GODINA 50. || broj 16.628 || 7 kuna || D 1,50€, A 1,50€, CHF 2,80, NL 1,50€, F 1,50€, SLO 1€, BiH 1,5KM

o b i t e l j s k e n o v i n e

N E D J E LJ A

28. ožujka 2010. || Zagreb || www.vecernji.hr

ministar ivan Šuker skinuo viŠe od 10 kg

Recesijska dijeta

Nečujan, startniji od BMW-a, do stotke

za 7 sekundi, 250 km vožnje za 15 kuna,

slabija verzija bit će svima dostupna

todorić naručio prvu isporuku, a do kraja godine proizvest će se 10 vozila

robe

rt a

nić/

pixs

ell

Prvi hrvatski narodni auto za 5000 eura

ekskluzivnoVečernji prvi vozio električni XD

str. 16. - 17.

tri PriLOGA:

str. 6-7.

Stravična nesreća na trešnjevci

izgubio kontrolu pa usmrtio dvoje pješaka

str. 2.Vrt Mogu i samMlijeko i ja

Testirali smo XDSerijska verzija može postati narodni auto za 5000 eura

Vijek trajanja skupih baterija je pet godina

Ugrađeni materijali i radne karakteristike

“Veći je nego što se doima. Napravio

sam ga za sebe. A znate već kakve su direktorske navike”, kaže Majetić

Motor a Riječ je o dva elektromotora od 45 kW (61 KS) čija se snaga prenosi na stražnje kotače. Proizvela ih je pulska tvrtka “Tema”. Najveći je problem pri izradi auta bilo upravljanje motorima, odnosno njihova sinkronizacija, kako bi stalno isporučivali najveću moguću snagu. Tzv. kontroler koji su napravili ljudi iz Dok-inga

riješio je problem. Baterije a Litij-željezo-fosfatne baterije odabrane su zbog toga što nisu zapaljive (za razliku od litij-ionskih). U prototip su ugrađene ćelije jačine 100 ampera i napona 300 volti. Smještene su u podnicu, gdje najmanje smetaju, a pritom pogoduju stabilnosti auta zbog niskog težišta.

Vrlo važno upravljanje baterijama riješio je glavni elektroničar Dok-inga Fran Sabolić. Baterije iz Kine najskuplji su dio automobila, a njihov je vijek trajanja uz svakodnevno punjenje pet godina. Karoserija a Koncept ima šasiju od plastike, dok će serijski automobil imati karoseriju od grafita.

Uuuu! Koliki je! – bio je to prvi dojam kad smo XD vidjeli izdaleka u radioni-ci Dok-Ingove tvornice na Žitnjaku. Vjekoslav Ma-jetić, direktor tvrtke koja uspješno proizvodi i izvozi teške radne strojeve, poput robotskog gusjeničara za razminiranje, na tu se reak-ciju samo smješkao.Nakon uspjeha u Ženevi, i s rokovnikom prepunim ter-mina za pregovore serijskoj o proizvodnji prvoga hrvat-skog električnog automobi-la, XD-a – kako je autu ime – sada auto ponovno pri-premaju za predstavljanje novinarima u ponedjeljak. Mi smo ga zatekli u takvu, radnom stanju i nakratko smo ga “oteli” majstorima. Uopće nam nije bilo važno što nije imao upravljačku ploču, što je bilo skinuto krilo vrata s vozačeve stra-ne... da odmah shvatimo kako je to straaašan auto!– Jest, veći je nego se doima u tisku – već je navikao na takav dojam ing. Majetić. – Napravio sam ga za sebe. A znate već kakve su direk-torske navike. A onda smo sve podesili po našem šefu servisa i održavanja Dami-ru Hajdareviću, koji je kru-pniji od nas dvojice – kaže Majetić. Bit će to auto za bogate macane. Istodobno, Majetić razmišlja o narod-nom gradskom autu koji bi mogli voziti i 16-godišnjaci a dozvolom A kategorije, a stajao bi 5000 eura.

Ugodni trkačZa pravu sliku veličine XD-a: vaš je reporter visok 188 centimetara i težak 110 kilograma. Sjesti u auto je vrlo udobno. U kraljevski odmjereno prednje sjedalo morao sam se – popeti. Pod-nica je podeblja jer skriva baterije. U školjkastom sje-dalu vozač sjedi na sredini. Auto je dug kao smart, ali je odoka od njega trećinu širi. Suputnicma je još udob-nije. Njihova su sjedala za “polukorak” unatrag, pa i najkrupniji ispruže noge li-jevo i desno od vozača, a ne dosegnu prednju podnicu.Auto je zapravo – bomba! Dva elektromotora od po 45 kilovata pokreću svaki od dva stražnja kotača. Auto je težak oko 900 kilograma pa te brojke obećavaju da će pucati od snage.– Pazite da se ne iznenadi-te! – upozorava Majetić, jer se vozimo po njegovu tvor-ničkom krugu. Prototip još ne smije na cestu. Upozore-nje je ozbiljno jer su XD-u izmjerili ubrzanje do 100 kilometara na sat za sedam sekundi.– Pa on će na semaforu po-sramiti svaku bahatu juri-licu! – oduševljen sam dok sjedam za volan. Brzina će mu biti elektronički ograni-čena na 140 kilometara na sat. A i kome treba više u gradu, čak i na brzim obila-znicama.Prvi krug, zapravo, veliku osmicu, među “tenkićima” u tvorničkom krugu vozim oprezno. Ne bi valjalo da ja napravim neku štetu, to prije što me gledaju maj-stori kojima smo auto uzeli ispod cirkularne strugalice.

Motor je tih, tek se slabo čuje zvuk sličan autićima iz lunaparka. S izolacijom će biti posve nečujan. Ima sa-mo pedale za ubrzavanje i za kočenje. Nema još kočni-cu za naglo kočenje. U devet od deset slučajeva u grad-skoj se vožnji koči da se br-zina smanji. XD umjesto da rasipa energiju s ugrijanih diskova, koči generatorom i struju sprema u baterije! U tom prvom krugu još jedno iznenađenje: kada se treba polukružno okrenuti dojam je da se okrećete u mjestu! Drugi krug po tvorničkom krugu već je bio malo drskiji slalom.– S ovim biste automobi-lom mogli organizirati utr-ke. Prava nacionalna klasa – kažem Majetiću.– E, da, ali ne bi prema ben-zincima bilo pošteno da se zajedno utrkuju. Ne bi imali šanse – reče Majetić i preuz-me upravljač.Stvarno ga je stisnuo, a pod niskoprofilnim sportskim gumama kotača od 17 cola prštao je šljunak. Auto se nimalo nije naginjao. Teži-šte nisko, ovjes tvrd.

Vjekoslav Majetić: ‘Zaprimili smo već 50 narudžbi, a prvi naručitelj bio je Agrokor’a Mnogi su sumnjali u projekt prvoga hrvatskog automobila (i još k tome na struju), ali Vjekoslav Majetić, vlasnik tvrtke Dok-ing, koja se primarno bavi proizvodnjom strojeva za razminiranje i gašenje požara kojima se koriste američka i australska vojska, ne šali se!– Zaprimili smo već 50 narudžbi, sve iz Hrvatske, a prvi naručitelj je Todorićev Agrokor. Štoviše, oni su naručili cijeli paket jer ćemo nuditi solarne i vjetropunjače za baterije. Na početku ćemo proizvoditi po narudžbi, uz uplaćenu cijenu, a do zime ćemo napraviti 10 automobila. Sada imamo kapaciteta za proizvodnju 50-ak automobila godišnje koji bi bili takoreći ručno izrađeni, ali proširenjem i

izradom alata mogli bismo proizvoditi 1000 automobila na godinu – rekao nam je V. Majetić. S većom serijom pala bi i cijena luksuznog malog elektroautomobila sa 30.000 na 20.000 eura, ali za pokretanje masovnije proizvodnje potrebno je od 50 do 60 milijuna eura. Dosad su uložili tri milijuna kuna, što nije mnogo jer za razvijanje stroja za razminiranje troše milijun eura. – Odobren nam je kredit HBOR-a od 10 milijuna eura, ali novac ne mogu dobiti jer je tvrtka od države već kreditirana za matični posao. Tražimo investitore jer nam je cilj proizvoditi u Hrvatskoj, zaposliti 200 do 300 radnika te angažirati još 50-ak hrvatskih dobavljača dijelova. Ali, ako ne bude išlo, naći ćemo kineskog

partnera, ali onda će se auto proizvoditi u Kini – kaže Majetić. Većina dijelova na XD-u je iz Hrvatske. Najviše Dok-ingovih, elektromotori su iz pulske tvrtke Tema, stakla iz Lipik glasa. Jedino su baterije, gume i sjedala strana. XD je automobil za one dubljeg džepa, ali Majetić planira i proizvodnju manjeg, narodskog dvosjeda na struju. – Dvosjed bi išao u A kategoriju (kao četverocikl, do 15 kW, op. a), a stajao bi oko pet tisuća eura. Ako bude novca, proizvodit ćemo i obiteljski auto na struju – nastavlja Majetić.Za registraciju u nas ne bi trebalo biti problema jer su ugrađeni dijelovi već homologirani, a za izvoz je potreban europski certifikat za koji je potrebno oko milijun eura.

Auto bi mogao biti i nacionalna trkačka klasa, ali benzinci bi bili bez šanse

Trošak za struju na 250 kilometara jurcanja po gradu je 15 kuna

Upravljačku ploču, servo za mali sportski volan, klimu, radio i ostale stvari kojima se auto ulizuje vozaču lako smo zamislili. Ali mašta ne treba da osjetiš kako vozilo jedva čeka da ga se potjera. Parkiranje je, zahvaljujući fantastično malom krugu okretanja, igrarija. Jedan prekidač određuje vozi li auto naprijed ili unatrag.

Nezapaljive baterijeSpeglan i ušminkan ovaj je auto dostojan odlaska u kazalište. A povezete li se s društvom koje također vozi XD, možete ih u garaži ostaviti po dva na jednom parkirališnom mjestu!Baterije su litij-željezne, za razliku od roadstera Tesla Motorsa, koji se vozi na litij-ionske. Zašto?– Odabrao sam ove jer su posve sigurne. Litij-ionske se pri sudaru mogu zapaliti, a to sigurno ne želite pomi-sliti kad vidite da je sudar neizbježan. A sudari se, na-žalost, događaju – objašnja-va logiku svog izbora Vjeko-slav Majetić.S autonomijom od 250 ki-

Miroslav Ambruš-Kišmiroslav.ambrus-kis@vecernji.net

lometara na jednokratno napunjene baterije auto bi poslužio i kurirskim služba-ma koje u dnevnom zujanju po gradu uspiju prevaliti to-liko kilometara. Međutim, u XD-u, unatoč svemu, nije teško zamisliti ni izlet iz Za-greba na more.Na profesionalni trofazni priključak baterije se na-pune za dva sata, na obični kućni šuko za šest sati. Mo-žemo li s time živjeti? Kako da ne! Štoviše, nije teško za-misliti vožnju prema moru sa stajankama kod Macole, a ugodan ručak upravo je toliko koliko je potrebno da baterije ponovno vese-lo nastave vrtjeti kotače. I ne samo to. S potrebom da baterije napuniš mijenja se obrazac putovanja: na mo-re više ne srljaš da preskočiš kilometre, nego putovanje opet dobiva smisao: užitak. A cijena je potrošene ener-gije pišljivih 15 kuna po pu-njenju!Ponovno sam za uprav-ljačem. Sad stišćem malo hrabrije i to se osjeti. Auto ubrzava “po crti”: ne najpri-je naglo pa sve sporije. I sr-ce malo zadrhti, a i prsti se lijepe za upravljač tako da bih se njime najradije odve-zao kući. Ali lako za jednoga pojedinca. Eh, da je takvih auta na gradskim cestama. Što više i što prije!

2,8metara je dug, 1,7 m širok i 1,6 m visok, a masa je XD-a 1 tonu

30.000eura stajat će XD u prvotnoj mini seriji. Ako dođe do povećanja serije, cijena će biti 20.000 eura

140 km/hnajveća je brzina (ograničena) auta koji će imati 122 KS. Do stotke će ubrzavati za 7 sekundi

250 km

koje traju od 2 do 6 h

moći će prijeći s jednim punjenjem baterija

Poznati dvojac Domenico Dolce i Stefano Gabbana slave 25 godina modnog postojanja! Dolce & Gabbana jedan je od najpoznatijih brendova današnjice, a osim odjeće dizajniraju razne modne dodatke, naočale, torbice, donje

rublje, parfeme, kozmetiku... Među mnogim poznatim suradnjama našla se i ona sa Scarlett Johansson, koja je postala zaštitno lice njihove prve kampanje za kozmetiku, a surađivali su i Monicom Bellucci, Madonnom i drugima.

Brend Dolce&Gabbana već 25 godina na modnom tronu

Okrugla brojka

Panorama14kalorija sadrži 100 g celera (korijen s lišćem). Napitak od celera preporučuje se osobama sklonim debljanju, a snižava i krvni tlak.

Celer

a život a ZDRAvLJE a sAvJEti a ZAnimLJivosti a tREnDovi a ZnAnost & tEHnoLoGiJA

XD za novi hrvatski početakD. Štern: Moglo bi jedno brodogradilište postatitvornica električnih auta Izložbe i promocijske naja-ve su jedno, a stvarni dojam nešto sasvim drugo. Isku-stvo i oduševljenje vožnjom, nakon što smo prvi testirali još nedovršeni konceptni prototip XD-a, prvog posve hrvatskog električnog au-tomobila kreacije dizajnera Igora Jurića, a izrađenoga u zagrebačkoj tvrtki Dok-Ing, kao da je bilo zarazno.Čitatelji su novine razgrabi-li, a samo u prvom satu taj je tekst na webu pročitalo 10.000 čitatelja uz 50 ko-mentara! Iz Švicarske nam se javio fizičar dr. Davor Pavuna. Čestitao vlasniku tvrtke Vjekoslavu Majetiću riječima na inovaciji riječi-ma: “Bravo. Imamo, imamo genijalaca posvuda!” Danas će se XD na poligonu u Mi-čevcu službeno predstaviti i hrvatskim glasilima, a vje-rujemo da će naš dojam po-tvrditi i kolege u autu koji su u Dok-Ingu preko viken-da užurbano došminkavali.

Priča sa sretnim krajem– Što sad? – pitamo se nena-vikli posljednjih godina na ikakve dobre vijesti iz gos-podarstva.Energetski stručnjak Davor Štern smatra da bi država trebala poduprijeti svaki uspješan i isplativ projekt, pa tako i proizvodnju XD-a. Tome, kaže Štern, treba prethoditi dubinska anali-za. Ako se pokaže da auto-mobil može biti uspješan, potpora takvom projektu u interesu je svih. Štern kaže da mnogi u svijetu dosad ni-

Miroslav Ambruš-Kiš Iva Puljić Šego/VLM

600

Originalna stražnja signalna svjetla, blokovi u obliku slova “x”, dizajnerska su poslastica auta koji i kao cjelina uživo izgleda bolje nego na slici.

svjetlećih dioda je u njima: crvene pri kočenju i po mraku, narančaste pri skretanju, a bijele u vožnji unatrag.

Elektromobil Čitatelji oduševljeni, a stručnjaci naglašavaju da ga se mora poduprijeti, ali i misliti na veće potrebe za napajanjem takvih vozila

su uspjeli proizvesti tržišno uspješan električni auto, ali ih u posljednje vrijeme ima nekoliko koji bi mogli uspje-ti. Štern napominje da je najprije potrebno istražiti ima li Hrvatska dovoljno električne energije za na-pajanje tih automobila ako postanu masovni. Međutim, kaže, to bi mogla biti lijepa priča sa sretnim krajem. Na primjer, da se jedno bro-dogradilište prenamijeni u tvornicu elektromobila.Ekološki aktivist Vjeran Pi-ršić osobno poznaje i Igora Jurića i vlasnika Dok-Inga Vjekoslava Majetića, a auto mu je privlačan. Ali ovoga trenutka država mora brzo i kvalitetno odgovoriti na važno strateško pitanje.

– Proizvodnja takvog auto-mobila i njegovo širenje ne-sumnjivo zavređuje svaku potporu. To znači, umjesto nafte trošit će se više stru-je. Nije, međutim, svejed-no iz kojih izvora. Hoćemo li struju za te automobile proizvoditi u novopodignu-tim elektranama na ugljen ili čak iz nove nuklearke? – pita se Piršić.

Iznajmljivanje turistimaOn se zauzima da se uspo-redno sa širenjem tih vozila potiče i proizvodnja struje iz obnovljivih izvora.– Mi bismo prve serije elek-tričnih automobila trebali sinergijski povezati s turiz-mom. Trebalo bi poticati domaće proizvođače foto-naponskih kolektora nove generacije, a turističke or-ganizacije da ih ugrađuju u svoje objekte. Turistima bi električne automobile, posebno na otocima, tre-balo iznajmljivati kao naj-poželjniji način prijevoza, a ugostitelji bi im trebali spremno nuditi energiju iz svojih priključaka – bez naplate. Bio bi to možda početak kakvog našeg zele-nog New Deala. To bi zemlji brzo donijelo turistički pre-stiž, a počela bi se mijenjati i masovna svijest o vezi po-trošnje energije i kvalitete čovjekova okoliša – nagla-šava Vjeran Piršić.Vjekoslav Majetić nam je potvrdio da i za XD razvi-jaju solarne punjače na sa-mom automobilu, a u do-datnoj bi opremi za njega bile i male vjetrenjače, što bi automobilu dalo veću au-tonomnost.

U Nizozemskoj porezne olakšice i do 6.400 eura, a u nas plaćaju još i veće nametea Za razliku od većine razvijenih zemalja, Hrvatska ni u primisli ne potpomaže kupnju vozila na alternativni pogon. Čak je i autoplin kao ekološki prihvatljivije fosilno gorivo dolaskom Mađara u Inu znatno poskupio, dok se, primjerice, u Italiji i Francuskoj, za registraciju vozila na plin dobije jednokratni poticaj od 750 eura. Ali, Hrvatska ne daje poticaje ni za hibridna vozila

(kombinacija klasičnog i pogona na struju). Najveći poticaj daje Nizozemska, 6.400 eura. Belgijci daju olakšicu od 4.230 eura, Irska 3.794, Grčka 3.328 eura, Island 3.072, Monako 3.000, Španjolska 2.500, Francuska 2.300, Italija 1.808, Slovačka i V. Britanija 1.200, Švedska 1.000, Austrija 500 eura... Slovenci oslobađaju od plaćanja poreza vlasnike auta koji ispuštaju manje od

115 grama CO2 po kilometru. U SAD-u kupac hibrida ima olakšicu od 3.150 $, a Obama je najavio da će od 2012. ona biti 7000 $ te odobrio kredit od 250,000.000 $ Tesla Motorsu za razvijanje obiteljskog auta na struju. Paradoksalno, ali u Hrvatskoj vlasnici hibrida plaćaju još i veće namete, jer zbog baterije imaju veću naknadu za zbrinjavanje autodijelova. (mlm/VLM, mak)

Na sunce

Vjekoslav

Majetić kaže da

će auto dobiti

solarni punjač i

malu vjetrenjaču

JOGA ZA ZDRAVIJI

ŽIVOT

U suradnji s centrom Medical Yoga Zagreb otkrivamo koliko je pravilno disanje važno za zdravlje

mag. iur. Vlatko Miškovićvita.sport@zg.t-com.hr

Tehnike disanja

Zašto bebe dišu pravilno, a prsate ljepotice pogrešno

dobro je znati

Pokušaji umjesto izgovora

zrnca mudrosti

Posebnim tehnikama di-sanja možete olakšati rad srca, poboljšati probavu, promijeniti kemijski sastav krvi i utjecati na rad mozga, tvrdi nizozemski pulmolog Willhelm Snijders, inače kvalificirani učitelj joge, pa dodaje: – A možete izazvati i pad u nesvijest ako vam se baš eksperimentira.

Urođena sposobnostZnanost kaže da se čovjek rađa s urođenom tehni-kom pravilnoga disanja pa bebe ne moramo učiti da trebaju disati mirno, polako i kroz nos. S vre-menom, međutim, najviše pod utjecajem stresa, naša stečena sposobnost pra-vilnoga disanja mijenja se i sve češće dišemo primje-reno stresnim situacijama: brzo, nervozno i kroz usta. Kad takvo disanje posta-ne stalna navika, njegovo negativno djelovanje na zdravlje postaje sve izra-ženije. Najveća greška (ne

računajući naravno udisaj široko otvorenih usta) jest uvjerenje da pri udisaju tre-ba grudni koš napuhnuti do krajnjih granica, onom klasičnom pozom starlete bujnih grudiju. Ne! Pravi-lan udisaj postiže se umje-renim podizanjem trbuha, a tek poslije grudnog koša, jer time udišemo najveću količinu zraka i šaljemo je u donje dijelove pluća čije su alveolarne kapilare uvi-jek bogatije krvlju od onih u gornjim dijelovima.

Vježba za bolje disanjeDanašnja vježba jedna je od asana za poboljšavanje disanja. Iz početnog polo-žaja (stojeći razmaknutih nogu s rukama opuštenima uz tijelo) uz dugi i potpu-ni udisaj raširimo najprije ruke u visini ramena i malo zadržimo dah, a potom se uz izdisaj savijemo bočno u položaj kao na slici. Nakon kraćeg zadržavanja daha, uz polagani i duboki udisaj ponovno se podignemo i ra-širimo ruke, ostanemo ne-koliko sekundi koliko nam je ugodno zadržati dah, pa uz mirni izdisaj spustimo ruke i vratimo se u početni položaj.

“Smrt rane mirovine”a U prvih nekoliko godina nakon umirovljenja medicinske statistike bilježe porast broja raznih bolesti, posebno srčanih, katkad u ljudi koji su do umirovljenja bili posve zdravi. Posebno je zabrinjavajuća tzv. “smrt rane mirovine” kao rezultat neke vrste tragične autosugestije da su prošli dani kad smo nekome bili korisni. Psiholozi i kardiolozi u takvim situacijama savjetuju lagane oblike rekreacije poput šetnje ili joge...

1

2

3

Pomislite samo na to koliko se ljudi danas uopće nije probudilo ili uopće nemaju posao na koji bi otišli...

Zvuči logično, no nije li logičnije da nešto proglasite nemogućim tek nakon barem jednog pravog pokušaja?

To je vrlo često fraza kojom slabići prikrivaju nesposobnost za akciju.

Probudili ste se loše volje jer morate na posao?

Odustali ste od pokušaja nakon što ste razmislili?

Objektivne poteškoće na putu do cilja?

Investicija u torbu investicija je u dobar izgled i samopouzdanje, a prosječna žena za života potroši oko četiri tisuće funti (32.000 kuna) na torbe, pokazalo je to istraživanje portala OnePoll.com. Čak je 35 posto žena reklo kako torbe kupuje samo zato da bi se razveselilo.

Čak 35 posto žena kupuje torbe kako bi se razveselilo

Male strasti

moDA sE miJEnJA, sAmo JE stiL tRAJAn. (Coco Chanel)

Kylie Minoguepjevačica

Jednostavno sam po prirodi koketna, ali to ne doživljavam na seksualan način. Često sam nalik kakvu preuzbuđenu psiću!

žene kupuju torbe da bi se razveseliležene kupuju torbe zbog potrebe

35%

65%

Vježbu izvodi Jelena Vučetić, prof., Medical Yoga centar, www.medical-yoga.com

XD za novi hrvatski početakNeka Dok-Ing izda dionice, samo da ga radimo u nas!“Prizma” a Zanimljivo vozilo za 21. stoljeće. Ako počne serijska proizvodnja za XD će sigurno biti zainteresiranih, a s vremenom će biti i sve jeftiniji. “neurazumljiv” a Valjalo bi učiniti sve da ovaj projekt zaživi u serijskoj verziji, ali još nisam čuo da u nas postoji strategija prijelaza na alternativne energetske izvore.“bbsantic” a Ako im nedostaju sredstva mislim da bi im bilo najpametnije napraviti IPO (dioničarsku tvrtku na burzi) za njegovu proizvodnju, što bi osiguralo novac za proizvodnju, a dioničarima zaradu.“Zagabria1” a Svaka čast! Sve dobrobiti na ovome svijetu počinju od ideje i vjerovanja da je nešto izvedivo. Gospodin Majetić djeluje iskreno i držim mu palčeve!“PP” a Ako im treba 60 milijuna eura, tu se Vlada mora okrenuti na glavu da im da! Ovakva se šansa ne smije propustiti. BRAVO!“Damian” a Neka Dok-Ing ode na burzu. Rasprodat ćemo pola bezvrijednih hrvatskih dionica (ali ne HT) i uložiti u taj hrvatski proizvod, samo da ostane hrvatsko! (...) G. Majetić i njegov odličan tim su im pružili priliku za tračak optimizma u Hrvatskoj koji vladajuća politika ne smije ugasiti već ga mora rasplamsati! Neka tako zarade za Pelješki most i preostale autoceste do Dubrovnika, u Slavoniji i Istri. Prvi korak do ekološke zemlje br. 1 u Europi, Hrvatska opet prirodna kako je i nekada bila.“Morkin” a Velikoserijska proizvodnja odmah, to je jedini održivi način da takav proizvod uspije, ali ne kod nas. Ovdje se trebamo ograničiti na maloserijsku proizvodnju luksuznih automobila, kao u Engleskoj. (...) Ako nemam pravo, nitko sretniji od mene!

Čitatelji komentiraju

Elektromobil Čitatelji oduševljeni, a stručnjaci naglašavaju da ga se mora poduprijeti, ali i misliti na veće potrebe za napajanjem takvih vozila

Posve jednostavno, samo se uključi u struju

ROBE

RT A

NIĆ/

pIxs

Ell