavanje u stvarima manjeg znaenja, djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje

79. Dostava pismena

80. alba - odricanje od albe, odustanak od albe, odgodni uinak

81. Postupak i ovlasti prvostupanjskog tijela povodom albe

82. Postupanje i odluke 2 stupanjskoj tijela po albi

83. Obnova postupka - razlozi i rokovi

84. Rjeavanje o obnovi postupka (pokretanje, nadlenosti, rjeenje o obnovi)

85. Oglaavanje rjeenja nitavim

86. Ponitavanje i ukidanje nezakonitog rjeenja (rok 22.1.2015.)

87. Ukidanje zakonitog rjeenja

88. Izvrnost rjeenja I i II stupnja, postupak

89. Upravni ugovor (uvjeti za sklapanje, nitetnost, izmjena)

90. Raskid upravnog ugovora i prigovor

91. Zatita od postupanja javnopravnih tijela

92. Zatita od postupanja pruatelja javnih usluga

93. Izdavanje potvrda

94. Trokovi postupka

95. Predmet upravnog spora. Zakon o upravnim sporovima (cilj, stranke, predmet) (rok 22.1.2015.)

96. Naela upravnog spora

97. Nadlenost za rjeavanje upravnog spora

98. Stranke u upravnom sporu

99. Poduzimanje radnji u upravnom sporu

100. Tuba u upravnom sporu

101. Vrste tubenih zahtjeva

102. Postupanje suda po tubi

103. Odbacivanje tube u upravnom sporu

104. Rjeavanje o tubenom zahtjevu, utvrivanje injeninog stanja

105. Prava i obveze stranaka u upravnom sporu

106. Rjeavanje upravnog spora bez rasprave i rasprava

107. Proirenje, povlaenje i priznanje tubenog zahtjeva

108. Prekid u upravnom sporu

109. Obustava upravnog spora

110. Ogledni spor

111. Povrat u prijanje stanje

112. Presuda u upravnom sporu (sastojci, pravomonost)

113. Odbijanje i usvajanje tubenog zahtjeva

114. Rjeenje ZUS-a, odluke suda

115. Dopustivost albe protiv presude - razlozi, alba protiv rjeenja

116. Sadraj albe i podnoenje, odricanje od albe i povlaenje albe

117. Postupanje Visokog upravnog suda po albi, razmatranje albi i ovlasti

118. Obnova postupka, rjeavanje u obnovljenom postupku, rokovi

119. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomone presude

120. Izvrenje presude

121. Ocjena zakonitosti opih akata

122. Postupanje suda po zahtjevu za ocjenu zakonitosti opeg akta i odluivanje o zakonitosti (zahtjev za izmjenu pojedinane odluke zbog ukidanja opeg akta)

123. Sudska nagodba

124. Tijela dravne uprave i poslovi dravne uprave

125. Donoenje provedbenih propisa

126. Izvlatenje - pretpostavke, vrste, korisnik, postupak izvlatenja, sudska zatita

??. udruene tube

??. regresna odgovornost radnika prema poslodavcu

??. posljedice organ.......... i zakonska zabrana trajka

??. upravni postupak, naela, zatita stranaka

??. odluivanje zakljukom

??. odgoda izvrnosti na prijedlog stranke

57. PREDMET I PRIMJENA ZUP-a, UPRAVNA STVAR I UPRAVNI AKT

Predmet ZUP-a

Ovim se Zakonom ureuju pravila na temelju kojih:

- tijela dravne uprave i druga dravna tijela,

- tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,

- pravne osobe koje imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: javnopravna tijela),

u okviru djelokruga utvrenog na temelju zakona, postupaju i rjeavaju u upravnim stvarima.

-skup pravila po kojima javnopravna tijela postupaju

Primjena ZUP-a

Ovaj se Zakon primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima.

Samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukije, ako je to nuno za postupanje u pojedinim upravnim podrujima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi ovoga Zakona.

Ovaj se Zakon primjenjuje na odgovarajui nain:

1. na sklapanje upravnih ugovora i na svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz podruja upravnog prava, koje ima neposredan uinak na prava, obveze ili pravne interese stranaka, ako zakonom nije drukije propisano

2. u postupcima zatite prava, odnosno pravnih interesa stranaka u predmetima u kojima pravne osobe koje obavljaju javne slube odluuju o njihovim pravima, obvezama ili pravnim interesima, ako zakonom nije propisana sudska ili druga pravna zatita.

Upravna stvar

Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rjeava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizike ili pravne osobe ili drugih stranaka (u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujui zakone, druge propise i ope akte kojima se ureuje odgovarajue upravno podruje.

Upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom odreena kao upravna stvar.

Upravni akt

Definiciju daje Zakon o upravnim sporovima - Upravni akt jest pojedinana odluka javnopravnog tijela (tijelo dravne uprave i drugo dravno tijelo, tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu slubu) kojom je javnopravno tijelo odluilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari.

Bitni elementi upravnog akta:

1. autoritativnost i jednostranost znai da pravni uinak nastaje samo voljom jednog subjekta, ali je podvrgnuto naelu zakonitosti, donosilac upravnog akta nastupa kao nosilac autoriteta vlasti te su subjekti u podreenom poloaju u odnosu na donosioca akta; akt nastaje kao posljedica volje jednog subjekta,

2. konkretnost odnosi se na predmet o kojem se odluuje (konkretna upravna stvar) i na subjekt o ijim se pravima i obvezama odluuje (konkretni adresat upravnog akta),

3. pravno djelovanje konstitutivno (zasnivanje, mijenjanje ili ukidanje nekog pravnog odnosa) ili deklarativno (utvrivanje nekog pravnog odnosa), neposredno (prema stranci) ili posredno (prema treim osobama kad je stranci dano neko apsolutno pravo)

4. pravna vezanost donoenjem upravnog akta vezano je i tijelo koje ga je donijelo i stranke

5. upravna stvar mora biti doneseno u upravnoj stvari

58. STRANKE U UPRAVNOM POSTUPKU I POSTUPOVNA SPOSOBNOST

Stranka u upravnom postupku je:

1. fizika ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.

2. moe biti i tijelo dravne uprave te

3. drugo dravno tijelo,

4. tijelo jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave ili

5. drugo javnopravno tijelo koje nema pravnu osobnost te

njihova podruna jedinica,

odnosno podrunica ili

skupina osoba povezanih zajednikim interesom, ako moe biti nositelj prava, odnosno obveza o kojima se rjeava.

Izjanjavanje stranke

U postupku stranci se mora omoguiti izjanjavanje o svim injenicama, okolnostima i pravnim pitanjima vanim za rjeavanje upravne stvari.

Bez prethodnog izjanjavanja stranke postupak se moe provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan uinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom.

Postupovna sposobnost stranke

Radnje u postupku mogu poduzimati:

1. potpuno poslovno sposobne osobe,

2. osobe s ogranienom poslovnom sposobnou kad im se na temelju zakona priznaje ograniena poslovna sposobnost u upravnoj stvari koja je predmet postupka.

Zastupanje stranke

1. U postupku stranku moe zastupati:

2. osoba ovlatena za zastupanje, odnosno

3. zakonski zastupnik,

4. privremeni zastupnik,

5. zajedniki predstavnik i

6. opunomoenik (u daljnjem tekstu: osoba ovlatena za zastupanje stranke).

Osoba ovlatena za zastupanje stranke duna je podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje stranke, a ako su zakonom propisani i dodatni uvjeti za oblik ovlasti, ovlast mora biti dana prema tim uvjetima.

Slubena osoba u tijeku postupka obraa se osobi ovlatenoj za zastupanje stranke, kad je takva osoba odreena.

Iznimno, kad je to nuno za utvrivanje injenica i okolnosti u postupku, slubena osoba moe zatraiti neposrednu nazonost, odnosno drugo sudjelovanje stranke u postupku.

Ako slubena osoba zatrai neposrednu nazonost ili drugo sudjelovanje stranke u postupku, o tome je duna istodobno obavijestiti i osobu ovlatenu za zastupanje.

Zakonski zastupnik

Za stranku bez postupovne sposobnosti radnje u postupku poduzima zakonski zastupnik odreen na temelju zakona.

Kad slubena osoba posumnja da stranku zdravstvene ili druge okolnosti spreavaju u obavljanju radnji u postupku, bez odgode e predloiti nadlenom javnopravnom tijelu odnosno sudu odreivanje zakonskog zastupnika, sukladno zakonu.

Ako slubena osoba utvrdi da zakonski zastupnik stranke ne ulae dovoljno pozornosti u zastupanju, o tome e obavijestiti tijelo koje ga je odredilo, odnosno koje obavlja nadzor nad radom zakonskog zastupnika te odrediti privremenog zastupnika.

Pravnu osobu zastupa zakonski zastupnik ili ovlateni predstavnik.

Privremeni zastupnik

Slubena e osoba zakljukom odrediti privremenog zastupnika:

kad postupovno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se

neka radnja u postupku treba hitno poduzeti protiv osobe kojoj prebivalite, boravite ili sjedite nije poznato, a koja nema opunomoenika (tada e se zakljuak o odreivanju privremenog zastupnika objavit u slubenom glasilu, na oglasnoj ploi i na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan nain),

stranci kojoj su identitet i adresa poznati, ali se ne nalazi na podruju Republike Hrvatske, a na zahtjev slubene osobe u za to ostavljenom roku ne odredi osobu ovlatenu za zastupanje - slubena osoba o tome e bez odgode obavijestiti stranku.

Slubena e osoba zakljukom odrediti privremenog zastupnika samo za pojedinu radnju (i o tome e se bez odgode obavijestiti stranku odnosno osobu ovlatenu za zastupanje stranke):

kad interes stranke ili

zatita ivota i zdravlja, odnosno

imovine vee vrijednosti

nalau hitno obavljanje postupovne radnje i ako je

sudjelovanje stranke, odnosno osobe ovlatene za zastupanje stranke u obavljanju te radnje nemogue, ili je vezano uz nerazmjerne trokove.

Zajedniki predstavnik i zajedniki opunomoenik

Kad dvije stranke ili vie njih u istom predmetu nastupaju zajedniki, dune su naznaiti koja e od njih nastupati kao zajedniki predstavnik ili odrediti zajednikog opunomoenika.

Ako stranke ne odrede zajednikog predstavnika ili zajednikog opunomoenika, slubena osoba zakljukom e naloiti strankama da to uine u primjerenom roku.

Ako stranke to ne uine, slubena e osoba po slubenoj dunosti zakljukom odrediti jednu od stranaka kao zajednikog predstavnika koji poduzima radnje u postupku dok strane ne odrede drugoga zajednikog predstavnika ili opunomoenika.

U sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno opunomoenika, svaka strana zadrava samostalno pravo nastupanja u tom postupku.

Opunomoenik

Stranka, odnosno njezin zakonski zastupnik moe odrediti opunomoenika koji e je zastupati.

Za opunomoenika se moe odrediti odvjetnik, odvjetniki ured ili druga pravna osoba koja na temelju zakona moe zastupati stranku, odnosno svaka druga potpuno poslovno sposobna osoba, osim one koja se bavi nadripisarstvom

Nadripisarstvo - rjeenjem uskratiti sudjelovanje takve osobe alba ne odgaa izvrenje.

Radnje koje poduzima opunomoenik u granicama dane punomoi pravni uinak kao da ih je poduzela stranka.

Stranka moe:

Opozvati ili izmijeniti izjavu opunomoenika -ako je nazona kada opunomoenik daje usmenu izjavu

Do donoenja odluke o upravnoj stvari opozvati pojedine ili sve radnje opunomoenika u postupku trokove postupka koji nastanu takvim opozivom snosi stranka

Opoziv punomoi ima pravni uinak od trenutka kada slubena osoba od stranke primi opoziv punomoi (u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik).

Opunomoenik za primanje pismena

Ako se osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak nalazi u inozemstvu, a nema u RH osobu ovlatenu za zastupanje, obvezna je odrediti opunomoenika za primanje pismena s prebivalitem u RH (u protivnom zahtjev e se odbaciti rjeenjem). Stranka je o tome duna obavijestiti javnopravno tijelo.

59. NAELA ZUP-a

1. Naelo zakonitosti

2. Naelo razmjernosti u zatiti prava stranaka i javnog interesa

3. Naelo pomoi stranci

4. Naelo utvrivanja materijalne istine

5. Naelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza

6. Naelo uinkovitosti i ekonominosti

7. Naelo pristupa podacima i zatite podataka

8. Naelo zatite steenih prava stranaka

9. Pravo stranke na pravni lijek

10. Slubena uporaba jezika i pisma

Naelo zakonitosti

Javnopravno tijelo rjeava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa te opih akata donesenih na temelju zakonom utvrenih javnih ovlasti.

U upravnim stvarima u kojima je javnopravno tijelo zakonom ovlateno rjeavati po slobodnoj ocjeni, odluka mora biti donesena u granicama dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana.

Pravno vezana rjeenja- upravna stvar mora biti rijeena u skladu s pozitivnim propisima i utvrenim injeninim stanjem (?).

Naelo pristupa podacima i zatite podataka

Javnopravna tijela duna su strankama omoguiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskoj stranici javnopravnog tijela i pruiti im druge obavijesti, savjete i strunu pomo.

U postupku se moraju zatititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zatiti osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka.

Naelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza

Slubena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvruje injenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrenih injenica i okolnosti rjeava upravnu stvar.

Koje e injenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvruje slubena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

Naelo utvrivanja materijalne istine

U postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve injenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rjeavanje upravne stvari.

60. NAELO RAZMJERNOSTI

Naelo razmjernosti u zatiti prava stranaka i javnog interesa

Pravo stranke moe se ograniiti postupanjem javnopravnih tijela samo kad je to propisano zakonom te ako je takvo postupanje nuno za postizanje zakonom utvrene svrhe i razmjerno cilju koji treba postii.

Kad se na temelju propisa stranci nalae kakva obveza, prema njoj e se primjenjivati one mjere za ispunjenje obveze koje su za nju povoljnije, ako se takvim mjerama postie svrha propisa.

Pri voenju postupka javnopravna tijela duna su strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodei pri tome rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava treih osoba niti u protivnosti s javnim interesom.

61. PRAVO STRANKE NA PRAVNI LIJEK I NAELO ZATITE STEENIH PRAVA

Protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari rijeilo u propisanom roku, stranka ima pravo albe, ako zakonom nije drukije propisano.

Protiv drugostupanjske odluke, odnosno protiv prvostupanjske odluke protiv koje nije doputena alba moe se pokrenuti upravni spor.

Protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pruatelja javnih usluga stranka ima pravo na prigovor.

Naelo zatite steenih prava stranaka

Odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravomona odluka), a kojom je stranka stekla odreeno pravo odnosno kojom su stranci odreene neke obveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima propisanim zakonom.

62. STVARNA I MJESNA NADLENOST

Stvarna nadlenost javnopravnih tijela odreuje se zakonom kojim se ureuje pojedino upravno podruje, ili odreuje nadlenost javnopravnih tijela.

Ako se stvarna nadlenost ne moe utvrditi na temelju zakona, niti je to mogue utvrditi po naravi upravne stvari, stvarno je nadleno prvostupanjsko tijelo dravne uprave u djelokrugu kojeg su poslovi ope uprave.

Mjesna nadlenost odreuje se propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli, odnosno o ustrojstvu javnopravnih tijela.

Ako propisima nije utvrena mjesna nadlenost, mjesna nadlenost se odreuje:

1. u stvarima koje se odnose na nekretninu, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi,

2. u stvarima koje se odnose na brodove i zrakoplove hrvatske dravne pripadnosti odnosno u stvarima u kojima je povod za voenje postupka nastao na brodu ili zrakoplovu, prema matinoj luci broda ili zrakoplova,

3. u stvarima koje se odnose na poslovnu ili drugu djelatnost stranke, prema mjestu sjedita stranke, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja ili bi se trebala obavljati,

4. u stvarima koje se odnose na djelatnost javnopravnih tijela ili pravnih osoba, prema mjestu njihova sjedita, odnosno sjedita njihove podrune jedinice kad se djelatnost odnosi na tu jedinicu,

5. u ostalim stvarima, prema prebivalitu stranke. Ako stranka nema prebivalite na podruju Republike Hrvatske, nadlenost se odreuje prema mjestu boravita, a ako nema ni boravite, prema mjestu posljednjeg prebivalita, odnosno boravita na podruju Republike Hrvatske.

Ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti na propisani nain, mjesna nadlenost odredit e se prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka.

Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati meusobnim dogovorom javnopravnih tijela, javnopravnih tijela i stranaka ni samih stranaka.

Javnopravna tijela duna su tijekom cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost.

Kad postoji opasnost od odgode, a mjesno nadleno tijelo ne moe poduzeti potrebnu hitnu radnju, drugo stvarno nadleno javnopravno tijelo moe poduzeti radnju i izvan podruja svoje mjesne nadlenosti. O poduzetoj radnji duno je odmah obavijestiti mjesno nadleno javnopravno tijelo.

Sukob nadlenosti

Sukob nadlenosti nastaje kad se dva javnopravna tijela ili vie njih izjasne kao stvarno ili mjesno nadlena ili nenadlena u istoj upravnoj stvari.

O sukobu nadlenosti odluit e rjeenjem nadleno javnopravno tijelo drugog stupnja u djelokrugu kojeg se nalazi ta upravna stvar, a ako takvog tijela nema, odluit e sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove ope uprave, po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke.

Ako su u sukobu nadlenosti tijela dravne uprave i druga dravna tijela, odnosno tijela dravne uprave i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili druga dravna tijela i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, o sukobu nadlenosti odluit e sud nadlean za upravne sporove.

Odluivanje o sukobu nadlenosti

Postupak odluivanja o sukobu nadlenosti pokree se na prijedlog tijela koje je posljednje rjeavalo o nadlenosti ili na prijedlog stranke.

Tijelo koje rjeava sukob nadlenosti istodobno e ponititi odluku koje je donijelo nenadleno javnopravno tijelo, odnosno ponitit e odluku kojom se javnopravno tijelo izjasnilo kao nenadleno i dostavit predmet na rjeavanje nadlenom tijelu.

Protiv odluke kojom je rijeeno o sukobu nadlenosti ne moe se izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor.

Postupanje nenadlenog tijela po podnesku

Kada javnopravno tijelo nije nadleno za primitak podneska koji je podnositelj osobno predao odnosno koji se primi na zapisnik, slubena osoba upozorit e na to podnositelja i uputiti ga na nadleno tijelo.

Ako podnositelj i dalje zahtjeva da se njegov podnesak primi, slubena osoba duna je primiti takav podnesak i bez odgode uputiti ga nadlenom tijelu.

Kad slubena osoba primi podnesak iz kojeg se ne moe utvrditi koje je tijelo nadleno donijet e bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana rjeenje kojim se podnesak odbacuje zbog nenadlenosti i dostavit e rjeenje stranci.

Jedinstveno upravno mjesto

Ako je za ostvarenje nekog prava stranke potrebno voditi vie upravnih ili drugih postupaka, stranci e se omoguiti da na jedinstvenom upravnom mjestu u javnopravnom tijelu podnese sve zahtjeve, koji e se po slubenoj dunosti bez odgode dostaviti nadlenim javnopravnim tijelima.

Na jedinstvenom upravnom mjestu stranke i druge zainteresirane osobe mogu dobiti propisane obrasce, obavijesti, savjete i drugu pomo iz nadlenosti javnopravnog tijela.

Zaprimanje zahtjeva stranke na jedinstvenom upravnom mjestu ne utjee na stvarnu i mjesnu nadlenost javnopravnih tijela za rjeavanje u upravnim i drugim postupcima.

63. ZAJEDNIKA ODLUKA U UPRAVNOJ STVARI

Kad je propisano da u rjeavanju o upravnoj stvari sudjeluju dva javnopravna tijela ili vie njih, svako od njih duno je postupiti u toj stvari. Javnopravna tijela sporazumjet e se koje e tijelo donijeti odluku o upravnoj stvari, u kojoj moraju biti navedene i odluke drugih javnopravnih tijela.

Kad je propisano da javnopravno tijelo rjeava na temelju suglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugoga javnopravnog tijela, to je tijelo duno takav akt izdati ili odbiti njegovo izdavanje u roku od 30 dana od dana dostave urednog zahtjeva za izdavanje.

Kad javnopravno tijelo u propisanom roku ne odlui o zahtjevu za izdavanje suglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja, smatrat e se da je akt izdan u korist stranke, ako nije drukije propisano.

64. SLUBENA OSOBA I IZUZEE

U upravnom postupku postupa slubena osoba u opisu poslova koje je voenje tog postupka ili rjeavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela.

U javnopravnim tijelima slubena osoba koja vodi postupak ili rjeava o upravnim stvarima mora imati odgovarajuu strunu spremu, potrebno radno iskustvo i poloen dravni struni ispit.

Ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlatene za rjeavanje o upravnoj stvari, rjeenje donosi elnik tijela.

elnik tijela zakljukom e izuzeti slubenu osobu od voenja postupka, odnosno rjeavanja o upravnoj stvari ako je slubena osoba u toj upravnoj stvari:

1. stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok, vjetak ili osoba ovlatena za zastupanje,

2. sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zakljuno, i po prestanku braka,

3. sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika

4. sudjelovala u prvostupanjskom postupku - izuzima se od voenja drugostupanjskog postupka.

elnik tijela zakljukom moe izuzeti slubenu osobu od voenja postupka, odnosno rjeavanja:

1. ako je slubena osoba sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje stranke u bliskom osobnom odnosu,

2. ako je slubena osoba sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu,

3. ako slubena osoba prema stranci postupa diskriminirajue,

4. ako se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost slubene osobe.

Svaka osoba koja sudjeluje u postupku duna je bez odgode izvijestiti elnika javnopravnog tijela o razlozima izuzea slubene osobe.

O izuzeu elnika prvostupanjskog tijela, po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke, odluuje zakljukom elnik drugostupanjskog tijela, a ako takvog tijela nema, o izuzeu e odluiti tijelo koje obavlja nadzor nad tim javnopravnim tijelom.

Zakljukom o izuzeu e se odrediti slubena osoba koja e rjeavati u upravnoj stvari odnosno obavljati pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kojem je izuzee odreeno.

65. SUDJELOVANJE STRANAKA U POSTUPKU-izjanjavanje, davanje podataka

U postupku stranci se mora omoguiti izjanjavanje o svim injenicama, okolnostima i pravnim pitanjima vanim za rjeavanje upravne stvari.

Bez prethodnog izjanjavanja stranke postupak se moe provesti samo:

1. ako se usvaja zahtjev stranke

2. ako odluka u postupku nema negativan uinak na pravne interese stranke

3. kad je tako propisano zakonom.

Davanje podataka

Javnopravna tijela duna su strankama omoguiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskoj stranici javnopravnog tijela i pruiti im druge obavijesti, savjete i strunu pomo.

U postupku se moraju zatititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zatiti osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka.

66. POKRETANJE UPRAVNOG POSTUPKA UREDAN ZAHTJEV

Nain pokretanja

Upravni postupak pokree se na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti.

Na zahtjev stranke - Kad se postupak pokree na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnome tijelu.

Zahtjev za pokretanje postupka stranka moe neposredno podnijeti javnopravnom tijelu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, a moe takav zahtjev poslati potom ili dostaviti elektronikim putem.

Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka, rjeenjem e odbaciti zahtjev.

Ako je stranka u jednom podnesku postavila vie razliitih zahtjeva, postupit e se po svakom zahtjevu odvojeno. Ako je za postupanje po kojem od tih zahtjeva nadleno drugo javnopravno tijelo, postupit e se po pravilima o postupanju nenadlenog tijela po podnesku.

Po slubenoj dunosti - Kad se postupak pokree po slubenoj dunosti, postupak se smatra pokrenutim kad slubena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom voenja postupka po slubenoj dunosti.

Postupak se pokree po slubenoj dunosti kad je to propisano zakonom ili je nuno radi zatite javnog interesa.

Kod ocjene o postojanju razloga za pokretanje postupka po slubenoj dunosti javnopravno tijelo uzet e u obzir predstavke, odnosno druge obavijesti koje upuuju na potrebu zatite javnoga interesa.

Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po slubenoj dunosti, obavijestit e o tome podnositelja to je prije mogue, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja predstavke, odnosno obavijesti.

Podnositelj ima pravo izjaviti prigovor javnopravnom tijelu od kojeg je primio obavijest kojom se ne prihvaa prijedlog za pokretanje postupka, u roku od osam dana od dana primanja obavijesti, kao i u sluaju da u propisanom roku nije dobio odgovor.

Pokretanje postupka javnom objavom

Javnopravno tijelo moe javnom objavom pokrenuti postupak kad su stranke nepoznate ili je takav nain pokretanja postupka propisan zakonom.

Javna objava mora sadravati naznaku upravne stvari, odreenje osoba na koje se odnosi, nain sudjelovanja tih osoba u postupku, popis isprava koje trebaju poslati ili ih osobno dostaviti javnopravnom tijelu te upozorenje na posljedice neodazivanja na javnu objavu u odreenom roku.

Strankama se mora odrediti rok od najmanje 30 dana za odazivanje na javnu objavu.

Javna objava oglaava se u odgovarajuem slubenom glasilu, sredstvima javnog priopivanja, odnosno na drugi prikladan nain kojim e se pozvanim osobama omoguiti saznanje o javnoj objavi.

67. IZMJENA ZAHTJEVA I ODUSTANAK OD ZAHTJEVA, SPAJANJE I RAZDVAJANJE UPRAVNIH STVARI, OBUSTAVA POSTUPKA

Izmjena zahtjeva

Do donoenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka moe izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom injeninom stanju.

Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za izmjenu podnesenog ili za podnoenje drugog zahtjeva, donijet e rjeenje kojim e odbaciti zahtjev stranke.

Odustanak od zahtjeva

Tijekom postupka stranka moe odustati od zahtjeva u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili elektronikim putem.

Ako stranka odustane od zahtjeva, donijet e se rjeenje o obustavi postupka.

Rjeenje o obustavi postupka donijet e se po slubenoj dunosti i u sluaju kad se iz postupanja stranke ili iz drugih okolnosti postupka moe zakljuiti da je stranka odustala od zahtjeva.

Postupak e se nastaviti ako je nastavak postupka u javnom interesu ili to zahtijeva protivna stranka.

Kad se tijekom postupka utvrdi da vie ne postoje pravne pretpostavke za voenje postupka, rjeenjem e se obustaviti postupak.

Spajanje i razdvajanje postupka

Dvije upravne stvari ili vie njih zakljukom se mogu spojiti u jedan postupak, ako se prava ili obveze stranaka temelje na istoj pravnoj osnovi i na istom ili slinom injeninom stanju, a javnopravno tijelo koje vodi postupak stvarno je i mjesno nadleno za voenje svih tih postupaka.

Ako se promijene okolnosti zbog kojih su stvari spojene u jedan postupak, postupci e se zakljukom razdvojiti.

Rjeenje o obustavi postupka donijet e se:

1) ako stranka odustane od zahtjeva

2) kad se iz postupanja stranke ili iz drugih okolnosti postupka moe zakljuiti da je stranka odustala od zahtjeva-rjeenje se donosi po slubenoj dunosti.

3) kad vie ne postoje pravne pretpostavke za voenje postupka

4) ako stranka u odreenom roku ne podnese dokaz o podnoenju zahtjeva za rjeavanje prethodnog pitanja, kad je postupak pokrenut na zahtjev stranke

5) kad je stvar rijeena nagodbom

6) ako stranka umre ili pravna soba prestane postojati ovisno o naravi upravne stvari, te se u tom sluaju rjeenje o obustavi dostavlja nasljednicima odnosno pravnim slijednicima

7) obustava postupka po albi- kad su stranke odustale od podnesene albe do otpreme rjeenja o albi

68. NEPOSREDNO RJEAVANJE

Slubena osoba u javnopravnom tijelu moe rijeiti upravnu stvar bez provedbe ispitnog postupka u sluajevima propisanim zakonom, ako u postupku ne sudjeluju stranke s protivnim interesima (neposredno rjeavanje).

Slubena osoba moe neposredno rijeiti upravnu stvar u postupku koji je pokrenut po slubenoj dunosti:

1. ako se pravo stanje stvari moe utvrditi na temelju slubenih podataka kojima raspolau javnopravna tijela, a nije potrebno posebno izjanjenje stranke radi zatite njezinih prava ili pravnih interesa,

2. ako je to nuno za poduzimanje hitnih mjera radi zatite ivota i zdravlja ljudi ili imovine vee vrijednosti koje se ne mogu odgaati, ako je to u javnom interesu, a injenice na kojima se rjeenje temelji su utvrene ili barem uinjene vjerojatnima.

Slubena osoba moe neposredno rijeiti upravnu stvar u postupku koji je pokrenut na zahtjev stranke:

1. kad je stranka u svojem zahtjevu navela sve injenice ili podnijela potrebne dokaze na temelju kojih se moe utvrditi pravo stanje stvari ili ako se to stanje moe utvrditi na temelju opepoznatih injenica ili slubenih podataka kojima raspolae javnopravno tijelo,

2. kad je propisano da se stvar moe rijeiti na temelju injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju pa su injenice ili okolnosti uinjene vjerojatnima, a iz svih okolnosti sluaja proizlazi da se zahtjevu stranke moe udovoljiti.

69. ISPITNI POSTUPAK-prava i dunosti stranke, usmena rasprava

Ispitni postupak provodi se kad je to nuno:

a. radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su bitne za razjanjenje pravog stanja stvari,

b. kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima te radi omoguivanja strankama ostvarenja i zatite njihovih prava i pravnih interesa,

c. te radi omoguavanja strankama ostvarivanja i zatite njihovih prava i pravnih interesa

Slubena osoba odredit e izvoenje dokaza kad nae da je to potrebno radi razjanjenja stvari te upotpuniti injenino stanje i izvoditi dokaze o injenicama koje prije u postupku nisu bile iznesene ili jo nisu utvrene, a potrebne su radi utvrivanja pravog stanja stvari.

Prava i dunosti stranke u ispitnom postupku

Stranka ima pravo:

sudjelovati u ispitnom postupku sve do donoenja odluke o upravnoj stvari,

davati izjave i objanjenja,

iznositi injenice i okolnosti koje su bitne za rjeavanje upravne stvari te

pobijati tonost navoda koji se ne slau s njezinim navodima.

Slubena osoba duna je:

omoguiti stranci izjanjavanje o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku,

o prijedlozima za izvoenje dokaza i podnesenim dokazima,

sudjelovanje u izvoenju dokaza i postavljanje pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima preko slubene osobe, a uz doputenje slubene osobe i neposredno, kao i

upoznavanje s rezultatom izvoenja dokaza i

izjanjavanje o tim rezultatima.

Stranka moe davati izjave usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku. U sloenim upravnim stvarima slubena osoba moe naloiti stranci podnoenje izjave u pisanom obliku, to ne iskljuuje pravo stranke na usmeno izjanjavanje.

Stranka je duna sudjelovati u utvrivanju injenica vanih za rjeavanje o upravnoj stvari te osobno dati izjavu kad to zatrai slubena osoba ili kad je to propisano zakonom.

Usmena rasprava

Zakljukom se odreuje:

1. u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vie stranaka sa protivnim interesima,

2. kad je potrebno provesti oevid, sasluati svjedoke il vjetake,

3. u drugim sluajevima kada je to korisno za rjeavanje upravne stvari.

Usmena rasprava je javna. Iznimno slubena osoba moe na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti zakljukom iskljuiti javnost sa glavne rasprave kad to zahtijevaju razlozi privatnosti, javnog morala ili javne sigurnosti ili kad postoji ozbiljna neposredna opasnost ometanja glavne rasprave.

Usmena rasprava provodi se u prostorijama javnopravnog tijela. Iznimno, usmena rasprava moe se provesti i na mjestu oevida ili na kojem drugom prikladnom mjestu ako je to potrebno radi smanjenja trokova postupka ili temeljitijeg, breg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari.

Ako uredno pozvana stranka bez opravdanog razloga ne doe na usmenu raspravu, slubena osoba moe provesti raspravu i bez nazonosti stranke.

Ako na usmenu raspravu ne doe uredno pozvana stranka na zahtjev koje je pokrenut postupak, a iz cjelokupnog stanja stvari moe se zakljuiti da je stranka odustala od zahtjeva, slubena osoba koji vodi postupak rjeenjem e obustaviti postupak.

Slubena osoba upozorit e osobu koja ometa tijek usmene rasprave na neprimjereno ponaanje, a ako ta osoba nastavi s ometanjem rasprave, moe joj rjeenjem izrei novanu kaznu u iznosu do 50% prosjene godinje bruto plae ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. U sluaju nastavka ometanja rasprave slubena osoba moe osobu i udaljiti. alba na rjeenje o novanoj kazni ne odgaa izvrenje rjeenja.

70. PRETHODNO PITANJE

Ako se u postupku rjeavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje ini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rjeavanja kojeg nije mogue rijeiti upravnu stvar, slubena osoba moe rijeiti to pitanje ili postupak prekinuti rjeenjem dok nadleni sud ili javnopravno tijelo to pitanje ne rijee.

Postupak e se prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrivanje oinstva ili majinstva te u drugom sluaju propisanom zakonom. Kad se prethodno pitanje odnosi na kazneno djelo, a nema mogunosti za kazneni progon, slubena osoba razmotrit e i to pitanje.

Slubena osoba vezana je pravomonom odlukom nadlenog tijela kojom je rijeeno prethodno pitanje.

Rjeavanje prethodnog pitanja

Ako je slubena osoba rijeila prethodno pitanje, rjeavanje prethodnog pitanja ima pravni uinak samo u upravnoj stvari u kojoj je to pitanje rijeeno.

Kad slubena osoba ne uzme prethodno pitanje u rjeavanje, a postupak za rjeavanje prethodnog pitanja koji se moe voditi po slubenoj dunosti jo nije pokrenut pred nadlenim sudom ili javnopravnim tijelom, slubena e osoba od nadlenog suda ili javnopravnog tijela zatraiti pokretanje postupka, ako nije drukije propisano.

U stvari u kojoj se postupak za rjeenje prethodnog pitanja pokree pred nadlenim sudom ili javnopravnim tijelom na zahtjev stranke, slubena osoba zakljukom moe naloiti stranci da u primjerenom roku radi rjeavanja prethodnog pitanja pokrene postupak pred nadlenim tijelom te dostavi dokaz da je to uinila. Slubena osoba upozorit e stranku na posljedice toga proputanja.

Kad je postupak pokrenut na zahtjev stranke, a stranka u odreenom roku ne podnese dokaz o podnoenju zahtjeva za rjeavanje prethodnog pitanja, smatrat e se da je odustala od zahtjeva te e se postupak obustaviti rjeenjem.

Postupak prekinut radi rjeavanja prethodnog pitanja pred nadlenim sudom ili javnopravnim tijelom nastavit e se kad odluka o tom pitanju postane pravomona. Postupak se moe nastaviti po slubenoj dunosti i bez pravomone odluke o prethodnom pitanju i kad slubena osoba ocijeni da vie nema razloga ekati na pravomonost rjeenja prethodnog pitanja pred nadlenim sudom ili javnopravnim tijelom, osim u sluajevima u kojima se mora prekinuti postupak.

71. NAGODBA

Kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, slubena osoba nastojat e tijekom cijelog postupka postii nagodbu stranaka u cijelosti ili o pojedinim spornim pitanjima.

Nagodba protivna propisima, javnom interesu ili pravima treih osoba nije doputena.

Nagodba se smatra sklopljenom kad je stranke nakon proitanog zapisnika potpiu. Ovjereni prijepis zapisnika predaje se strankama.

Kad je nagodbom u potpunosti rijeena upravna stvar, slubena osoba rjeenjem e obustaviti postupak.

Ako se nagodba odnosi samo na pojedina sporna pitanja, slubena e osoba u izreci rjeenja naznaiti postojanje nagodbe o tim pitanjima.

Nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku.

72. DOKAZIVANJE I ZAPISNIK

Slubena osoba u postupku utvruje injenino stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu moe:

1) pribaviti isprave,

2) sasluati svjedoke,

3) pribaviti nalaz i miljenje vjetaka i

4) obaviti oevid.

Nije potrebno dokazivati:

1. injenice o kojima javnopravna tijela vode slubenu evidenciju,

2. opepoznate injenice,

3. injenice koje su poznate slubenoj osobi

4. injenice koje propis pretpostavlja,

ALI je doputeno dokazivati nepostojanje tih injenica.

Osiguranje dokaza provodi slubena osoba po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke.

Kad se postupak pokree po slubenoj dunosti, a postoji opravdana sumnja da se pojedini dokaz nee moi izvesti kasnije u tijeku postupka ili da e njegovo izvoenje biti oteano, radi osiguranja dokaza taj se dokaz moe izvesti u tijeku cijelog postupka i prije nego to je postupak pokrenut.

O osiguranju dokaza donosi se rjeenje koje ne prekida tijek postupka.

Isprave

Dokazivanje se izvodi javnim ili privatnim ispravama. Isprava moe biti i u elektronikom obliku.

Pod javnim ispravama u smislu ovoga Zakona smatraju se isprave koje su izdali nadleni sudovi ili javnopravna tijela u granicama svoje nadlenosti i u propisanom obliku. Javne isprave dokazuju ono to se njima utvruje ili potvruje.

Ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, slubena osoba provjerit e po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnog tijela koji su takvu ispravu izdali.

Pribavljanje isprava

Stranka ili druga osoba kod koje se nalazi isprava potrebna kao dokaz u postupku duna je omoguiti uvid u ispravu na zahtjev slubene osobe.

Ako fizika osoba kod koje se nalazi isprava, bez opravdanog razloga odbije dati ispravu na uvid slubenoj osobi, rjeenjem e se novano kazniti u iznosu do 50% prosjene godinje bruto plae ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.

Ako pravna osoba kod koje se nalazi isprava bez opravdanog razloga odbije dati ispravu na uvid slubenoj osobi, rjeenjem e se novano kazniti odgovorna osoba te pravne osobe u iznosu do tri prosjene godinje bruto plae ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.

Svjedoci

Svjedok moe biti svaka osoba za koju se smatra da ima saznanja o odreenim injenicama i koja svoja saznanja moe priopiti.

Svjedoku se poziv dostavlja u pisanom obliku osam dana prije dana svjedoenja.

Obveza svjedoenja

Svaka osoba pozvana kao svjedok duna je svjedoiti.

Svjedoka e se pouiti da ima pravo uskratiti svjedoenje, odnosno odgovore na pojedina pitanja kojima bi

sebe,

svoje srodnike u ravnoj liniji,

u pobonoj liniji do treeg stupnja srodstva zakljuno,

branog druga ili

srodnike po tazbini do drugog stupnja srodstva zakljuno, pa i onda kad je brak prestao,

skrbnika i tienika, odnosno posvojitelja i posvojenika

izloio kaznenom progonu, tekoj sramoti ili znatnoj materijalnoj teti.

Svjedoka e se pouiti da ima pravo uskratiti odgovore i na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi propisima utvrenu tajnu, a posebice na pitanja o onome to mu je stranka povjerila kao svojem opunomoeniku ili ispovjedila kao vjerskom ispovjedniku.

Svjedok ne moe, zbog opasnosti od imovinske tete, uskratiti svjedoenje o pravnim poslovima kojima je bio nazoan kao svjedok, zapisniar ili posrednik, odnosno o radnjama koje je poduzeo u vezi sa spornim odnosom kao pravni prednik ili zastupnik jedne od stranaka te o drugim radnjama o kojima je na temelju propisa duan podnijeti prijavu ili dati izjavu.

Vjetaenje

Kad je za utvrivanje ili ocjenu odreene injenice koja je bitna za rjeavanje upravne stvari potrebno posebno struno znanje kojim slubena osoba ne raspolae, dokaz se moe izvesti vjetaenjem.

Slubena osoba odreuje vjetaenje po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke.

Za vjetaka e se zakljukom odrediti osoba koja je odgovarajue struke, a ovlatena je za davanje miljenja o pitanjima odgovarajue struke ili osoba registrirana za vjetaenje. Ako takvih osoba nema, za vjetaka se moe odrediti i druga osoba koja ima odgovarajuu strunost potrebnu za vjetaenje.

Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti svjedok.

Oevid

Oevid se provodi kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe.

Provoenje oevida odreuje se zakljukom.

Stranke imaju pravo nazoiti oevidu. Oevid se moe provesti i bez nazonosti stranke u sluaju poduzimanja hitnih mjera radi zatite ivota, zdravlja ili imovine vee vrijednosti.

Slubena osoba odreuje po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke koje e jo osobe nazoiti oevidu.

Izjava stranke

Ako za utvrivanje odreenih injenica ne postoje drugi dokazi, za utvrivanje takvih injenica moe se kao dokazno sredstvo uzeti i izjava stranke.

Zapisnik

O usmenoj raspravi, oevidu ili drugoj vanijoj radnji u postupku te o vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba u postupku sastavlja se zapisnik.

U zapisnik se upisuje:

naziv javnopravnog tijela koje obavlja radnju,

mjesto gdje se obavlja,

datum i sat kad se obavlja,

upravna stvar o kojoj se vodi postupak,

osobna imena slubenih osoba, nazonih stranaka i osoba ovlatenih za njihovo zastupanje,

opis tijeka i sadraja u postupku provedenih radnji i danih izjava te isprava koje su koritene.

Prije zakljuenja zapisnik e se proitati nazonim osobama koje su sudjelovale u upravnoj radnji.

Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene primjedbe ili e se, ako su primjedbe stavljene, ukratko navesti njihov sadraj.

Zapisnik e potpisati slubena osoba koja je vodila upravnu radnju i zapisniar ako ga je bilo. Osobe koje su dale izjave potpisuju zapisnik neposredno iza svoje izjave te na kraju svake stranice na kojima se njihova izjava nalazi.

U potpisanom i zakljuenom zapisniku ne smije se nita dodavati niti mijenjati.

dopuna u ve zakljueni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuje slubena osoba i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena.

Ako neka od nazonih osoba odbije potpisati zapisnik ili napusti mjesto radnje prije zakljuenja zapisnika, to e se navesti u zapisniku, kao i razlozi zbog kojih je potpis uskraen.

Zapisnik sastavljen na nain propisan zakonom javna je isprava. Zapisnik je dokaz o tijeku i sadraju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je stavljena primjedba da nisu pravilno sastavljeni.

73. PODNESCI

Podnescima u postupku smatraju se zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, albe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopenja te drugi podnesci kojima se stranke obraaju javnopravnim tijelima u vezi s odreenom upravnom stvari.

Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upuuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime (ime i prezime) stranke, odnosno osobe ovlatene za zastupanje ako je stranka ima i adresu te osobe.

Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati potom, dostaviti u obliku elektronike isprave izraene sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik.

Podnesak potpisuje stranka, odnosno osoba ovlatena za zastupanje stranke. Stranku koja ne zna ili ne moe pisati, potpisat e druga pismena osoba uz naznaku svoga osobnog imena i adrese.

Smatra se da je podnesak podnesen u roku ako je prije isteka roka zaprimljen u javnopravnom tijelu kojem je trebao biti predan.

Kad je podnesak upuen potom preporueno ili predan ovlatenom pruatelju potanskih usluga, dan predaje poti, odnosno ovlatenom pruatelju potanskih usluga smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je upuen.

Nedostatci u podnesku

Kad podnesak sadrava kakav nedostatak koji onemoguuje postupanje po podnesku odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, slubena osoba zakljukom e upozoriti na to stranku i odredit e rok u kojem je stranka duna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u odreenom roku ne uini.

Ako se nedostaci ne otklone u odreenom roku, a po podnesku se ne moe postupiti, slubena osoba rjeenjem e odbaciti podnesak.

Prijevod podneska

Kad javnopravno tijelo primi podnesak na stranom jeziku ili pismu koji nisu u slubenoj uporabi kod tijela, slubena e osoba bez odgode traiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjereni rok, a ako to stranka ne uini u odreenom roku, smatrat e se da podnesak nije podnesen.

Ovjereni prijevod podneska inozemne javne isprave obvezan je ako se posumnja u vjerodostojnost te isprave.

Elektronika komunikacija

Javnopravna tijela i stranke te druge osobe koje sudjeluju u postupku mogu komunicirati i u elektronikom obliku.

Podnesci dostavljeni u elektronikom obliku s elektronikim potpisom sukladno zakonu smatrat e se vlastoruno potpisanim.

Elektronikim putem dostavljeni podnesak smatra se podnesenim javnopravnom tijelu u trenutku kad je zabiljeen na posluitelju za slanje takvih poruka. Javnopravno tijelo bez odgode elektronikim e putem poiljatelju potvrditi primitak podneska.

Ako se u javnopravnom tijelu iz tehnikih razloga ne moe proitati podnesak u elektronikom obliku, o tome e se obavijestiti poiljatelja. Poiljatelj je tada duan ponovo poslati podnesak u ispravnom elektronikom obliku ili ga dostaviti na drugi nain u odreenom roku. Ako poiljatelj to ne uini u odreenom roku, smatrat e se da podnesak nije podnesen.

Postupanje nenadlenog tijela po podnesku

Kada javnopravno tijelo nije nadleno za primitak podneska koji je podnositelj osobno predao odnosno koji se primi na zapisnik, slubena osoba upozorit e na to podnositelja i uputiti ga na nadleno tijelo.

Ako podnositelj i dalje zahtjeva da se njegov podnesak primi, slubena osoba duna je primiti takav podnesak i bez odgode uputiti ga nadlenom tijelu.

Kad slubena osoba primi podnesak iz kojeg se ne moe utvrditi koje je tijelo nadleno donijet e bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana rjeenje kojim se podnesak odbacuje zbog nenadlenosti i dostavit e rjeenje stranci.

74. ROKOVI I POVRAT U PRIJANJE STANJE

Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku odreuju se rokovi.

Kad rok nije propisan, slubena osoba odredit e odgovarajui rok za obavljanje radnje u postupku.

Rok koji je odredila slubena osoba, kao i rok za koji je propisano da se moe produavati, moe se iz opravdanih razloga produiti.

Pojam- rok je razdoblje unutar kojega se poduzimaju izvjesne postupovne radnje.

Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine.

Kad je rok odreen na dane, dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg poinje tei rok odnosno dan u koji pada dogaaj od kojega se rauna trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se poetak roka rauna od prvoga sljedeeg dana.

Rok odreen na mjesece, odnosno na godine istjee onog dana, mjeseca ili godine koji po svom broju odgovara danu kad je pismeno dostavljeno, odnosno danu u koji pada dogaaj od kojega se rauna trajanje roka. Ako toga dana nema u mjesecu u kojem rok istjee, rok istjee posljednjeg dana toga mjeseca.

Istjecanje roka moe se oznaiti i odreenim datumom.

Nedjelje, blagdani i neradni dani ne utjeu na poetak i na tijek roka.

Kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili u drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi, rok istjee prvoga sljedeega radnog dana.

Povrat u prijanje stanje

Stranci koja iz opravdanih razloga propusti u roku obaviti neku radnju pa je zbog toga proputanja iskljuena od obavljanja te radnje dopustit e se na njezin prijedlog povrat u stanje postupka prije proputanja poduzimanja radnje u odreenom roku.

Povrat u prijanje stanje dopustit e se i stranci koja je iz neznanja ili oitom pogrekom poslala ili predala podnesak na vrijeme, ali nenadlenom javnopravnom tijelu.

Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo obaviti proputenu radnju, najkasnije u roku od 8 dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzroio proputanje roka.

U prijedlogu za povrat u prijanje stanje moraju se navesti injenice na kojima se temelji opravdanost prijedloga. Kad se povrat u prijanje stanje trai zbog toga to je proputen rok za podnoenje podneska, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.

Nakon to protekne 3 mjeseca otkad je istekao proputeni rok, ne moe se traiti povrat u prijanje stanje, osim ako je podnoenje prijedloga bilo nemogue zbog vie sile.

O prijedlogu za povrat u prijanje stanje odluuje se rjeenjem, a ako se dopusti, postupak se vraa u stanje prije proputanja, a rjeenjem se ponitavaju pravne posljedice nastale proputanjem roka. Podnoenje prijedloga i alba protiv rjeenja kojim je odlueno o povratu ne utjeu na tijek postupka.

Povrat u prijanje stanje nee se dopustiti ako je iskljuen zakonom.

75. PRAVNA ZATITA U SLUAJU NEDONOENJA RJEENJA U PROPISANOM ROKU (UTNJA UPRAVE), PREDMNJEVA USVAJANJA ZAHTJEVA STRANKE

utnja uprave

Ako slubena osoba u propisanom roku ne donese rjeenje i ne dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti albu, odnosno pokrenuti upravni spor.

Ukoliko javnopravno tijelo o upravnoj stvari nije rijeilo u propisanom roku, stranka ima pravo albe odnosno moe pokrenuti upravni spor.

Protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari rijeilo u propisanom roku, stranka ima pravo albe.

Predmnjeva usvajanja zahtjeva stranke

Kad je to propisano zakonom, smatrat e se da je zahtjev stranke usvojen ako javnopravno tijelo, u postupku pokrenutom na uredan zahtjev stranke u kojem je ovlateno neposredno rijeiti upravnu stvar, ne donese rjeenje u propisanom roku.

Stranka ima pravo traiti da javnopravno tijelo donese rjeenje kojim se utvruje da je zahtjev stranke usvojen. Javnopravno tijelo duno je izdati takvo rjeenje u roku od osam dana od dana traenja stranke.

76. ZAKLJUAK

Zakljukom se odluuje o postupovnim pitanjima ako ovim Zakonom nije propisano donoenje rjeenja.

Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja radnju u postupku pri kojoj se postavilo pitanje koje je predmet zakljuka.

Kad se nalae izvrenje neke radnje, zakljukom e se odrediti rok u kojem se ta radnja treba obaviti.

Zakljuak se priopuje usmeno. Zakljuak se izdaje u pisanom obliku kad stranka to zatrai ili je to nuno radi pravilnog voenja postupka.

Protiv zakljuka ne moe se izjaviti alba. Zakljuak se moe pobijati albom protiv rjeenja kojim se rjeava o upravnoj stvari.

Primjeri:

- odreivanje privremenog zastupnika i zajednikog predstavnika

- zakljuak o izuzeu

- iskljuenje javnosti

- spajanje i razdvajanje postupka

- nalaganje ispravljanja podneska

77. RJEENJE OBLIK, SADRAJ, ROKOVI ZA DONOENJE

O upravnoj stvari odluuje se rjeenjem. Sukladno zakonu, akt kojim se odluuje o upravnoj stvari moe imati i drugi naziv.

Oblik - Rjeenje se donosi u pisanom obliku. Rjeenje se moe izdati na propisanom obrascu.

Iznimno, rjeenje se moe donijeti i u usmenom obliku kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu vee vrijednosti.

Rjeenje u usmenom obliku dostavlja se stranci i u pisanom obliku:

-kad je to propisano zakonom ili

-ako stranka to zahtijeva, ili

-ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

Rjeenje u pisanom obliku dostavlja se bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja.

Slubena osoba duna je upozoriti stranku da ima pravo traiti pisani otpravak usmenog rjeenja.

Rjeenje se sastoji od:

1. zaglavlja,

2. uvoda,

3. izreke,

4. obrazloenja,

5. upute o pravnom lijeku,

6. potpisa slubene osobe

7. otiska slubenog peata javnopravnog tijela.

Uvod sadrava: 1. naziv javnopravnog tijela koje je rjeenje donijelo, 2. propis o nadlenosti, 3.osobno ime, odnosno naziv stranke i osoba ovlatenih za zastupanje, 4. kratku oznaku predmeta postupka te 5. naznaku je li postupak pokrenut po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke.

Uvod sadrava i naznaku da su rjeenje donijela dva javnopravna tijela ili vie njih ili da je rjeenje doneseno u ponovljenom postupku ili po presudi suda nadlenog za upravne sporove ili uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom miljenju drugog tijela. Kad je upravnu stvar rijeilo kolegijalno tijelo, navodi se dan sjednice na kojoj je stvar rijeena.

Izreka sadrava odluku o upravnoj stvari. Izreka mora biti kratka i odreena. Kad odluka sadrava rok, uvjet, namet, pridraj opoziva ili obvezu sklapanja upravnog ugovora, to treba biti sadrano u izreci.

Izreka se moe podijeliti u vie toaka. Trokovi postupka utvruju se u posebnoj toki izreke, kao i to da alba ne odgaa izvrenje rjeenja.

Obrazloenje sadrava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluujui pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donoenja zakljuaka u tijeku postupka te propisi na temelju kojih je rijeena upravna stvar.

Kad alba ne odgaa izvrenje rjeenja, obrazloenje sadrava i pozivanje na zakon koji to propisuje.

Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjeuje moe li protiv rjeenja izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji nain.

Rok za donoenje rjeenja

Slubena osoba duna je u sluajevima neposrednog rjeavanja na zahtjev stranke rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva.

Slubena osoba duna je u sluajevima voenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva.

Ako slubena osoba u propisanom roku ne donese rjeenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti albu, odnosno pokrenuti upravni spor.

78. RJEAVANJE U STVARIMA MANJEG ZNAAJA, DJELOMINO, DOPUNSKO I PRIVREMENO RJEENJE

Rjeenje u stvarima manjeg znaenja - U stvarima manjeg znaenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes treih osoba, rjeenje se moe sastojati samo od izreke u obliku zabiljeke u spisu, ako su razlozi za takvu odluku oiti.

Djelomino rjeenje - Kad se u upravnoj stvari rjeava o vie pitanja, a samo se o nekima od njih moe rijeiti na temelju utvrenoga injeninog stanja, moe se donijeti rjeenje samo o tim pitanjima.

Dopunsko rjeenje - Ako javnopravno tijelo rjeenjem nije rijeilo sva pitanja koja su predmet postupka, moe se, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti rjeenje o pitanjima koja nisu rijeena. O odbijanju prijedloga stranke donosi se rjeenje.

Privremeno rjeenje - Ako prema okolnostima sluaja prije okonanja postupka treba donijeti rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, rjeenje e se donijeti na temelju injenica poznatih u vrijeme njegova donoenja. To rjeenje mora biti oznaeno kao privremeno. Privremeno rjeenje ukinut e se rjeenjem kojim se rjeava o upravnoj stvari.

Djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje u pogledu pravnih lijekova i izvrenja smatraju se samostalnim rjeenjem.

79. DOSTAVA PISMENA

Slubena osoba moe stranku i druge sudionike u postupku obavijestiti o tijeku i radnjama u postupanju usmeno, elektronikim putem, neposrednim uruenjem pismena ili slanjem pismena potom ili na drugi prikladan nain.

Stranka i drugi sudionici u postupku obavjeuju se osobno, osim kad stranka ima osobu ovlatenu za zastupanje ili opunomoenika za primanje obavijesti.

Vrste dostave:

1. Osobna dostava - Dostava se obavlja osobno naslovljenoj osobi kad od obavljanja dostave poinje tei rok koji se ne moe produiti ili kad je takva dostava propisana.

Kad se naslovljena osoba ne zatekne na mjestu dostave, dostavlja e u potanskom sanduiu ili pretincu ili kod osobe zateene na mjestu dostave ostaviti pisanu obavijest da u odreeni dan i sat bude na mjestu dostave radi primanja pismena i gdje do toga dana sama moe podii pismeno.

Ako dostavlja u naznaeno vrijeme ne pronae naslovljenu osobu ili ako ona odbije primiti pismeno, dostavlja e ostaviti pismeno u njezinom potanskom sanduiu ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu. Na dostavnici uz ostavljeno pismeno dostavlja e naznaiti razlog takve dostave, dan i sat kad je ostavio pismeno i potpisati se.

kad dostavlja prilikom pokuaja dostave sazna da postoje razlozi zbog kojih pismeno uope nije mogue uruiti naslovljenoj osobi, pismeno e vratiti poiljatelju uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije mogue dostaviti.

Dostava se smatra obavljenom danom uruenja, odnosno danom kad je pismeno ostavljeno u potanskom sanduiu ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu, osim ako stranka dokae da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno.

Dostavom pismena osobi ovlatenoj za zastupanje stranke ili opunomoeniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvrena samoj stranci. Dostava odvjetniku koji zastupa stranku moe se obaviti i tako da se pismeno urui zaposleniku odvjetnikog ureda.

2. Posredna dostava - Kad osobna dostava nije obvezna, a dostavlja ne zatekne naslovljenu osobu na mjestu dostave, pismeno se moe uruiti odraslom lanu kuanstva, a ako ta osoba ne eli preuzeti pismeno ili nije u mogunosti predati pismeno, pismeno se ostavlja u potanskom sanduiu ili pretincu naslovljene osobe.

U tom sluaju na dostavnici pismena naznauje se dan i nain dostave.

Pismeno se ne moe uruiti osobi koja u istom postupku sudjeluje s protivnim interesom.

Dostava se smatra obavljenom danom uruenja naslovljenoj osobi, ostavljanjem pismena odraslom lanu kuanstva, odnosno danom ostavljanja pismena u potanskom sanduiu ili pretincu.

Mjesto dostave

Dostava stranci obavlja se na adresu koja je naznaena u zahtjevu za pokretanje postupka, odnosno na adresu mjesta na kojem se stranka trenutano nalazi.

Kad se postupak pokree po slubenoj dunosti dostava stranci/ostalim osobama obavlja se na adresu prebivalita, boravita ili mjesta na kojem se trenutano nalazi. Dostava pravnoj osobi, podrunici ili drugoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost obavlja se na adresu sjedita. Dostava javnopravnim ili drugim tijelima obavlja se na adresu njihova sjedita.

Promjena adrese

Stranka je duna o promjeni adrese prebivalita, boravita ili sjedita obavijestiti javnopravno tijelo. Ako stranka promijeni adresu prebivalita, boravita ili sjedita, a o tome ne obavijesti javnopravno tijelo, daljnja dostava u postupku obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu plou javnopravnog tijela. Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou.

ako osoba ovlatena za zastupanje ili opunomoenik za primanje pismena u tijeku postupka promijeni adresu i o tome propusti obavijestiti javnopravno tijelo, dostava se obavlja izravno stranci, kao da osoba ovlatena za zastupanje ili opunomoenik za primanje pismena nisu odreeni.

Vrijeme dostave

Dostava se obavlja radnim danom u vremenu od 8.00 do 20.00 sati. Kad postoje osobito vani razlozi ili se dostava ne moe odgoditi, javnopravno tijelo moe odrediti da se dostava obavi i u drugo vrijeme.

Dostavnica

Obavljena dostava potvruje se dostavnicom. Dostavnicu vlastoruno potpisuje osoba koja je preuzela pismeno, uz obveznu naznaku datuma primitka.

kad je naslovljena osoba nepismena ili se ne moe potpisati, dostavlja e na dostavnici naznaiti osobno ime naslovljene osobe s datumom dostave i naznakom zato osoba nije potpisala dostavnicu.

Ako dostava nije obavljena osobno, dostavlja e na dostavnici naznaiti kome je predao pismeno i u kojem je odnosu osoba koja je primila pismeno s naslovljenom osobom.

Dostava elektronikim putem

Dostava elektronikim putem obavit e se na zahtjev ili uz izriit pristanak stranke, odnosno kad je to propisano zakonom. Obavlja se u bilo koje vrijeme. Smatra se obavljenom u trenutku kad je pismeno zabiljeeno na posluitelju za primanje takvih pismena.

Dostava javnom objavom

Dostava javnom objavom obavlja se kad je to propisano ili su drugi oblici dostave nemogui ili neprikladni.

Obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu plou javnopravnog tijela, objavom pismena u dnevnim novinama, na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan nain.

Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.

80. ALBA odricanje od prava na albu, odustanak od albe i odgodni uinak

Protiv prvostupanjskog rjeenja stranka ima pravo izjaviti albu drugostupanjskom tijelu, ako zakonom alba nije iskljuena.

Stranka moe izjaviti albu i kad rjeenje nije doneseno u zakonom propisanom roku.

U albenom postupku ispituje se zakonitost rjeenja koje se pobija. Kad je rjeenje doneseno po slobodnoj ocjeni, u albenom postupku ocjenjuje se i svrhovitost rjeenja.

U albi stranka treba navesti:

1. rjeenje koje pobija,

2. naziv javnopravnog tijela koje je rjeenje donijelo

3. zbog ega je nezadovoljna rjeenjem.

Kad se u albi iznose nove injenice i novi dokazi, stranka je duna obrazloiti zato te injenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka.

Kad u albi iznose nove injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih sa protivnim interesima svakoj stranci dostavlja se prijepis albe i daje se rok za izjanjavanje o novim injenicama i dokazima.

alba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja, ako nije propisan dui rok.

alba se predaje prvostupanjskom tijelu na nain propisan za predaju podnesaka. Ako je alba predana drugostupanjskom tijelu, ono e je bez odgode proslijediti prvostupanjskom tijelu. alba koja je u roku predana drugostupanjskom tijelu smatra se pravodobnom.

Kad stranka izjavljuje albu zbog nedonoenja rjeenja u propisanom roku, alba se moe predati izravno i drugostupanjskom tijelu.

Odgodni uinak albe

alba odgaa pravne uinke rjeenja dok se stranci ne dostavi rjeenje o albi, ako zakonom nije drukije propisano. Kad se rjeenje odnosi na dvije stranke ili vie njih koje sudjeluju u postupku s istim zahtjevima, alba bilo koje od njih odgaa izvrenje rjeenja prema svim strankama.

Javnopravno tijelo moe iznimno, radi zatite javnog interesa ili radi poduzimanja hitnih mjera, odnosno radi otklanjanja tete koja se ne bi mogla otkloniti, odluiti da alba nema odgodni uinak. Rjeenje mora sadravati detaljno obrazloenje zato alba nema odgodni uinak.

Odricanje od prava na albu

Stranka se moe odrei prava na albu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, od dana primitka prvostupanjskog rjeenja do dana isteka roka za izjavljivanje albe. Odricanje od prava na albu u viestranakim stvarima ima pravni uinak samo ako se sve stranke odreknu prava na albu.

Odustanak

Stranka moe odustati od albe sve do otpreme rjeenja o albi. Kad stranka odustane od izjavljene albe, postupak u povodu albe obustavit e se rjeenjem.

Odricanje ili odustanak od albe ne mogu se opozvati.

81. POSTUPAK I OVLASTI PRVOSTUPANJSKOG TIJELA U POVODU ALBE

Prvostupanjsko tijelo ispitat e je li alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe. Ako alba nije doputena ili pravodobna ili izjavljena od ovlatene osobe, odbacit e je rjeenjem.

Kad prvostupanjsko tijelo utvrdi da je alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe, razmotrit e navode albe, te ispitati zakonitost, odnosno ocijeniti svrhovitost rjeenja koje se albom osporava.

Kad je rjeenje doneseno u postupku neposrednog rjeavanja, a stranka u albi zahtijeva da joj se omogui izjanjavanje o injenicama i okolnostima koje su vane za rjeavanje stvari ili da se provede ispitni postupak, prvostupanjsko tijelo duno je postupiti po zahtjevu stranke.

Kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, alba se dostavlja na odgovor svim strankama te im se odreuje primjeren rok za odgovor na albu.

Kad prvostupanjsko tijelo ocijeni da je alba osnovana u cijelosti ili djelomino, zamijenit e pobijano rjeenje novim ako se ne dira u prava treih osoba.

Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci albu ili ne zamijeni pobijano rjeenje novim, bez odgode e dostaviti albu sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu.

82. POSTUPANJE DRUGOSTUPANJSKOG TIJELA PO PRIMITKU ALBE

Drugostupanjsko tijelo ispitat e je li alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe. Ako alba nije doputena ili pravodobna ili izjavljena od ovlatene osobe, odbacit e je rjeenjem.

Kad drugostupanjsko tijelo postupajui u povodu albe protiv rjeenja prvostupanjskog tijela o odbacivanju albe utvrdi da ne postoje razlozi za odbacivanje albe, ponitit e rjeenje o odbacivanju albe i rijeiti odbaenu albu.

Drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rjeenja u granicama zahtjeva iz albe, ali pri tome nije vezano albenim razlozima.

Drugostupanjsko tijelo u postupanju po albi pazi po slubenoj dunosti na nadlenost i postojanje razloga za oglaivanje rjeenja nitavim.

Drugostupanjsko tijelo rijeit e stvar na temelju injenica utvrenih u prvostupanjskom postupku.

Kad injenice nisu u potpunosti utvrene ili su pogreno utvrene u prvostupanjskom postupku, drugostupanjsko e tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela.

Drugostupanjsko tijelo moe:

1. albu odbiti,

2. rjeenje ponititi u cijelosti ili djelomino

3. rjeenje izmijeniti

Drugostupanjsko tijelo odbit e albu ako utvrdi:

1. da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu osnovano,

2. da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rjeenje stvari,

3. da je prvostupanjsko rjeenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni.

Drugostupanjsko tijelo ponitit e rjeenje i samo rijeiti stvar ako utvrdi:

1. da su u prvostupanjskom postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene,

2. da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeavanje stvari,

3. da je izreka pobijanog rjeenja nejasna ili je u proturjenosti s obrazloenjem,

4. da je pogreno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rjeava stvar.

Kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da rjeenje treba ponititi, dostavit e predmet na ponovno rjeavanje prvostupanjskom tijelu kad je za donoenje novoga rjeenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nuno neposredno rjeavanje prvostupanjskog tijela.

Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je prvostupanjsko rjeenje donijelo nenadleno tijelo, ponitit e to rjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom tijelu na rjeavanje.

Izmjena rjeenja

Drugostupanjsko tijelo ne moe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje na tetu stranke koja je izjavila albu.

Iznimno, drugostupanjsko tijelo moe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje na tetu stranke koja je izjavila albu samo iz razloga zbog kojih bi to rjeenje moglo oglasiti nitavim ili ponititi, ako nije drukije propisano.

Drugostupanjsko rjeenje

Drugostupanjsko tijelo o albi odluuje rjeenjem.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na oblik i sadraj prvostupanjskog rjeenja na odgovarajui se nain primjenjuju i na drugostupanjsko rjeenje.

U obrazloenju drugostupanjskog rjeenja ocijenit e se i svi navodi albe. Ako je ve prvostupanjsko tijelo u obrazloenju svojeg rjeenja pravilno ocijenilo navode koji se u albi iznose, drugostupanjsko tijelo moe se pozvati na razloge prvostupanjskog rjeenja.

Protiv drugostupanjskog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.

Drugostupanjsko tijelo rjeenje o albi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela to je prije mogue, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne albe, ako zakonom nije propisan krai rok.

Postupak po albi kad prvostupanjsko tijelo na zahtjev stranke nije rijeilo u roku (utnja uprave)

Drugostupanjsko tijelo u postupanju po albi izjavljenoj zbog toga to prvostupanjsko tijelo nije u roku donijelo rjeenje na zahtjev stranke duno je bez odgode zatraiti obavijest o razlozima zbog kojih rjeenje nije doneseno u propisanom roku.

Kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da prvostupanjsko tijelo nije donijelo rjeenje iz opravdanih razloga, odredit e prvostupanjskom tijelu novi rok za donoenje rjeenja koji ne moe biti dui od 30 dana.

Kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da razlozi za nedonoenje prvostupanjskog rjeenja nisu opravdani, samo e rijeiti upravnu stvar ili naloiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traeno rjeenje.

83. OBNOVA POSTUPKA-razlozi, rokovi

Obnova postupka u kojem je doneseno rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba moe se pokrenuti na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti u roku od 3 godine od dana dostave rjeenja stranci:

1. ako se sazna za nove injenice ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukijeg rjeenja da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijanjem postupku,

2. ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je slubena osoba dovedena u zabludu,

3. ako je rjeenje donijela osoba koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje ili osoba koja je morala biti izuzeta,

4. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rjeenje nije rjeavalo u propisanom sastavu ili ako za rjeenje nije glasovala propisana veina,

5. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogunost sudjelovanja u postupku,

6. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik,

7. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim jezikom ili pismom.

Obnova postupka u kojem je doneseno rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba moe se pokrenuti na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti bez vremenskog ogranienja:

1. ako je rjeenje doneseno na temelju lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela,

2. ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomono ukinuta,

3. ako se rjeenje temelji na prethodnom pitanju, a nadleni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odluilo u bitnim tokama drukije.

Stranka moe traiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogunost upotrebe novih dokaza.

Dravni odvjetnik, odnosno drugo ovlateno dravno tijelo moe traiti obnovu postupka uz jednake uvjete kao i stranka.

Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje tijelu koje je donijelo rjeenje na nain propisan za predaju podnesaka.

U prijedlogu za obnovu postupka stranka je duna uiniti vjerojatnim razloge zbog kojih trai obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.

Prijedlog za obnovu ne odgaa izvrenje rjeenja protiv kojeg se obnova trai, iznimno moe odgoditi.

84. RJEAVANJE U OBNOVI POSTUPKA (pokretanje, nadlenost, rjeavanje o obnovi)

O prijedlogu za obnovu postupka rjeava javnopravno tijelo koje je donijelo rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba.

Pokretanje

Kad nadleno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, duno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlatene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji uinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadleno tijelo odbacit e prijedlog rjeenjem.

Ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadleno tijelo ispitat e mogu li okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukijeg rjeenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit e prijedlog rjeenjem.

Ako nadleno tijelo ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu postupka ili po slubenoj dunosti utvrdi da postoje razlozi za obnovu postupka, donijet e rjeenje kojim e dopustiti obnovu postupka i odrediti u kojem e se opsegu postupak obnoviti. Rjeenje kojim se doputa obnova postupka odgaa izvrenje rjeenja protiv kojeg je obnova doputena.

Kad je to prema okolnostima sluaja mogue i u interesu je ubrzanja postupka, nadleno e tijelo, im utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donosei posebno rjeenje kojim se obnova doputa.

Rjeenje o obnovi postupka

Nakon provedene obnove postupka, nadleno tijelo donosi rjeenje o upravnoj stvari koja je bila predmet obnovljenog postupka.

Rjeenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadleno tijelo moe rjeenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rjeenjem, u kojem e sluaju, s obzirom na okolnosti, prijanje rjeenje ponititi (ex nunc) ili ukinuti (ex tunc).

Protiv rjeenja kojim je odlueno o prijedlogu za obnovu postupka i protiv rjeenja donesenog u obnovljenom postupku moe se izjaviti alba samo kad je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, kad je rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo moe se pokrenuti upravni spor.

85. OGLAAVANJE RJEENJA NITAVIM

Rjeenje e se oglasiti nitavim:

1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadlenosti,

2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne moe rjeavati u upravnom postupku,

3. ako njegovo izvrenje nije pravno ili stvarno mogue,

4. ako se njegovim izvrenjem ini kazneno djelo,

5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izriito ili preutno nije pristala,

6. ako sadrava nepravilnost koja je po izriitoj zakonskoj odredbi razlog za nitavost rjeenja.

Rjeenje e oglasiti nitavim javnopravno tijelo koje ga je donijelo ili koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke u svako doba.

Kad je rjeenje o oglaivanju rjeenja nitavim donijelo prvostupanjsko tijelo, protiv toga rjeenja moe se izjaviti alba. Kad je drugostupanjsko javnopravno tijelo ili tijelo koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo rjeenje oglasilo nitavim, protiv toga rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.

Nitavo rjeenje nema pravni uinak. U sluaju oglaivanja rjeenja nitavim, smatraju se nitavim i pravni uinci tog rjeenja.

86. PONITAVANJE I UKIDANJE NEZAKONITOG RJEENJA

Nezakonito rjeenje moe se ponititi ili ukinuti u cijelosti ili djelomino i nakon isteka roka za albu.

Rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo moe se ponititi:

1. ako ga je donijelo nenadleno javnopravno tijelo ili je rjeenje doneseno bez zakonom propisane suglasnosti, odobrenja ili miljenja drugoga javnopravnog tijela,

2. ako je u istoj stvari ve doneseno pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drukije rijeena.

U sluaju oite povrede materijalnog propisa, rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo moe se ponititi ili ukinuti ovisno o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale ponitenjem ili ukidanjem rjeenja.

U upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, rjeenje se moe ukinuti samo uz pristanak protivne stranke.

Nadlenost i postupak ponitavanja ili ukidanja rjeenja

Rjeenje moe ponititi ili ukinuti javnopravno tijelo koje ga je donijelo. Kad je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, moe ga ponititi ili ukinuti i drugostupanjsko tijelo. Ako nema drugostupanjskog tijela, rjeenje moe ponititi ili ukinuti tijelo koje na temelju zakona obavlja nadzor nad tim tijelom.

Nezakonito rjeenje moe se ponititi u roku od 2 godine, a ukinuti u roku od 1 godine od dana dostave rjeenja stranci, u kojim sluajevima rjeenje mora biti u tom roku otpremljeno iz tijela koje je rjeenje donijelo.

Javnopravno tijelo donosi rjeenje o ponitavanju ili ukidanju rjeenja po slubenoj dunosti, na prijedlog stranke ili ovlatenoga dravnog tijela. Ako je prijedlog za ponitavanje ili ukidanje rjeenja podnijela stranka ili ovlateno dravno tijelo, a javnopravno tijelo ne prihvati prijedlog, obavijestit e o tome podnositelja prijedloga.

Protiv rjeenja o ponitavanju ili ukidanju koje je donijelo prvostupanjsko tijelo moe se uloiti alba, a kad alba nije doputena, moe se pokrenuti upravni spor. Protiv rjeenja drugostupanjskog tijela moe se pokrenuti upravni spor.

U sluaju oglaivanja rjeenja nitavim ili ponitavanja rjeenja, imovina steena bez pravne osnove vraa se sukladno propisima graanskog prava.

87. UKIDANJE ZAKONITOG RJEENJA

Zakonito rjeenje kojim je stranka stekla kakvo pravo moe se ukinuti u cijelosti ili djelomino:

1. ako je ukidanje tog rjeenja doputeno zakonom,

2. ako sadrava pridraj ukidanja, a stranka nije ispunila obvezu iz rjeenja ili je nije ispunila u roku,

3. ako je to potrebno zbog otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u steena prava.

Kad je rjeenje ukinuto radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, stranka ima pravo na naknadu stvarne tete.

88. IZVRNOST RJEENJA

Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se nakon to postane izvrno.

Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno:

1. istekom roka za albu ako alba nije izjavljena,

2. dostavom rjeenja stranci ako alba nije doputena,

3. dostavom rjeenja stranci ako alba nema odgodni uinak,

4. dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija,

5. danom odricanja stranke od prava na albu

6. dostavom stranci rjeenja o obustavi postupka u povodu albe.

Drugostupanjsko rjeenje kojim se rjeava upravna stvar postaje izvrno dostavom stranci.

Kad je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka.

Postupak i vrste izvrenja

Izvrenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu (izvrenik), odnosno njegovih pravnih sljednika.

Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti kad to nalae javni interes. Izvrenje koje je u interesu stranke provodi se na prijedlog stranke (predlagatelj izvrenja). Izvrenje se moe provesti i na temelju nagodbe stranaka.

Po isteku roka od 5 godina od dana kad je rjeenje postalo izvrno, rjeenje se ne moe izvriti, ako zakonom nije drukije propisano.

Izvrenje rjeenja provodi se radi ostvarivanja:

1. Novanih obveza - Izvrenje novanih obveza provodi u skladu s propisima koji se primjenjuju na sudsko izvrenje - provodi se sudskim putem na temelju zahtjeva javnopravnog tijela koje je donijelo rjeenje ili stranke kojoj je izvrenje u interesu, a koje rjeenje sadrava potvrdu izvrnosti.

Ako tijelo koje je izvrno rjeenje donijelo ne izda potvrdu u roku od 15 dana od podnoenja zahtjeva, stranka moe izvrnost rjeenja dokazivati i drugim sredstvima.

2. Nenovanih obveza - Izvrenje nenovanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari rijeilo u prvom stupnju.

Ako je propisano da izvrenje ne moe provoditi javnopravno tijelo koje je o stvari rjeavalo u prvom stupnju, a nije propisano za to ovlateno tijelo, izvrenje provodi prvostupanjsko tijelo dravne uprave nadleno za poslove ope uprave prema mjestu prebivalita, odnosno boravita izvrenika ili prema sjeditu pravne osobe ako je izvrenik pravna osoba. Tijelo kojeg se rjeenje izvrava duno je na rjeenje koje se izvrava staviti potvrdu izvrnosti i dostaviti ga javnopravnom tijelu nadlenom za izvrenje.

Naini izvrenja nenovanih obveza:

1) prisilno izvrenje novanom kaznom, ako je izvrenik sam ne ispuni, a izvrenje putem treih osoba nije mogue ili je neprikladno za postizanje svrhe izvrenja (izvrenik fizika osoba - do 2 prosjeen god. bruto plae; pravna osoba odgovornoj osobi do 10 prosjenih god. bruto plaa)

2) izvrenje putem treih osoba (npr. ruenje protupravno sagraene kue, na troak izvrenika)

3) izvrenje neposrednom prisilom

Rjeenje o izvrenju

Ako izvrenik ne postupi po izvrnom rjeenju, donosi se rjeenje o izvrenju u pisanom obliku.

Rjeenje treba sadravati vrijeme, mjesto i nain izvrenja, te opomenu o novanoj kazni i iznos kazne, odnosno obvezu izvrenika da snosi trokove izvrenja kad se izvrenje provodi putem treih osoba.

alba protiv rjeenja o izvrenju moe se uloiti samo na vrijeme, mjesto i nain izvrenja i nema odgodni uinak.

Odgoda izvrenja

Na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka teko popravljive tete javnopravno tijelo koje je donijelo rjeenje moe odgoditi njegovo izvrenje i ako je nuno produiti odgodu izvrenja rjeenja sve do donoenja pravomone odluke u upravnoj stvari, ako drukije nije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu.

O odgodi izvrenja donosi se rjeenje.

Vrijeme izvrenja

Izvrenje rjeenja provodi se radnim danom.

Nedjeljom, blagdanom, neradnim danom i nou izvrenje se moe provesti samo ako postoji opasnost od odgode ili se moraju poduzeti hitne mjere radi zatite ivota i zdravlja ljudi ili imovine vee vrijednosti i ako je javnopravno tijelo koje provodi izvrenje za to izdalo pisani nalog.

Razmjernost u izvrenju

Izvrenje se provodi na nain i primjenom sredstava koja su najblaa za izvrenika, a dovode do cilja izvrenja.

Obustava izvrenja

Javnopravno tijelo obustavit e izvrenje, a izvrene radnje ponititi:

- ako utvrdi da je obveza izvrena,

- ako utvrdi da izvrenje nije uope doputeno,

- ako utvrdi da je izvrenje zapoeto prema osobi koja nije u obvezi,

- ako predlagatelj odustane od izvrenja,

- ako utvrdi da je rjeenje oglaeno nitavim, poniteno ili ukinuto (ako je u korist ovrenika ima pravo na povrat u prijanje stanje i naknadu tete),

- u drugim propisanim sluajevima.

O obustavi izvrenja donosi se rjeenje.

Otklanjanje posljedica ponitavanja ili izmjene izvrnog rjeenja

Ako je nakon provedenog izvrenja rjeenje proglaeno nitavim, poniteno ili izmijenjeno u korist izvrenika, izvrenik ima pravo na povrat predmeta izvrenja u prijanje stanje ili naknadu tete.

O zahtjevu izvrenika javnopravno tijelo koje je odobrilo izvrenje odluuje rjeenjem.

89. UPRAVNI UGOVOR-uvjeti, nitetnost, izmjena

Javnopravno tijelo i stranka sklopit e upravni ugovor o izvrenju prava i obveza utvrenih u rjeenju kojim je rijeena upravna stvar, ako je zakonom propisano sklapanje takvog ugovora.

Upravni ugovor ne smije biti protivan izreci rjeenja, prinudnim propisima, javnom interesu niti smije biti sklopljen na tetu treih osoba.

Upravni ugovor koji ima pravni uinak na prava treih osoba pravno je valjan samo uz pisani pristanak tih osoba.

Upravni ugovor sklapa se u pisanom obliku.

Upravni ugovor je nitetan:

1. ako je protivan rjeenju radi izvrenja kojeg je sklopljen

2. iz razloga nitetnosti propisanih zakonom koji ureuje obvezne odnose

3. kad je nitetan dio toga ugovora, osim ako bi ugovor proizvodio pravne uinke i bez tog dijela

Nitetnost upravnog ugovora utvruje sud nadlean za upravne sporove na temelju tube stranke ili javnopravnog tijela.

Nitetan upravni ugovor ne proizvodi pravne posljedice.

Izmjena upravnog ugovora zbog promijenjenih okolnosti

Ako bi zbog okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo bitno oteano, ta strana moe zahtijevati da se ugovor izmijeni sukladno nastalim okolnostima.

O izmjeni ugovora, ugovorne strane se moraju suglasiti.

90. RASKID UPRAVNOG UGOVORA I PRIGOVOR NA UPRAVNI UGOVOR

Raskid

Kad se javnopravno tijelo i stranka ne suglase o izmjeni ugovora ili ako javnopravno tijelo ili tree osobe ukljuene u upravni ugovor na takvu izmjenu ne pristanu, javnopravno tijelo moe jednostrano raskinuti upravni ugovor.

Ako stranka ne ispunjava obveze iz upravnog ugovora, javnopravno tijelo jednostrano e raskinuti upravni ugovor. Ako je neispunjavanjem obveze iz ugovora javnopravnom tijelu nastala teta, to tijelo ima pravo od stranke potraivati naknadu tete.

Javnopravno tijelo moe jednostrano raskinuti upravni ugovor i kad je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u steena prava.

Javnopravno tijelo raskida upravni ugovor rjeenjem u kojem moraju biti navedeni i obrazloeni razlozi raskida i odreen iznos tete ukoliko je javnopravnom tijelu teta nastala.

Protiv rjeenja o raskidu upravnog ugovora moe se pokrenuti upravni spor.

Prigovor na upravni ugovor

Zbog neispunjavanja ugovornih obveza javnopravnog tijela stranka moe izjaviti prigovor. Prigovorom se moe traiti i naknada tete nastale neispunjavanjem ugovora.

Prigovor se izjavljuje i predaje tijelu koje na temelju zakona obavlja nadzor nad javnopravnim tijelom s kojim je stranka sklopila upravni ugovor.

O prigovoru se odluuje rjeenjem protiv kojeg se moe pokrenuti upravni spor.

91. ZATITA OD POSTUPANJA JAVNOPRAVNIH TIJELA

Javnopravno tijelo duno je obavijestiti zainteresiranu osobu na njezin zahtjev o uvjetima, nainu i postupku ostvarivanja ili zatite njezinog prava ili pravnog interesa u odreenoj upravnoj stvari.

Na zahtjev zainteresirane osobe javnopravno tijelo duno je u roku od 15 dana od podnoenja zahtjeva izdati obavijest u pisanom obliku.

Ako javnopravno tijelo odbije izdati obavijest u pisanom obliku, zainteresirana osoba u roku od 8 dana ima pravo izjaviti prigovor.

Ako javnopravno tijelo u propisanom roku ne izda obavijest, zainteresirana osoba ima pravo izjaviti prigovor.

Osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz podruja upravnog prava, o kojem se ne donosi rjeenje, povrijeeno pravo, obveza ili pravni interes, moe izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

elnik tijela odluuje o prigovoru u roku od 8 dana od dana izjavljivanja prigovora.

Protiv rjeenja prvostupanjskog tijela o prigovoru moe se izjaviti alba, a protiv rjeenja drugostupanjskog tijela moe se pokrenuti upravni spor.

Primjenjuju se odredbe o obliku, sadraju i predaji albe.

92. ZATITA OD POS