USTAVNO PRAVO

Branko SmerdelSmiljko SokolZagreb, 2006. godine

CJELINE IZ USTAVNOG PRAVA

• Temelji državne vlasti

• Nastanak i razvitak: Teorija o narodnom suverenitetu

• Izborni sistem, temeljna načela i institut izbornog prava

• Temeljna pitanja ustrojstva državne vlasti

POJAM SUVERENITETA• Danas svi demokratski ustavi na svijetu proglašavaju načelo suvereniteta, temelje

državne vlasti izvode iz naroda

• Italija, Ustav iz 1948. godine „Suverenitet pripada narodu koji ga obavlja u oblicima i u granicama određenim Ustavom“, članak 1.

• Francuska, Ustav iz 1958. godine „Suverenitet pripada narodu koji ga obavlja preko svojih predstavnika i referendumom“, članak 3.

• Španija, Ustav iz 1978. godine „Suverenitet počiva u španjolskom narodu iz kojeg proizilaze sve državne vlasti.“

• Slovačka, Ustav iz 1992. godine „Državna vlast pripada građanima koji ju obavljaju neposredno ili izborom svojih predstavnika“.

(Iz svih odredbi da se zaključiti da, sva vlast u državi proizilazi iz naroda i pripada narodu, te da vlastodršci djeluju kao predstavnici naroda)

• Pojam naroda – svi građani

• Iz tih razloga se načelo navodnog suvereniteta još u ustavnom pravu označava kao pučki (narodni) ili građanski suverenitet.

Pojam suvereniteta sa stajališta ustavnog prava ima tri temeljna nivoa i različita sadržaja:

a) Narodni suverenitet

b) Suverenitet države

c) Nacionalni suverenitet

a1) narodni suverenitet djeluje kroz sistem i institucije predstavničke vlasti

b1) najviša vlast prema unutar i neovisna prema vani

c1) pravo naroda na samoopredjeljenje do otcjepljenja

• Izjednačavanje narodnog i nacionalnog (Republika Njemačka i SAD) svi državljani se izjašnjavaju kao pripadnici iste nacije.

RAZVOJ SUVERENITETA

• Oblikovan u feudalnoj državi (vlast koja nije nikome podređena)

• Srednji vijek – Bog stvorio vlast, a posebno je bila izražena 16. – 18. stoljeća

• Jean Badin, francuski teoretičar (1530.-1596.), šire odredio pitanje suvereniteta u suvremenom smislu (za njega je suverenitet najviša vlast, slobodna, ni od koga ograničena za donošenje zakona za sve i svakoga, istakao nedjeljivost kao temeljno obilježje suvereniteta.

OBLIKOVANJE I RAZVITAK NARODNOG SUVERENITETA

• 1484. u Francuskoj na Skupštini triju staleža došla je do izražaja ideja o narodu kao nositelju suvereniteta

• 16. i 17. stoljeće, škola prirodnog prava proglašava narod suverenim

• U okviru prirodne škole razvija se koncepcija društvenog ugovora (oblikovati sistem gdje je vlast i država nad voljom pojedinca)

• Koncepcija - Ronssean, mogućnost da narod svoju vlast prenese na skupinu ljudi ili na pojedinca – J.J. Ronssean

• Knjiga (Društveni ugovor) u potpunosti ističe ideju potpune neposredne demokracije u zakonodavstvu (članovi predstavničkog tijela mogu davati inicijative i prijedloge zakona) zastupao teoriju potpune neposredne demokracije u zakonodavstvu

KONCEPCIJA PODIJELJENOG I NEDJELJIVOG SUVERENITETA

• Podijeljeni suverenitet (suverenitet je podijeljen između pojedinaca, pa je svaki od njih nositelj jednog dijela vlasti)

• Nedjeljivi suverenitet (suverenitet pripada narodu, ova koncepcija je temelj predstavničke demokracije)

• Oblici ostvarivanja suvereniteta

a) posredni

b) neposredni

a1) da sam obnaša određene funkcije sve ili neke ili

b2) da bira predstavnike

• U savremenim demokracijama predstavnička vladavina je kombinovana u određenoj mjeri s oblicima neposredne demokracije kao što je referendum i određene inicijative.

PREDSTAVNIČKA VLADAVINA

• Predstavnička vladavina oblikovala se neposredno jačanjem parlamentarizma (Velika Britanija 17. i 18. stoljeće)

• Francuska, posebno istaći Montesquien, teoretičar (1689.-1755.) (O duhu zakona), obrazlagao nužnost primjene predstavničke vladavine

• Ističe u potpunosti poštivanje zakona

• Postojanje političke slobode

• Protiv je primjene neposredne demokratije

• Nije primjenjiva u velikim državama

• Narod ne može donositi zakon, ali može birati predstavnike

USTAVNO PRAVNI TEMELJ PREDSTAVNIČKE VLADAVINE

• Vlast ne mogu obnašati pripadnici pojedinih navoda, već samo predstavničko tijelo – parlament

• Građani ne mogu formirati neko državno tijelo

• Izražava se kroz mandat (zastupnici predlažu, daju ideje, glasaju, ne mogu ih glasači opozvati)

• Zastupa narod u cjelini, slobodan mandat

• Djelimični predstavnički mandat imamo u nekim švicarskim kantonima i nekim državama SAD (mogućnost opoziva članova kantonalne skupštine od strane svih birača, Bern)

IMPERATIVNI MANDAT• Temelji se na instituciji iz rimskog prava, jedna stranka ovlašćuje drugu da postupa

u njeno ime i zastupa je• Primjenjivao se u federalnim skupštinama• Nekim komunističkim sistemima• Ustav SFRJ iz 1974. i republički ustavi, prihvaćen delegatski mandat (pri konačnom

glasovanju bili su slobodni u oprdjeljenju)

POLITIČKE STRANKE I PREDSTAVNIČKA VLADAVINA

• Političke stranke određuju kandidata za zastupnike i svojim nastupima utiču na birače

• Zastupnik je pravno neovisan i slobodan, ali je odgovoran političkoj stranci kako u razvijenim tako i u tranzicijskim demokracijama

• U tu svrhu koristi se institut kluba zastupnika koji se prije sjednice sastaje i zauzima stavove stranačkog vodstva

• Bitno promjenjeno u odnosu na 18. i 19. stoljeće• Posebno je pitanje zašto se određene društvene skupine na izborima opredjeljuju

za određenu stranku (sociologija, određene sredine, ideologija)

NAČELO NARODNOG SUVERENITETA I PREDSTAVNIČKI SISTEM U USTAVU REPUBLIKE HRVATSKE

• Ustav Republike Hrvatske prihvata načelo narodnog suvereniteta kao suvereniteta svih državljana odnosno građana (članak 1. stavak 2., vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu)

• Ustav Republike Hrvatske prihvata sistem predstavničke vladavine koja je dopunjena oblikom neposrednog odlučivanja

• Predstavnički sistem odlikuje se načelom diobe vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska)

• Višestranački sistem, članak 3.• Osnivanje političkih stranaka, članak 6. (javno polagati račune o izvorima sredstava)• Zabrana djelovanja stranaka koje podrivaju demokratski poredak, opstojnost

Republike Hrvatske (članak 6. stavak 4.)• Ustavni sud ima pravo nadzirati ustavnost programa i djelovanje političkih stranaka• Predstavničko tijelo (Sabor Republike Hrvatske)• Zastupnici nisu pravno vezani u svom djelovanju i nisu opozivi od birača• Predsjednik Republike Hrvatske je predstavnik narodnog suvereniteta (narod

ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika, članak 1. stavak 3. ustava)

OBLICI NEPOSREDNOG ODLUČIVANJAPojam referenduma i njegove vrste

• oblik neposrednog odlučivanja• tajnim glasanjem o nekom pitanju (da ili ne, ili za ili protiv)• odlučivanje o nekom općem propisu (ustav, zakon, neki opći akt) ili neka politička

odluka• neposredni izbori nisu referendum (neposredni izbori su oblikovanje predstavničkog

tijela, a referendum je oblik neposredne demokracije)• više vrsta referenduma:

na razini države na razini federacije na razini JLS ustavnotvorni referendum zakonodavni referendum na samoopredjeljenje (u kojoj će državi da žive) tu se odlučuje ili o udruživanju

ili razdruživanju• francuska ustavna teorija (referendum o davanju povjerenja nekoj političkoj osobi,

19. i 20. stoljeće. Napoleonu III, De Gaullen zovu ga plebiscit)• teško se izjasniti o složenim stvarima sa za ili protiv, mogućnost manipulacije

USTAVOTVORNI REFERENDUM• svaki oblik mijenjanja Ustava• imamo tri vrste ustavotvornog refernduma i to (apsolutno obvezni, relativno

obvezni i fakultativno referendum)

Apsolutno obvezni

• za svake izmjene ustava mora se odlučiti referendumom• mora se izjasniti većina• Švicarska (većina kantona ili većina u svakom kantonu). Ovaj sistem primjenjuje se i

na razini kantona.

Relativno obvezni

• samo za neke odredbe ustava• u ustavu to mora biti izričito naznačeno• neke države SAD-a

Fakultativni referendum

• ne mora ni u jednoj izmjeni, a može u svakoj• predstavničko tijelo odlučuje ili predsjednik republike (Ustav Italije 1947., Francuske

1956., Španjolske 1978.i Ustav Republike Hrvatske)

Prikriveni referendum

•čeka se istek mandata predstavničkog tijela, a prije donošenja konačne odluke biraju se novi kojima građani daju povjerenje (Švedska i Norveška)

Savjetodavni referendum

•građani ne odlučuju o izmjeni ustava, ali daju svoje mišljenje•nije obvezno za predstavničko tijelo

Zakonodavni referendum

•obvezni zakonodavni referendum

•relativno obvezni referendum (samo određeni zakoni propisani u ustavu)

•fakultativni referendum (ne mora se raspisati, ali može)

•tko može mijenjati zakone (neki ustavi predviđaju istu proceduru, a neki da to može vršiti i zakonodavno tijelo, a neki da je potreban određeni rok da bi ga mijenjalo predstavničko tijelo)

Referendum u Republici Hrvatskoj•uređen u Ustavu

•razrađen u Zakonu o referendumu

•Ustav prihvaća institut fakultativnog ustavotvornog i zakonodavnog referenduma

•mogu i pitanja za koje Predsjednik Republike Hrvatske drži da su bitna za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske

•ustavotvorni referendum može raspisati Sabor ili Predsjednik Republike Hrvatske (svaka izmjena Ustava)

•dva postupka, i to: kad odlučuje Sabor i kada se o tome odlučuje referendumom o promjeni Ustava

•odluka se donosi većinom glasova

• Zakonodavni referendum može raspisati samo Sabor (međutim i u ovom slučaju Predsjednik može raspisati referendum, mora imati Prijedlog Vlade i njegov potpis)

• Narodna inicijativa 10% birača može u svim slučajevima ustavotvornog i zakonodavnog referenduma tražiti raspisivanje referenduma

• Obavezni referendum (ako se odluči za udruživanje Republika Hrvatska sa drugim državama). Ako je pokrenuta inicijativa, odluku Sabor donosi 2/3 većinom.

• Jedini oblik državnog referenduma – referendum o razdruživanju Republike Hrvatske od SFRJ, održan 19.05.1991. godine, izašlo 84 (94%), a 93 (94%) se izjasnilo za.

• Glasovati mogu samo oni na području Republike Hrvatske koji prebivaju u Republici Hrvatskoj najmanje godinu dana bez prekida.

• Lokalni referendum (grad, općina, županija - odlučuje se većinom birača).

• Odlučuju se tajnim glasanjem

• Odluka donesena po referendumu ne može se mijenjati prije godinu dana od održavanja referenduma (odnosi se na sve slučajeve fakultatitvnog referenduma).

• Ne odnosi se na državni referendum.

• Osnivanje organizacijskog odbora

• da se traži raspisivanje referenduma

• rok od koga će se skupljati potpisi

• objava odluke

• upućivanje Saboru sa svim potpisima

• Sabor može zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi ustavnost (odluka Suda obvezujuća)

ZAKONA O REFERENDUMU

•razrađuje uvjete i postupak provedbe

•troškovi

•način raspisivanja

•tijela za provedbu referenduma

•tijela za provedbu lokalnog referenduma

•postupak glasovanja

•zaštitu ustavnosti i zakonitosti

•na koji način se obavlja, putem glasačkih listića

•odluka „za“ ili „protiv“, ili redni broj prijedloga

•savjetodavni referendum može raspisati Vlada za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave

•na ovom referendumu odlučuje se većinom glasova birača koji su izašli na glasovanje

•može se raspisati i kad nije propisan ustavom ili zakonom

•sprečavanje donošenja odluka protiv kojih su birači

NARODNA INICIJATIVA I PRAVO PETICIJE

•narodna inicijativa je takav oblik, kada određen broj građana predlaže nacrte zakona, opće akte ili neke odluke

•ako ne uspije taj prijedlog zakona ide na referendum (Švicarska)

•peticija je žalba, može je uputiti svaki građanin

•pravo podnošenja zakonskih prijedloga (zakonodavno tijelo nije dužno provesti)

•razlika (inicijativa, veća skupina, a peticiju pojedinac)

•Ustav Republike Hrvatske propisuje da svaka osoba ima pravo uputiti pritužbu i davati prijedlog svim tijelima

•pravo svakog na odgovor

POJAM IZBORNOG SISTEMA

•izbori su postupak kojim narod povjerava na određeno vrijeme, 4 ili 5 godina obavljanje političke vlasti (predstavnička tijela, predsjednik republike)

•slobodni i pošteni

•sloboda pristupa natjecanju stranaka i kandidata, sloboda tajnog glasovanja, pristup medijima

•način izbora mora se odrediti ustavom i zakonom

AKTIVNO BIRAČKO PRAVO

VELIKA BRITANIJA

•u 19. vijeku ograničeno imućnosti i obrazovanjem (odvojeno i zajedno)

•teorija, samo oni imaju odgovarajuće znanje za predstavničku vlast odnosno državnu

vlast

•evolucija od ograničenog do općeg biračkog prava postupno se odvijala u Velikoj

Britaniji, u Francuskoj skokovito

•od 1832. godine Velika Britanija na 24 stanovnika 1 birač

•od 1967. godine na 12 stanovnika 1 birač

•1884. godine 7 stanovnika, 1 birač

•1912. godine – opće biračko pravo za muškarce

•1928. godine – opće biračko pravo za žene

FRANCUSKA

•Ustav iz 1793. godine uvodi opće pravo glasa, ali nije primjenjen

•Ustav iz 1795. – uvodi se ponovo ograničeno pravo glasa

•Ustav iz 1815. godine, visok cenzus bogatstva

•1848. godine – opće biračko pravo za muškarce, poslije II svjetskog rata za žene (razlog – žene nisu zainteresirane za politiku, imaju obveza u obitelji, nisu politički obrazovane).

ŠVEDSKA

•1867. godine dobile biračko pravo žene, ali na općim izborima

•do 1912. godine u svim skandinavskim zemljama žene su imale pravo glasa

•poslije I svjetskog rata žene su dobile biračko pravo u: SSSR, SAD RNJ, Velika Britanija

•nakon II svjetskog rata ostale evropske zemlje, Francuska, Italija

KARAKTERISTIKE OPĆEG BIRAČKOG PRAVA•određena dob (18-21 godine)•nemaju osobe koje su izgubile poslovnu sposobnost •1945. godine Zakonom o biračkim spiskovima oduzeto je biračko pravo osobama koje su služile u vojsci okupatora, sudjelovali u fašističkim organizacijama, pomagali okupatoru (Jugoslavija)•boravište ili prebivalište u nekom mjestu, određen kao uvjet •u Francuskoj za vrijeme III republike, vojnim osobama ne daje se pravo glasa, ne uplitanje vojske u politiku

JEDNAKO I NEJEDNAKO BIRAČKO PRAVO

•svaki birač jedan glas (jednako pravo)•kategorije koje raspolažu sa većim brojem glasova od ostalih građana (nejednako pravo)•2 ili više glasova pojedine kategorije na temelju imetka ili naobrazbe (Belgija 1893., Pruska 19. stoljeće, Velika Britanija)•u demokratskim državama danas nema nejednakog biračkog prava•SFRJ, Ustav iz 1974. godine (uposleni građani i oni koji su bili članovi neke DPO imali su tri glasa)•samo zaposleni dva glasa•domaćice i umirovljenici jedan glas

PRIKRIVENI OBLICI NEJEDNAKOSTI BIRAČKOG PRAVA

•Izborna jedinica koja ima 10 hiljada i izborna jedinica koja ima 20 hiljada bira po jednog zastupnika

•Izborna jedinica:

I II

A 40000 60000

B 35000 - 15000

•prekrajanje područja

•1819. godine u SAD – Massachussets (prekrajanje)

POSREDNI I NEPOSREDNI IZBORI

•neposredni, kad građani sami biraju

•posredni kad građani biraju određeno tijelo koje će izabrati zastupnike

•u svim demokratskim sistemima primjenjuju se neposredni izbori

•SRNJ – Bundesta, posredni, Dom naroda

JAVNO I TAJNO GLASOVANJE

•javno glasovanje u Kraljevini Jugoslaviji (mogućnost da izgube vlast)

•javno glasovanje na izborima 1931.-1935. godine

•velika apstinencija, ništa ne mogu promjeniti

•Belgija, Italija, Danska, Grčka propisuju obvezno pristupanje glasovanju – kazne

•birački propisi (unose se sve osobe, vrijede za sve izbore, evidencija birača)

•aktivno za prebivalište se veže

•tko će imati pasivno i aktivno biračko pravo

•određena dob

•pasivno se ne priznaje prirođenim državljanima, ili se priznaje nakon 5, 10 ili više godina

PARLAMENTARNI INKOMPATIBILITET

•propisivanje nepodudarnosti obnašanja zastupničke dužnosti i obavljanje neke funkcije u

izvršnoj vlasti, upravi i posao suca

•dioba vlasti (izvršna, predstavnička i sudska)

PARLAMENTARNA NEPODUDARNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ

•ne predviđa Ustav Republike Hrvatske nepodudarnsost izvršne i zakonodavne vlasti

•Sudac, samo što je uređeno zakonom

•Predsjednik Republike Hrvatske ne može obavljati neku javnu funkciju, ne može biti u političkoj stranci

•suci Ustavnog suda ne mogu obavljati ni jednu drugu javnu funkciju

•zastupnik ne može biti sudac, državni odvjetnik, pučki pravobranitelj, ministar ili drugi član Vlade, pomoćnik ministra, veleposlanik, konzul, gradonačelnik, vojne osobe

•te osobe mogu se kandidirati na izborima, a ako budu izabrani stavit će mandat u mirovanje

ODREĐIVANJE KANDIDATA U IZBORIMA

•svako se može kandidirati, ali mogućnost da bude izabran imaju isključivo kandidati koje su istakle političke stranke

•kandidate određuje stranačko rukovodstvo

•kandidate biraju svi njeni članovi

•svaka politička stranka određuje listu, a birači mogu zaokružiti onoga u koga imaju povjerenja

UTVRĐIVANJE IZBORNIH REZULTATA

Dioba zastupničkih mjesta može se obaviti:

1.sistem većine

2.sistem proporcionalnosti

3.mješoviti sistem

1a - izaban je kandidat koji je dobio najviše glasova A, B, C, D, E (sve stranke učestvovale u izborima)

- sistem apsolutne većine ili polovina + 1

2a - da se svakoj političkoj stranci omogući da bude zastupljena. Svaka politička stranka dobiva onoliko mjesta koliko je u procentu za nju glasovalo.

-izborni prag 2-5%

-odnosi se na sve liste

-u nekim zemljama izborni prag bio je veći za koalicije (Slovačka, Poljska, Hrvatska jedna stranka 5%, dvije stranke 8%, a 11% za listu tri ili više stranaka. Od 2000 u Republici Hrvatskoj postoji samo opći izborni prag od 5%.

3a – jedan broj zastupnika se bira prema sistemu većine, a jedan dio prema proporcionalnom sistemu

Izborne liste•sistem vezane liste (kandidati su postavljeni redom koje birači ne mogu mijenjati)

•proporcionalni sistem, nije svejedno da li se osoba nalazi među prvim ili posljednjim na listi

•stranke predlažu listu – sistem nevezane liste, a birači mogu slobodno mijenjati njihov redoslijed

Oblici primjene srazmjernog predstavništva (proporcionalni sistem)

•izborni količnik (ukupan broj glasova dijeli se sa brojem zastupnika koje izborna jedinica bira u predstavničko tijelo)

Sistem razmjernog predstavništva

•u velikim izbornim jedinicama, a svrha je da se svakoj političkoj stranci omogući da bude zastupljena u predstavničkom tijelu

Sistem srazmjernog predstavništva u SRNj

•dvije vrste izbornih jedinica: male u kojima se izbori obavljaju u jednom krugu i velike izborne jedinice koje obuhvaćaju po jednu federalnu jedinicu

TEMELJNA NAČELA I INSTITUT HRVATSKOG IZBORNOG SISTEMA

•biračko pravo opće i jednako, a imaju ga hvatski državljani sa 18. godina

•ostvaruje se tajnim glasanjem

•prema Ustavu, hrvatski državljani mogu glasovati i u državama u kojima se nalaze

•zastupnici na četiri godine

•Sabor najmanje 100, a najviše 160 zastupnika

•prvo zasjedanje Sabora 20 dana nakon izbora

•Predsjednik Republike bira se na temelju jednakog biračkog prava, na period od pet

godina

•dva mandata, i to većinom svih birača

•ponavljanje izbora, ako se ne dobije većina

•polaže zakletvu pred predsjednikom Ustavnog suda

IZBOR PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE

•člankom 94. Ustava Republike Hrvatske

•tajnim glasanjem, pet godina (Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske)

•opće biračko pravo

•izbore raspisuje Vlada

•redoviti i izvanredni u roku od 60 dana

•birači izvan granice Republike Hrvatske

KANDIDIRANJE

•političke stranke mogu predlagati

•potrebno je najmanje 10000 birača, prijedlog za povećanje

•prijedlozi kandidata moraju doći Državnom izbornom povjerenstvu uz ovjereno očitovanje kandidata da prihvata kandidaturu.

•objavljuje listu kandidata, dostavit će DKP

•svaki birač može imati uvida u podatke za svakog kandidata

•ako je predložen od birača, uz njegovo ime navodi se „neovisni kandidat“.

IZBORNA PROMIDŽBA (KAMPANJA)

•Zakon utvrđuje da svi predsjednički kandidati imaju pod jednakim uvjetima pravo na obrazlaganje svojih programa

•obveza i dužnost HTV da svakom kandidatu za izbor Predsjednika Republike osigura da u jednakom vremenu izloži svoj program

•pokrivanje troškova izbora iz Proračuna

•promidžba se finansira uz vlastitih sredstava, darova fizičkih i pravnih osoba (ne smije primati iz stranih država)

•obveza kandidata da prije izbora 7 dana dostave DIP izvještaj o visini i izvorima sredstava prikupljenih za troškove promidžbe

IZBORNA ŠUTNJA

•da birači sami kritički ocijene

•da se spriječi procjena rezultata izbora na sam dan izbora

•izborna šutnja 24. prije

•u SAD ne postoji

IZBOR PREDSJEDNIKA•određen Ustavom

•bira se većinom glasova

•izabran onaj za koga je glasovalo najmanje 50% +1 birač. Ako ne dobije izbor se ponavlja nakon 14 dana (drugi krug)

•u drugom krugu dva kandidata koji su dobili najviše glasova

•na ponovljenim izborima dobio je kandidat koji je dobio najviše glasova (ako dobiju isti broj, izbor se ponavlja)

•ako predloženi kandidat umre do 48 sati prije izbora, stranka predlaže novog, ako na dan izbora ili u vremenu od 48 sati nije moguće predložiti novog kandidata

•ako u drugom krugu umre u vremenu od 14 dana, tada se cijeli postupak ponavlja

ORGANI ZA PROVOĐENJE IZBORA

•članovi Izbornog povjerenstva moraju biti diplomirani pravnici i ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke (isto i birački odbori)

•stranke mogu odrediti posmatrače

•Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora, odlučuje o žalbama na odluke Državnog povjerenstva

•žalbu može uložiti politička stranka, svaki kandidat za predsjednika, 5% birača u izbornoj jedinici

•prigovor se može podnijeti i zbog nepropisnosti u kandidiranju

•prigovor zbog nepravilnosti podnosi se DIP u roku od 48 sati od dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor

•DIP odlučuje u roku od 48 sati

•DIP može i odbiti prigovor, uvažiti, uvažiti i poništiti izbor. Na to rješenje ulaže se žalba Ustavnom sudu Republike Hrvatske, rok za rješavanje 48 sati

IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

•1992. – 2001. Sabor se sastojao od dva doma, i to: Zastupnički dom i Županijski dom (Županijski dom ukinut 2001. godine )

•područje Republike Hrvatske podijeljeno na 10 izbornih jedinica (po 14 u svakoj izbornoj jedinici)

•birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj vrijede bez obzira koliko tih birača izađe na izbore, jednako kao i glas birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj

•Ustavom Republike Hrvatske jamči se pravo na zastupljenost u Hrvatskom Saboru (osam zastupnika koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici), nacionalne manjine

•talijanske, srpske, češke, slovačke, bošnjačke, makedonske...

RASPISIVANJE IZBORA

•izbore raspisuje Predsjednik, koji saziva Sabor na prvo zasjedanje

•odlukom se određuje dan izbora koji mora biti neradni

•mora proći najmanje 30 dana

•birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju u DKP

KANDIDIRANJE•za izbor zastupnika u Sabor kandidiraju se liste, a ne kandidati

•listu može predložiti jedna ili više stranaka

•liste se moraju dostaviti DIP najkasnije 14 dana prije raspisivanja izbora

•jednako trajanje zakupa od strane političkih stranaka, koalicije i oporbene političke stranke

•pravo na naknadu troškova iz Proračuina Republike Hrvatske – razraditi

•stranke mogu odustati od liste 48 sati nakon što je lista objavljena

•ako neko odustane, zamjena i to do 10 dana prije održavanja izbora (odnosi se na nacionalne manjine)

IZBORNA PROMIDŽBA (KAMPANJA)

•počinje danom objave zbirne liste, a završava se 24 sata prije održavanja izbora

•sve stranke pod istim uvjetima imaju pravo na iznošenje svojih izbornih programa

•pravila o postupanju elektronskih medija

IZBORNA ŠUTNJA•24 sata prije održavanja izbora, a na dan izbora traje do zatvaranja birališta

•u vrijeme trajanja izborne šutnje zabranjena je svaka promidžba, objavljivanje procjene izbornih rezultata, kao i objavljivanje neslužbenih rezultata

•tijela za provedbu izbora su:

• DIP

• IP izbornih jedinica

• općinsko i gradsko IP

• birački odbori

•Predsjednik DIP je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske po položaju, a članove imenuje Ustavni sud iz reda sudaca Vrhovnog suda i drugih istaknutih pravnika (stalni članovi)

•prošireni sastav (3 predstavnika većinske političke stranke i tri predstavnika opozicije

•IP općina i gradova (njih imenuje DIP iz reda sudaca i istaknutih pravnika, čine ih 3 člana, te njihovi zamjenici). Prošireni sastav čine po 2 predstavnika većinske stranke i 2 člana iz oporbene političke ili političkih stranaka.

•birački odbor, predsjednik +4 člana, njih imenuje IP izborne jedinice

•najkasnije 10 dana prije izbora DIP objavit će biračka mjesta u inozemstvu

IZBORNA ŠUTNJA

•glasovanje se obavlja na listićima

•niko ne može glasovati u ime druge osobe

•glasački listić sadrži (naziv liste, ime i prezime nositelja liste i serijski broj)

•nevažeći listić je nepopunjeni listić ili se ne može uvrditi volja birača

•glasuje se od 7-19 sati

•u DKP dva dana traje glasanje

•birački odbori najprije prebrojavaju neupotrebljive glasačke listiće, zatim utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali, a zatim pristupa otvaranju glasačke kutije

•rezultati se dostavljaju DIP, ono može objaviti neslužbene rezultate

•službene rezultate kada se iscrpe sva pravna sredstva, odnosno proteknu rokovi za zaštitu

ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA•prigovor može podnijeti svaka politička stranka kandidata. Prigovor se podnosi DIP u roku od 48 sati. DIP dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati.

•ako postoje nepravilnosti, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku održe novi izbori

•Protiv rješenja DIP, prigovor Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati. Rok za rješavanje 48 sati.

•Etičko povjerenstvo, članove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Ono objavljuje Izborni etički kodex.

•Izbore mogu nadgledati udruge, ali moraju zatražiti dozvolu od DIP.

Izbor članova predstavničkih tijela (općinski, gradski i županisjki vijećnici) JL i područne samouprave

•raspisuje Vlada Republike Hrvatske odlukom gdje se određuje vrijeme održavanja izbora.

•prijevremeni izbori, 60 dana od dana raspuštanja

•u JLS nacionalne manjine koje sudjeluju s više od 5%, a manje od 15% imaju pravo da u jedno predstavničko tijelo biraju najmanje jednog vijećnika

PREDSTAVNIČKA TIJELA – STRUKTURA

•predstavničko tijelo – parlament ili zakonodavno tijelo (naivi: sabor, skupština, sobranje, sejm, kongres, duma)

•svi obavljaju ustavne poslove odlučivanja

•sastoji se od jednog ili više domova

•u federalnim državama dva doma

•u periodu od 1990.-2001. godine Hrvatski sabor imao je dvodomu strukturu (Zastupnički i Županijski dom). Oblikovani prema uzoru na Italiju, Španjolsku.

•svaka županija po 3 zastupnika, u županijski dom

•promjenom Ustava Republike Hrvatske, 2001. godine ukida se Županijski dom jer se nije potvrdio kao djelotvorno predstavničko tijelo

•Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem

•Hrvatski sabor ima 152 zastupnika

USTROJSTVO PREDSTAVNIČKIH TIJELA

•način rada u poslovnicima

•stalno zasjedanje (ne znači svaki dan nego da određuje vrijeme samo tijelo kada će se okupiti)

•zasjedanje je ili stalno ili je određeno neko razdoblje

•sjednica je okupljanje članova predstavničkog tijela

•izvanredna zasjedanja na zahtjev Vlade, većine zastupnika, Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednik Sabora.

Obnavljanje sastava predstavničkog tijela

•potpuno (biraju se svi članovi, mandat 4, 5, 6. ili 7. godina)

•djelimično (u SAD svake 2 godine bira se 1/3 članova Senata čiji je mandat 6 godina)

•Ustav Republike Hrvatske prihvata sistem potpunog obnavljanja Sabora, 4 godine

RADNA TIJELA

•određena poslovnikom

•biraju se iz redova članova

•obavljaju prethodnu rasopravu o zakonima i drugim odlukama

•dva klasična sistema:

• Francuski (stalni specijalizirani odbori: pravosuđe, finansije, vanjska politika)

• Britanski (nema stalnih nego se oni osnivaju za svaki zakon)

•u savremenim demokracijama kombinovani

•u Republici Hrvatskoj unutarnje ustrojstvo utvrđuje se poslovnikom.

Zastupnički imunitet

•nije povlastica nego sredstvo za osiguranje neovisnosti djelovanja predstavničkog tijela

•povijest, razvio se u Velikoj Britaniji (kralj je zastupnike koji bi napadali u Parlamentu njegove postupke lišavao slobode).

•postoje dva oblika imuniteta, i to:

• imunitet neodgovornosti, znači da se zastupnik ne može pozvati na kaznenu odgovornost zbog izraženog mišljenja datog glasa. Ako to uradi mimo zastupničkog tijela onda bi kazneno odgovarao.

• imunitet nepovredivosti znači da zastupnik bez odobrenja predstavničkog tijela ne može biti uhapšen. Ako je uhvaćen u izvršenju kaznenog dijela može biti uhapšen.

•imunitet ga samo štiti od hapšenja, ali ne od krivične odgovornosti

•Ustav Republike Hrvatske „zastupnik uživa imunitet, ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvor ili kažnjen za izraženo mišljenje“

•zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora

•ako je zatečen u izvršenju kaznenog djela, da

•odlučuje Hrvatski sabor ili mandatno-imunitetska komisija.

Ustavni položaj predstavničkog tijela

•donosi zakone i druge propise

•zakonodavni postupak se određuje u ustavu i poslovniku (redovna, skraćena i hitna procedura)

•Redovni (inicijativa, rasprava u odborima i rasprava u predstavničkom tijelu). Inicijativu daje Vlada.

•skraćeni postupak, nacrt, prijedlog

•ulaganje amandmana

•rasprava i procedura se uređuje u poslovniku

•glasanje, većina ili apsolutna većina

•hitni postupak

Odredbe Ustava Republike Hrvatske u zakonodavnom postupku

•predlagati može zastupnik, klubovi i radna tijela

•zastupnici glasaju lično

•zakoni kojima se uređuju nacionalna pitanja donose se 2/3 većinom

•razrađuje Ustav, ljudska prava i slobode, način rada Hrvatskog sabora, većinom glasova

•tri vrste zakona

• natpolovični kvorum prisutnih (najveći broj zakona)

• apsolutna većina svih zastupnika u Saboru

• 2/3 oni zakoni kojima se uređuju nacionalna prava

Pokretanje zakonodavnog postupka

•predlagati može svaki zastupnik

•klubovi

•radna tijela

•Vlada

•prijedlog zakona sadrži (ustavni osnov, razloge, predložena rješenja, sredstva)

•razmatranje u radnim tijelima

•odbor za zakonodavstvo, ustavni osnov

•odbor za finansije

•podnosi se izvješće Saboru

Prvo čitanje zakona

•prvo čitanje zakona, uvodno izlaganje, opću raspravu (davati objašnjenja, mišljenja)

•odbijanje predloženog zakona

•zaključak o prihvatanju

•konačni prijedlog, može biti Vlada ili Sabor

•određivanje roka, odustajanje

•drugo čitanje obuhvata raspravu o konačnom tekstu prijedloga zakona (objašnjenje, rasprava po dijelovima, očitovanje po amandmanima)

•ako je na zakon podneseno više amandmana, tada imamo treće čitanje zakona

•hitni postupak, usuglašavanje sa propisima EU

Ostale nadležnosti Sabora•ratifikacija međunarodnih ugovora

•imenuje vladu, nadzire rad, negdje predsjednik

•poslovnička pitanja, odgovori

•postavljanje pitanja Vladi, ministrima

•donošenje ustava, zakona, proračuna, odlučuje o ratu i miru, raspisuje referendum, donosi poslovnik, imenovanje razrješenja, daje amnestije, odlučuje o promjeni granica

•strategiju nacionalne sigurnosti

Razlikovanje zakonodavne, upravne i sudske vlasti

•zakonodavna funkcija (donošenje zakona)

•upravna funkcija (donošenje upravnih akata)

•sudska funkcija – sudska akta

•opći pravni akt (odnosi se na neodređen broj slučajeva, pravnih subjekata)

•pravni akt, Zakon o Predsjedniku Republike Hrvatske

•upravna funkcija (odlučivanje o primjeni općih propisa) pojedinačan pravni akt

•sudski akt, konstatcija povrede općeg pravnog akta

•primjena Evropske komisije, primjena stajališta Evropskog suda za ljudska prava

Organizacija i usmjeravanje primjene zakona

•donošenje propisa za primjenu zakona

•propisi o unutarnjoj organizaciji

•nadzor upravnih tijela

•izmjene zakona, kad se mijenjaju

•vođenje vanjske politike

•daju pomilovanja

•akti izvršne vlasti (uredbe, pravni akt, politički akt)

•politički akti su: akt o dodjeli odličja, davanje pomilovanja, akti kojima se odvijaju diplomatski odnosi, doneseni u vrijeme rata

Uplitanje izvršnih tijela u zakonodavnu funkciju

•preuzimanje dijela nadležnosti

•brzo djelovanje (kada se država nađe u opasnosti zbog unutarnjih ili vanjskih razloga, kada zakonodavno tijelo prenese jedan dio nadležnosti na izvršno tijelo)

•veliki broj ustava to dopušta (uredbe iz nužde, ima snagu zakona, kad zakonodavno tijelo nije u mogućnosti da zasjeda)

•Ustav Republike Hrvatske

• ratno stanje, predsjednk Republike Hrvatske, uredbe

• neposredne ugroženosti, neovisnosti zemlje, uredbe, Predsjednik Republike Hrvatske, može donositi

• kad su tijela vlasti onemogućena da obavljaju svoju funkciju, Predsjednik Republike Hrvatske donosi uredbe

•sve uredbe podnose se Saboru na potvrdu, ako se ne podnesu, prestaju važiti

•ako sam Ustav ovlasti izvršna tijela da uređuju određene odnose, tada kažemo da se radi o zadiranju izvršnih tijela u djelokrug zakonodavnog tijela (pravni akti zovu se uredbe na temelju ustavnih ovlasti).

Zakonodavna delegacija•zakonodavno tijelo ovlašćuje izvršno da donese neki opći propis (uredbe na temelju zakonske ovlasti)

•izvršno tijelo zamjenjuje zakonodavno, uredba uređuje kao zakon

•situacija da ustav zabranjuje, tad je uredba protuustavna

•Ustav Republike Hrvatske, Sabor može ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje neko pitanje iz njegove nadležnosti (1. godina)

•zabrana za zakone koji se donose 2/3 većinom

•mogu se uređivati odnosi koji nisu bili uređeni zakonom

•uredbe ne mogu imati retroaktivno dejstvo

•uredbe prestaju da se primjenuju poslije isteka roka od godine dana, ako Sabor ne odluči drugačije

Uredbe za primjenu zakona

•uredbe za izvršenje zakona nije uplitanje izvršnih tijela u djelokrug zakokodavca

•Ustav Republike Hrvatske, to regulira

•one se moraju vezati uz određeni zakon čiju primjenu omogućuju

•ne smiju proturiječiti zakonima, tim uredbama ne mogu se propisivati nova načela ni nova prava i obveze građana i pravnih osoba

•one propisuju uvjete primjene zakona