uvod u qb

Upload: darinka-radovic

Post on 06-Apr-2018

233 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

  • 8/3/2019 Uvod u QB

    1/5

    Uvod u QBasic

    BASIC (engleska skraenica za Beginner's All-purpose SymbolicInstruction Code) spada takoer u vie programske jezike. BASIC jeprogramski jezik ope namjene za poetnike. Ovaj programski jezik se moe

    jednostavno nauiti i koristiti pri rjeavanju razliitih problema uz pomoraunala

    QBASIC (Quick BASIC) je inaica BASIC-a, koju je razvila tvrtka Microsoft zaMS-DOS operacijski sustav. Pojavom operacijskog sustava MS-Windows,tvrtka Microsoft razvija na temeljima QBASIC-a popularni programski jezik Visual Basic, koji omoguava pisanje windows aplikacija. Na temeljimaQBASIC-a razvijen je i VBscript jezik koji se koristi za pisanje skripti pomoukojih se moe upravljati radom operacijskog sustava i web preglednika. Stoga,onome koji savlada osnove programiranja u QBASIC-u, prilino je lako prijeina Visual Basic. To znai da uenje prigramiranja u QBASIC-u moe bitiitekako korisno i danas.

    Ako nemate na svom raunalu instaliran Qbasic moete ga download-ati akokliknete ovdje , a potom instalirati na svoje raunalo.

    Osnovne upute za radu u Qbasic okruenju moete pronai ako kliknete naslijedei link: http://bs.wikipedia.org/wiki/QBasic

    Osnovne izlazne i ulazne naredbe Qbasic-a

    Naredba CLSCLS je kratica od Clear Screen (Oisti Ekran). Stavlja se obino na sami poetakprogramskog, kako bi se ekran pripremio za ispis podataka i rezultata obrade.

    Naredba PRINTPrva "prava" naredba koju emo nauiti je naredba PRINT. Ona najee sluiza ispis podataka na ekran. Ono to pie poslije naredbe PRINT bit e ispisanona ekranu kad se program pokrene. Upiimo slijedei programski kod:

    CLS

    PRINT "ovdje upiemo tekst koji elimo ispisati"

    i pokrenimo program pritiskom na tipku F5. Na ekranu e biti ispisano:

    ovdje upiemo tekst koji elimo ispisati

    Qbasic izvrava naredbe ispisa na ekranu obino (zadano) u text-modu, pa naraspolaganju imamo 80 znakova u svakom od 25 redova na ekranu. Tekst kojielimo ispisati, trebamo staviti u navodnike.

    Napomena: Same naredbe (cls, print) moemo pisati i malim slovima, jer kadprijeemo u novi red, Qbasic e ih automatski promijeniti u velika slova ,

    ukoliko su one pravilno napisane, to nam moe posluiti kao provjeraispravnosti unosa naredbe. Sad napiimo:

    http://sites.google.com/site/tutorijalzaqbasic/Home/qb45.zip?attredirects=0http://bs.wikipedia.org/wiki/QBasichttp://sites.google.com/site/tutorijalzaqbasic/Home/qb45.zip?attredirects=0http://bs.wikipedia.org/wiki/QBasic
  • 8/3/2019 Uvod u QB

    2/5

    CLS

    PRINT 123

    i pokrenimo program (F5). Na ekranu e biti ispisano:

    123

    Meutim, ako napiemo:

    CLS

    PRINT stodvadesettri

    i pokrenimo program (F5). Na ekranu e biti ispisano:

    0

    , poto Qbasic stodvadesettri interpretira kao novu numeriku varijabluija poetna vrijednost je uvijek 0. Ali, ako napiimo:

    CLS

    PRINT "stodvadesettri"

    , i pokrenimo program (F5). Na ekranu e biti ispisano:

    stodvadesettri

    , poto smo sada tekst stodvadesettri stavili u navodnike, pa ga Qbasicsada interpretira kao tekst.

    Osnove varijabli

    Varijable su ustvari simbolike adrese memorijskih lokacija u RAM memoriji, ukoje se pohranjuju podaci. Kada elimo da program zapamti neki podatak, kojie mu kasnije pri izvravanju programa trebati, moramo kreirati novu varijablui pridruiti joj taj podatak. Naprimjer ako Tomo ima 17 godina i elimo daprogram zapamti "Tomine godine" u Qbasicu emo kreirati varijablu koju

    emo nazivati Tomo.godine i pridruiti joj vrijednost 17, odnosno:CLS

    Tomo.godine = 17

    Ako elimo da program zapamti i da Maja ima 15 godine, stvorit emo idefinirati jo jednu varijablu:

    Maja.godine = 15

    Sada s tim varijablama moemo raditi kao da su one - njihove vrijednosti,

    odnosno, kad napiemo Tomo.godine, Qbasic e to razumjeti kao 17. U skladus tim ako napiemo:

  • 8/3/2019 Uvod u QB

    3/5

    PRINT Tomo.godine + Maja.godine

    raunalo e, kad se program pokrene, ispisati 32.

    Sad emo kreirati jo jednu varijablu koja e biti zbroj Tominih i Majinih

    godina:

    TiM.godine = Tomo.godine + Maja.godine

    Sada je u varijabli TiM.godine vrijednost 32.

    A to ako elimo sauvati podatak da se Tomina simpatija zove Maja. Kodnaredbe PRINT smo vidjeli da brojani podaci, sa kojima se ele izvoditimatematike operacije, ne idu pod navodnike, a tekstualni podaci idu. To vrijedii ovdje. Jedina je razlika to naziv varijable treba zakljuiti sa znakom $(upisuje sa sa Shift + 4, a ita se : string) Dakle:

    Tomo.simpatija$ = "Maja"

    Komletan, dosad napisani programski kod treabo bi izgledati ovako:

    CLS

    Tomo.godine = 17

    Maja.godine = 15

    TiM.godine = Tomo.godine + Maja.godine

    Tomo.simpatija$ = "Maja"

    PRINT "Tomo ima "; Tomo.godine; " godina."

    PRINT "Maja ima "; Maja.godine; " godina."PRINT "Tomo i Maja zajedno imaju "; TiM.godine; "

    godine."

    PRINT "Tomino srce bre zakuca svaki put kada pored

    njega proe "; Tomo.simpatija$; "."

    END

    Kao to vidimo, u jednoj naredbi PRINT mogue je staviti i vie varijablizaredom, meusobno odvojenih toka-zarezom. Ako stavimo zarez, a ne toku-zarez, to ima isti efekt kao kada pritisnemo tipku TAB u editoru - ispis sepomie za osam znakova udesno (pravi se vei razmak).

    Umjesto da piemo PRINT, moemo napisati i upitnik [?]. Kad prijeemo unovi red, upitnik e automatski postati PRINT.

    Ime varijable moe imati do 40 znakova. Smiju se koristiti slova engleskogalfabeta abcdefghijklmnopqrstuvwxyz, pri emu je svejedno da li su malaili velika. Smiju se koristiti i znamenke 0123456789 te toka (.) , ali prvi znak

    varijable mora uvijek biti slovo. Imena varijablama treba davati tako da znamoto je to (ako budete radili program s stotinama varijabli, znat ete i zato). Sad

    vam je vjerojatno bezveze svako malo pisati Tomo.godine i Maja.godine zato ne biste pisali a ib kad je lake? ali, poslije e vam to dobro doi.

    Naredba INPUT

  • 8/3/2019 Uvod u QB

    4/5

    Slui za to da bi korisnik (onaj koji se slui naim programom) mogao unijetipreko tipkovnice neki podatak. Nakon upisivanja rijei INPUT, obino se pieporuka pod navodnicima . Ako se napiu navodnici, poslije njih ide zarez (,) pazatim varijabla u koju e biti upisana vrijednost koju korisnik napie. Ako seoekuje unos teksta, a ne broja, naziv varijable treba zakljuiti sa znakom $.

    CLS

    INPUT "Koliko Tomo ima godina?", Tomo.godine

    INPUT "Koliko Maja ima godina?", Maja.godine

    TiM.godine = Tomo.godine + Maja.godine

    PRINT "Tomo i Maja zajedno imaju ovoliko godina:";TiM.godine

    PRINT

    INPUT "Kako se zove Tomina simpatija?", Tomo.simpatija$

    PRINT "Ime Tomine simaptije je:"; Tomo.simpatija$

    END

    Napomena:Onaj jedan PRINT koji je sm u jednom redu slui za to da bi dobili jedan redrazmaka.Jo samo da kaemo da s jednom naredbom INPUT moete "natjerati"korisnika da upie vie podataka (ali bi bilo dobro da mu to i kaete - za to sluenavodnici pokraj INPUT). To se radi tako da umjesto jedne varijable na kraju,napiete vie varijabli odvojenih zarezom. Kad korisnik bude unosio podatke,takoer ih treba odvajati zarezom. Tako naredba

    INPUT "Upii tri broja meusobno odvojena zarezomn: ", a,b, c

    zahtijeva od korisnika da upie proizvoljna tri broja meusobno odvojenazarezom, npr.: 23, 1, 58, i potom stisne tipku [Enter]. (Brojevi su proizvoljni,naravno, a razmaci u upisivanju nisu nuni. To je moglo biti i 23,1,58.) Evo

    vam i primjer...

    CLS

    INPUT "Upii tri broja koja eli zbrojiti: ", a, b, c

    zbroj = a + b + c

    PRINT "Zbroj ta tri broja je:"; zbroj

    Na ekranu bi nakon izvravanja programa trebalo biti:

    Upii tri broja koja eli zbrojiti: 23,1,58

    Zbroj ta tri broja je:82

    Napomene ...

    Decimalna toka je toka, ne zarez. Umjesto 0.25, moete napisati samo .25.tovie, smo e se promijeniti u .25.

    U vaem kodu e vam esto trebati vai komentari (tipa: "ovo je tu tako da bimi poslije bilo lake napravit ono tamo" il sl.). A pogotovo ako budete radili nanekom projektu zajedno s nekim. Komentari se u QBasicu piu tako da ispred

  • 8/3/2019 Uvod u QB

    5/5

    njih (tj. lijevo od njih) jednostavno stavite apostrof (') {kao [?], ali bez tipke[Shift]}, ili se upie nardeba REM. Sve desno od apostrofa QBasic ne izvrava.

    Primjere moete vidjeti u rjeenjima zadataka uz ovaj vodi.

    I na kraju...

    Ovo su najosnovnije osnove osnova Qbasica koje morate znati. Sad toprobavljajte neko vrijeme, jer, koliko god lagano ovo izgledalo (i bilo), saznaliste jako puno informacija odjednom i bilo bi dobro da sad malo stanete s ovim

    vodiem i prihvatite se zadataka tak da vam to "sjedne". A zadaci su u privitku

    Privitci :

    qb45.zip 878kB zadaci1.pdf 92kB zadaci1.rtf20kB

    http://sites.google.com/site/tutorijalzaqbasic/Home/qb45.zip?attredirects=0http://sites.google.com/site/tutorijalzaqbasic/Home/zadaci1.pdf?attredirects=0http://sites.google.com/site/tutorijalzaqbasic/Home/zadaci1.rtf?attredirects=0http://sites.google.com/site/tutorijalzaqbasic/Home/qb45.zip?attredirects=0http://sites.google.com/site/tutorijalzaqbasic/Home/zadaci1.pdf?attredirects=0http://sites.google.com/site/tutorijalzaqbasic/Home/zadaci1.rtf?attredirects=0