vojna krajina
DESCRIPTION
skriptaTRANSCRIPT
Vojna krajina• Pojam (nema jednoznačnog
tumačenja)– Etimološko : kraj; područje– Granica– Međa– Kotar– Granze– Militargranze– Confinium– Vojna krajina i vojna granica
• Sadržajna nejednoznačnost (prostor, organizacija)
– turska, mletačka i habsburška
– Obrambeni sustav u 16. i 17. st.– Vojno ustrojeno područje u 18. st.
• Periodizacija povijesti Vojne krajine
– “rana krajiška društva”– “povojačeno društvo”
– Stare krajine– Nova Krajina
• Specifičnost hrvatske prošlosti
• Dio europskog obrambenog sustava (ugarska krajina, turska krajina, ruske vojne naseobine, poljsko pogranično područje)
Početci• Nikada nije formalno osnovana• 15. st. Žigmun Luksemburški i Matijaš Korvin – pokušaji uspostave obrane protiv
Turaka• 1463. pad Bosne -> osnutak Jajačke i Srebreničke banovine• 1469. osnutak Senjske kapetanije
• Nakon 1526. započinje sustavno osnivanje i uređenje Vojne krajine– Dolazak Habsburgovaca (zaleđe – Sv. Rim. Car.; vojna i financijska pomoć)– 1529. prva opsada Beča – zainteresiranost unutarnjih austrijskih pokrajina (Koruška, Gorica,
Štajerska)
• Formiranje kapetanija po uzoru na Senjsku (16. st.); Bihaćka, Hrastovička, Ogulinska (Hrv.); Ivanička, Koprivnička, Križevačka, Varaždinska i Zagrebačka (Slav.)
• 1535. Ferdinand daruje Žumberak (dio Kranjske) uskocima• 1553. stalna plaćenička vojska – unutarnjeaustrijske zemlje• Centralizacija uprave kapetanijama (senjski kapetan Ivan Lenković)• Sredina 16. st.; gradnja kaštela u Sisku i utvrde Nehaj u Senju (dva glavna uporišta)• 1558. razdvojen zapovjedništvo Hrv. I Slav. Krajine (Herbart Auersperg i Vid Halek)
Financiranje i ustroj• Rudolf II.
– 1577. uprava Krajinom nadvojvodi Karlu
– 1578. Bruck na Muri – financiranje Krajine (aust. pokrajne)
– Štajerska – slavonsku; Koruška i Kranjska – hrvatsku.
– Bručka libela (Brugger Libell)– Graz – nadvojvodino Dvorsko
ratno vijeće (Štajerska 3 a Koruška i Kranjska po 2 predstavnika)
– U Brucku na Muri dogovoreno podizanje novog utvrđenog grada – 1579. početak Karlovca (Hrv. staleži htjeli Steničnjak)
• Početak djelovanja ustrojene Krajine (80. prvi uspješni otpori)
• 1593. Sisak
• 17. st. ustanovljena krajiška područja
– Karlovački generalat ili Hrv. krajina (kapetanije od mora do Kupe)
– Primorska krajina (Senjska i Otočka kapetanija – odvojen Kapelom od Hrvatske)
– Banska krajina (kapetanije Letovanić i Sredičko – Kamensko do oko Petrinje)
– Varaždinski generalat ili Slavonska krajina (Ivanička, Križevačka, Koprivnička, Đurđevačka kapetanija) – Zagreb i Varaždin izvan
Što su Krajine sadržajno?
• Fluidna granica – ničija zemlja podložna promjenama
• Nisu teritorijalne jedinice nego organizacijske jedinice ; pojedine utvrde i vojne posade u njima
• Linija čardaka – uzbunjivanje i signalizacije
• Konjanici (arkebuziri), laka konjica (husari), pješadija (haramije ili martolosi)
Nove okolnosti (18. st.)• Potiskivanje Osmanskog carstva –
novi prostor• Nakon pokušaja komorskog
uređenja kapetanija Like i Krbave uključena u Karlovački generalat
• Uz Savu; zemaljska i narodna milicija 1701. (4372 pripadnika)
• Cijelo područje između Kupe i Une banskoj Hrvatskoj (zahtjevi i neki nacrti) – 1703. Leopoldova odluka o utjelovljenju tog prostora u Bansku krajinu
• Varaždinski generalat: 1703. diploma o ukidanju Varaždinskog generalata (Rakoczyev ustanak)
• Novi zahtjevi– Vojnokrajiški potencijal izvan
Krajine– Nova organizacija vojske i načini
ratovanja– Potreba poznavanja broja ljudi s
kojima se raspolaže– Krajišnici lokalni seljaci i vojnici
(prema običaju na vojnom pohodu opremljeni živežom za dva tjedna)
– Uzurpacija, zlouporaba i korupcija– Trgovina službama i vojnim
činovima (Karlo VI. 1716. izričito zabranjuje)
– Istiskivanje utjecaja velikaša i lokalnih starješina
Reorganizacija• Potiskivanje utjecaja austrijskih staleža• Podvrgavanje gradačkog ratnog vijeća
Dvorskom ratnom vijeću u Beču• Lutanja u pokušajima reorganizacije• 1730. general Cordua nacrt za preuređenje
Varaždinskog generalata: ujednačiti broj vojvodstava u kapetanijama i baština u vojvodstvima
• 1732. usprkos štajerskim staležima reorganizacija: 4 kapetanije po 40 vojvodstava, a svako vojvodstvo po 145 baština
– Svaka baština 1 pješaka– Satnija 145 ljudi– Ustrojeno 5 husarskih satnija (svaka po 100
konjanika)• Povećanje broja vojnika sa 4000 na 5000
ljudi• Znatno ograničenje raspolaganja zemljom
• Vojvoda Hildburghausen– Nemiri u križevačkom kraju
• 1743. ukinuto gradačko Ratno vijeće• Model samoizdržavanja Krajine• Vojni, teritorijalni, financijski i sudski
preustroj– Vojna služba treba obuhvatiti sve– Krajišnici se moraju sami financirati
• Temeljne odlike:– Reorganizacija i ujednačavanje uprave– Osnivanje krajiških pukovnija– Unifikacija zemljišnoposjedovnih prava
• Karlovački generalat (Karlovac): Lička, Ogulinska, Otočka i Slunjska pukovnija
• Varaždinski generalat (Bjelovar): Križevačka i Đurđevačka pukovnija
• Slavonski generalat (Osijek): Gradiška, Brodska i Petrovaradinska pukovnija
– Izgradnja utvrda i prijenos Slav. Imena• Banska krajina: Prva (Glina) i Druga
(Petrinja – izuzeta iz Varaždinskog)• 12 satnija unutar pukovnije• Puk. i sat. Vojnoupravne i teritorijalne jedin.
Sadržajna reorganizacija• Iz svake postrojbe se odlazilo u tri
turnusa u rat• Vojna obaveza trajna od 16-60 god.• Krajišnici evidentirani profesionalni
vojnici• Umjesto seoskih glavara vojna
subordinacija• Bez preseljenja i premještanja, u miru
plaćeni upola nego u ratu, vojnička poduka nedjeljom i blagdanom, javni radovi, kordonska služba stražarenja
• U mirnodopskim uvjetima Krajina davala 60000 vojnika (cijela Hab. Monarhija imala 80000-100000)
• Vojni sudovi i vojno ratno pravo• Unifikacija odora• Posjedi vojna lena a krajišnici korisnici
• Ujedinjavanje glavnih krajiških zapovjedništava
– Jačanje uloge Zagreba (1776. Banski generalat, 1783. Varaždinski, 1786. Karlovački) -> Hrvatski generalat
– Kasnije odvajanje ali još uvijek u Zagrebu
• 1787. kantonalni sustav– Zapovjedniku pukovnije vojni poslovi a
kantonalnom upravitelju civilni (nejasno dvovlašće)
– 1800. ukinut