SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Vilson Juko

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE U AUTOBUSNOM PROMETU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE U AUTOBUSNOM PROMETU

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Elektroničko poslovanje

Mentor: Prof. dr. sc. Zvonko Čapko

Student: Vilson Juko

Smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081099256

Rijeka, svibanj 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD................................................................................................................................ 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA............................................. 1

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA....................................................................... 1

1.3. GLAVNA HIPOTEZA............................................................................................... 2

1.4. ZNANSTVENE METODE........................................................................................ 2

1.5. STRUKTURA RADA................................................................................................ 3

2. POJAM I OBILJEŽJA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA.................................. 4

2.1. VRSTE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA.......................................................... 5

2.1.1. Elektroničko poslovanje među kompanijama.................................................. 6

2.1.2. Elektroničko poslovanje tvrtke s krajnjim potrošačem.................................... 8

2.2. PREDNOSTI I NEDOSTACI ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA...................... 9

2.2.1. Pogodnosti primjene elektroničkog poslovanja u praksi................................. 9

2.2.2. Prednosti elektroničkog poslovanja............................................................... 11

2.2.3. Nedostaci elektroničkog poslovanja.............................................................. 11

2.3. PERSPEKTIVE ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA.......................................... 13

2.4. DRUGA GENERACIJA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA............................ 16

2.4.1. Razlozi razvitka druge generacije elektroničkog poslovanja........................ 16

2.4.2. Stožerne sastavnice druge generacije elektroničkog poslovanja................... 17

3. ZNAČAJKE PUTNIČKOG PROMETA.................................................................... 20

3.1. PROMET U FUNKCIJI POVEZIVANJA I JAČANJA NARODNOG

GOSPODARSTVA................................................................................................. 20

3.2. EKONOMSKE SPECIFIČNOSTI PROMETNE USLUGE................................... 21

3.3. POTRAŽNJA ZA PUTNIČKIM PROMETOM..................................................... 23

3.4. CESTOVNA SUPRASTRUKTURA...................................................................... 25

3.4.1. Prednosti i nedostaci cestovnoga prometa..................................................... 25

3.4.2. Skupine cestovnih vozila................................................................................ 26

4. PUTNIČKI PROMET U HRVATSKOJ..................................................................... 29

4.1. ANALIZA CESTOVNOG PRIJEVOZA PUTNIKA U HRVATSKOJ.................. 29

4.1.1. Prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu...................................... 30

4.1.2. Obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj.......... 31

4.2. CROATIA BUS....................................................................................................... 31

4.2.1. Razvoj i perspektive Croatia busa................................................................. 32

4.3. AUTOTRANS GRUPA........................................................................................... 33

4.3.1. Servis............................................................................................................. 35

4.3.2. Turizam......................................................................................................... 35

4.3.3. Nekretnine..................................................................................................... 35

5. PRIMJENA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U AUTOBUSNOM

PROMETU.................................................................................................................... 37

5.1. PRIMJENA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U HRVATSKOJ.................... 37

5.1.1. Stvaranje konkurentske prednosti................................................................. 38

5.1.2. Kvaliteta prikupljenih podataka.................................................................... 39

5.2. PRIMJENA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U PODUZEĆU „CROATIA BUS D.O.O.“.................................................................................................................... 40

5.2.1. Elektronsko plaćanje karte............................................................................ 41

5.2.1.1. Zaštita privatnosti.............................................................................. 44

5.2.1.2. Izjava o konverziji............................................................................. 44

5.2.2. Prednosti korištenja CorvusPay sustava........................................................ 44

5.3. RAZVOJ INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U AUTOTRANS

GRUPI..................................................................................................................... 46

5.3.1. Web projekti.................................................................................................. 47

5.3.2. Informatizacija prodaje.................................................................................. 48

5.3.3. BusCARD sustav........................................................................................... 49

5.3.4. Prednosti korištenja MyCheckOut sustava.................................................... 52

6. ZAKLJUČAK................................................................................................................ 54

LITERATURA...................................................................................................................... 56

POPIS SLIKA....................................................................................................................... 57

POPIS TABLICA................................................................................................................. 58

1

1. UVOD

Evolucija u poslovanju omogućila je prelazak sa zastarjelih modela poslovanja na moderne i efektivne modele koji se neprestano razvijaju i stvaraju proces poslovanja pogodan za

sveukupni prosperitet gospodarstva svake zemlje, svakog poduzeća i pojedinca kao dijela

poslovnog svijeta.

Primjena elektroničkog poslovanja potiče konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu te doprinosi povećanju dobiti svakog poduzeća koje će na svrsishodan način znati upotrijebiti sve prednosti elektroničkog poslovanja.

Suvremene metode ugrađene u e-poslovanje dobivaju sve više prostora i ulaze u primjenu na sve veće segmente poslovnih procesa. Isto se može pobliže objasniti na primjeru autobusnog

prometa koji je ujedno i predmet istraživanja diplomskog rada.

U ovom dijelu rada obrađuju se sljedeće tematske jedinice: 1) problem, predmet i objekt

istraživanja, 2) glavna hipoteza, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja predstavlja progresivan razvoj elektroničkog poslovanja kojeg ponekad nije lako pratiti i s kojim se susreću i dva poduzeća koja su predmet istraživanja.

Prijevoznička poduzeća koja su aktivna u domaćem i međunarodnom prijevozu putnika, „Autotrans grupa“ i „Croatia bus d.o.o.“ su predmeti istraživanja. Pobliže će se objasniti pojam i obilježja elektroničkog poslovanja te značajke putničkog prometa.

Objekt istraživanja proizlazi iz problema i predmeta istraživanja, a to je elektroničko poslovanje u cestovnom putničkom prometu.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha ovog istraživanja je prikazati i objasniti primjenu elektroničkog poslovanja, te utvrditi kako poslovni proces u autobusnom prometu može biti pojednostavljen elektronskim putem.

Ciljevi istraživanja su potvrditi i dokazati svrhu zbog koje se istraživao cestovni putnički promet u Hrvatskoj. Isto tako cilj je istraživanjem doći do zaključka kojim se prikazuju sve prednosti e-poslovanja u prijevozničkim poduzećima.

Kako bi se svrha i ciljevi ostvarili, potrebno je odgovoriti na neka pitanja:

2

1) Koja su obilježja elektroničkog poslovanja?

2) Koje su prednosti a koji nedostaci prve i druge generacije elektroničkog poslovanja?

3) Koje su značajke putničkog prometa?

4) Kako se odvija putnički promet u Republici Hrvatskoj?

5) Na koje načine se primjenjuje elektroničko poslovanje u putničkom prometu?

1.3. Glavna hipoteza

Na temelju postavljenog problema, predmeta i objekta istraživanja definirana je glavna hipoteza: Suvremeni sustavi u elektroničkom poslovanju prijevozničkih poduzeća doprinose

smanjenju troškova poslovanja.

1.4. Znanstvene metode

U znanstvenom istraživanju primjenjene su metode koje su u odgovarajućoj kombinaciji doprinijele izradi ovog rada, a to su:

· induktivna metoda, pomoću koje je donesen zaključak temeljen na analizama

pojedinačnih činjenica;

· povijesna metoda, zaslužna za analizu podataka i teorija koje su opisivale elektroničko poslovanje i putnički promet u prošlosti;

· statistička metoda, kojom su obrađeni i prikazani statistički podaci u putničkom prometu;

· metoda analize i sinteze, zaslužna za prikupljanje, obradu i analizu dostupne literature o elektroničkom poslovanju i putničkom prometu;

· komparativna metoda, kojom se usporedilo poslovanje dva prijevoznička poduzeća u Republici Hrvatskoj;

· eksperimentalna metoda, poslužila u formiranju i obradi teksta i podataka.

3

1.5. Struktura rada

Rad je sistematiziran u šest tematskih cjelina. Prvo poglavlje je „Uvod“ u kojem je sadržan problem, predmet i objekt istraživanja, postavljena je glavna hipoteza, određeni su svrha i ciljevi istraživanja, navedene su znanstvene metode te je obrazložena struktura rada.

U drugom dijelu pod naslovom „Pojam i obilježja elektroničkog poslovanja“ obrađuju se teorijske osnove pojmova, perspektiva, kao i vrste, prednosti i nedostaci elektroničkog poslovanja prve i druge generacije.

Treće poglavlje pod naslovom „Značajke putničkog prometa“ ukazuje na važnost prometa u cjelini, kao i obilježja putničkog prometa i prijevoznih sredstava u cestovnom putničkom prometu.

U četvrtom dijelu rada, „Putnički promet u Hrvatskoj“, analiziran je cestovni prometni sustav

u Republici Hrvatskoj, kao i prijevozničke tvrtke u cjelini i „Autotrans grupa“ i „Croatia bus d.o.o.“ zasebno.

Posebna pozornost posvećena je petom poglavlju pod naslovom „Primjena elektroničkog

poslovanja u putničkom prometu“. U okviru ovog poglavlja analizira se poslovanje

elektronskim putem u Hrvatskoj, te se kao primjer uzimaju dva navedena prijevoznička poduzeća.

Posljednji dio je „Zaključak“ koji predstavlja sintezu glavnih činjenica, spoznaja i konstatacija utvrđenih prilikom izrade ovog rada, a u svrhu dokazivanja osnovne hipoteze rada.

4

2. POJAM I OBILJEŽJA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA

Pojednostavljeno rečeno, elektroničko je poslovanje suvremeni oblik organizacije poslovanja

koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatičkih i, posebice, internetskih tehnologija u

svim ključnim odnosno jezgrenim poslovnim funkcijama i procesima.

Čak štoviše, može se ustvrditi kako elektroničko poslovanje predstavlja danas najsuvremeniji

oblik organizacije poslovanja, kojemu teže sve tvrtke usmjerene agresivnom osvajanju što boljih tržišnih pozicija i intenzivnom ulaganju u razvojne poslovne aktivnosti. (Panian, 2013. ,

str. 13)

Najvažniji su razlozi zbog kojih se u suvremenim uvjetima sve više naginje primjeni koncepta elektroničkoga poslovanja sljedeći:

· težnja što boljem iskorištenju svih raspoloživih poslovnih izvora (resursa), a posebice informacija;

· nastojanje da se ostvari što bolja tržišna pozicija, odnosno što veća konkurentska

prednost tvrtke;

· želja za ostvarivanjem boljih poslovnih učinaka, posebice onih najpreciznije mjerljivih – financijskih.

Uz navedene temeljne poticaje, postoji i nekoliko onih nešto manjega, ali ipak ne i zanemarivoga značenja:

· veći komfor u radu radnika, izvršnih djelatnika i menadžera tvrtki u kojima se takav oblik poslovanja primjenjuje;

· bolja osposobljenost i civilizacijska pozicija ljudi obuhvaćenih takvim poslovnim

okruženjem i kulturom;

· težnja za održanjem koraka s općim tehnološkim razvitkom, što se smatra investicijom za budućnost;

· ostvarivanje uzgrednih koristi, poput onih socijalne, psihološke, ekološke i političke prirode. (Varga, Čurko, Panian, Čerić, Bosilj Vukšić, Srića, Požgaj, Strugar, Spremić, Pejić Bach, Vlahović, Jaković, 2007. , str. 257)

Elektroničko poslovanje predstavlja „svaki onaj oblik organizacije poslovanja koji u izrazito velikoj mjeri ovisi o primjeni informacijske tehnologije i potpori informacijskih sustava“ (Panian, 2000. , str. 3). Pojmovno određenje elektroničkog poslovanja odnosi se na svaki

oblik provođenja poslovnih transakcija u kojima stranke ostvaruju međusobnu transakciju elektroničkim putem. Primjeri poslovnih transakcija mogu biti trgovina, marketing,

5

naručivanje proizvoda ili usluga, mehanizmi plaćanja, sigurnost transakcija, logistička podrška, isporuka kupljenih dobara, itd.

Elektroničko poslovanje time postaje sveobuhvatni termin kojim se, uz intenzivnu primjenu informacijske i posebice internetske tehnologije, povezuju i „digitaliziraju“ sve poslovne aktivnosti, od razvoja i proizvodnje, do menadžmenta i administracije. Prijelaz s tradicionalnog prema elektroničkom poslovanju zahtijeva temeljiti reinženjering i prilagodbu unutarnje organizacije kompanije uvjetima poslovanja u novoj ekonomiji, čime informacijska

i komunikacijska tehnologija postaje pokretačem poslovanja modernih kompanija i infrastrukturom razvoja novih modela poslovanja. Pri određenju pojma elektroničkog poslovanja valja imati na umu da se radi o poslovanju „koje je doseglo takav stupanj razvitka

da se ne može vratiti na staro, odnosno da ono više uopće ne može biti supstituirano bilo kakvim starijim ili primitivnijim oblikom organizacije poslovanja i pritom udovoljavati barem

minimalnim kriterijima poslovne uspješnosti“ (Panian, 2000. , str. 3). Termin elektroničkog poslovanja u mnogočemu se odnosi na razvoj novih modela i nove koncepcije poslovanja pri

kojoj se intenzivno koristi internetska tehnologija kao primarna infrastruktura za odvijanje

poslovnih aktivnosti i stvaranje nove vrijednosti, čime se počinju stvarati uvjeti da se prefiks „elektroničko“ više ne treba posebno izdvajati jer se smatra da je, u uvjetima nove ekonomije, to jedini način organizacije i provedbe poslovanja.

2.1. Vrste elektroničkog poslovanja

Snažan utjecaj na promjenu načina poslovanja imao je razvoj informacijske tehnologije, koji pruža tehnološku potporu za uvođenje organizacijskih promjena u poslovanje poduzeća, a primjena elektroničkog poslovanja utjecala je na razvoj potpuno novih modela poslovanja. Sve se više koriste različiti oblici elektroničkog poslovanja između tvrtki, a u porastu je i primjena poslovanja u pokretu. Prepoznate su prednosti uvođenja elektroničke uprave, ali su istovremeno i otvorena pitanja koja se odnose na probleme sigurnosti, privatnosti i etike na

internetu.

Razvoj World Wide Weba, omogućio je jednostavno i svima dostupno korištenje Interneta, a time su stvoreni i temelji za njegovu komercijalnu primjenu, za elektroničko poslovanje. Elektroničko poslovanje je elektronička isporuka informacija, proizvoda i usluga, te

elektroničko plaćanje korištenjem računalnih i drugih komunikacijskih mreža. Obuhvaća sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije.

Poslovanje posredstvom računalne mreže može se svrstati u jednu od četiriju osnovnih skupina ovisno o sudionicima poslovanja (Afuah i Tucci, 2000):

· Poslovanje tvrtke s tvrtkom (engl. Business To Business – B2B),

· Poslovanje tvrtke s krajnjim potrošačem (engl. Business To Customer – B2C),

6

· Poslovanje krajnjeg potrošača s tvrtkom (engl. Customer To Business – C2B) i

· Poslovanje krajnjeg potrošača s krajnjim potrošačem (engl. Customer To Customer –

C2C). (Čerić, Varga, 2004. , str. 57)

Prema Spremiću (2004. , str. 88) razlikujemo još sljedeće vrste elektroničkog poslovanja:

· Elektroničko poslovanje između državnih tijela i kompanija (G2B, „government-to-

business“) i obrnuto, između kompanija i državnih tijela (B2G)

· Elekroničko poslovanje između državnih tijela i građana (G2C, „government-to-

citizen“) i obrnuto, između građana i državnih tijela (C2G)

· Elektroničko poslovanje neprofitnih institucija

· Elektroničko poslovanje unutar poslovne organizacije

Slika 1. Vrste elektroničkog poslovanja

Izvor: http://www.mingo.hr/page/kategorija/e-trgovina

2.1.1. Elektroničko poslovanje među kompanijama

- Čini najveći dio današnjeg elektroničkog poslovanja i uključuje transakcije koje se na elektroničkim tržištima provode između kompanija ili poslovnih subjekata. Ovaj model elektroničkog poslovanja uključuje provođenje gotovo svih vrsta poslovnih transakcija između poslovnih subjekata putem javno dostupne globalne mreže. (Spremić, 2004. , str. 87)

- Omogućuje bolju povezanost kompanija te brže i jeftinije međusobno poslovanje. Najviše

korištena EB (eng. electronic business) tehnologija za ovu vrstu poslovanja jest elektronička

7

razmjena podataka (EDI). Ovaj oblik EB koristi se za koordinaciju između nabavnih operacija kompanije i njenih dobavljača, logističko planiranje u kompaniji i u suradničkim kompanijama koje obavljaju prijevoz, skladištenje, prodaju ili održavanje njezinih proizvoda. Njime se postižu:

Ø Niže nabavne cijene

Ø Smanjenje zaliha

Ø Skraćeni proizvodni ciklusi te

Ø Sniženje cijene marketinga i prodaje

Niže nabavne cijene postižu se zahvaljujući smanjenju broja dobavljača i dobivanjem popusta na nabavu velikih količina robe. Korištenje elektroničke razmjene podataka smanjuje broj namještenika te snižava cijene tiskanja i slanja pošiljki. Time se postižu uštede u nabavi od 5 do 10%. Te su uštede i veće kada se koristi Internet EDI, koji je znatno jeftiniji te omogućuje poslovanje s manjim i srednjim kompanijama posredstvom Interneta.

Smanjenje zaliha nastaje, između ostalog, zbog skraćenja vremena koje treba proizvodima da stignu na tržište, što dovodi do smanjenja operativnih cijena te povećanja dobiti. Smanjenje zaliha ujedno omogućuje kompaniji brže reagiranje na promjene u potražnji.

EB omogućuje i skraćenje svih faza proizvodnog ciklusa, od oblikovanja proizvoda do

proizvodnje. Dijeljenje informacija među članovima tima elektroničkim putem i korištenje tehnika modeliranja u tri dimenzije omogućuje članovima tima oblikovanje proizvoda i razradu njegovih detalja bez potrebe izrade fizičkog prototipa proizvoda. Pri tome se koristi računalno podržano oblikovanje (eng. computer-aided design, CAD), proizvodnja (eng.

computer-aided manufacturing, CAM), inženjerstvo (eng. computer-aided engineering, CAE).

Na taj je način u automobilskoj industriji SAD-a skraćen proizvodni ciklus sa 4 do 6 godina

na oko dvije i pol godine, odnosno, na polovicu.

Stručni timovi rade na skraćivanju rečenog proizvodnog ciklusa na dvije godine, i to tako što se radni tim namjerava podijeliti u elektronički povezane jedinice smještene po cijelom globusu. Korištenjem vremenskih razlika se dio posla dovršen u SAD pred kraj radnog vremena daje ekipi na Dalekom Istoku koja ga nastavlja rješavati, i pred kraj svojeg radnog vremena šalje rezultate u SAD. U proizvodnom dijelu, korištenjem elektroničke razmjene podataka proizvodnja šalje opskrbi plan proizvodnje, a opskrba obavještava proizvodnju o tome da li su dijelovi spremni za otpremu. Takve pravovremene informacije omogućile su povećanje obrta skladišta za više od deset puta. (Čapko, 2009. , str. 29)

Web mjesto kompanije Milacron, Inc. dobar je primjer poslovanja tvrtke s tvrtkom. Milacron,

Inc. je jedan od vodećih svjetskih proizvođača uređaja, opreme i kemijskih sredstava koji se koriste u industriji, za obradu metala i plastike. Njegovo Web mjesto koristi više od 100 000

malih i srednjih poduzeća kako bi pretraživalo i naručivalo potrebne proizvode na siguran, brz

8

i jednostavan način, uz troškove koji su znatno niži nego što je to slučaj kod tradicionalnog oblika naručivanja. (Čerić, Varga, 2004. , str. 58)

2.1.2. Elektroničko poslovanje tvrtke s krajnjim potrošačem

Elektronički oblik poslovanja između kompanije i potrošača omogućuje:

Ø oglašavanje i marketing proizvoda putem Weba

Ø prodaju proizvoda na Web mjestu kompanije

Ø isporuku nekih dobara putem mreže

Ø pružanje servisa i podrške u slučaju kvara te

Ø razvoj novih proizvoda i usluga

Oglašavanje putem Web mjesta omogućuje jeftino i globalno objavljivanje i ažuriranje informacija o proizvodima i uslugama, i to u hipermedijalnom obliku.

Moguće je i pretraživanje informacija koje kupcima omogućuje nalaženje proizvoda koji im odgovaraju te obavljanje kupovine.

Proizvodi koji se mogu digitalizirati, mogu se i isporučiti putem Interneta, što značajno ubrzava realizaciju cijelog marketinškog ciklusa. Primjer takvog proizvoda jesu računalni programi, članci u časopisima, novosti, glazba i zrakoplovne karte (odnosno šifra kojom se dokazuje kupnja karte).

Moguće je strankama pružiti različite vrste usluga, pa tako stranke kompanije Federal Express mogu putem Web mjesta provjeriti gdje se u tom trenutku nalazi pošiljka koju očekuju ili su poslali. Time se ostvaruju velike uštede jer Web mjesta u sve većoj mjeri zamjenjuju skupe brzoglasne pozivne centre. Web mjesto može poslužiti i kao centar za pružanje pomoći u rješavanju problema (primjer Microsoftovog centra, http://www.microsoft.com/support/). U tu

svrhu se koriste liste „često postavljenih pitanja“ (eng. frequently asked questions, FAQ) na

kojima se nalaze odgovori na takva pitanja, odnosno interaktivni servisi koji omogućuju popunjavanje i odašiljanje obrazaca (koje se ostvaruje automatskim slanjem elektroničke pošte).

Razvijaju se i brojne nove usluge koje strankama omogućuju znatno pojednostavljenje rješavanja svakodnevnih problema, i to bez gubitka vremena utrošenog na prijevoz i čekanje na šalterima. Tako je moguće naći brzoglasne brojeve građana i trgovačkih društava, odabrati vlak ili zrakoplov iz jednog mjesta u drugo i to u doba dana i u klasi koja odgovara korisniku

te pronaći mjesto i hotel u kojem se namjerava provesti odmor. Stvoreni su i servisi koji

pomažu kompanijama da nađu odgovarajuće kandidate za radno mjesto, odnosno pojedincima da nađu posao koji im odgovara (primjerice, http://espan.com/) te online oblici enciklopedija koje svojim pretplatnicima omogućavaju dostup kompletnim enciklopedijskim jedinicama

(primjerice Britanicca, http://www.eb.com/).

9

Studenti mogu pronaći obrazovni materijal potreban za studij, sadržaj kolegija kojeg mogu slušati (s vremenskim rasporedom nastave i popratnim materijalima), a neki nastavnici

omogućuju i razvoj diskusije putem Interneta među slušateljima kolegija. Razvija se i poučavanje na daljinu (eng. long-distance learning) koje je posebno korisno onima koji žive u manjim mjestima ili rijetko naseljenim krajevima, ili žele steći dodatno obrazovanje u

slobodno vrijeme. (Čapko, 2009. , str. 29 – 30)

Jedan od najpoznatijih primjera poslovanja tvrtke s krajnjim potrošačem je virtualna knjižara Amazon.com, koja je u posljednjih nekoliko godina znatno proširila djelatnost i u svoju ponudu osim knjiga uvrstila odjeću, obuću, računala, softver, multimediju, igračke i kućanske uređaje. Ponuda je namijenjena isključivo krajnjim kupcima pa ovo Web mjesto omogućuje jednostavno pretraživanje i naručivanje, plaćanje različitim kreditnim karticama uz zajamčenu sigurnost i privatnost, prilagodbu (personalizaciju) Web mjesta vlastitim željama i interesima te kontinuirano praćenje isporuke naručenih artikala. (Čerić, Varga, 2004. , str. 58)

2.2. Prednosti i nedostaci elektroničkog poslovanja

Kao i svaka vrsta poslovanja neke vrline mogu pridonijeti prosperitetu nekog poduzeća,

jednako kao što mane istoga mogu unazaditi poduzeće. Ne postoji savršeno poslovanje, ista

pravila vrijede i za elektroničko poslovanje koje ima svoje prednosti i nedostatke.

2.2.1. Pogodnosti primjene elektroničkog poslovanja u praksi

Malo je inovacija u povijesti čovječanstva koja su uspjele donijeti toliko koristi kao što je to elektroničko poslovanje. Globalni doseg, niski troškovi primjene, stalan rast broja korisnika i stalan rast različitih vrsta usluga pružaju koristi i poslovne prilike mnogim organizacijama, pojedinim korisnicima i društvu u cjelini. (Spremić, 2004. , str. 117)

Elektroničko poslovanje povećava brzinu i jednostavnost obavljanja poslovnih transakcija, što rezultira pojačanom konkurencijom na tržištu. Tvrtke se moraju stalno prilagođavati novim tehnologijama, integrirati nove i brže sustave, te zadovoljavati potrebe potrošača iz čitavog svijeta. (Panian, 2002. , str. 71)

Pokretanje i vođenje elektroničkog poslovanja, posebice onoga u čijim se okvirima moraju obavljati mnogobrojne transakcije, iziskuje nova tehnološka, poslovna, marketinška i menadžerska znanja. Klijenti žele pristup proizvodima i uslugama 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, što se naziva principom 24x7. Tvrtke koje to omogućuju, tj. one što osiguravaju najpouzdanije, najfunkcionalnije, korisniku najprilagođenije i najbrže usluge imat će najviše šanse za uspjeh.

Banke postupno prevode sve svoje poslove na on-line način rada, jer postaje sasvim očigledno

da Web, koji ne poznaje zemljopisna ograničenja, predstavlja daleko učinkovitiji medij za obavljanje bankarskih transakcija od bilo kojega drugoga, omogućujući im da djeluju u punom smislu globalno. Stvaraju se uvjeti za razmjerno jednostavno međunarodno trgovanje

10

na stranim tržištima te promptna konverzija valuta. Nije daleko dan kada će globalni podaci o financijskim aktivnostima biti dostupni on-line, u stvarnom (realnom) vremenu, a globalne

transakcije putem Interneta postat će međunarodnom poslovnom normom.

Ljudi mogu plaćati račune, izdavati naloge za plaćanje i unovčavati čekove, trgovati vrijednosnicama, uzimati potrošačke, stambene i ostale kredite, te online upravljati svojom financijskom imovinom. Novac u svojim tradicionalnim oblicima postupno će nestajati, a zamjenit će ga prikladniji oblici i tehnologije plaćanja, kao što su tzv. pametne kartice (eng.

Smart Cards), tzv. digitalni novac (eng. Digital Cash) i usluge specijaliziranih financijskih

servisa (eng. Payment Gateway). Inteligentni računalni programi i tzv. softverski agenti (eng.

Software Agent) brinut će o financijskim i logističkim aspektima interakcija među pojedincima i tvrtkama u poslovanju putem Interneta.

Tradicionalne, fizičke prodavaonice, one od „opeke i žbuke“ (eng. Brick and Mortar), već se sada nadopunjuju elektroničkim (virtualnim) prodajnim mjestima na Webu. Nema te tradicionalne prodavaonice u kojoj bi se moglo istovremeno nuditi, recimo, 100 000 artikala,

ali virtualnih s takvom ponudom danas ima već zavidan broj. Naime, prodaja putem

elektroničkog prodajnog mjesta u kvantitativnom smislu nije ograničena praktički ničime. Uz to, uspostavljaju se Web mjesta na kojima se predstavlja ponuda različitih prodavača, odnosno trgovaca, tako da kupci mogu na jednoj lokaciji ostvariti uvid u raznovrsne ponude i

uspoređivati ih te razmjerno brzo i lako pronaći onu koja im najviše odgovara.

U uvjetima primjene koncepta elektroničkog poslovanja tvrtke mogu poslovati učinkovito bez ikakvih ili, što je realnija inačica, s minimalnim fizičkim poslovnim prostorima, jer mnogi zaposlenici svoj posao mogu obavljati tzv. radom na daljinu (eng. Teleworking). Nisu više rijetki primjeri tvrtki koje integriraju sve oblike svojih poslovnih komunikacija – putem

telefona, telefaksa, zvuka, elektroničke pošte, trenutne razmjene poruka, slikovnih i video sadržaja te putem Weba – primjenjujući suvremena tehnološka rješenja za tzv. jednoobrazno

(objedinjeno) komuniciranje (eng. Unified Communications) u svojim virtualnim odnosno

digitalnim uredima (eng. Virtual Office, Digital Office).

Važne su i mogućnosti personalizacije ponude tvrtke. Radi se o tome da se sadržaj Web stranica s ponudom tvrtke može i treba „krojiti“ prema potrebama, željama i preferencijama pojedinačnih, već postojećih ili potencijalnih klijenata, oslobađajući ih time nepotrebnog pregledavanja i opterećivanja onim sadržajima za koje nisu zainteresirani. To se ostvaruje na temelju podataka dobivenih izravno od klijenata, primjerice putem on-line anketa ili drugih

oblika izjašnjavanja, ali i, što je nerijetko još učinkovitiji pristup, praćenjem njihovih aktivnosti pri posjećivanju Web mjesta tvrtke. Na temelju tako sustavno praćenih podataka o aktivnostima klijenata stvara se tzv. klijentska inteligencija (eng. Customer Intelligence) kao

važan segment ukupne poslovne inteligencije (eng. Business Intelligence) tvrtke. Zamka u

koju se, međutim, nikako ne bi smjelo upasti jest neovlašteno i prekomjerno zadiranje u sferu privatnosti klijenata. Uspije li tvrtka izbjeći takvo postupanje, personalizacija ponude „s poštenim namjerama“ omogućit će klijentima veći komfor i povećati njihovo zadovoljstvo u poslovanju i odnosima s tvrtkom. (Panian, 2013. , str. 14-15)

11

2.2.2. Prednosti elektroničkog poslovanja

Najveća privlačnost elektroničkog poslovanja proizlazi iz kombinacije ekonomskih i

tehnoloških razloga. Među ekonomskim razlozima posebice se ističu: smanjenje troškova poslovanja, smanjenje grešaka kod elektroničkih transakcija, jeftino globalno publiciranje informacija i mogućnost nalaženja alternative skupim uredima (kao što su brzoglasni pozivni centri ili bankovne poslovnice). (Čapko, 2009. , str. 24 – 25)

Internet nudi mogućnost smanjenja troškova zato što se velik broj procesa može automatizirati – primjerice, zamislite koliki trošak uštedi poduzeće kada proda knjigu putem interneta – nema prodajnog osoblja, sve informacije evidentira klijent – poduzeće jedino mora osigurati dostavu!

Internet olakšava prilagodbu proizvoda klijentima, a korištenjem web stranice može se

prodavati u inozemstvu, a da nema potrebe za zastupnikom, kao i neke druge pogodnosti.

(http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priručnik-e-Poslovanje.pdf, str. 21)

EB omogućuje unutrašnju i vanjsku integraciju kompanija. Unutrašnja integracija kompanije obuhvaća elektroničko slanje raznih vrsta poslovnih dokumenata u sve dijelove kompanije.

Informacije o poslovanju stoje na raspolaganju svima u kompaniji koji ih trebaju (i koji ih

smiju dobiti) i mogu se efikasno pretraživati. Ostvaruju se velike uštede u tiskanju dokumenata i njihovom transportu, lakše se izvodi ažuriranje dokumenata, a i vremenske uštede nisu beznačajne. Vanjsku integraciju predstavlja integracija s poslovnim partnerima, javnim ustanovama, vladinim uredima i sl. koja također ubrzava i pojeftinjuje međusobne transakcije.

EB omogućuje i mikromarketing, tj. marketing koji se obraća ciljnim segmentima tržišta. Kupcima se pruža bolja potpora i usluge nakon kupovanja, uspostavlja se bolja povezanost s njima pojedinačno, a time se razvija i njihova lojalnost. Korištenjem Interneta omogućuje se i jeftini globalni marketing i time dobiva ogroman broj potencijalnih kupaca. Proizvođači mogu svoje proizvode ponuditi i distribuirati izravno, bez posrednika, i tako zadržati nadzor nad proizvodima sve do njihove prodaje. Analizom podataka o posjetiteljima njihovom katalogu

proizvoda na webu kompanije mogu upoznati potrebe svojih kupaca.

Tehnološki razlozi privlačnosti EB vezani su za mogućnost digitalizacije različitih medija, primjerice teksta, slike, zvuka i videa. Materijali u digitaliziranom obliku mogu se obrađivati, pretraživati, spremati, kopirati i prenositi u velikim količinama, a prijenos se može obaviti i kombinacijom različitih prijenosnih medija kao što su računalne, brzoglasne, kabelske ili bežične mreže. Ove se mogućnosti koriste u industriji novina, časopisa, knjiga i optičkih diskova.

2.2.3. Nedostaci elektroničkog poslovanja

Kao razmjerno „mlad“ koncept, elektroničko poslovanje karakteriziraju i određeni problemi i neriješena pitanja, među kojima se prije svega ističu pitanja informacijske sigurnosti. Svi ti

problemi i poteškoće proizlaze iz burnog, izuzetno burnog tempa i dinamike razvitka

12

informacijsko-komunikacijskih tehnologija tako da se često ne mogu dovoljno dobro provjeriti svi sigurnosni aspekti njihove primjene niti unaprijed predvidjeti (anticipirati)

karakter problema koji će se eventualno javiti kada te tehnologije i rješenja uđu u širu primjenu.

Dolazi do pojave novog oblika društveno neprihvatljivih aktivnosti pojedinaca, skupina i organizacija koji se obično naziva informatičkim kriminalitetom. Pod tim se nazivom

podrazumijeva ukupnost protupravnih aktivnosti pri kojima informacijska tehnologija služi

kao sredstvo činjenja i/ili objekt napada.

O kako se ozbiljnoj i zabrinjavajućoj društveno negativnoj pojavi radi, zorno svjedoče neke recentne procjene američkog Federalnog istražnog ureda (engl. Federal Bureau of

Investigation – FBI) prema kojima se od vjerojatno počinjenih djela iz područja informatičkog kriminala otkrije tek oko 5%, a samo 2% sudski procesuiranih prekršaja te vrste završi kažnjavanjem izvršitelja. Dakle, zbog poteškoća pri otkrivanju takvih protupravnih djela i komplikacija u dokaznom postupku tek jedan promil (jedan od tisuću) vjerojatnih prekršitelja biva osuđen.

Do danas je već zabilježen čitav niz novih oblika kriminalnih aktivnosti, koje je moguće svrstati u četiri osnovne kategorije.

· Napadi na resurse tvrtke – Radi se o tome da netko pokušava neovlašteno pristupiti fizičkim i/ili logičkim informacijskim resursima tvrtke, tj. njezinom računalnom hardveru i softveru, kako bi ostvario neku korist na koju nema pravo ili pak prouzročio neku štetu po tvrtku. Primjer ovakve opasnosti je djelovanje tzv. hakera koji nastoje

probiti mjere zaštite i osiguranja informacijskog sustava tvrtke kako bio joj nanijeli

neku štetu, otežali joj rad i kompromitirali je pred njezinim klijentima i pred javnošću općenito.

· Napadi na privatnost i krađa identiteta – U ovom slučaju netko se lažno predstavlja, neovlašteno čita ili kopira tuđe podatke, što mu također omogućuje ostvarivanje neke nepripadajuće koristi ili pak činjenje neke vrste štete po tvrtku ili pojedinca čiju je privatnost ugrozio ili identitet otuđio. Ovaj oblik zloporabe posebno je izražen u financijskom segmentu elektroničkog poslovanja, tj. kod plaćanja pomoću kreditnih ili debitnih kartica i sličnih instrumenata bezgotovinskog plaćanja.

· Ugrožavanje itegriteta (vjerodostojnosti) podataka – Do takvih problema dolazi kada

informacije koje tvrtka koristi ili poruke koje šalje nekomu drugome gube na

pouzdanosti i vjerodostojnosti pa zbog toga postaju manje vrijednima ili čak sasvim beskorisnima. Čest primjer ovakvog rizika su nastojanja da se izmjenom sadržaja ili vrijednosti poslovnih podataka koji se prenose Internetom načini neka zloporaba, prijevara ili obmana.

· Ometanje normalnog rada i poslovanja – U ovakvim situacijama dolazi do smanjenja

kvalitete usluga koje tvrtka nastoji pružiti klijentima, jer ne može obavljati svoj posao

13

na uobičajen način. Primjer za to je „zasipanje“ ili „bombardiranje“ poslužiteljskog računala tvrtke masom besmislenih poruka koje uzrokuju njegovu blokadu pa regularni korisnici ne dobivaju usluge ili ne mogu privremeno obavljati poslove koje

su nakanili.

Svaka od spomenutih opasnosti iziskuje poduzimanje odgovarajućih zaštitnih mjera i postupaka. Sve te mjere i postupci moraju se međusobno uskladiti kako bi funkcionirali kao cjelovit obrambeni, sigurnosni sustav. Uz to, nužno je poduzimati i sve tradicionalne mjere zaštite i osiguranja imovine i ljudi, ali također i neke nove za kakvima potreba u uvjetima

tradicionalnog poslovanja nije postojala. (Varga, Ćurko, Panian, Čerić, Bosilj Vukšić, Srića, Požgaj, Strugar, Spremić, Pejić Bach, Vlahović, Jaković, 2007. , str. 291 – 292)

Značajan tehnički problem predstavlja ograničena propusnost mreže. Ovaj problem postaje sve izraženiji porastom broja mreža i korisnika priključenih na Internet, kao i sve većim zahtjevima za kapacitetom mreže u svrhu prijenosa multimedijskih materijala. To uzrokuje usporavanje pristupa informacijama te njihovog prijenosa putem Interneta.

Ljudski je faktor i kod Interneta nezaobilazan. Potrebe za stručnjacima sa svakim su danom sve veće, posebice za onima koji vladaju novim tehnologijama, a nužno je i uvježbavanje korisnika unutar organizacije da bi se postiglo što efikasnije korištenje tih tehnologija. Kao i kod svih novih tehnologija, postoji i otpor prigodom uvođenja tehnologija na kojima se temelji elektroničko poslovanje. (Čapko, 2009. , str. 25)

2.3. Perspektive elektroničkog poslovanja

Koncept elektroničkog poslovanja u prvih je pet godina primjene doživio neviđenu

popularnost i uspjeh. Nove tvrtke koje su svoje poslovanje zasnivale na korištenju internetske

tehnologije nicale su „kao gljive poslije kiše“. Investitori su ulagali velik novac u pokretanje

novih i osuvremenjivanje već postojećih kompanija, vrijednost tih kompanija, izražena

cijenom njihovih dionica na burzama vrijednosnica, naglo je rasla, broj klijenata se

eksponencijalno povećavao, a povjerenje javnosti u taj način poslovanja raslo.

No, na razdjelnici 20. i 21. stoljeća dolazi, međutim, do velikih poteškoća. Pokazalo se da su

mnoge tvrtke ušle u svijet elektroničkog poslovanja bez dobro razrađenih poslovnih modela i

potencijalnim klijentima nudile velika obećanja koja nisu mogle održati. Posebice u tzv.

predblagdanskoj sezoni (posljednjih šest tjedana u kalendarskoj godini) 1999. godine mnoge

tvrtke koje su putem Interneta nudile na prodaju blagdanske poklone, hranu, odjeću, ukrase i

ostale slične prigodne potrepštine primale su mnoštvo narudžbi u kratkom vremenu, jer im je

web tehnologija to omogućavala. No, narudžbe nisu mogle realizirati u obećanom roku

14

(isporučiti robu kupcima) jer za to naprosto nisu imale dovoljno fizičkih kapaciteta

(proizvodnih kapaciteta za proizvodnju naručenih artikala, ljudi koji bi pripremili isporuke,

vozila kojima bi se naručeni proizvodi dostavili, itd.).

Zbog neispunjenih obećanja kupci su bili nezadovoljni i osjećali se prevarenima, zaredale su

sudske tužbe, povjerenje u koncept elektroničkog poslovanja bilo je iz temelja uzdrmano.

Investitori su se počeli povlačiti i uslijedio je neminovan krah mnogih kompanija koje su se

ponašale neodgovorno prema svojim klijentima. Računa se da je 2000. i 2001. iz navedenih

razloga bankrotiralo oko 6 600 tvrtki, a preko 300 000 ljudi ostalo bez posla. Mnogi „zloguki

proroci“ najavljivali su da je to kraj „iluzije“ koju je nudio koncept elektroničkog poslovanja.

Na sreću, nisu bili u pravu. Bio je to velik poremećaj u razvoju elektroničkog poslovanja, ali

ne i njegov kraj. Iz učinjenih pogrešaka izvučene su pouke, naučene lekcije. Tvrtke koje su

„preživjele“ još su ozbiljnije prionule analizi svojih poslovnih mogućnosti i temeljitijoj

razradi novih poslovnih modela. Razvoj koncepta e-poslovanja ušao je u fazu sazrijevanja,

kada su odbačene iluzije o „uspjehu preko noći“ i shvaćeno je da takvo poslovanje nije

nikakav „čarobni štapić“ koji i lošima nudi šanse da uspiju. Sazrelo je shvaćanje da je

elektroničko poslovanje „samo poslovanje“, koje se mora voditi u skladu s općim

ekonomskim zakonitostima, promišljeno, odgovorno i s realističnim očekivanjima i

obećanjima.

Od 2002. godine naovamo koncept e-poslovanja doživljava oporavak. Kriza s početka stoljeća

je prevladana i uspješnost e-poslovanja, mjerena brojem tvrtki koje ga prakticiraju, količinom

obavljenih poslovnih transakcija, ostvarenim prihodom i profitom, i mnogim drugim

pokazateljima stabilno raste. Stope rasta nisu onako visoke kakve su bile u prvim godinama e-

poslovanja, ali su i rizici od neuspjeha manji. Prognoze svih vjerodostojnih analitičkih tvrtki

pokazuju da će se trendovi uspješnog razvoja nastaviti barem do kraja prvog desetljeća 21.

stoljeća.

Na razvitak e-poslovanja u bližoj budućnosti pozitivno će djelovati sljedeći procesi.

· Tehnološki razvoj. Čovječanstvo je imalo već puno prilika, od izuma kotača do

današnjih dana, uvjeriti se da je tehnološki razvoj nezaustavljiv. I ne samo da je

nezaustavljiv već se sve više ubrzava. No, svaka je tehnologija poput medalje – ima

dvije strane, i čovječanstvu donosi koristi ali i uzgredne opasnosti. Zadaća je ljudi

15

znati iskoristiti ono dobro što neka tehnologija nudi, ali istovremeno i izbjeći

opasnosti koje donosi. To vrijedi i za informacijsko-komunikacijske tehnologije koje

čine okosnicu razvoja koncepta e-poslovanja.

· Globalizacija. I trend globalizacije je, čini se, nezaustavljiv. To je razmjerno nov

fenomen i s njime čovječanstvo još nema dovoljno iskustva, ali svi su izgledi da će se

taj trend nastaviti i u budućnosti, pa čak i ubrzavati. Premda kritičari globalizacije

često u prvi plan ističu njezine negativne strane i posljedice koje uzrokuje, ne treba

zaboraviti da je upravo Internet svojim obilježjima značajno doprinio globalizaciji i

da e-poslovanje od nje ima velikih koristi te da i popularnost i poslovna privlačnost

ovog koncepta sama po sebi izravno i neizravno pridonosi jačanju trenda

globalizacije.

· Ekonomski razvoj. Svijet je danas opterećen velikim razlikama u ekonomskoj

razvijenosti pojedinih kontinenata, regija i zemalja. No, i slabije razvijene sredine

napreduju i prihvaćaju vrijednosti i rješenja nastala u razvijenim sredinama. Dobar

primjer toga je najmnogoljudnija zemlja na svijetu – Kina. Ona se danas ekonomski

razvija po stopi od više od 10%, ali su stope razvoja korištenja Interneta pa,

posljedično, i e-poslovanja još daleko više – 30 i više posto. Nastavi li takvim

tempom, Kina će prema kriteriju razvijenosti internetskih primjena i e-poslovanja do

kraja ovog desetljeća doseći razinu srednje razvijenosti, a s obzirom na njezinu

veličinu i broj stanovnika, to će za posljedicu imati snažan poticaj daljnjem razvitku

e-poslovanja u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. No, nije u pitanju samo Kina,

tu su još mnoge zemlje koje danas smatramo nerazvijenima ali će to u budućnosti

prestati biti (primjerice, Indija, Indonezija, afričke i južnoameričke države).

· Odgovornost za društveno-ekonomski razvoj. Malo pomalo, među tvrtkama, posebice

najvećim svjetskim korperacijama, jača svijest o njihovoj velikoj odgovornosti za

ukupan društveno-ekonomski razvoj čovječanstva. Ekološke, socijalne i druge štete

koje je nanijela neodgovorna težnja ostvarivanju profita i bogaćenje pod svaku cijenu

pomalo postaju opasnost za sve pa i one najbogatije, tako da je zaokret prema

društveno odgovornom ponašanju u poslovanju neminovan. Koncept elektroničkog

poslovanja u sebi nosi puno potencijala koji podupiru upravo takvo ponašanje – taj

oblik poslovanja nije agresivan sam po sebi, on ne zagađuje okoliš, informacija na

16

koju se oslanja nije potrošiv resurs, a rad ljudi je olakšan uz istovremenu povećanu

produktivnost. Zato bi koncept elektroničkog poslovanja mogao postati

„stjegonošom“ u borbi za društveno odgovorno ponašanje kompanija.

Sve u svemu, može se zaključiti kako su razvojne perspektive koncepta elektroničkog

poslovanja vrlo izgledne i ohrabrujuće. (Varga, Ćurko, Panian, Čerić, Bosilj Vukšić, Srića,

Požgaj, Strugar, Spremić, Pejić Bach, Vlahović, Jaković, 2007. , str. 292 – 294)

2.4. Druga generacija elektroničkog poslovanja

Kako je tehnologija s vremenom progresivno napredovala tako se elektronsko poslovanje

mijenjalo i prilagođavalo novim trendovima. Potreba za razvojem novijih principa poslovanja

elektronskim putem proizašla je iz potreba tržišta koje je sve zahtjevnije.

2.4.1. Razlozi razvitka druge generacije elektroničkog poslovanja

Vrijeme početnih primjena Interneta u svrhu implementacije tada potpuno novih i izazovnih

poslovnih modela je daleko za nama. No, poteškoće proizašle iz pogrešaka u filozofiji,

pristupu, ciljevima i taktikama vođenja elektroničkog poslovanja koncem 20. i početkom 21.

stoljeća te neugodna iskustva ne zaboravljaju se tako lako. „Slom dotcoma“ bio je u nekim

slučajevima istovremeno i slom načina razmišljanja (investitori) i slom načina upravljanja

(vlasnici i menadžment dotcomova).

No, kao što je to često slučaj, „potop“ koji je pogodio mnoge, sve je ostale, „sretne“

zainteresirane subjekte koji su ga preživjeli nagnao na drugačije promišljanje budućnosti,

istraživanje novih mogućnosti i traženje novih, boljih i robusnijih rješenja. Na neugodnu se

epizodu nastojalo što prije zaboraviti, a njene posljedice sanirati. Zbog toga danas

raspolažemo novim tehnologijama i svježim filozofijama o tome kako što bolje iskoristiti

mogućnosti koje Internet pruža.

Svjedoci smo pojave elektroničkog poslovanja druge generacije (EP2G).

17

2.4.2. Stožerne sastavnice druge generacije elektroničkog poslovanja

Okosnicu elektroničkog poslovanja druge generacije čine tri potpuno nove tehnologije:

· računalstvo u pokretu odnosno mobilno računalstvo (eng. Mobile Computing)

· računalstvo u oblaku (eng. Cloud Computing) koje se javlja nešto kasnije te, posebice,

· širok spektar tehnologija poznat pod krovnim nazivom Web 2.0.

Računalstvo u pokretu odnosno mobilno računalstvo dovodi do naizgled paradoksalnog

obrata, uvodeći u elektroničko poslovanje jednu novu dimenziju – dimenziju prostora

odnosno lokacije na kojoj se nešto događa. Naime, filozofija elektroničkog poslovanja prve

generacije kao jednu od svojih najprivlačnijih karakteristika isticala je brisanje odnosno

nestajanje prostornih (doduše, i vremenskih) prepreka kakve su svojstvene tradicionalnom

poslovanju. Globalizacija i virtualizacija poslovnog prostora pritom bili su glavni „aduti“ za

kojima se posezalo.

Mobilne tehnologije, međutim, upravo prostornu odnosno lokacijsku dimenziju poslovanja

stavljaju u prvi plan, naglašavajući kako, unatoč virtualnosti internetskog prostora, i dalje svi

živimo u materijalnom svijetu, dakle u svijetu u kojemu prostor igra važnu ulogu. U tom i

takvom je svijetu ipak (jako) važno gdje se nešto događa – gdje su oni kojima se isporučuju

proizvodi, gdje se određene usluge konzumiraju, gdje se mogu ostvariti najveći poslovni

učinci. To nije toliko važno samo zbog toga što elektroničko poslovanje nudi dobre načine

izbjegavanja komplikacija koje stvara poslovanje u tradicionalnom poslovnom svijetu, koliko

zbog mogućeg dodavanja vrijednosti proizvodima i uslugama koje se u pravo vrijeme

dostavljaju i pružaju na pravom mjestu.

Najopćenitija definicija računalstva u oblaku bila bi da se ovdje radi o skupu nekoliko metoda

isporuke informacija klijentima koji plaćaju samo ono što stvarno koriste. Drugim riječima, to

je novi mehanizam isporuke proizvoda potrošačima. Ono što je konstanta jest činjenica da

postoji potrošač (klijent, korisnik) koji želi ili mora koristiti informacije. Pritom potrošač

odnosno klijent može biti vanjski subjekt, pojedinac ili tvrtka koji plaća usluge ili informacije.

No, to može biti i unutarnji klijent, poput vlasnika neke aplikacije koji koristi usluge nuđene

od strane neke druge službe ili odjela unutar iste tvrtke i za to se tereti odnosno za to plaća.

18

Ponešto zabune u ispravno shvaćanje pojma računalstva u oblaku unosi upravo činjenica da

postoje dva potpuno različita tipa klijenata dvaju potpuno različitih tipova oblaka. Prvi od njih

je tzv. javni oblak (eng. Public Cloud) iz kojega vanjski klijenti dobivaju informacije ili

usluge. Drugi je tzv. privatni oblak (eng. Private Cloud) koji pruža informacije unutarnjim

klijentima.

U slučaju javnog oblaka klijent ne mora imati nikakvo vlastito poslužiteljsko računalo ili

uređaje za pohranu podataka i nema nikakvih kapitalnih izdataka u svezi s time. Takvi klijenti

jednostavno žele kupiti ono što trebaju i kada trebaju. Dakle, oni kupuju kapacitete računalnih

resursa na zahtjev (eng. On Demand). U slučaju privatnog oblaka, klijenti su unutarnji, dakle

iz okvira iste organizacije pa stoga ta organizacija ima, ponekad i značajnih, kapitalnih

izdataka prilikom izgradnje privatnog oblaka, čije usluge onda može pružati i vanjskim

klijentima.

Da situacija bude još kompleksnija, razvijeni su tzv. mješoviti ili hibridni oblaci (eng. Hybrid

Cloud) koji predstavljaju infrastrukturu sačinjenu od dvaju ili više privatnih i/ili javnih oblaka

što funkcioniraju kao jedinstven entitet.

Premda se radi o razmjerno novim tehnološkim pa i organizacijskim rješenjima, i bez obzira

na gore spomenute pojmovne komplikacije, već je sada sasvim jasno da računalstvo u oblaku

predstavlja jedan od tri stožerna elementa, uz poslovanje u pokretu i Web 2.0, na kojima se

već i danas temelji, a to će biti još i više slučaj u budućnosti, elektroničko poslovanje druge

generacije.

Web 2.0 tehnologije omogućuju iskorištavanje tzv. mrežnog učinka (eng. Network Effect)

Weba koji, u kombinaciji s tehnikama povezivanja informacijskih sadržaja iz većeg broja

izvora (tzv. sindikacija sadržaja), mogućnostima stvaranja mikrosadržaja, trendovima

društvenog umrežavanja, razvojem kolektivne inteligencije i primjenom otvorenih standarda,

mijenjaju lice elektroničkog poslovanja u prvoj i drugoj dekadi 21. Stoljeća, stavljajući

naglasak na interaktivnost kao njegovu najvažniju osobinu. (Panian, 2013. , str. 121 – 123)

Razlike elektroničkog poslovanja prve i druge generacije mogu se dobro vidjeti iz usporednog

prikaza u tablici 1.

19

Tablica 1. Razlike između prve i druge generacije elektroničkog poslovanja

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE PRVE

GENERACIJE

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE DRUGE

GENERACIJE

pristup „iznutra prema van“ pristup „izvana prema unutra“

uglavnom statično izrazito dinamično

zasnovano na zatvorenim modelima zasnovano na otvorenim modelima

stvaranje vrijednosti olakšavanje ili motiviranje za korištenje novostvorene

vrijednosti

dodaje vrijednost proizvodima i uslugama razvija korisnička iskustva s dodanom vrijednošću

stvara individualne vrijednosti stvara individualne i kolektivne (socijalne) vrijednosti

ostvarivanje izravne vrijednosti klijenata ostvarivanje neizravne vrijednosti

Izvor: Panian, 2013. , str. 296

Iz tablice se mogu isčitati sve prednosti koje pruža elektroničko poslovanje druge generacije u

odnosu na prvu generaciju poslovanja elektronskim putem koje se pokazalo kao uglavnom

statično te ograničeno u određenim segmentima poslovanja. Nova generacija je otvorenija i

dinamičnija što pridonosi efikasnijem poslovanju kroz učinkovitu primjenu.

20

3. ZNAČAJKE PUTNIČKOG PROMETA

Jedan od osnovnih preduvjeta za gospodarski i svaki drugi razvoj nekog područja, bilo na

lokalnoj, regionalnoj ili pak državnoj razini, jest promet. Razvoj prometnih sustava pridonosi

ne samo savladavanju prostornih i vremenskih zapreka međunarodnoj razmjeni, već se ističe

i da promet još od industrijske revolucije u 18. stoljeću značajno potiče gospodarski

prosperitet, a u novije vrijeme ublažava recesije i omogućuje gospodarski oporavak.

Putnički se promet odvija sukladno nacionalnim i međunarodnim pravnim pravilima. On

može biti: javni, za vlastite potrebe, nacionalni, međunarodni, tranzitni, pogranični,

bilateralni, linijski, slobodni, prigodni, autotaksi, vodni, kopneni i zračni. Posebno je značajan

međunarodni putnički promet u svim prometnim granama (kontinentalni i interkontinentalni),

u njemu svakodnevno sudjeluje veliki broj putnika.

Jedan od najvećih zahtjeva putničkog prometa je sigurnost putnika. U raznim područjima se

stalno impliciraju brojna nova i bolja rješenja koja pridonose sigurnosti putnika, primjerice:

proizvodnom području (proizvode se sve sigurnija prijevozna sredstva), području prometnoga

prava, području transportnog i životnog osiguranja.

3.1. Promet u funkciji povezivanja i jačanja narodnog gospodarstva

Utjecaj prometa velik je na svim područjima života, gospodarstva i društva. Promet je

preduvjet gospodarskog povezivanja jedne države ili regije i istodobno generator integracije,

važna gospodarska djelatnost i preduvjet za još brži gospodarski rast. Od 19. stoljeća promet

preuzima ulogu aktivnog promotora gospodarskog razvoja, tako da je još 1992. Marshall

(Načela ekonomike) ustvrdio“...vladajuća je ekonomska činjenica našega vlastitog doba

razvoj ne industrije već prijevoznih djelatnosti.“

Promet omogućava komunikacije i trgovinu, odnosno odgovarajuća prometna infrastruktura

preduvjet je gospodarskog rasta. Promet pridonosi razvoju i jačanju društvenih, političkih i

trgovačkih veza. Da je to tako, potvrđuje i činjenica da su građani država EU posljedicu

stvaranja zajedničkog tržišta prometnih usluga osjetili kroz niz važnih postignuća među

kojima je zasigurno najvažnije osjetno sniženje cijena prijevoza. S tim u svezi ne čudi da

21

Europska unija poboljšanjem prometnih veza središnjeg dijela Unije s njenim perifernim

dijelovima, prije svega s Portugalom, Španjolskom, Grčkom i Irskom, nastoji utjecati na

njihov gospodarski razvoj.

Kako je gospodarska uloga prometa najmanje trodimenzionalna (promet je gospodarska

djelatnost, nezamjenjiva je uloga prometa u odvijanju svih područja gospodarskih procesa i

logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti) razumijevanje funkcija prometa kao

čimbenika u ulozi jačanja narodnog gospodarstva čini se najprimjerenijim temeljem četiri

funkcije prometa u gospodarskom razvoju. Prvo, promet omogućuje input čimbenika u proces

proizvodnje (omogućuje mobilnost ljudi i dobara između središta proizvodnje i potrošnje).

Drugo, unaprjeđenje prometa pomiče funkciju proizvodnih mogućnosti i smanjuje potreban

input rada i kapitala u proces proizvodnje. Treće, stvarajući blagodati mobilnosti promet

omogućava proizvodnim čimbenicima produktivnije korištenje, i četvrto, promet povećava

blagostanje pojedinca šireći dostupnost socijalnih sredstava i omogućava pribavljanje boljih i

obilnijih javnih dobara. (Pupovac, 2009. , str. 51 – 53)

3.2. Ekonomske specifičnosti prometne usluge

Usluge čine rad u korist drugoga. Cijele industrije, kao što su to energetski sustav, transport,

komunikacije, umjetnička produkcija, osnovane su da bi osigurale usluge. Međutim, usluge

uključuju i rad koji se obavlja i za nekoga unutar poduzeća, kao što su: pripreme za isplatu

dnevnica, održavanje voznog parka, zapošljavanje i obrazovanje novih radnika i sl.

Zahvaljujući velikom značenju usluga i njihovom značajnom udjelu u gospodarstvu razvijenih

zemalja te, čini se, neograničenoj spremnosti ljudi da plate nekom drugom da obavljaju

poslove umjesto njih, sve se više pojavljuju izrazi „uslužno društvo“ i „uslužno

gospodarstvo“. Poput ostalih usluga i prometna usluga ima svoje specifičnosti, a koje treba

imati na umu prigodom formuliranja i realiziranja primjerene poslovne politike prometnih

tvrtki. Specifičnost prometnih usluga, njihova posebna obilježja čine:

Ø neopipljiva priroda prometne usluge – prometne usluge čine raspoloživim opipljive

proizvode premda se same ne mogu opipati, probati ili dodirnuti prije zaključivanja

ugovora o prijevozu. Poradi toga su ugled prometne tvrtke i ugled ljudi koji pružaju

22

prometnu uslugu jedan od najpresudnijih čimbenika efikasnosti i efektivnosti

prometnih tvrtki.

Ø kvarljivost prometne usluge – prometne usluge su kvarljive i ne mogu biti predmetom

skladištenja. Primjerice, neiskorišteno sjedalo u autobusu predstavlja nenadoknadivi

gubitak. Sustav pružanja prometnih usluga suočen je s činjenicom odsutnosti zaliha, a

time i prometni menadžeri sa složenim problemom upravljanja potražnjom prometnih

usluga.

Ø heterogenost prometnih usluga – ogleda se kroz raznolikost u kvaliteti prometnih

usluga, tako da kvaliteta prometnih usluga varira od prijevoznika do prijevoznika. Ova

varjabilnost postoji i unutar jedne prometne tvrtke.

Ø odsutnost vlasništva – korisnik prometne usluge može imati samo pristup ili korištenje

kapaciteta (sjedalo u autobusu) tako da plaća samo uporabu, pristup ili zakup.

Ø simultanost procesa proizvodnje i potrošnje prometne usluge – što znači da se u

prometu istodobno obavlja proces proizvodnje i proces potrošnje razultata proizvodnje

– prometnih usluga. Prometna usluga postoji samo tada kada se odvija prometni

proces i samo tamo gdje se prometni proces odvija.

Ø ireverzibilnost prometne usluge – označava situaciju da se jednom konzumirana

prometna usluga više ne može vratiti, odnosno svaka sljedeća prometna usluga više

nije kao ona prvotno konzumirana, već neka nova.

Ø manjak kapaciteta (ponude) ne može se nadoknaditi uvozom – prometne tvrtke svoje

usluge nude na određenom prostoru, na određenoj mreži, na dijelu mreže, odnosno,

sasvim konkretno, na određenoj relaciji.

Nadalje, kako promet nije sam sebi svrha, potražnja za prometnim uslugama definira se kao

izvedena potražnja. Budući da je potražnja za prometnim uslugama izvedena potražnja,

gospodarski rast inducira veću potražnju za prometnim uslugama. Pri tome treba imati na umu

da su različite determinante promjene potražnje za putničkim u odnosu na robni promet te da

planiranje obujma potražnje za prometnim uslugama treba proizlaziti iz mogućih projekcija

poželjnoga rasta bruto domaćega proizvoda u cjelini, ali i bruto domaćeg proizvoda po

gospodarskim sektorima, jer ekspandirajuće grane na početku 21. stoljeća pripadaju prije

svega uslužnom sektoru, koji već po svojoj naravi ima manju potrebu za prometom. Tako se u

23

narodnim gospodarstvima s pretežitim udjelom uslužnih djelatnosti ostvaruje gospodarski rast

sa stagnirajućim ili sve manjim prometom (relativno). (Pupovac, 2009. , str. 6 – 8)

3.3. Potražnja za putničkim prometom

Potražnja za putničkim prometom ima ishodište u koristima koje putnik želi ostvariti na

nekom odredištu, a nastaje tamo gdje je mjesto stanovanja udaljeno od mjesta različitih

ljudskih aktivnosti poradi kojih putnik i želi svladati određenu prostornu udaljenost (posao,

liječenje, školovanje, turizam, sport, zabava, kupovina...).

Potražnja za robnim prijevozom očituje se u različitim pojavnim oblicima, dok je potražnja u

putničkom prometu znatno homogenija. Prema procjenama nekih autora prijevoz putnika u

SAD-u čini oko 11% bruto društvenog proizvoda. Tako veliki postotak udjela putničkoga

prometa u bruto društvenom proizvodu objašnjava se činjenicom da su brojne gospodarske

djelatnosti neizravno ili poput hotela i motela, parkova i rekreacijskih centara, restorana i

turističkih agencija izravno ovisne o prijevozu putnika.

Čimbenici potražnje za prijevozom putnika različiti su kod putovanja na velikim

udaljenostima od onih na kraćim udaljenostima, u međugradskom prijevozu u odnosu na

gradski prijevoz i sl. Čimbenici potražnje za prijevozom putnika mogli bi se svrstati u neku od

sljedećih kategorija: cijena prijevozne usluge, kvaliteta prijevozne usluge, stanovništvo

(veličina ili broj stanovništva, starosna struktura, spolna struktura, stupanj obrazovanja,

migracije), domaćinstva (broj i struktura), stopa nataliteta, stil života (stav prema obitelji,

korištenju prihoda, potrošnji...), slobodno vrijeme, dohodak, povjerenje u budućnosti, motivi

korisnika prometnih usluga.

Statistika Europske unije u razdoblju od 1970. do 1990. godine pokazuje da je većem

gospodarskom rastu, odnosno većem BDP-u slijedila veća potražnja za putničkim prometom.

I tako dok je prosječna godišnja stopa rasta BDP-a u navedenom razdoblju iznosila 2,6 %,

putnički promet je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 3,1 %. Europska unija je sebi

odredila za zadaću da odvoji prometnu potražnju od ekonomskog rasta. Tako se želi prekinuti

veza između gospodarskog rasta (rasta BDP-a) i rasta prometne potražnje, odnosno osigurati

da promet raste po sporijoj stopi. (Pupovac, 2009. , str. 79)

24

Značajke potražnje za prometnim uslugama u putničkom prometu ovisi o sljedećim

čimbenicima:

Destinacija. Pod pojmom destinacije podrazumijeva se mjesto u koje se putnici žele uputiti.

Destinacija može predodrediti potražnju za uslugama putničkog prometa, i to: pretežito

poslovnog karaktera (npr. Zagreb, Rijeka...) ili pretežito turističkog karaktera (npr. Plitvička

jezera, Kornati...). Neka destinacija, poput Zagreba primjerice, može istodobno biti destinacija

i poslovnoga i turističkoga karaktera.

Vozni red i brzina. Vrijeme polaska i odlaska je često presudni čimbenik za korisnika usluga u

putničkom prometu prigodom odabira prijevoznoga sredstva. Takva tvrdnja upućuje

prijevoznike da se drže voznoga reda (bez nepotrebnih kašnjenja), te da na takav način

pomiču krivulju potražnje za vlastitim uslugama u desno. Brzina može biti presudan čimbenik

za korisnika prigodom njegovoga odabira prijevoznoga sredstva, ali i gotovo nebitan na

primjer kod putovanja turističkim autobusima.

Troškovi. Predstavljaju objektivno mjerilo za vrednovanje usluga u putničkom prometu, te

tako mogu značajno opredijeliti potražnju za uslugama u putničkom prometu. Troškove

prijevoza pored prevoznine kao osnovnoga troška čine i troškovi dodatnih usluga (troškovi

pristupa peronu, troškovi parkinga, troškovi hrane i pića, troškovi prijevoza prtljage...).

Oprema. Oprema prometnih tvrtki može biti značajan čimbenik kreiranja potražnje za

uslugama u putničkom prometu, te prijevozničke tvrtke često koriste opremu (prometnu

suprastrukturu) kao ključni čimbenik u reklamnim akcijama čiji je cilj kreiranje i povećanje

potražnje. Tako autobusna kompanija koja ima nove autobuse nesumnjivo ima prednost u

odnosu na autobusnu tvrtku koja ima stare autobuse i u svojim reklamnim apelima može

istaknuti sigurnost kao ključni čimbenik prigodom odabira prijevoznika.

Dodatne usluge. Dodatne usluge, poput posluživanja hrane, toplih napitaka putnicima kada i

gdje to oni žele, informiranja putnika i sl., predstavljaju također značajan čimbenik kojim se

može utjecati na potražnju za uslugama putničkoga prometa. O izgledu voznoga osoblja, što

govore ili ne govore isto tako ovisi potražnja za uslugama u putničkom prometu.

Terminali. Terminali su mjesta s kojih se putnici otpremaju. Da bi se potaknulo potražnju za

uslugama putničkoga prometa, odnosno da bi se upotpunio ukupan dojam putnika o

putovanju, potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri olakšati im pristup (putnika, vozila),

25

održavati ih čistim, sigurnim te omogućiti efikasno preuzimanje prtljage. (Pupovac, 2009. ,

str. 83 – 84)

3.4. Cestovna suprastruktura

Suprastrukturu cestovnoga prometa čine sve vrste transportnih sredstava i mehanizacije koja

služe proizvodnji prometnih usluga u cestovnome prometu, reguliranju i sigurnosti prometa,

kao što su sve vrste teretnih cestovnih vozila, autobusi i druga cestovna vozila za prijevoz

putnika, te sve vrste pokretnih pretovarnih sredstava (tj. mehanizacije), koja služe

manipuliranjem teretom u cestovnome prometu. U cestovnu suprastrukturu mogu se ubrojiti i

pokretni uređaji koji služe održavanju i servisiranju prometne infrastrukture, transportnih i

pretovarnih sredstava u cestovnome prometu. (Zelenika, 2006. , str. 169)

U proteklih tridesetak godina u državama Europske unije, ukupni je robni prijevoz porastao

više od 122%, a putnički nešto više od 123%, od čega se najveći dio tog porasta pripisuje

upravo cestovnom prometu. Dominacija cestovnoga prometa u Europskoj uniji posebice je

vidljiva u putničkom prometu, gdje cestovni promet drži 79% ukupnoga tržišta putničkoga

prometa, željeznički promet 6% i zračni promet 5%. Potražnja za uslugama cestovnih

prijevoznika na europskom prometnom tržištu može se okaraktezirati kao prevelika, a zbog

negativnih vanjskih učinaka cestovnoga prometa sve više i kao nepoželjna potražnja.

Sukladno tome, Europska unija brojnim ekonomskim i neekonomskim mjerama pokušava

smanjiti potražnju za uslugama cestovnih prijevoznika te stimulirati potražnju za uslugama

željezničkih prijevoznika. Europska unija postavila je sebi zadaću da više od 150 milijardi

neto tonskih kilometara prebaci s cestovnog na druge grane prometa. Radi se zapravo o svega

3% od ukupno 4000 milijardi neto tonskih kilometara. (Pupovac, 2009. , str. 37 – 38)

3.4.1. Prednosti i nedostaci cestovnoga prometa

Temeljne prednosti cestovnog prometa ogledaju se u nižim cijenama na kraćim i srednjim

relacijama (osobito za lakopokvarljivu robu i za robu veće pojedinačne vrijednosti) u odnosu

na željeznički i zrakoplovni promet, veća je konkurencija, osobito zbog većeg udjela privatnih

autoprijevoznika; posebne vrste roba prevoze se posebnim vozilima te se postižu uštede u

pakiranju; isporuka robe je brža i nije potrebno prekrcavanje robe jer je cestovna mreža

26

rasprostranjena; neovisan je o kretanju ostalih sličnih vozila i može prilagođavati itinerar

tijekom izvršavanja prijevoznog zadatka.

Temeljni nedostaci cestovnoga prometa ogledaju se u većoj potrošnji goriva po jedinici

prevezenoga tereta, zakrčenosti prometnica, više je ovisan o vremenskim i drugim uvjetima,

na većim su udaljenostima cijene veće nego kod željezničkog i pomorskog transporta,

ekološke mjere regulacije i negativni vanjski učinci odvijanja cestovnog prometa. (Pupovac,

2009. , str. 28)

3.4.2. Skupine cestovnih vozila

Za važnije skupine cestovnih vozila navode se značajnije tehničke i tehnološke, odnosno

eksploatacijske prednosti:

1) Osobna cestovna vozila. To su dvokotačna, trokotačna i četverokotačna vozila. U

dvokotačna cestovna vozila spadaju: motocikli, skuteri i mopedi, a treba spomenuti i

bicikle iako oni ne spadaju u cestovna prijevozna sredstva (premda oni imaju veliku

važnost u nekim zemljama, npr. Danska, Kina...). U nekim azijskim državama rabe se

trokotačna cestovna vozila (modifikacija skutera). Osobni putnički automobili su

najbrojnija skupina četverokotačnih cestovnih vozila. U uporabi su tisuće

najrazličitijih vrsta, tipova, modela i veličina. (Zelenika, 2006. , str. 170)

2) Teretna cestovna vozila. Takva vozila imaju izuzetnu veliku gospodarsku važnost, jer

omogućavaju prometovanje svih vrsta predmeta prometovanja na svim kopnenim

putovima po principu „od vrata do vrata“. Smatra se da teretna cestovna vozila imaju

konkurentsku prednost u odnosu na željeznicu do 200 km. No, međutim, kod prijevoza

visoko vrijedne robe i lakozapaljive robe cestovna vozila mogu imati prednost i do

2000 km. U ovu skupinu cestovnih vozila spadaju kamioni, tegljači, prikolice i ostala

teretna cestovna vozila (za određene terete i za određene namjene). (Zelenika, 2006. ,

str. 172)

3) Autobusi. U cestovnome prometu posebnu važnost imaju autobusi, posebno oni u

javnome prijevozu putnika. Ništa manju važnost nemaju autobusi za prijevoz putnika

u nacionalnome i međunarodnome cestovnom prometu, kao i u prijevozu turista.

Važnije vrste autobusa jesu:

27

· Autobusi za gradski promet. U naseljenim mjestima, posebno velikim gradovima,

gradski autobusi imaju izuzetno veliku važnost. Oni se od ostalih autobusa bitno

razlikuju po svojim tehničkim i tehnološkim karakteristikama. Imaju široka vrata za

brzi ulazak i izlazak putnika, imaju mali broj sjedećih mjesta i mnogo prostora za

stajanje s opremom za držanje, imaju veliki unutarnji peron za brzi prihvat putnika na

frekventnim stajalištima, nemaju prostor za smještaj prtljage, nisu osobito udobni, a

svi su njegovi elementi podređeni prijevozu velikoga broja putnika. U eksploataciji su

specifični tipovi gradskih autobusa vrlo velikoga kapaciteta.

· Autobusi za prigradski promet. Ti autobusi imaju određene tehničke i eksploatacijske

karakteristike i autobusa za gradski promet i autobusa za međugradski promet.

· Autobusi za međugradske prijevoze. Namjena tih autobusa implicirala je njihove

specifične tehničke i eksploatacijske karakteristike: imaju samo sjedala, koja su

mekana i udobna, u njima nije dopušteno prevoženje putnika koji nemaju sjedalo,

odnosno u njima nema stojećih mjesta; imaju veliki prostor za smještaj prtljage

putnika; imaju zavjese na prozorima; imaju primjerenu električnu rasvjetu; imaju

razglas za radioemisije. Moderni autobusi za međugradske prijevoze putnika, kakve

koristi „Autotrans grupa“ i „Croatia bus d.d.“, imaju i elemenata turističkih autobusa,

primjerice: sanitarni čvor, video i dvd rekordere, klimatizaciju i drugu modernu

opremu.

Prema broju sjedala i drugim karakteristikama u eksploataciji su:

Ø minibusi, kapaciteta 10 putnika (pogodni su za hotele, turističke

agencije, prijevoz zaposlenika na posao...),

Ø miniautobusi, kapaciteta 12 – 18 putnika (imaju sličnu namjenu kao

minibusi),

Ø srednji autobusi, kapaciteta 22 – 25 putnika (pogodni su za frekventnije

linije),

Ø veliki autobusi, kapaciteta 36 – 48 putnika (najčešće se rabe u

međugradskom prijevozu),

28

Ø veliki izduženi autobusi (tj. s produženom karoserijom), kapaciteta 50 –

57 sjedala,

Ø dvokatni autobusi za daleke vožnje, redovito za međunarodne linije,

kapaciteta oko 80 – 100 sjedala, troosovinske izvedbe, pogonske snage

260 – 300 kW, s maksimalnim elementima udobnosti.

· Autobusi za prijevoz turista. To je posebna kategorija luksuznih autobusa. Posebno se

proizvode samo za prijevoz turista, a promeću na duljim relacijama. Takvi su autobusi

luksuzno opremljeni za veoma duga putovanja (tzv. „Grand turismo“). Imaju veoma

udobna sjedala, u pravilu s promjenom nagiba, velike prozore sa zasjenjenim staklima,

ventilacijske otvore za reguliranje hladnog i toplog zraka nad svakim sjedalom,

prigušena svjetla za čitanje za svakoga putnika, klimatizaciju, hladnjak, sanitarni čvor,

prostor za prtljagu. (Zelenika, 2006. , str. 170 – 172)

29

4. PUTNIČKI PROMET U HRVATSKOJ

U fokusu putničkoga prometa i transporta nalaze se putnici, kao predmet transportiranja,

prometovanja. Oni su veoma zahtjevni, redovito traže i očekuju udobnost, sigurnost,

redovitost, točnost, brzinu, a uz sve to i ekonomičnost. Da bi prijevoznici bar u većoj mjeri

zadovoljili veoma visoke zahtjeve putnika, morali su stalno dizati razinu svojih usluga,

odnosno svojih ponuda: usavršavati, modernizirati i razvijati prijevozna sredstva, organizaciju

rada, promotivne aktivnosti, informacijske sustave i još niz drugih aktivnosti.

4.1. Analiza cestovnog prijevoza putnika u Hrvatskoj

Autobus je oblik javnog prijevoza u Hrvatskoj koji se najčešće koristi. Hrvatska ima široku

mrežu međugradskih i međunarodnih autobusa i linija. Svim rutama prometuju privatni

autobusni prijevoznici koji za to imaju dozvolu. Glavni autobusni centri i kolodvori nalaze se

u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku iz kojih se može doći do većine gradova u

Hrvatskoj.

Tijekom ljeta, posebice u srpnju i kolovozu, uvode se dodatne linije prema Jadranskoj obali iz

gotovo svih europskih zemalja. Autobusi u Hrvatskoj su relativno novi, a najmoderniji

prometuju i najpopularnijim rutama kao što su Zagreb-Rijeka ili Zagreb-Split.

U usporedbi s ostalim prijevoznim sredstvima, prijevoz autobusom je prilično povoljan.

Cijena prijevoza na rutama s najvećim brojem prijevoznika kreće se od 50-60 lipa po

kilometru dok je na ostalim rutama cijena od 80 lipa do 1 kune po kilometru.

(https://getbybus.com/hr/autobus-hrvatska)

Prijevoz putnika u cestovnom prometu Republike Hrvatske općenito je vrlo dobro definiran

kroz uvjete što ih autobusni prijevoznici moraju ispunjavati da bi im se izdale licencije za

obavljanje djelatnosti, odnosno dozvole za obavljanje prijevoza putnika na pojedinim

linijama. Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju nije bitno utjecao na domaći, odnosno

međunarodni autobusni prijevoz putnika.

30

Stoga je analiza cestovnog putničkog prometa bila ograničena isključivo na međunarodni

linijski prijevoz putnika.

Tablica 2. Autobusni prijevoznici i međunarodne autobusne linije po regijama i županijama

Regije županije Licencirani autobusni prijevoznici Međunarodne autobusne linije

% %

Regija „Zagreb“ 19 37,25 117 32,77

Regija „Varaždin“ 4 7,84 52 14,57

Regija „Osijek“ 9 17,65 51 14,29

Regija „Rijeka“ 6 11,76 99 27,73

Regija „Split“ 13 25,49 38 10,64

Republika Hrvatska 51 357

Izvor: MMTPR, stanje u prosincu 2006. godine

U tablici 2. prikazani su broj licenciranih autobusnih prijevoznika i broj međunarodnih linija

prijevoza putnika po regijama odnosno županijama u Republici Hrvatskoj.

Vidljivo je značajno učešće regije „Rijeka“ u ukupnom broju međunarodnih putničkih linija,

što se objašnjava blizinom Italije kao česte putničke destinacije. Veliki broj linija opslužuje

svega šest prijevoznika, što ukazuje na proces „okrupnjavanja“ autobusnih prijevozničkih

kapaciteta na hrvatskom tržištu, kojemu smo svjedoci tijekom nekoliko posljednjih godina.

(www.mppi.hr)

U razdoblju od 2006. godine do danas značajan broj prijevoznika se našao u kriznim

situacijama proizašlim iz trendova globalizacije svijeta i sveopće gospodarske krize.

Konkretno u Hrvatskoj problem predstavlja pretjerana procedura i spora administracija, kao i

porezna opterećenja koja su neisplativa za autobusne prijevoznike, pogotovo za male

prijevoznike.

4.1.1. Prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu

Prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu može se obavljati temeljem Zakona o

prijevozu u cestovnom prometu (Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, 2010) kao:

31

· javni linijski prijevoz

· posebni linijski prijevoz

· povremeni prijevoz

· autotaksi prijevoz

· kao posebni oblik prijevoza.

4.1.2. Obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj

Javni linijski prijevoz je prijevoz putnika u cestovnom prometu i može se obavljati kao

putnički, ekspresni ili direktni linijski prijevoz na međužupanijskim i županijskim linijama.

Javni linijski prijevoz putnika u cestovnom prometu može se obavljati samo autobusima i

mora biti dostupan svim putnicima pod istim uvjetima i bez diskriminacije. Prijevoznik je

dužan prije početka obavljanja prijevoza dostaviti vozni red autobusnim kolodvorima na

kojima su po voznom redu predviđena zaustavljanja radi objave. Prijevoznik je dužan opće

uvjete prijevoza učiniti dostupnima svim korisnicima.

Javni linijiski prijevoz putnika u cestovnom prometu na istoj liniji može se povremeno

obavljati i dodatnim autobusima. Pri obavljanju prijevoza na istoj liniji dodatnim autobusom

(tzv. bis vožnje) dozvoljeno je izostavljanje određenih stajališta i autobusnih kolodvora.

Prijevoznik koji obavlja javni linijski prijevoz putnika na određenoj liniji mora imati licenciju

i dozvolu za tu liniju. Ministarstvo prometa izdaje dozvolu za međužupanijski linijski prijevoz

putnika. Upravno tijelo županije nadležno za poslove prometa izdaje dozvolu za županijski

linijski prijevoz putnika. (Brčić, Ševrović, 2012. , str. 53 – 54)

4.2. Croatia bus

Stvaranje tradicije započelo je još davne 1946. godine konjskom zapregom, pod nazivom

Croatiatrans. Danas Croatia – Bus d.o.o. posluje po najvišim svjetskim standardima te je

izrasla u modernu tvrtku koja rješava probleme koje donosi poslovanje u suvremenom

poslovnom okruženju.

32

Kako je prometni sektor vrlo dinamičan i stalno postavlja nove izazove, Croatia – Bus d.o.o.

na njih spremno odgovara. Tako je osim linijskog prijevoza putnika prošireno poslovanje, te

se nude sljedeće usluge:

· Online karte

· Turistička agencija

· Najam vozila

· Marketing

· Praonica vozila (www.croatiabus.hr)

Vizija „Croatia bus d.o.o.“ je postati vodeći autobusni prijevoznik u Hrvatskoj i okolici, dok

je misija biti prijevoznik koji je uvijek okrenut svojim putnicima, te se nastoji postupcima i

poslovanjem biti uvijek korak ispred konkurencije. Isto tako, teži se stvaranju pozitivne klime

u prometnom sektoru i želi se dokazati da sa kvalitetnim ljudskim potencijalima, ljubaznim

voznim osobljem, udobnim putovanjima i s poštenjem može trajno konkurirati kako na

domaćem tako i na međunarodnom tržištu.

4.2.1. Razvoj i perspektive Croatia busa

Danas je Croatia bus d.o.o. dio grupe Globtour, koja je jedan od najvećih prijevoznika u

regiji. Mreža ruta koju grupa ima uključuje domaće autobusne linije prema svim većim

gradovima u Hrvatskoj kao i međunarodne linije prema većini europskih zemalja.

(https://croatiabus.getbybus.com/hr/)

Prije samo nekoliko godina budućnost „Croatia bus-a“ bila je jako neizvjesna. U trenutku

preuzimanja tvrtka Croatia Bus d.d. nalazila se u stečaju, dioničko društvo koje je devedesetih

bilo gotovo sinonim za autobusni prijevoz, bilo je na koljenima. Samo 2013. godine

nagomilali su se gubitci veći od šest milijuna kuna. Autobusi su bili stari, neki i jedva u

voznom stanju, vozači nemotivirani, a putnika sve manje.

Bilo je jasno da se moraju provesti velike reforme. Ključno je bilo racionalizirati poslovanje,

smanjiti troškove i uštedjeti gdje se može. Uveden je biodizel kao pogonsko gorivo te se

omogućio rabat na obični dizel. Povećala se kontrola svih segmenata poslovanja i tu se

33

uštedjelo. Sklopljeni su brojni unosni poslovi, otvorene nove linije te se financijski kao i u

drugim segmentima nastavilo rasti, bez obzira na velika ulaganja.

Kompanija „Globtour Međugorje“ preuzela je krajem 2013. godine autoprijevozničke tvrtke

„Panorama Bus“ i „Croatia Bus“, koju su preuzeli u stečaju. Godinu dana nakon toga Croatia

Bus, koja je spojena s Panorama Busom i unutar sustava Globtour Međugorje, postala je jedna

od perspektivnijih prijevozničkih tvrtki. Vozni park je pomlađen, svi radnici dobili su ugovore

na neodređeno, neprestano se povećava broj linija i putnika.

Uoči preuzimanja dioničko društvo Croatia Bus godinu je završilo s oko 38 milijuna kuna

prihoda, ali više od šest milijuna kuna gubitka te sa 60 autobusa. S druge strane, Panorama

Bus sa 100 autobusa uprihodio je oko 40 milijuna kuna i bio u plusu. 2014. godine,

objedinjenim poslovanjem, ostvareni su prihodi oko 90 milijuna kuna te je poslovna godina

završila u plusu, unatoč ulaganju od osam milijuna kuna u preuzimanje brenda i imovine

Croatia Busa te ulaganja u modernizaciju.

4.3. Autotrans grupa

Autotrans grupa je jedan od najvećih prijevozničkih sustava u Hrvatskoj. Sastavni dio grupe

čine tvrtke Autotrans d.o.o., APP d.d. Požega, Autoprijevoz d.o.o. Otočac i Velebit turist

d.o.o. Gospić. Uprava društva nalazi se u Rijeci, a razgranata mreža podružnica proteže se duž

Istre, Primorja, Gorskog kotara, jadranskih otoka, Slavonije, Like i Dalmacije.

Autotrans grupa uključena je u međunarodno udruženje prijevoznika Eurolines.

Matična kuća sustava, tvrtka Autotrans, obilježila je šezdeset petu obljetnicu rada i postojanja,

jubilej kojim je zaokružen važan poslovni period u kojem je od riječke prijevozničke tvrtke

prerasla u hrvatski poslovni sustav s gotovo 1000 zaposlenih radnika.

Osnovna djelatnost Autotrans grupe je osigurati javni prijevoz putnika u cestovnom prometu

kroz svoju razgranatu mrežu od preko 350 linija u domaćem i inozemnom prometu. Uz

osnovnu djelatnost svog poslovanja Autotrans grupa obavlja i turističke usluge, trgovinu te

servisne usluge gospodarskih vozila.

34

Autotrans grupa danas posjeduje suvremeni vozni park od 400 autobusa. Sustav jamči visoku

razinu održavanja vozila i kontinuirano ulaganje u tehnička sredstva u skladu sa svjetskim

standardima s ciljem osiguranja kriterija sigurnosti kao jednog od ključnih kriterija

poslovanja.

Prisutnost sustava na europskom tržištu, njegovo članstvo u međunarodnim asocijacijama, te

globalizacijski procesi potaknuli su uporabu prakse održivog razvoja i odgovornog ponašanja

prema okolišu.

Unaprjeđivanje sigurnosti i kvalitete usluge ostaju obveza i misija Autotrans grupe.

(https://www.autotrans.hr/hr-hr/about/autotrans-grupa)

Autotrans grupa svoju daljnju budućnost vidi u razvoju osnovne djelatnosti, ali i širenju

turističke djelatnosti i razvoju sektora nekretnina odnosno u skoroj budućnosti planira se i

početak gradnje poslovno-stambenog prostora u centru Rijeke na području Autotransove

garaže te u Buzetu i Poreču. (Žiković, 2007. , str. 15)

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju iziskuje i novo pozicioniranje kako na domaćem tako i na

inozemnim tržištima, gdje je pritisak konkurencije velik.

Problem subvencioniranih konkurencija, domaćih i inozemnih, jeftinih aviokompanija i

željeznica ne može se riješiti u kratkom periodu, ali se očekuje učinkovitije i brže suzbijanje

nelojalne konkurencije, što potvrđuje da ulazak u Europsku uniju predstavlja ne samo veliku

priliku nego i veliki izazov za Autotrans grupu.

Ulaganja na području EU, članstvo u organizaciji Eurolinea, kao i njemačka članica kćerka

PAA, su vodilja i pomoć prema inozemnim partnerima i kooperacijama.

U skoroj budućnosti se očekuje uspostava nove organizacijske strukture upravljanja koja će

omogućiti bolje i efikasnije korištenje potencijala i resursa. Optimalno korištenje osnovnih

sredstava i ulaganje u ljudske resurse motivirat će i obvezati da Autotrans grupa postane još

bolja, brža, kvalitetnija, sigurnija, posebice organiziranija nego ostali sudionici na tržištu.

Cilj je postati povezani sustav tvrtki za prijevoz osoba u formi holdinga, koji će biti u

mogućnosti dugoročno osigurati poziciju na tržištu, proširiti je i unaprijediti.

35

4.3.1. Servis

Održavanje voznog parka iznimno je važan segment u poslovanju tvrtke. Europski propisi

vezani za ekologiju (buka i ispušni plinovi), kao i razvoj u tehnologiji proizvodnje autobusa

traže i od Autotrans grupe stalno prilagođavanje u održavanju autobusa, korištenje novih

alata, kao i informatičke opreme.

Danas na održavanju autobusa radi preko 140 radnika na 12 lokacija, koje sačinjavaju preko

65 tisuća četvornih metara prostora. Proces koncentracije servisa, koji je započeo otvaranjem

servisa u Pazinu, Buzetu, Rovinju i gradnjom jednog većeg, kvalitetnije opremljenog alatima i

opremom, kao i kvalificiranom radnom snagom, nastavit će se i u narednom razdoblju. Kao

ovlašteni serviseri autobusa marke „SETRA“, servisne radionice Autotrans grupe

prepoznatljive su i kod svih značajnijih europskih autobusera. (Žiković, 2007. , str. 115)

4.3.2. Turizam

Turistička djelatnost u Autotransu ima dugogodišnju tradiciju, a njezin početak vezuje se uz

prve godine postojanja tvrtke. Zahvaljujući vlastitom voznom parku te djelovanju velikog

broja poslovnica u turističkim mjestima, turizam je uvijek bio najvažnija sporedna djelatnost

Autotransa.

U početku pružala se samo usluga prijevoza i organizirali su se jednodnevni izleti. Razvojem

poslovanja ponuda se proširivala pa se uz prijevoz nudila prehrana i smještaj, a zanimanje za

korištenje Autotransovih turističkih usluga permanentno je rastao iz godine u godinu.

(Žiković, 2007. , str. 121)

Koncepcija razvoja turističko-agencijskih poslova koju je Autotrans grupa zacrtala zahtjeva

jače povezivanje s hotelskim organizacijama te domaćim i stranim tur-operaterima. Potrebno

je provoditi reorganizaciju unutar poduzeća kako bi se pratio korak sa zahtjevima tržišta, koje

svake godine rastu zbog povećane konkurencije.

4.3.3. Nekretnine

Autotrans dugi niz godina svoju osnovnu djelatnost prijevoza putnika u javnom cestovnom

prijevozu obavlja na širem području Istre, Hrvatskog primorja, otoka, Gorskog kotara i Like

na kojem u vlasništvu posjeduje značajan broj nekretnina i građevinskog zemljišta, uglavnom

na atraktivnim lokacijama.

36

Zbog racionalizacije poslovanja te objedinjivanja servisa poslovnih jedinica ili pak potrebe

njihovog izmještanja iz centra grada, došlo je do oslobađanja pojedinih prostora. Kako takvi

prostori napuštanjem ne bi bili devastirani, potrebno ih je prenamijeniti tako da njihovo

gospodarenje bude racionalnije i isplativije. Stoga se odlukom uprave Društva od 1. siječnja

2007. godine formirao Sektor gospodarenja nekretninama, koji kvalitetnom organizacijom i

vizijom treba odgovoriti novim izazovima. Za cilj treba imati sustavno i kvalitetno

osmišljavanje spomenutih nekretnina i građevinskog zemljišta, a u svrhu ostvarivanja novih

vrijednosti i u konačnici financijske dobiti.

Na slobodnim građevnim parcelama, a prema namjeni utvrđenoj prostorno-planskom

dokumentacijom lokalnih samouprava na kojima se one nalaze, gradit će se građevine

poslovne-stambene namjene, a bit će ponuđene na tržište putem najma ili prodaje. (Žiković,

2007. , str. 135)

37

5. PRIMJENA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA U AUTOBUSNOM

PROMETU

Informacijska tehnologija mijenja način na koji ljudi rade i žive, te mijenja ustroj i način

poslovanja suvremenih tvrtki. Oni koji se ne budu prilagodlili tim promjenama, bilo pojedinci

ili poslovni subjekti, dovest će u pitanje svoj opstanak i uspješno funkcioniranje u

novonastalom poslovnom i tehnološkom okružju. Zato je nužno poznavati mogućnosti koje

pružaju suvremene informacijske tehnologije te kontekst i poslovno okružje u kojemu one u

današnjim tvrtkama funkcioniraju. (Srića, Muller, 2001. , str. 1)

5.1. Primjena elektroničkog poslovanja u Hrvatskoj

Učinci novih tehnologija i njihov utjecaj na nacionalna gospodarstva te duboke globalne i

individualne socijalne promjene bili su razlogom održavanja brojnih skupova najrazvijenijih

zemalja svijeta, uz prihvaćeno opredjeljenje da samo međunarodna suradnja može nadvladati

politička ograničenja u nastanku globalnog informacijskog društva.

Europska unija je utvrdila strategiju razvitka informacijskog društva (Bangermanovo izvješće,

Akcijski plan, e-Europe, itd.), ta radi na njenoj provedbi.

Hrvatska Vlada je već na početku ovog stoljeća pokrenula izradu Strategije razvitka

Republike Hrvatske „Hrvatska u 21. stoljeću“ u kojoj su sadržane i informacijske tehnologije.

Strategija informatizacije Hrvatske je zamišljena kao sastavni dio cjelokupne Strategije

Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na:

· izgradnji upravnih mehanizama informacijskog društva

· prilagodbi normama i zahtjevima e-Europe

· informatizaciji države i javnih djelatnosti

· informatizaciji gospodarstva

· poticanju poduzetništva u informacijski intenzivnim djelatnostima

38

· programima i pilot projektima i njihovoj provedbi

Da bi smo smanjili zaostajanje i na ovom području, potrebno je organizirano pristupiti

stvaranju uvjeta za primjenu suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija kako bi:

· povećali efikasnost poslovanja, gospodarstva i države u cjelini

· smanjili troškove poslovanja

· uskladili tehniku i organizaciju poslovanja s razvijenim svijetom

· stvorili uvjete za brži ulazak stranog kapitala

Strategija informatizacije Hrvatske ponudila je mjere za stvaranje uvjeta za brži razvoj

informatike u zemlji te predložila realizaciju značajnih projekata, među kojima je i nacionalni

program elektroničkog poslovanja. Radni tim Vlade RH za informacijsku tehnologiju

predložit će tehničko-tehnološka, organizacijska i kadrovska rješenja za razvitak djelatnosti u

narednom periodu.

Elektroničko poslovanje glavni je pokretač prijelaza u informacijsko društvo, pa je zadatak

Vlade podrška stvaranju uvjeta za uspostavom nacionalne telekomunikacijske, informacijske,

zakonodavne i normizacijske infrastrukture. (Kliment, 2000. , str. 15 – 16)

Pojedine tvrtke bi trebale staviti težište na specijalizaciju za određene aktivnosti i dijelove

procesa u lancu ponude, također je potrebna dobra suradnja između tvrtki kako bi se kupcu

mogla isporučiti maksimalna moguća vrijednost. Proces snižavanja troškova narudžbe preko

Interneta i konkurentnost fizičkim procesima i poslovnim aktivnostima je pretpostavka

značajnijeg razvoja e-poslovanja u Hrvatskoj. Tvrtke koje žele globalno poslovati, a za sve

veći broj hrvatskih tvrtki to će biti neminovnost, moraju prilagođavati svoje poslovne modele

i orijentirati se Internetu i elektroničkom poslovanju.

5.1.1. Stvaranje konkurentske prednosti

Unutarnja reaktivnost očituje se u sposobnosti organizacije da iskoristi svoja znanja i ključne

kompetencije na način da ih što brže ugradi u novi proizvod ili uslugu i ponudi kupcima na

tržištu. U praksi se događa da su organizacije svjesne stanja u vanjskom okruženju, a da

pritom ipak nisu u stanju pravovremeno reagirati na promjene i zahtjeve vanjskog okruženja

odnosno pravovremeno pokrenuti i iskoristiti znanja i vještine premda ih već posjeduju.

39

Vanjska svjesnost ili svijest o okolini koja okružuje organizaciju predstavlja njenu sposobnost

da što točnije procjeni položaj svojih proizvoda ili usluga na tržištu, da pravovremeno uočava

tržišne trendove i prepozna poslovne prilike na tržištu, kao i opasnosti koje joj prijete od

novih aktivnosti konkurenata. I ono što je vrlo bitno, u stvaranju konkurentske prednosti je

sposobnost pravovremene procjene budućih zahtjeva tržišta.

Da bi poduzeća ostvarila konkurentsku prednost te ju i održala moraju biti prilagodljiva na

promjene na tržištu te reagirati na njih odnosno prilagođavati im se te pokazivati veću

uspješnost od konkurenata. (Vukmirović, Čapko, 2009. , str. 273 – 274)

U suvremenim uvjetima kompleksne, nesigurne i promjenjive okoline te često nejasne

industrijske strukture, tradicionalna analiza industrijske strukture sve je češće zastarjela i nije

od prevelike pomoći. Umjesto uobičajenog promatranja strategije kao instrumenta natjecanja

u industrijama i/ili tržištima gdje tržišni udio čini jednu od najvažnijih mjera tržišne pozicije,

strategiju treba shvaćati kao instrument natjecanja za novu, buduću industrijsku strukturu te za

nove industrije.

Drugim riječima, poduzeća moraju identificirati ono u čemu su najbolja, tj. svoje ključne

kompetencije, te na temelju toga i na temelju nadolazećih trendova strateški promišljati svoju

budućnost. To je način na koji poduzeća dugoročno mogu razviti i održavati svoje

konkurentske prednosti. (Srića, Muller, 2001. , str. 16)

Uzimajući u obzir navedene naputke kako bi se trebala stvarati konkurentska prednost, isti

postupci i metode se mogu primjeniti i u putničkom prometu. Zdrava konkurencija preduvjet

je kvalitetnog funkcioniranja prometnog sustava u cijelini kao i putničkog prometa koji, ako

se uzme u obzir veći broj konkurentskih poduzeća, može napredovati i pridonijeti boljitku na

cjelokupnom tržištu putničkog prometa i omogućiti zadovoljenje potreba putnika.

5.1.2. Kvaliteta prikupljenih podataka (informacijskog inputa)

Internetska infrastruktura i e-dimenzija upravljanja podatkovnim i informacijskim tokovima je

danas nezaobilazna činjenica u svim segmentima poslovanja. Razvojem internetske

infrastrukture stvaraju se nove dimenzije koje znatno utječu na poslovanje suvremenih

kompanija. Glavne prednosti Interneta kao globalne svjetske komunikacijske mreže sastoje se

u savladavanju prostornih zapreka, ubrzavanju komunikacijskih procesa i brzom i efikasnom

opskrbljivanju relevantnim znanjem, bilo stručnim ili općenito. Razvojem informacijske

40

tehnologije općenito, pa tako i Interneta dolazi do afirmacije kvalitativnih, neopipljivih

parametara kao što su ideje, inovacije, intelektualni kapital i znanje te povezanost s kupcima,

njihovo zadovoljstvo kvalitetom proizvoda ili usluge. Razvoj informacijske tehnologije i u

njenom okviru Interneta ojačao je potrebu za, kao i snagu upravljanja znanjem (Ljubetić,

2005).

Prednosti koje daje upotreba elektroničkih tehnologija, kao što su primjerice intranet i Internet

očituju se u puno lakšem i jednostavnijem dijeljenju znanja unutar i izvan kompanije. Danas

ta tehnologija otvara sredstva koja omogućuju prikupljanja, povezivanja i skladištenje

podataka i informacija u funkciji stvaranja informacijskih outputa tvrtke novih znanja

neophodnih za razvoj poslovanja. Suvremene informacijske tehnologije u oblikovanju

informacijskog inputa mogu integrirati ključne informacijske procese od „face-to-face“

komunikacije, (primjerice putem videokonferencije) do pretraživanja i povezivanja podataka

iz višestrukih vanjskih izvora (primjerice putem Interneta i inteligentnih agenata), te

povezivanja unutarnjih i vanjskih podataka, njihove obrade i strukturiranja (putem skladišta

podataka).

Ove tehnologije, posebice internetska infrastruktura (web stranice, inteligentni agenti...) imaju

naročitu vrijednost za one kompanije koje posluju na udaljenim i različitim geografskim

lokalitetima i gdje je onemogućen izravan kontakt i komunikacija između tražitelja podataka i

informacija, pa ona ima ulogu posredovanja. Nadalje, razvoj internetske infrastrukture

podloga je za razvoj globalnog tržišta znanja na kojem se susreću oni koji informacije i znanje

nude i oni koji kupuju informacije i znanje. Informacije danas postaju sve dostupnije, pa se

povećava i utjecaj pojedinaca na poslovanje kompanija. (Vukmirović, Čapko, 2009. , str. 275)

5.2. Primjena elektroničkog poslovanja u poduzeću „Croatia bus d.d.“

Kako bi se modernizirala i prilagodila zahtjevima tržišta koje se ulaskom Hrvatske u

Europsku uniju neprestano povećava „Croatia bus“ omogućuje kupnju karte on-line, odnosno

omogućuje se elektronsko plaćanje kreditnim karticama putem Interneta. Na taj način postiže

se znatna ušteda vremena, bez čekanja u redu za karte. Tako je moguće iz vlastitog doma brzo

i lako kupiti kartu koja se u ispisanoj formi može upotrijebiti.

41

5.2.1. Elektronsko plaćanje karte

Dva uvjeta koja se moraju ispuniti kako bi se ostvarilo elektronsko plaćanje karte je pristup

internetu i posjedovanje odgovarajuće kreditne kartice. Pretpostavka je da klijent, odnosno

putnik koji želi na ovaj način kupiti svoju kartu za putovanje zna osnove korištenja interneta.

Potrebno je spojiti se on-line putem računala, mobitela, tableta ili nekog drugog medija koji

podržava mrežno spajanje na određeni server. Odlaskom na internetsku stranicu

www.croatiabus.hr i jednostavnim uputama odabire se destinacija i datum, količina i vrsta

karte ili karata. Isto tako, u funkciji je nova internetska stranica

www.croatiabus.getbybus.com preko koje je procedura kupnje on-line karte gotovo identična.

Kako bi se kupila karta potrebno je kreirati račun koristeći važeću e-mail adresu i lozinku po

izboru; račun je također moguće kreirati koristeći Google+.

Po završetku kupnje prima se on-line vozna karta na e-mail adresu koja je kreirana i korištena

prilikom kupnje karte. Pod „Moje karte“, u gornjem desnom kutu web trgovine, preuzima se

kupljena karta koja se mora ispisati.

Kod svih ponuda koje se mogu kupiti on-line putem, ugovor se realizira dostavom potvrde

elektronskom poštom o uspješno izvršenoj kupnji. Kako bi cijela kupnja bila uspješno

provedena, potreban je prije svega uspješan završetak plaćanja. U slučaju da se ne izvrši

elektronsko plaćanje, kupnja se briše. Nakon kupnje vozne karte u web trgovini „Croatia Bus-

a“ naručitelj će odmah, putem e-mail adrese, dobiti poruku sa voznom kartom. Karta se šalje

na e-mail adresu koja je korištena za prijavu.

Prilikom ulaska u autobus potrebno je predati pojedinačne kupone voznom osoblju kao i

dokument koji dokazuje da je ta osoba na koju je karta naslovljena. Online vozna karta

priznaje se kao valjani dokument za prijevoz samo u ispisanoj formi. Ukoliko je putnik

prilikom kupovine on-line karte odabrao neki od popusta, prilikom ulaska u vozilo dužan je

dokazati da je pripadnik kategorije popusta koji je osoba odabrala. Ukoliko to ne dokaže,

dužan je nadoplatiti punu cijenu vozne karte vozaču ili se karta smatra nevažeća te se gubi

bilo kakvo pravo na povrat novaca uplaćenih za kartu.

Kupivši kartu, kupac prihvaća male promjene do kojih može doći kao što su promjene u

voznom redu zbog kašnjenja uzrokovanog gužvom u prometu ili zbog nekih drugih okolnosti

koje nisu uzrokovane nepažnjom prijevoznika. U slučaju planirane ili neophodne promjene

voznog reda, „Croatia Bus“ će o tome informirati kupca putem e-mail-a kojeg je ostavio

42

prilikom kupnje karte. Kupac je obvezan provjeriti e-mail 12 sati prije polaska kako bi saznao

ima li promjena u voznom redu.

Dostupne su sljedeće povratne karte:

· Povratne karte s fiksnim datumom povratka. Karte se mogu skinuti na stranici

croatiabus.getbybus.com u dijelu „Moje karte“.

· Otvoreni povratak. Ova karta ima otvoreni datum za povratno putovanje; valjanost

karte s otvorenim povratkom može varirati, a uglavnom ima valjanost od 60-90 dana.

Kako bi se mogla koristiti karta, potrebno je u dijelu „Moje karte“ odabrati datum i

vrijeme povratka, te je skinuti i ispisati. Jedan primjerak karte otvorenog povratka daje

se vozaču prilikom ulaska u autobus. (https://croatiabus.getbybus.com/hr/opci-uvjeti)

Vozne se karte preko croatiabus.getbybus.com mogu u pravilu kupiti od trenutka stupanja na

snagu odgovarajućeg važećeg voznog reda do najkasnije 12 sati prije početka putovanja

ukoliko se radi o kartama koje se mogu ispisati.

U slučaju otkazivanja kupljene on-line karte, tj. putovanja minimalno 24 sata prije vremena

polaska autobusa, prijevoznik se obvezuje izvršiti povrat sredstava putniku, umanjen za 25%.

U slučaju otkazivanja minimalno 12 sati prije vremena polaska autobusa, prijevoznik se

obvezuje izvršiti povrat sredstava putniku, umanjen za 50%. U slučaju da putnik nije

iskoristio niti otkazao kartu na dan putovanja, prijevoznik neće prihvatiti zahtjev za povrat

uplaćenih sredstava.

Svi zahtjevi podnose se pismenim putem, isključivo e-mail-om, radi kvalitetnog evidentiranja

točnog vremena otkazivanja ili promjena putovanja. E-mail adresa za reklamacije:

info@croatiabus.hr

Putnik ima pravo promijeniti kartu za polazak na drugi datum (ako prema rasporedu linija

postoji) u slučaju da ima mjesta u autobusu na novoizabrani datum te ako se obrati (putem e-

mail-a ili kontakt forme) najmanje 24 sata prije polaska autobusa za liniju u unutarnjem

javnom linijskom prijevozu i najmanje 48 sati prije polaska autobusa u međunarodnom

linijskom prijevozu. U slučaju tuzemnog prijevoza moguće je promijeniti i vrijeme putovanja

dok je u inozemnom prijevozu promjena moguća samo u slučaju datuma.

43

Na osnovu tehničkih posebnosti Interneta ne može se jamčiti da će svi moduli kupnje na

mrežnim stranicama www.croatiabus.getbybus.com biti raspoloživi u svakom trenutku. U

slučaju da su pojedine klauzule nevaljane ili bi postale nevaljane, to neće utjecati na valjanost

ostalih klauzula. Ugovara se isključiva primjena prava u RH. Nadležan sud i mjesto izvršenja

svih zahtjeva jest nadležni sud u RH.

Plaćanje je moguće kreditnim karticama Diners Club, MasterCard, Maestro i Visa putem

CorvusPay sustava. Autorizacija se vrši online putem sigurnosne veze na CorvusPay sučelju.

Pri plaćanju na web trgovini koristi se CorvusPay – napredni sustav za siguran prihvat platnih

kartica putem interneta. CorvusPay osigurava potpunu tajnost kartičnih podataka već od

trenutaka kada se upišu u CorvusPay platni formular. Platni podaci prosljeđuju se šifrirano od

web preglednika kupca karte (potencijalnog putnika) do banke koja je izdala karticu kupca.

Web trgovina nikada ne dolazi u kontakt s cjelovitim podacima o platnoj kartici kupca.

Također, podaci su nedostupni čak i djelatnicima CorvusPay sustava. Izolirana jezgra

samostalno prenosi i upravlja osjetljivim podacima, čuvajući ih pri tom potpuno sigurnima.

Formular za upis platnih podataka osiguran je SSL transportnom šifrom najveće pouzdanosti.

Svi skladišteni podaci dodatno su zaštićeni šifriranjem, korištenjem kriptografskog uređaja

certificiranog prema FIPS 140-2 Level 3 standardu. CorvusPay zadovoljava sve zahtjeve

vezane uz sigurnost on-line plaćanja propisane od strane vodećih kartičnih brandova, odnosno

posluje sukladno normi – PCI DSS Level 1 – najviši sigurnosni standard industrije platnih

kartica. Pri plaćanju karticama uvrštenim u 3-D Secure program banka klijenta uz valjanost

same kartice dodatno potvrđuje i identitet klijenta pomoću tokena ili lozinke.

Corvus info sve prikupljene informacije smatra bankovnom tajnom i tretira ih u skladu s tim.

Informacije se koriste isključivo u svrhe za koje su namijenjene. Osjetljivi podaci klijenta u

potpunosti su sigurni, a njihova privatnost zajamčena je najmodernijim zaštitnim

mehanizmima. Prikupljaju se samo podaci nužni za obavljanje posla sukladno propisanim

zahtjevnim procedurama za on-line plaćanje.

Sigurnosne kontrole i operativne procedure primijenjene na infrastrukturu osiguravaju

trenutnu pouzdanost CorvusPay sustava. Uz to održavanjem stroge kontrole pristupa,

redovitim praćenjem sigurnosti i dubinskim provjerama za sprječavanje ranjivosti mreže te

planskim provođenjem odredbi o informacijskoj sigurnosti trajno održavaju i unaprjeđuju

44

stupanj sigurnosti sustava zaštitom kartičnih podataka klijenta.

(https://croatiabus.getbybus.com/hr/izjava-o-sigurnosti)

5.2.1.1. Zaštita privatnosti

Croatia Bus d.o.o. se obvezuje pružati zaštitu osobnim podacima kupaca, na način da

prikuplja samo nužne, osnovne podatke o kupcima/korisnicima koji su nužni za ispunjenje

obveza; informira kupce o načinu korištenja prikupljenih podataka, redovito daje kupcima

mogućnost izbora o upotrebi njihovih podataka, uključujući mogućnost odluke žele li ili ne da

se njihovo ime ukloni s lista koje se koriste za marketinške kampanje. Svi se podaci o

korisnicima strogo čuvaju i dostupni su samo djelatnicima kojima su ti podaci nužni za

obavljanje posla. Svi djelatnici Croatia Bus d.o.o. i poslovni partneri odgovorni su za

poštivanje načela zaštite privatnosti. (https://croatiabus.getbybus.com/hr/izjava-o-sigurnosti)

5.2.1.2. Izjava o konverziji

Sva plaćanja bit će izvršena u kunama. Iznos kreditne kartice klijenta biti će terećen kroz

konverziju cijene u eurima ili dolarima u hrvatske kune prema trenutnom tečaju Hrvatske

narodne banke.

Kod terećenja kreditne kartice klijenta, isti iznos se pretvara u lokalnu valutu prema tečaju

udruženja kreditnih kartica. Kao rezultat ove konverzije postoji mogućnost male razlike od

originalne cijene navedene na web stranicama: croatiabus.getbybus.com

(https://croatiabus.getbybus.com/hr/izjava-o-sigurnosti)

5.2.2. Prednosti korištenja CorvusPay sustava

Corvus Info d.o.o. utemeljen je 2005. s ciljem da postane vodeća firma u pružanju content

management sustava (CMS-a) za web stranice.

Brzim razvojem e-trgovine stvorila se prirodna potreba da se Corvus Info proširi odjelom

elektroničkih platnih sustava – Corvus Card ProcessingSystems – te stvaranje vlastite usluge

kartičnog plaćanja putem Interneta – CorvusPay.

Corvusov centar za obradu kartičnih transakcija omogućava visoko dostupnu uslugu koja:

· Značajno snižava troškove klijentima.

· Ima stručan odjel za podršku dostupan 24/7.

45

· Omogućava najbrže, najjednostavnije i najsigurnije priključivanje na sustav.

· Izuzetno je stabilna i pouzdana.

· Izuzetno je sigurna – atestirana prema PCI DSS normi kao prvoklasni pružatelj usluga.

(http://www.corvuspay.hr/Corvus-Info-12.aspx)

Uz CorvusPay cijeli svijet postaje potencijalno tržište, a proizvodi/usluge klijenta su dostupne

24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Bez obzira ima li klijent online prodajno mjesto ili ga tek

namjerava otvoriti, da li je klijent mali, srednji ili veliki trgovac CorvusPay ima rješenje za

sve potrebe.

Procesiranjem kartičnih transakcija preko CorvusPay-a:

· kupcima se omogućava najsigurnije plaćanje putem interneta

· klijenti ne moraju prolaziti vrlo skup i tehnički zahtjevan proces usklađivanja s PCI

DSS standardom

· skidanje tereta čuvanja osjetljivih kartičnih podataka

· ulazak u borbu protiv on-line prijevara

· sudjelovanje u promicanju trgovine budućnosti – on-line trgovine

· stvaranje mreže lojalnih kupaca koji će se vraćati na on-line trgovinu klijenta te ga

preporučiti i drugima

· pružanje kupcima mogućnost kupovine iz udobnosti vlastitog doma

· troškovi su višestruko niži u odnosu na fizičko prodajno mjesto

Plaćanje je omogućeno Visa, MasterCard, Maestro, American Express, Diners i Discover

karticama.

Dok CorvusPay korisnicima pruža različite mogućnosti plaćanja i sigurne transakcije klijent

se može usredotočiti na povećanje svojih prihoda, snižavanje troškova i minimiziranje rizika.

Online trgovina je najbrži, a često i najjeftiniji način kupnje. Omogućava kupcima da kupe

željeni proizvod/uslugu bez obzira gdje se nalaze (u zemlji ili inozemstvu) i istovremeno

46

uštede dragocjeno vrijeme dok se CorvusPay brine za njihovu sigurnost, kao i sigurnost

trgovca. CorvusPay povezan je na više banka što trgovcima pruža još poželjniji model

poslovanja. (http://www.corvuspay.hr/Brojne-prednosti-za-trgovca-2.aspx)

Slika 2. CorvusPay povezan na više banka

Izvor: http://www.corvuspay.hr/Brojne-prednosti-za-trgovca-2.aspx

Na slici se vide pogodnosti koje pruža CorvusPay sustav sigurnom uspostavom veza sa

bankama, isto kao i sigurnost kupovine kupaca preko webshopa bez obzira bili oni u zemlji ili

inozemstvu.

5.3. Razvoj informatičke tehnologije u Autotrans grupi

Primjena informatike u Autotransu počinje relativno rano. Prva informatička oprema kupljena

je 1973. godine. Aplikativni softver razvijao se u skladu s tadašnjim iskustvima parcijalno i

nepovezano.

Temeljita analiza postojećeg stanja u području informatike s ciljem unapređenja ove

djelatnosti u poduzeću napravljena je 1997. godine. Rezultati izvršene analize ukazali su na

vrlo loše stanje u informatici. Donesena je odluka da se izradi projekcija novog integriranog

informacijskog sustava s jedinstvenom bazom podataka i procesnom orijentacijom. U

47

primjeni su bili različiti alati pa se nikakva prilagodba sustava niti objedinjivanje podataka

nije moglo realizirati.

S obzirom na vrlo brzi razvoj informatičke tehnologije u funkciji je bila raznovrsna oprema,

više tipova mreža, razni operacijski sustavi, sve međusobno nekompatibilno. Matični podaci

bili su razjedinjeni, unosili su se višestruko, odnosno isti podaci ponovno su se unosili na

svakoj lokaciji. Lokacija na kojima se obrađuju podaci ima mnogo obzirom na to da Društvo

sa svojim organizacijskim cjelinama djeluje na raznim područjima Hrvatske. U to doba oko

60 radnih mjesta bilo je opremljeno računalima, a postojalo je 55 računala za prodaju karata u

autobusima, s tim da je sve bilo nepovezano.

S ciljem pozitivnih promjena izrađena je projekcija novog sustava. Definirani su podsustavi

koji se planski postepeno razvijaju i implementiraju, a ujedno su obavljeni radovi na

objedinjivanju matičnih podataka. Izrada novog integriranog informacijskog sustava „Promet“

počinje 2001. godine. Paralelno s uvođenjem sustava radi se i reinžinjering poslovnih procesa.

U izradi i razvoju IS-a koriste se usluge specijaliziranih informatičkih kuća s kojima Društvo

permanentno i danas radi na usavršavanju aplikacija kako bi se što kompleksnije dala podrška

izvođenju operativnih procesa s jedne strane i kako bi se dobili što kvalitetniji podaci za

donošenje upravljačkih odluka. (Žiković, 2007. , str. 119)

5.3.1. Web projekti

Dana 18. lipnja 2012. godine pokrenuta nova web stranica Autotransa, www.autotrans.hr,

privlačnog i modernog izgleda, omogućava brzo i jednostavno pregledavanje sadržaja i

pronalaženje željenih informacija. Dodatni napori usmjereni su upravo na upotrebljivost

stranice kao ključnog preduvjeta uspješnosti, i to u prvom redu na optimizaciju informativnog

voznog reda i cjenika, s obzirom na to da taj sadržaj koristi 52 posto posjetitelja stranice.

U funkciji je i nova stranica www.eurolines.hr, kako bi se preko prepoznatljivosti brenda

Eurolines na europskom tržištu, privukli novi korisnici usluga Autotransa iz inozemstva.

Nakon što je uspješno završeno s preduvjetom za realizaciju projekta e-prodaje, odnosno

projektom uvođenja novog BusCard sustava, realiziran je i online booking, kojim je osigurana

usluga prodaje voznih karata putem interneta. Naglasak je stavljen na jednostavnu navigaciju

kako bi prodaja bila pristupačnija i u konačnici privukla nove korisnike.

48

Kombinacija pretraživača voznog reda, internet prodaje i zanimljivog sadržaja pokazala se

kao dobitna te se teži još većoj nadogradnji stranice. Jednako tako, prilikom izrade navedenih

sadržaja, svjesno su se uzele činjenice da se potrebe posjetitelja razlikuju ovisno o uređajima

koje koriste: PC, mobilni uređaj ili tablet. Međutim, bitno je da sadržaj uvijek bude relevantan

i zanimljiv, bez obzira na uređaj koji se koristi.

Važno je kontinuirano pratiti i razvijati aktivnosti stranice kako bi se povećala njena

učinkovitost, obogaćivati sadržaj, da zadovoljni posjetitelj postane i potencijalni kupac.

(Grlaš, 2012. , str. 42)

5.3.2. Informatizacija prodaje

U vremenima sve veće liberalizacije europskog tržišta, ali i određene neizvjesnosti koju je

donio ulazak Hrvatske u Europsku uniju, podizanje kvalitete usluge i unapređivanje

komunikacije s kupcima postaju sve važniji čimbenici uspjeha.

U takvim okolnostima prodajna aktivnost praćena adekvatnim informatičkim rješenjima ima

vrlo značajnu ulogu. Važni projekti su djelomično ili u potpunosti realizirani u proteklih

nekoliko godina. Nabavkom novih aparata (mašinica) za vozila te uvođenje mobilne prodaje u

autobusima APP Požega ostvaren je jedan od osnovnih preduvjeta za informatičku integraciju

Društva Autotrans i APP Požega, kao jednog od osnovnih smjernica razvoja Autotrans grupe.

U sklopu projekta integracije dvaju sustava, u sklopu s dugogodišnjim partnerom, tvrtkom

iPlus, razvijen je Ticketing informacijski sustav kao jedinstveni sustav prodaje voznih karata.

U 2014. godini obavljena je daljnja optimizacija razvijene platforme, testiranje te

implementacija sustava.

Kako internet i mobilno poslovanje postaju nezaobilazan kanal komunikacije s kupcima, u

2013. godini krenula je internet prodaja karata. Pokrenuta je i korporativna facebook stranica,

nastavljene su aktivnosti na postojećim stranicama www.autotrans.hr i www.eurolines.hr.

Budući da internet stranice Autotrans grupe bilježe stalni rast mobilnog pretraživanja,

ostvarena su predviđanja kako je zastupljenost pametnih telefona premašila korištenje

klasičnih telefona s udjelom od 54 posto ukupnog mobilnog tržišta (podaci za 2014. godinu),

te je planiran projekt mobilnog weba.

49

Dodatni napor usmjeren je na razvoj prodajne mreže sustava. Pri tome pažnju valja usmjeriti

na zadovoljenje potreba i želja korisnika usluga Autotrans grupe, kako bi se povećala prodaja

i povećala efikasnost uspostavljenih odnosa. (Grlaš, 2013. , str. 31)

5.3.3. BusCARD sustav

Autotrans grupa je u kolovozu 2011. godine započela s izdavanjem novih pokaznih RFID

beskontaktnih karata za sve kategorije putnika kako u gradskom/prigradskom prijevozu tako i

u međugradskom prijevozu putnika.

Slika 3. Izgled nove BusCARD kartice

Izvor: http://www.penta.hr

Od početka rujna 2011. godine puštena je u rad i nova BusCARD oprema za prodaju i kotrolu

karata u vozilima kao i BusCARD programska podrška za postojeće terminale koja je ranije

ugrađena u vozila kao i opremu za prijenos podataka na svim poslovnicama. Na ovaj način

Autotrans grupa je zaokružila kompletnu ticketing informatičku podršku rada vozača.

U realizaciji projekta sudjelovala je i slovenska firma iPlus koja od ranije ima u Autotransu

instaliran sustav za prodaju karata na kolodvorima tako da je uspješno postignuta

kompatibilnost BusCARD sustava s postojećim programskim rješenjem i postojećim

podacima.

Sustav BusCARD predstavlja integriranu informatičku cjelinu koja objedinjava više funkcija,

a sve u cilju povećanja kvalitete pružanja usluga korisnicima javnog gradskog i prigradskog

prijevoza kao i povećanja efikasnosti upravljanja sustavom prijevoza i nadzora nad

troškovima.

50

Funkcije koje su integrirane u BusCARD su:

· izrada, programiranje i prodaja karata,

· nadzor upotrebe putničkih karata u javnom prijevozu u vozilima,

· prikupljanje podataka s opreme u vozilima i

· generiranje izvještaja i statistika o broju prevezenih putnika po određenim upitima

· evidencija radnog vremena zaposlenika i kontrola prolaza

· evidencija istakanja goriva i praćenje troškova po vozilima

· praćenje položaja vozila na digitalnoj karti

· glasovna najava stanica u vozilima

· najava dolaska vozila na stanice (www.buscard.biz)

Veza između svih ovih funkcija je beskontaktna RF kartica koja kao nosilac informacija kruži

u sustavu i omogućava jednostavnu i brzu identifikaciju svih sudionika unutar sustava, kako

putnika tako i zaposlenika (vozača, kontrolora, administracije i ostalih zaposlenika).

Beskontaktna kartica je kao medij identifikacije osoba najprimjereniji za ovu svrhu budući da

kontaktne kartice (magnetne ili čip kartice) smanjuju prohodnost prilikom ulaska putnika jer

za svoju operaciju čitanja podataka i zapisivanja podataka zahtijevaju više vremena i pažnju

putnika da karticu umetnu u registrator dok je beskontaktnu karticu dovoljno prisloniti uz

registrator (ne vadeći je čak ni iz novčanika). Registrator na osnovu podataka s kartice

prihvaća prolaz putnika ili odbije prihvatiti karticu ukoliko je kartica istekla ili se nalazi na

listi kartica koje su neprihvatljive (tzv. „crna lista“ izgubljenih kartica, poništenih kartica...)

Sustav omogućava izdavanje karata od jednokratnih papirnatih do višekratnih beskontaktnih

kartica tako da BusCARD podržava pretplatne kartice koje su ograničene u nekom

vremenskom periodu (kao npr. zamjena za mjesečne pokazne karte), karte koje su ograničene

novčanim iznosom ili brojem vožnji za određenu zonu ili kombinaciju prethodnih tipova

karata. U sustav je uključena i oprema za izradu kartica te se prilikom višekratnih ili

povlaštenih izdavanja kartice od korisnika prikupe podaci, a s osobne iskaznice se preko

skenera prikupi i fotografija putnika te se svi podaci (ime i prezime, adresa, fotografija,

51

zona...) tiskaju na prednjoj strani kartice, a potom se kartica programira s određenim

parametrima. Tako izdane kartice mogu se obnavljati bez potrebe izrade nove kartice na način

da se produži valjanost iste (ili da se produlji vremenski period ili da se poveća iznos novca

odnosno broj vožnji) za naplaćenu uslugu.

Posebna se vrsta kartica izrađuje za zaposlenike koji karticu upotrebljavaju u svrhu

registracije radnog vremena, kontrole prolaza u određene prostore (kancelarije, skladišta,

garaže, benzinsku postaju...). Kontrola pristupa omogućuje prostorno ograničenje (nekim je

karticama dozvoljen pristup na toj lokaciji a nekim nije), vremensko ograničenje (npr. pristup

je dozvoljen u nekom vremenskom periodu) ili kombinacijom ograničenja. Karticama se

nadzire i istakanje goriva na benzinskoj postaji na način da je prije početka istakanja goriva

potrebno odložiti karticu na čitač kartica u sklopu pumpne stanice i tek tada sustav uključuje

pumpu i mjeri količinu istočenog goriva pa za tu količinu zadužuje vlasnika kartice.

Kartice je osim na blagajni moguće kupiti i u vozilu kod vozača (i jednokratne i karte za više

vožnji) na način da tip karte vozač odabere pritiskom na tipku registratora koji tada evidentira

izdavanje karte i zadužuje vozača za određeni iznos primljenog novca, a u sustav su

integrirane i automati-blagajne koje distribuiraju kartice od 0-24 sata prihvaćajući kao

sredstvo plaćanja i kovanice (1,2 i 5 kn) i banknote (5,10,20,50 kn) te vraćaju više uplaćeni

iznos novca. Karte se mogu kupovati, a kupljene vrijednosne karte puniti s određenim

vrijednostima i na blagajnama prevoznika i na kioscima opremljeni sa samostalnim

programatorima-punjačima vrijednosnih kartica.

U vozilima se smještaju registratori koji imaju svrhu prikupljanja podataka o prometu putnika

i provjeru valjanosti putne karte. Registratori pamte podatke u vlastitu memoriju koji se po

povratku u garaže prenose iz registratora do računala i integriraju u sustav informacija, te je

na osnovu tih podataka moguće generirati različite izvještaje i statističke liste o opterećenju

pojedinih linija u određenom vremenskom periodu, opterećenju linija po zonama, praćenje

upotrebe kartica i prelaza iz prigradske u gradsku zonu po mjestima izdavanja kartica.

Poseban dodatak GSM/GPRS/GPS modul omogućuje prijenos podataka u realnom vremenu i

komunikaciju vozila s centralom, kao i pregled lokacije vozila, praćenje i upravljanje

prometom i još neke dodatne pogodnosti.

Programska podrška je pisana za rad u Windows operativnom sustavu i u cijelosti je

prilagođena hrvatskom jeziku, te je vrlo intuitivna za rad i zaposlenici je jednostavno i s malo

52

obuke prihvaćaju kao pogodni alat za unaprjeđenje svog poslovanja. Smatra se da jedan tako

kompleksan sustav nije zatvoren i završen proizvod, a radi specifičnosti poslovanja pojedinih

poduzeća moguće je izmijeniti postojeće izvještaje ili dodati nove na zahtjev klijenta.

(http://www.buscard.biz/)

5.3.4. Prednosti korištenja MyCheckOut sustava

Kao što „Croatia bus d.o.o.“ koristi CorvusPay sustav plaćanja kreditnim karticama putem

Interneta tako Autotrans grupa od 2012. godine uspješno koristi MyCheckOut uslugu koja

omogućuje sigurnu, brzu i jednostavnu mogućnost plaćanja kreditnim karticama u realnom

vremenu.

U procesu internetske kupovine kada se plaćanje obavlja kreditnom karticom posljednji korak

predstavlja stranica za plaćanje (payment/ check-out stranica). Većina web trgovina ima

implementiranu neku vrstu košarice za proces kupnje i odabira robe i/ili usluge, ali onaj

ključni dio stranica za plaćanje na kojoj se odvija završni dio kupnje, unose podaci o kreditnoj

kartici i inicira online autorizacija kartica i plaćanje. MyCheckOut servis predstavlja upravo

rješenje koje nudi mogućnost jednostavnog povezivanja web trgovine na stranicu za

internetsko plaćanje i autorizaciju kreditnih kartica u realnom vremenu te istovremeno pruža

vlasnicima web trgovina pozadinsko sučelje koje im omogućuje pregled i upravljanje

transakcijama.

MyCheckOut nudi maksimalnu sigurnost u internetskom poslovanju i usklađen je s

propisanim sigurnosnim standardima kartične industrije vezanim uz internetsku kupnju i

plaćanja, što naravno između ostalog uključuje i podršku za 3D Secure program za

MasterCard i Visa kartice.

Osnovne značajke i elementi MyCheckOuta su mogućnost povezivanja web trgovine na

stranicu za unos detalja o plaćanju koja je sastavni dio servisa; jedinstveno administracijsko

sučelje za upravljanje i pregled transakcija; korištenje standardizirane stranice za plaćanje ili

mogućnost njezine prilagodbe; podrška za 3D Secure program sigurne on-line kupnje

(MasterCard SecureCode i Verified by Visa); podrška za obročno plaćanje.

(https://www.pbzcard.hr/hr/media-centar/priopcenja/mycheckout)

53

Glavne značajke:

· detekcija pokušaja hakiranja

· odabir (pred-potvrda/ predautorizacija) ili autorizacija

· koristi sigurnim poslužiteljima za obradu transakcija

· „Debug mod“ za rješavanje problema komunikacije pogreške (zapisivanje povratnih

informacija od strane Autotrans grupe radi daljnjih nadogradnji sustava)

· proizvoljno se određuje završni status naloga (kroz admin sučelje)

· zapisivanje bitnih podataka (napomena) u polje povijesti same narudžbe (transakcija

odobrena da/ne, broj transakcije, broj autorizacije, itd.)

· potpuna podrška poruka o pogreškama. (http://www.global.hr/HR/pbz)

54

6. ZAKLJUČAK

Novo doba poslovanja nezamislivo je bez Interneta i novije tehnologije. Pod pojmom „novija

tehnologija“ podrazumijeva se revolucija koja konstantno traje i ubrzano se razvija te tako

mijenja ne samo ekonomiju kao znanost, već i povijest i čovječanstvo.

Zašto „novija tehnologija“, zašto ne najnovija? Odgovor leži u činjenici da je sama novija

tehnologija u tolikoj mjeri napredna, te se iznova razvija i unapređuje, da je skoro nemoguće

pratiti taj ritam tehnološke evolucije i biti u posjedu najnovije tehnologije. Naime, najnovija

tehnologija već doslovno sutra gubi taj prefiks „naj“, pa tako pratiti korak u nezamislivo

brzom poslovnom svijetu zahtjeva stalna učenja i informiranje o tekućim događanjima.

Lako se može doći do zaključka kako je Internet nezaobilazan segment u poslovanju

poduzeća bilo koje znanosti. Moguće je u kratkom vremenu preko Interneta saznati

informaciju ili pak doći u posjed vrijednih informacija, bilo da se radi o poduzeću koje se bavi

područjem vezano za informatiku i izradu web stranica ili, s druge strane, poduzeću koje

nema nikakve veze s Internetom te je fizički odvojeno od civiliziranog svijeta. Naime,

Internet pruža neizmjerno puno mogućnosti i prednosti da ga je šteta ne koristiti u mnoge

svrhe.

Tako se dolazi do pojma elektroničko poslovanje koje u interakciji s Internetom čini

tehnološku revoluciju u poslovnom svijetu.

Svakim danom velika većina suvremenih poduzeća dolazi u kontakt sa elektroničkim

poslovanjem, bilo to održavanjem poslovnih veza sa klijentima i kupcima, reklamnim

porukama preko Interneta ili na primjer izravnim transakcijama upravo elektroničkim putem.

Na primjerima elektroničkog poslovanja dva prijevoznička poduzeća u Hrvatskoj vidi se kako

su prednosti ove vrste suvremenog poslovanja svakim danom sve više u uporabi i na tržištu

putničkog prijevoza putnika.

Kako bi pratili korak sa prijevoznicima iz Europske unije sve veću ulogu za hrvatske

prijevoznike predstavlja i e-poslovanje koje se sve više implementira u svakodnevno

poslovanje. Tako se uštede postižu poslovnom suradnjom elektroničkim putem sa partnerima

55

i klijentima, isto tako ništa manje bitno je pridobivanje novih i zadržavanjem postojećih

klijenata i putnika.

Jedna od najvećih prednosti primjene elektroničkog poslovanja u putničkom prometu

zasigurno je ušteda vremena, a vrijeme je novac. Naime, primjenom modernih i naprednih

sustava koji koriste „Autotrans grupa“ i „Croatia bus d.o.o.“ znatno se skraćuje vrijeme

potrebno da se ostvari prihod neophodan za prosperitet poduzeća. Tu tvrdnju moguće je

potkrijepiti na primjerima elektronskog plaćanja karte koje idu u korist putnicima isto kao i

prijevoznicima. Značajno se snižavaju troškovi na osnovi visoke dostupnosti usluga koje su

brze, jednostavne i sigurne.

Sigurnost, koja je inače jedan od nedostataka elektroničkog poslovanja, u primjerima dva

prijevoznička poduzeća je dovedena na izrazito visoku razinu uz pomoć visoko sofisticiranih

sustava za obradu kartičnih transakcija. Efikasnim korištenjem tih sustava kupcima je

omogućeno sigurno plaćanje preko Interneta te su stvoreni uvjeti za pouzdano i stabilno

poslovanje.

Jednako tako, važno je spomenuti beskontaktne kartice koje je „Autotrans grupa“ uvela i koje

su se pokazale kao učinkovito sredstvo kako za vozače tako i za putnike. Beskontaktnim

karticama ostvaren je nadzor nad troškovima te je povećana kvaliteta pružanja usluga

korisnicima putničkog prijevoza.

Na temelju navedenih spoznaja može se konstatirati kako je elektroničko poslovanje u

putničkom prometu povećalo konkurentnost prijevozničkih tvrtki „Autotrans grupa“ i

„Croatia bus d.o.o.“, omogućena je veća dostupnost, sigurnost i smanjeno je efektivno vrijeme

poslovanja. Sve to ukazuje na smanjenje troškova poslovanja čime se može potvrditi zadana

hipoteza.

Tehnologija će se nastaviti razvijati, elektroničko poslovanje će dalje neprestano pratiti korak

sa svijetom, a prijevoznička poduzeća u interakciji sa tehnologijom i e-poslovanjem dovesti

svoje poslovanje na višu razinu.

56

LITERATURA

1. KNJIGE

1. Čapko, Z., 2009., Skripta iz kolegija Internet u poslovanju i Elektroničko poslovanje,

V. izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

2. Panian, Ž., 2013., Elektroničko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

3. Srića, V., Muller, J., 2001., Put k elektroničkom poslovanju, Sinergija d.o.o., Zagreb

4. Žiković, D., 2007., Autotrans 1947. – 2007., Adamić, Rijeka

5. Vukmirović, S., Čapko, Z., 2009., Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

6. Čerić, V., Varga, M., 2004., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb

7. Spremić, M., 2004., Menadžment i elektroničko poslovanje, Narodne novine, Zagreb

8. Varga, M., Ćurko, K. i suradnici, Informatika u poslovanju, Element, Zagreb

9. Panian, Ž., 2002., Izazovi elektroničkog poslovanja, Narodne novine, Zagreb

10. Zelenika, R., 2006., Multimodalni prometni sustavi, Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci, Rijeka

11. Pupovac, D., 2009., Načela ekonomike prometa, Veleučilište u Rijeci, Rijeka

12. Kliment, A., 2000., Elektroničko poslovanje u turizmu e-business, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

2. ČLANCI

1. Grlaš, N., Autotrans revija, 2012., „Web projekti“ (pogledano 02.04.2015.)

2. Grlaš, N., Autotrans revija, 2013., „Informatizacija prodaje“ (pogledano 02.04.2015.)

3. Brčić, D., Ševrović, M., 2012., priručnik „Logistika prijevoza putnika“ (pogledano

11.04.2015.)

57

3. INTERNETSKI IZVORI

1. Autotrans grupa, https://www.autotrans.hr/hr-hr/about/autotrans-grupa, (pogledano

23.03.2015.)

2. Croatia bus d.o.o., www.croatiabus.hr, (pogledano 23.03.2015.)

3. Croatia bus d.o.o., https://croatiabus.getbybus.com/hr/, (pogledano 24.03.2015.)

4. CorvusPay, http://www.corvuspay.hr/Corvus-Info-12.aspx, (pogledano 03.04.2015.)

5. MyCheckOut, https://www.pbzcard.hr/hr/media-centar/priopcenja/mycheckout/,

(pogledano 03.04.2015.)

6. BusCARD, http://www.buscard.biz/, (pogledano 04.04.2015.)

7. BusCARD, http://www.penta.hr/Novosti/, (pogledano 04.04.2015.)

8. Prednosti e-poslovanja, http://www.minpo.hr/, (pogledano 05.04.2015.)

9. MyCheckOut, http://www.global.hr/HR/pbz, (pogledano 07.04.2015.)

10. Izjava o sigurnosti, https://croatiabus.getbybus.com/hr/izjava-o-sigurnosti, (pogledano

07.04.2015.)

4. POPIS SLIKA

Redni broj Naziv Stranica

Slika 1. Vrste elektroničkog poslovanja 8

Slika 2. CorvusPay povezan na više banaka 46

Slika 3. Izgled nove BusCARD kartice 49

58

4. POPIS TABLICA

1. Tablica 1: Razlike između prve i druge generacije elektroničkog poslovanja................20

2. Tablica 2: Autobusni prijevoznici i međunarodne autobusne linije po regijama i

županijama..........................................................................................................................31

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad pod naslovom ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

U AUTOBUSNOM PROMETU izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Zvonka

Čapka. U radu sam primjenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristio literaturu

koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen,

standardan način citirao sam i povezao s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u

duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Student

Vilson Juko