JU MJEOVITA SREDNJA KOLASANSKI MOST

ZAVRNI ISPITTema: Vonja na putevima sa smanjenim intenzitetom saobraaja

Uenik: Mentor:Sanski Most, 2012. godineSadrajUvod.....................................................................................................................3Ukljuivanje i iskljuivanje vozila u saobraaju.....................................................4Okretanje i vonja unazad....................................................................................5Koenje i zaustavljanje.........................................................................................7Mimoilaenje i obilaenje....................................................................................8Prestrojavanje i vonja kroz raskrsnicu...............................................................11Zakljuak.............................................................................................................16Literatura............................................................................................................17

UvodNajvei broj saobraajnih nesrea, i to u pravilo s vrlo tekim posljedicama, uzrokovan je nepropisnom ili neprilagoenom brzinom uslovima puta. Upravo na putevima sa smanjenim intenzitetom saobraaja mnogi vozai odluiti e se voziti bre nego je propisano ili mogue, pa se rizik pri kretanju po saobraajnim povrinama ne moe izbjei. Uz potivanje saobraajnih propisa, vonja u skladu s naelima defanzivne vonje temelj je sigurnosti u saobraaju. Putevi sa smanjenim intenzitetom saobraaja omoguavaju nam izvoenje manevara koje na saobraajnicama sa poveanim intenzitetom saobraaja nije mogue ili ih je teko izvriti. Tokom obuke vozaa, kako amatera tako i profesionalaca, na putevima i ulicama sa smanjenim intenzitetom saobraaja najee se izvode sljedei manevri i radnje: ukljuivanje i iskljuivanje iz saobraaja, okretanje i vonja unazad, koenje i zaustavljanje, mimoilaenje i obilaenje, prestrojavanje i vonja kroz raskrsnicu. Pravilno izvoenje ovih radnji od kljune je vanosti za sigurno uee u saobraaju.

Ukljuivanje i iskljuivanje vozila u saobraajuPrilikom ukljuivanja u saobraaj voza prethodno mora da se uvjeri da moe bezbjedno izvriti ukljuivanje u saobraaj, zatim da prikazivaem pravca (ili odrujem ruke u pravcu kretanje) upozori ostale uesnike o svojoj namjeri, propusti vozila koja su u saobraaju i tek tada se bezbjedno ukljui u saobraaj, vodei rauna da svojim ukljuivanjem na primorava druge uesnike u saobraaju da naglo mijenjaju brzinu ili pravac kretanja svog vozila.

-Sa parking prostoraUkljuivanje s parking prostora je dozvoljeno tek kada voza propusti vozila koja se kreu saobraajnom trakom na koju namjerava da se ukljui.-Sa zemljanog putaSa zemljanog puta kada propusti vozila koja se kreu putem na koji se ukljuuje-UnazadKada se voza svojim vozilom unazad ukljuuje u saobraaj iz garae ili kolskog ulaza, duan je da obezbjedi osobu koja e mu pomagati da se bezbjedno ukljui u saobraaj-Iz garaeIz garae kada propusti pjeake na trotoaru i vozila u saobraajuIz dvorita ili kolskog ulazaPored proputanja vozila koja su u saobraaju, voza vozila koje se ukljuuje u saobraaj mora propustiti i pjeake koji se kreu trotoarom.-Ukljuivanje na auto putKod ukljuivanja voza vozila koje se ukljuuje, za svoje kretanje mora koristiti traku za ubrzanje i tek kada propusti vozila koja se kreu auto-putem ukljui se bezbjedno na auto-put

Okretanje i vonja unazadOkretanje je radnja koja vozau omoguava promjenu smjera kretanja uz zadravanje pravca. Ovisno od situacije, voza moe vriti polukruno okretanje bez ili sa manevrisanjem, kao i okretanje vonjom unazad u raskrsnicama.Polukruno okretanje spada u red opasnih radnji u saobraaju, meu kojima su jo preticanje i vonja unazad. Voza ih smije izvoditi samo ako su bezbjedne po njega i druge uesnike u saobraaju. Postupak polukrunog okretanja treba da bude takav da se iskoristi najmanji prostor za okretanje i da se za sto krae vrijeme zavri. Koristiti vei prostor od potrebnog duboko ulaziti, nije dobro jer se vozilo suvie dugo nalazi preprijeeno na putu i time ometa druga vozila i poveava rizik da doe do saobraajne nezgode.

Dok, ako bi voza koristio minimalni prostor, time bi vozilo postavio u poloaj u kome ne moe da uradi polukruno okretanje odjednom, sto dovodi do toga da voza mora da manevrie vozilom nekoliko puta, iako mu to nije bila namjera u poetku i opet predugo boravi preprijeen na putu cime poveava rizik po sebe i druge uesnike u saobraaju. Postupak polukrunog okretanja iz tri manevra na otvorenom putu voza ce primijeniti kada nema dovoljno prostora za polukruno okretanje bez manevrisanja koje je u nekim sluajevima i bolje raditi, jer se vozilo ne zadrava predugo preprijeeno na putu.

Zabranjeno je polukruno okretanje:-na auto-putu-u jednosmjernoj ulici-na putu rezervisanom z saobraaj motornih vozila-preko pune linije-u tunelu-na mjestima gdje je saobraajnim znakom zabranjeno-na prelazu puta preko eljeznike pruge u nivou-na mostu, nadvonjaku, podvonjaku, u krivini, prevoju puta i svim opasnim mjestima

Okretanje vozila zbog promjene smjera koritenjem vonje unatrag i unaprijed se izvodi u saobraaju na putu tamo gdje to saobraajno-tehniki uvjeti, intenzitet i gustoa saobraaja omoguavaju koritenjem vonje unaprijed i unatrag na nain da se pravodobno uoi i izabere mjesto s manjim intenzitetom prometa. Nakon to se proe sredina raskrsnice, ukljuuje se desni pokaziva smjera i nakon to se proe za oko jednu duinu vozila od ruba raskrsnice to blie desnom rubu kolovoza se zaustavlja vozilo. Nakon to se utvrde uvjeti vozi se unatrag s ukljuenim desnim pokazivaima smjera u bonu.Koenje i zaustavljanje vozilaZaustavljanje vozila se sastoji od dva dijela 1)reakcije, te 2)koenja. Zaustavni put se dakle odnosi na put koji proe od trenutka opaanja opasnosti do potpunog zaustavljanja vozila. Put reakcije je duljina koju vozilo prevali od trenutka opaanja opasnosti do poetka koenja vozilom. Ovisi o vremenu reagiranja vozaa te o brzini kretanja vozila. Put koenja je duljina koju vozilo prevali od poetka izvoenja radnje koenja, pa do potpunog zaustavljanja vozila. Ovisi o stanju kolnika i pneumatika vozila, brzini, te o vrsti konica (ali i o tehnici koenja). Koenje nije samo sjedanje (pritisak) na konicu i zaustavljanje vozila. Dobro koenje je uvijek kompromis izmeu kontrole vozila, te stvarnog usporenja vozila. Naime, poveanjem sile koenja gubi se (ili umanjuje) sposobnost upravljanja, dok se slabijim koenjem produljuje put

koenja. Kompromis je ovdje jako bitan. Najbre usporenje vozila se ostvaruje koenjem koje je na granici blokiranja kotaa. Ne postoji Najbolja tehnika koenja, tehnika koenja ovisi iskljuivo o situaciji i uvjetima u kojima se voza nalazi.Mimoilaenje i obilaenjeMimoilaenje je prolaenje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kree iz suprotnog smjera. To je radnja koja se deava gotovo u svakoj vonji po nekoliko puta u razliitim situacijama u zavisnosti od vrste saobraajnica kojima se kreete kao i uslova saobraaja u kojem uestvujete. Opasnost sama po sebi postoji kada vam vozilo dolazi u susret, a posebno kada cesta nije dovoljno iroka. Percepcija saobraajne situacije ispred vaeg vozila i vozila koja vam dolaze u susret esto moe dovesti do pogreke, tj. pogrene procjene i eto opasnosti. esto je teko procijeniti trenutak i mjesto mimoilaenja. Stoga, pri mimoilaenju treba gledati to dalje ispred vozila i oekivati trenutak mimoilaenja. Mimoilaenje se, u pravilu, obavlja s lijeve strane. Kad na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smjerova skreu ulijevo, voza mimoilazi vozilo iz suprotnog smjera na taj nain to ga proputa sa svoje desne strane. To je jedini sluaj mimoilaenja vozila s desne strane. Pri mimoilaenju voza je duan sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljan razmak izmeu svojeg vozila i vozila s kojim se mimoilazi, a prema potrebi, i svoje vozilo pomaknuti ka desnoj ivici kolovoza.

Ako zbog neke zapreke na cesti ili zbog drugih uesnika u saobraaju voza ne moe osigurati dovoljan prostor za sigurno mimoilaenje, duan je usporiti kretanje svojeg vozila, prema potrebi, zaustaviti ga i propustiti vozilo iz suprotnog smjera. Na suenim dijelovima ceste postavljaju se saobraajni znakovi koji ureuju proputanje vozila iz suprotnog smjera. Ako vozimo cestom nedovoljne irine na kojoj postoje proirenja ili pogodno mjesto za mimoilaenje i prije stignete do tog mjesta, stanemo i propustimo vozilo iz suprotnog smjera. Tako mora postupiti svaki voza kojem je u konkretnoj situaciji to lake i sigurnije izvesti. Na dijelu ceste s velikim uzdunim nagibom (planinska cesta i sl.) na uzbrdici ili nizbrdici, gdje je zbog nedostatne irine ceste mimoilaenje onemogueno ili oteano, voza vozila koje se kree nizbrdicom mora na prikladnom mjestu zaustaviti svoje vozilo i omoguiti mimoilaenje vonjom unazad.

Ako na takvoj cesti jedno od vozila mora voziti unazad da bi omoguilo mimoilaenje, unazad mora voziti:-svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo,-vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije,-pri mimoilaenju vozila iste kategorije, unazad vozi vozilo koje se kree po nizbrdici, osim ako je s obzirom na uvjete i poloaj vozila na cesti, lake i sigurnije da to uini vozilo koje vozi po uzbrdici.

Posebnu opasnost u procjeni i percepciji saobraajne situacije voza ima pri mimoilaenju nou. Zbog slabe vidljivosti i bljetanja svjetala voza osim svjetala dolazeeg vozila ne moe vidjeti, a ni procijeniti:-veliinu vozila,-tanu udaljenost do vozila,-njegovu brzinu,-mjesto mimoilaenja.U istoj se situaciji nalazi voza u uvjetima guste magle kada se dolazee vozilo uope ne vidi, ve se pojavljuje iznenada. Vrijeme poduzimanja izbjegavajuih radnji je izuzetno kratko.

Prestrojavanje i vonja kroz raskrsnicuPrestrojavanje je radnja vozilom koja se obavlja na dovoljnoj udaljenosti ispred raskrsnice kako bi se zauzeo poloaj na traci kojom se eli proi kroz raskrsnicu, odnosno, radnja kojom se u saobraaju na cesti mijenja saobraajna traka, ako se kreemo cestom s vie saobraajnih traka. Prestrojavanje se moe obaviti ubrzavanjem ili usporavanjem vozila to odreuje saobraajna situacija (ubrzajte i prestrojite se ispred vozila ili usporite, propustite vozilo, prestrojite se iza vozila).Ispred veih raskrsnica gdje postoji vie saobraajnih traka za prestrojavanje, u pravilu emo primijetiti saobraajni znak prestrojavanje vozila. On nas obavjetava o broju saobraajnih traka i o tome koja se od saobraajnih traka koristi za prolazak kroz raskrsnicu pravo ili za skretanje ulijevo ili udesno, kako bismo mogli pravovremeno zauzeti poloaj u odgovarajuoj saobraajnoj traci za eljeni smjer vonje kroz raskrsnicu.

Prestrojavanje obavljamo prema strelicama na kolovozu i znakovima prestrojavanja koji slue za voenje saobraajnih tokova. Trebamo se pravovremeno prestrojiti i razvrstati onako kako te strelice i znakovi pokazuju.Nakon to smo se sigurno prestrojili, vano je odravati poloaj vozila u saobraajnoj traci koju smo izabrali, pratiti uzdune oznake na kolovozu kao i strelice na saobraajnoj traci koje usmjeravaju nau vonju.Kada smo se razvrstali i zauzeli poloaj vozilom u traci kojom namjeravamo proi raskrsnicom, vie ne smijemo mijenjati izabranu traku. To nam ne dozvoljavaju ni uzdune pune linije na kolovozu.Ako smo se pogreno prestrojili (zauzeli saobraajnu traku kojom ne namjeravamo voziti kroz raskrsnicu), a nalazimo se u neposrednoj blizini raskrsnice (puna linija uz ivicu saobraajne trake) ili se nismo uopte iz nekog razloga stigli prestrojiti, moramo nastaviti vonju u smjeru kojem strelice u toj saobraajnoj traci naznauju.

Prestrojavanje na saobraajnu traku na kojoj se nalaze tramvajske ine je doputeno samo ako postoji saobraajni znak ili oznaka na kolovozu koji to dozvoljavaju.

Najavu promjene saobraajne trake dajemo drugim uesnicima u saobraaju pokazivaima smjera. Prestrojavanje ispred raskrsnice kada nema oznaka na kolovozu obavlja se na sljedei nain:-za skretanje udesno primaknuti vozilo to blie desnoj ivici kolovoza,-na kolovozu s dvosmjernim saobraajem primaknuti vozilo do sredine kolovoza,-u jednosmjernim ulicama primaknuti vozilo to blie lijevoj ivici kolovoza,Niti jedno prestrojavanje ne smijemo zapoeti obavljati, a da se prije toga nismo uvjerili da to moemo obaviti sigurno i bez opasnosti, vodei pritom rauna o poloaju vozila, smjeru i brzini vonje.Potrebno pravovremeno obaviti radnju prestrojavanja, a ne ekati zadnji trenutak, jer tada to sigurno neemo moi obaviti bez ometanja saobraaja i bez ugroavanja sebe i drugih.Raskrsnica je povrina na kojoj se ukrtaju ili spajaju dva ili vise puteva, kao i sira saobraajna povrina (trgovi) koja nastaje ukrtanjem, odnosno spajanjem puteva.Regulisanje saobraaja u raskrsnici zavisi od:-njenog oblika-gustoe saobraaja-smjera saobraajnih traka-saobraajne signalizacije-ogranienja brzine i sl. Raskrsnice se dijele prema lokaciji na gradske i vangradske, ali glavna podjela je na:-regulisane svjetlosnim saobraajnim znakovima (semaforima), regulisane saobraajnim znakovima-neregulisane (pravilom desne strane)Ukoliko voza eli vozilom da proe nepreglednu ili na drugi nain opasnu raskrsnicu, mora da smanji brzinu kretanja svog vozila, da paljivo osmotri situaciju u raskrsnici, poloaj drugih vozila i pjeaka kao i da ne insistira na apsolutnoj prednosti jer ga ona moe odvesti u saobraajnu nezgodu.Prije prolaska kroz raskrsnicu:prilagodite brzinu svog kretanja,izvrite provjeru puta pogledima u lijevu stranu,izvrite provjeru puta pogledima u desnu stranutek onda ako je sve bezbjedno izvrite postupak skretanja.

Ukoliko prilikom pogleda voza uoi drugo vozilo koje se kree putem na koji izlazi, voza mora da procjeni koliko je to vozilo udaljeno od njega i kakvom se brzinom kree jer nije isto ako se to vozilo nalazi blizu i kree se minimalnom brzinom, ili je dosta udaljeno ali se kree velikom brzinom.Pravo prvenstva prolaza kroz raskrsnicu odreuje se na sljedei nain:1. Ukoliko saobraaj na raskrsnici regulie ovlateno slubeno lice, uesnici u saobraaju duni su da postupaju prema zahtjevima izraenim pomou znakova ili naredbama koje daju, (vozila pod pratnjom i vozila sa prvenstvom prolaza takoer moraju potovati ove naredbe) i kad time odstupaju od propisanih pravila saobraaja ili znaenja saobraajnih znakova postavljenih na putu.2. Svi uesnici u saobraaju duni su da postupaju prema svjetlosnom saobraajnom znaku (ukljuujui i vozila pod pratnjom, kao i vozila sa pravom prvenstva prolaza) i kad se taj znak razlikuje od pravila o prvenstvu prolaza izraenom na istom mjestu drugim saobraajnim znakom.3. Saobraajni znaci su trei po vanosti u saobraaju, odmah iza ovlatenog lica policajca i semafora. Svi uesnici u saobraaju su duni da postupaju u skladu prema postavljenim saobraajnim znacima izuzev vozila:-vozila pod pratnjom (sa ukljuenim rotacionim svjetlom i zvunim znakom)-vozila sa pravom prvenstva prolaza (sa ukljuenim svjetlosnim i zvunim signalima)4. Ukoliko nema ovlatenog slubenog lica, semafora , niti znakova da reguliu saobraaj , onda je saobraaj regulisan - pravilom saobraaja pravilom desne strane .Od gore navedenog pravila izuzimaju se sljedea vozila:-vozila pod pratnjom i vozila sa pravom prvenstva prolaza ( koja imaju ukljuene svjetlosne i zvune signale )-kao i inska vozila.

ZakljuakKako na putevima sa poveanim intenzitetom saobraaja, tako i na sporednim putevima sa manjim intenzitetom saobraaja, temelj sigurnosti jeste potivanje saobraajnih propisa i defanzivna vonja. Koncept defanzivne vonje je voziti mudro i nauiti uivati u vonji. Da biste uistinu uivali u vonji pretpostavka je voziti pametno i sigurno. Defanzivna vonja je metoda vonje koja se temelji na predvianju i izbjegavanju opasnosti na cesti. Voziti defenzivno znai biti iznad svega oprezan i stalno spreman na najgore. Defanzivni voza pouzdano upravlja i kontrolira svaku riskantnu situaciju. Aktivno promatra, analizira i planira, procjenjuje cestu i uvjete prometa, ocjenjuje to drugi vozai ili pjeaci namjeravaju uiniti, odvaguju to bi mogli uiniti i ovisno o tomu odluuju o najboljoj mogunosti svoga reagiranja postupka u konkretnoj situaciji. Defanzivni voza ne reagira naslijepo bez obzira ne teinu situacije oko njega. On mora biti stalno budan kako bi u glavi procesuirao veliki broj bitnih informacija za vonju, iako mnoge odvraaju pozornost od bitnoga.Ako samo jednom izgubite nakratko koncentraciju u vonji dovodite se u rizinu situaciju i provocirate mogunost nesree, koja se moda tada ne dogaa, ali samo zbog povoljnog spleta okolnosti.Sigurnosne pretpostavke defanzivne vonjeIzbjegavanje potencijalne opasnosti na cesti sigurnosna je pretpostavka strategije defenzivne vonje. Metode sigurne vonje grade se na defenzivnim vjetinama:-pretraivati pogledom ispred vozila to vie korisnih detalja,-gledati to dalje ispred vozila,-uiti redoslijed pretraivanja traiti to je vanije,-procjenjivati potencijalne opasnosti,-nauiti to je opasnije tome pokloniti vie panje,-izbjei opasnost, osmisliti put za izbjegavanje opasnosti,-reagovati pravilno, tano i brzo.Literatura

1. Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini2. Kemal Jaganjac, Midhat Tatli: Osnovi drumskog saobraaja, Sarajevo Publishing, 1997. God.3. Internet

Miljenje o radu

Pitanja:1._______________________________________________________________2._______________________________________________________________3._______________________________________________________________

Komisija:1.______________________________2.______________________________3.______________________________

Ocjena:_________________________

16