z a k o n - skupstinazp.baskupstinazp.ba/nova/wp-content/uploads/2014/04/113.zakon-o... · porez na...
TRANSCRIPT
Z A K O N
o porezima Županije Posavske
I -OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuju se porezi koje plaćaju pravne i fizičke osobe ( u daljnjem
tekstu: porezi) na području Ţupanije Posavske ( u daljnjem tekstu: Ţupanija).
Članak 2.
Porezi propisani ovim Zakonom su prihod Ţupanije i općina. Uplaćuju se na depozitni
račun Proračuna Ţupanije Posavske, odnosno općine sukladno Pravilniku o načinu uplate
javnih prihoda Proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriju Federacije Bosne i
Hercegovine ("Sluţbene novine F BiH", broj: 60/01, 7/02, 9/02, 17/02, 27/02, 66/02).
Raspodjela prihoda od poreza propisat će se posebnim Zakonom.
II -VRSTE POREZA
Članak 3.
Porezi propisani ovim Zakonom su:
1. porez na dobit fizičkih osoba;
2. porez na imovinu;
3. porez na prihod od imovine i imovinskih prava;
4. porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unaprjeđenja;
5. porez na nasljeđe i dar;
6. porez na dobitke od igara na sreću
7. porez na ukupan prihod fizičkih osoba;
8. porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu,
9. porez na tvrtku ili naziv;
10. porez na reklame.
I. Porez na dobit fizičkih osoba
Članak 4.
Porez na dobit fizičkih osoba (u daljnjem tekstu: porez na dobit) plaća se: prema
ostvarenoj dobiti, u paušalnom iznosu ili postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda.
Članak 5.
Obveznik poreza na dobit je fizička osoba koja na temelju rješenja nadleţnog tijela,
osobnim radom u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja samostalno obavlja gospodarsku ili
profesionalnu djelatnost u zemlji i inozemstvu radi ostvarivanja dobiti (samostalni
gospodarstvenik).
Obveznik poreza na dobit je fizička osoba koja na temelju ugovora sa pravnom
osobom, samostalnim gospodarstvenikom, zadrugom, servisom i dr. osobna privremeno ili
povremeno, ili na temelju ugovora o djelu. ili u svojstvu člana u zadruzi, servisu, komisijama i
slično, obavlja djelatnost vršenjem određenih poslova za koje se ne plaća drugi porez propisan
ovim Zakonom.
Obveznik poreza na dobit je i fizička osoba - profesionalni sportaš i sportski djelatnik
kada ostvari prihod na temelju transfera i nagrada na domaćim i stranim natjecanjima.
Obveznik poreza na dobit je fizička osoba koja obavlja sporedne djelatnosti u
gospodarstvu kao što su odgajanje stoke, zečeva, pčela, svilenih buba, riba i riblje mladi,
cvijeća, sadnica i sl. preko vlastitih potreba: proizvodnja jaja, gljiva, sakupljanje bilja i
šumskih plodova; povremeno iskorištavanje zemljišta u druge potrebe izvan poljoprivrede,
kao što je vađenje pijeska, šljunka, kamena, pečenje cigle, crijepa i dr.
Obveznik poreza na dobit je i strani drţavljanin koji ostvari dobit od obavljanja
djelatnosti na teritoriju Ţupanije.
Članak 6.
Osnovica poreza na dobit, prema ostvarenoj dobiti, je dobit koju čini razlika između
ukupnih prihoda i troškova poslovanja ostvarenih u godini za koju se vrši razrez poreza
utvrđenih u skladu sa ovim Zakonom.
Izuzetno od prethodnog stavka mjesečna osnovica za razrez akontacije poreza na
dobit, prema ostvarenoj dobiti za obveznika koji obavlja djelatnost kao dopunsko zanimanje,
ne moţe biti niţa od ¼ prosječne mjesečne neto plaće uposlenih u gospodarstvu F BiH, prema
posljednjem obavljenom podatku Sluţbe za statistiku Ţupanije.
Osnovicu poreza na dobit fizičkih osoba u paušalnom iznosu utvrđuje Vlada Ţupanije
(u daljnjem tekstu: Vlada).
Osnovica poreza na dobit u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda je
svaki pojedinačno ostvareni bruto prihod.
Članak 7.
Vlada posebnim propisom uređuje da određeni porezni obveznici porez na dobit mogu
plaćati u paušalnom iznosu.
Porez na dobit u paušalnom iznosu ne mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju
ugostiteljsku i trgovinsku djelatnost i porezni obveznici koji naplatu svojih prihoda od drugih
osoba vrše preko računa.
Na zahtjev poreznog obveznika koji porez na dobit plaća u paušalnom iznosu, porez
na dobit će se utvrditi prema ostvarenoj dobiti ako porezni obveznik podnese zahtjev
najkasnije do 31. prosinca, godine koja prethodi godini za koju obveznik traţi da porez na
dobit plaća prema ostvarenoj dobiti (odnosno u roku 8 dana nakon stupanja na snagu ovog
Zakona za plaćanje poreza za 2003. godinu).
Članak 8.
Obvezniku poreza na dobit koji se duţi porezom na dobit u paušalnom iznosu, a u
tijeku poslovne godinu za koju je razrezan paušalnim porezom na dobit, otpočne vršiti naplatu
svojih prihoda preko računa od pravnih osoba i samostalnih gospodarstvenika, pored
paušalnog poreza, platit će i porez na dobit u postotku svakog pojedinačno ostvarenog bruto
prihoda na svaki pojedinačni bruto prihod naplaćen preko računa.
Članak 9.
Fizička osoba koja bez rješenja nadleţnog organa izvrši pravnom licu ili samostalnom
gospodarstveniku određene poslove, porez na dobit plaća se u postotku od svakog
pojedinačno ostvarenog bruto prihoda.
Članak 10.
Ako više osoba obavlja zajedničku djelatnost svaka od tih osoba plaća Porez na dobit
razmjerno dijelu ostvarene dobiti.
Udio ostvarene dobiti utvrđuje se na temelju ugovora zaključenog između osoba iz
stavka 1. ovog članka, a ako te osobe nisu zaključile ugovor, udio u ostvarenoj dobiti utvrđuje
se u jednakim dijelovima.
Članak 11.
Obveznici poreza, na dobit koji porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, duţni su za
prodate proizvode odnosno obavljene usluge kupcu izdati račun o vrsti, količini i cijeni
prodati proizvoda i obavljenih usluga ili odgovarajući isječak vrpce.
Račun, odnosno odsječak iz kasene trake za isporučenu robu ili izvršenu uslugu izdaje
se kupcu u trenutku izdavanja robe, odnosno izvršene usluge, a iznos na računu ili odsječku
mora odgovarati vrijednosti iz cjenika.
Odredbe članka 36. do 38. Pravilnika o primjeni odredaba Zakona o porezu na promet
proizvoda i usluga ("Sluţbene novine F BiH", broj: 53/02), primjenjuju se i na ovaj Zakon.
Članak 12.
Fizička osoba koja ostvari prihod od pravnih osoba i samostalnih gospodarstvenika
duţna je radi evidentiranja, prije podnošenja naloga, odnosno potvrde ili drugih dokumenata
za naplatu. te dokumente podnijete nadleţnoj Poreznoj upravi općine u kojoj ima prebivalište,
radi evidentiranja.
Račun iz prethodnog stavka podnosi se Poreznoj upravi u 2 primjerka.
Ako obveznik poreza nije platio dospjele obveze, nadleţna Porezna uprava će na
račun. odnosno potvrdu, staviti nalog platiocu da prilikom isplate obustavi dospjele poreze i
izvrši uplatu.
Članak 13.
Isplatitelj prihoda obustavit će od izvršenja svaku isplatu prihoda, osim osobnih
primanja iz redovnog radnog odnosa, naknade zastupnicima i prihoda koji se u skladu sa
Zakonom o plaćama ne smatraju plaćom, fizičkim osobama po računima i drugim
dokumentima koji nisu ovjereni u Poreznoj upravi.
Članak 14.
Obveznici poreza na dobit duţni su otvoriti račun i prijaviti ga Poreznoj upravi.
Članak 15.
Obveznicima poreza na dobit koji porez plaćaju prema ostvarenoj dobiti, osnovica
poreza na dobit je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih troškova poslovanja, utvrđena na
temelju Porezne prijave i točno vodenih poslovnih knjiga.
Ukupni prihod čini ukupan iznos naplaćenih prihoda od prodaje isporučenih
proizvoda, odnosno roba i izvršenih usluga.
Troškovi poslovanja čine:
1. plaća obveznika sa plaćenim porezima i doprinosima;
2. plaća uposlenih djelatnika sa plaćenim porezima i doprinosima;
3. plaćeni porez na promet za period za koji se vrši razrez poreza;
4. ostali troškovi poslovanja propisani člankom 16. ovog Zakona.
Članak 16.
Ostali troškovi poslovanja iskazuju se pojedinačno i utvrđuju na temelju
vjerodostojnih dokumenata.
Pojedinačni ostali troškovi poslovanja su:
1. nabavna vrijednost utrošenog osnovnog, pomoćnog i pogonskog materijala kao i troškovi
prijevoza tog materijala;
2. plaćeni troškovi energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara;
3. kalo, rastur, kvar i lom, pod uvjetom da je dokumentiran i proknjiţen u trenutku nastanka,
a najviše do iznosa koji se po tom osnovu priznaje u poduzećima iste ili srodne djelatnosti:
4. amortizacija osnovnih sredstava, alata i poslovnih prostorija, prema propisima koji vaţe za
poduzeće;
5. otpis sitnog inventara:
6. otpis auto-guma;
7. troškovi odrţavanja osnovnih sredstava osim troškova koji se prema propisima koji vaţe
za poduzeća smatraju izdacima za investicije;
8. plaćene premije osiguranja djelatnika, sredstava rada i poslovnih prostorija;
9. zakupnine za poslovne prostorije i osnovna sredstva;
10. opći troškovi reţije (uredski troškovi, troškovi pošte, telefona, telegrafa. prijevoza,
grijanja, osvjetljenja, čišćenja poslovnih prostorija, troškovi vode, materijala za pakiranje i
drugi slični izdaci);
11. naknade na ime provizija bankama;
12. troškovi reklame i propagande;
13. isplaćene dnevnice, putni troškovi, terenski dodaci, prijevoz na rad i sa rada, naknada za
topli obrok i naknada za korištenje ;godišnjeg odmora obvezniku i uposlenim radnicima u
skladu sa vaţećim propisima;
14. troškovi prijevoza na rad i sa rada obveznika u mjesnom saobraćaju u iznosu pretplatne
karte, a ako obveznik putuje na posao i sa posla iz drugog mjesta odnosno u drugo mjesto,
cijene prijevoza u javnom prometu. Ako do mjesta u kojem je poslovna prostorija nema
prijevoza sredstvima javnog prometa koji odgovara početku ili završetku radnog vremena,
u troškove se priznaju izdaci putovanja putničkim automobilom obveznika u visini od
20% od cijene benzina po stvarno određenom kilometru, računajući do mjesta u kome se
nalazi njegova poslovna prostorija;
15. nuţni troškovi izlaganja na sajmovima, izloţbama i revijama, troškovi zaštite na radu
predviđeni propisima:
16. isplaćeni trošak kulturno-umjetničkih programa i glazbe u ugostiteljskim radnjama, ako su
na te isplate obračunati i uplaćeni propisani porezi i doprinosi;
17. troškovi stručnog usavršavanja i školovanja:
18. isplate na ime vođenja poslovnih knjiga ako su na te isplate obračunati propisani porezi i
doprinosi;
19. i drugi pojedinačno iskazani ostali troškovi poslovanja u skladu sa Zakonom o
računovodstvu.
20. Svi troškovi u prijavi moraju biti iskazani i odgovarajućim dokumentima dokazani
(računi, platne liste, ugovori i putni nalozi i dr.). čiju vjerodostojnost utvrđuje Porezna
uprava.
Visinu dokumentiranih troškova i njihovu nuţnost za ostvarenje ukupnoga prihoda
priznaje Porezna uprava na temelju stvarnih normativa i ostalih uvjeta privređivanja
obveznika poreza. Dokumentirani troškovi, koji nisu utemeljeni na stvarnim normativima
obveznika poreza ili ti normativi nedostaju, priznat će se na temelju normativa poduzeća koje
obavlja istu ili srodnu djelatnost, pod istim ili sličnim uvjetima.
Na zahtjev Porezne uprave obveznik poreza duţan je podnijeti kalkulaciju troškova
proizvodnje i izvršenih usluga.
Članak 17.
Ako Porezna uprava utvrdi u postupku razreza da poslovne knjige nisu vodene, ili da
nisu
vjerodostojne, ili da u njima nisu iskazani svi prihodi koje je trebalo iskazati kao i u slučaju da
obveznik poreza nije podnio poreznu prijavu, dobit će se utvrditi na temelju podataka kojima
raspolaţe Porezna uprava.
Podacima iz prethodnog stavka smatraju se podaci: iz poslovnih knjiga, iz
evidentiranih računa o naplaćenim prihodima preko računa, o izvršeni m isplatama od strane
pravnih osoba. o prihodu utvrđenom u postupku razreza o prihodima utvrđenim eventualnim
snimanjem prihoda, ukoliko ti podaci sluţe kao jedini podaci za utvrđivanje ukupno
naplaćenog prihoda za godinu za koju se vrši razrez.
Izuzetno, ako Porezna uprava nema podataka iz prethodnog stavka ili su ti podaci
nepotpuni, ukupan prihod utvrdit će se, uz sudjelovanje obveznika u postupku razreza,
uspoređivanjem sa podacima o ukupnom prihodu poreznog obveznika iste djelatnosti. koji
samostalno privrjeđuje ili organizacijske jedinice poduzeća, a koji djelatnost obavljaju pod
pribliţno jednakim uvjetima, pri čemu se kao elementi uspoređivanja uzimaju u obzir osobito:
lokacija i kapacitet poslovne prostorije, broj uposlenih, asortiman i cijena proizvoda i usluga,
ili tako što će se osnovica utvrđena rješenjem o razrezu za prethodnu godinu uvećati za 30%.
Članak 18.
Porez na dobit plaća se po stopi od 30%. Izuzetno od prethodnog stavka porezni
obveznik iz članka 5. stavka 3. porez na dobit plaća po stopi od 10%.
Članak 19.
Obračunati iznos poreza na dobit koju drţavljanin BiH ostvari u inozemstvu umanjit
će se za iznos poreza koji je po tom osnovu plaćen u inozemstvu.
Članak 20.
Obvezniku poreza na dobit koji porez plaća prema ostvarenoj dobiti osim ugostiteljske
i trgovinske djelatnosti, umanjit će se osnovica poreza na temelju početka obavljanja osnovne
djelatnosti, i početak obavljanja dopunske zanatske i usluţne niskoakumulativne i deficitarne
djelatnosti, za ulaganja u nabavku osnovnih sredstava, ulaganja u izgradnju i adaptaciju
poslovnog prostora i povećanja broja uposlenih djelatnika.
1. Obvezniku poreza na dobit umanjit će se osnovica poreza za prve tri godine od
početka obavljanja .osnovne djelatnosti i to:
za prvu godinu rada 100% osnivačkog kapitala,
za drugu godinu rada 70% osnivačkog kapitala,
za treću godinu rada 30% osnivačkog kapitala.
Visinu osnivačkog kapitala rješenjem o osnivanju radnje utvrdit će općinski organ
nadleţan za izdavanje odobrenja.
Pod početkom obavljanja djelatnosti u smislu stavka 1. ovog članka podrazumijeva se
datum prvog izdavanja rješenja za obavljanje djelatnosti poreznom obvezniku od strane
nadleţnog tijela.
Pod početkom obavljanja djelatnosti ne smatra se: promjena djelatnosti, promjena
mjesta obavljanja djelatnosti, prelazak iz pravne u fizičku osobu, nastavljanje djelatnosti u
roku od 5 godina, kao i podjela radnje ili spajanje dvije ili više radnji u jednu.
¸ Rješenje o početku obavljanja djelatnosti poreznom obvezniku izdaje nadleţno
ţupanijsko ministarstvo.
Stranom drţavljaninu obvezniku poreza na dobit, koji prvi put počinje obavljati
djelatnost osim ugostiteljske, trgovinske i usluţne djelatnosti gdje je u ukupnom prihodu
prihod od usluga veći od 50% umanjuje se osnovica poreza na dobit za 100% za prve tri
godine rada.
Da bi porezni obveznik ostvario pravo na olakšice iz točke I. ovog članka obvezan je
neprekidno poslovati najmanje 5. godina. Ako obveznik prestane sa radom prije navedenog
roka zaduţit će se porezom koga je bio oslobođen uvećan im za stopu zatezne kamate koja se
plaća na javne prihode.
2. Obvezniku poreza na dobit umanjit će se osnovica poreza na dobit za izvršena
ulaganja u nabavku osnovnih sredstava i ulaganja u izgradnju i adaptaciju poslovnog prostora
u vlasništvu, u iznosu izvršenih ulaganja u toj godini, a najviše do visine iznosa osnovice
poreza na dobit utvrđene za tu godinu.
Ako se osnovno sredstvo za čiju je nabavku umanjena osnovica poreza na dobit, otuđi
u roku od tri godine; obveznik poreza zaduţit će se porezom za koji je bio oslobođen.
3. Obvezniku poreza na dobit umanjit će se za 10% osnovica poreza na dobit za svako
novootvoreno radno mjesto na kome se uposli novi djelatnik u godini u kojoj je djelatnik
uposlen i to tako da ukupno umanjenje osnovice moţe iznositi najviše do 50%.
Obvezniku poreza na dobit koji upošljava invalidne osobe sa preko 50% invaliditeta i
članove obitelji poginulih branitelja, umanjuje se osnovica za razrez poreza na dobit u iznosu
od 15% za svakog novouposlenog djelatnika, a najviše u iznosu do 75%.
Da bi porezni obveznik ostvario pravo na olakšice iz točke 3. ovog članka obvezan je
imati prijavljenog djelatnika na tom radnom mjestu najmanje 24 mjeseca. Ako obveznik
otpusti djelatnika prije navedenog roka zaduţit će se porezom koga je bio oslobođen,
uvećanim za stopu zatezne kamate na javne prihode.
Olakšice u smislu ovog članka priznaju se za kalendarsku godinu za koju se razrez
poreza vrši.
2. Porez na imovinu
Članak 21.
Obveznik poreza na imovinu je pravna i fizička osoba koja je vlasnik sljedeće
imovine:
1. zgrade ili stana za odmor i rekreaciju;
2. poslovne prostorije, stambene zgrade ili stana, koji se izdaju pod zakup;
3. garaţe koja se izdaje pod zakup,
4. Putničkog, motornog vozila do 7 godina starosti,
5. motocikla preko 50 cm' radne zapremine motora;
6. plovnog objekta preko 7 m duzine;
Obveznik poreza na imovinu je pravna i fizička osoba koja je vlasnik ili korisnik
sljedeće imovine:
1. stola u kasinu;
2. automata za igre na sreću;
3. automata za zabavne igre;
Ako je imovina u vlasništvu ili se njom koristi više osoba, svatko od njih je obveznik
poreza razmjerno dijelu vlasništva, ili dijelu kojim se koristi.
Članak 22.
Porez na imovinu plaća se u godišnjem paušalnom iznosu i to:
1. za zgradu ili stan za odmor i rekreaciju 2 KM po 1 m²;
2. za poslovnu prostoriju koja se izdaje pod zakup 1 KM po 1 m²;
3. za garaţu koja se izdaje pod zakup 1 KM po 1 m²;
4. za plovni objekt duzine preko 7 m u iznosu od 120,00 KM;
5. po stolu u kasinu u iznosu od 12.000,00 KM;
6. za automat za igru na sreću u iznosu od 2.400,00 KM;
7. za automat za zabavne igre u iznosu od 360,00 KM.
Porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici
registriranih putničkih automobila i motocikla.
Porez iz stavka 1. ovog članka plaća se godišnje u KM.
A)za putničke automobile
Ako je snaga motora Do 2 godine
starosti
automobila KM
preko 2 do 5
godina starosti
automobila KM
preko 5 do 7
godina starosti
automobila KM do kW preko kW
50 50 40 30
50 80 100 80 60
80 120 150 100 80
120 200 150 100
B) za motocikle
Ako je snaga motora Do 2 godine starosti
motocikla KM
preko 2 do 5 godina
starosti motocikla KM do kW preko kW
20 30 20
20 30 40 30
30 50 60 50
50 100 80
Članak 23.
Porez na imovinu ne plaćaju:
1. BiH, Federacija BiH. Ţupanija i općine;
2. strane drţave pod uvjetom reciprociteta;
3. invalidne osobe na putnički automobil koji je nabavljen uz porezne povlastice i
oslobađanja;
4. vjerske institucije za imovinu koja se koristi za vjerske namjene.
Članak 24.
Ako tijekom kalendarske godine dođe do promjene vlasništva nad imovinom novi
vlasnik ne plaća porez na imovinu ako je taj porez naplaćen od ranijeg vlasnika.
Članak 25.
Porez na imovinu razrezuje se unaprijed u godišnjem iznosu za imovinu zatečenu
posjedu poreznog obveznika na dan 1. siječanja godine za koju se razrez vrši, a za imovinu
stečenu tokom godine u visini koja odgovara razmjerno vremenu od dana stjecanja do kraja
godine.
Članak 26
Nadleţna općinska tijela koja vode evidenciju o imovini iz članka 21. ovog Zakona na
koju se plaća porez,' duţni su dostaviti Poreznoj upravi podatke o vlasnicima i njihovoj
imovini.
Tijela nadleţna za izdavanje odobrenja za građenje objekata duţna su i o izdanim
odobrenjima mjesečno izvještavati nadleţnu Poreznu upravu na čijem teritoriju se vrši
građenje i na čijem je teritoriju prebivalište vlasnika objekta.
3. Porez na prihod od imovine i imovinskih prava
Članak 27.
Obveznik poreza na prihod od imovine i imovinskih prava (u daljnjem tekstu Porez od
imovine) je fizička osoba koje ostvaruje prihod od izdavanja u zakup nepokretnih ili pokretnih
stvari ili prihod od druge imovine i imovinskih prava.
Obveznik poreza od imovine je i fizička osoba koje daje novčane pozajmice pravnim
osobama i samostalnim gospodarstvenicima kada ostvari dobit od pozajmice.
Članak 28.
Osnovica poreza na prihod od izdavanja u zakup nepokretnih i pokretnih stvari je
ukupan prihod ostvaren u godini za koju se vrši razrez ovog poreza, umanjen za troškove koji
su bili nuţni za ostvarivanje tog prihoda, u iznosu od 30% od ostvarenog prihoda.
Osnovica poreza na prihod od novčanih pozajmica danih na zajam poduzećima i
samostalnim gospodarstvenicima je prihod od kamate.
Osnovica poreza na prihod od imovine ostvarena prodajom pokretnih stvari je
vrijednost koju utvrđuje Porezna uprava.
Ako je u razdoblju od nabavke do prodaje pokretnih stvari došlo do značajnih
promjena cijena, izvršit će se valorizacija nabavke vrijednosti prodanih pokretnih stvari,
mnoţenjem nabavne vrijednosti općim indeksom kretanja cijena robe na malo u periodu od
nabavke do prodaje.
Članak 29.
Ako je zakupnina primljena za više godina unaprijed, osnovicu poreza čini ukupno
primljena zakupnina.
Članak 30.
Ako je prijavljena zakupnina manja od zakupnine propisane ţupanijskim ili općinskim
propisom, kao prihod od imovine i imovinskih prava uzima se vrijednost godišnje zakupnine
koja se prema propisima općinskih vijeća moţe postići izdavanjem u zakup zgrade. stana,
odnosno poslovne prostorije i drugih građevinskih objekata.
Članak 31.
Porez na prihod od imovine plaća se po stopi koja ne moţe biti niza od 10%.
Stope Poreza od imovine utvrđuje općina propisom koji će donijeti u roku od 30 dana
od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 32.
Porez na prihod od imovine ne plaća se na:
1. primanja na temelju osiguranja ţivota i posljedica nesretnog slučaja;
2. kamate na štednju i po zajmovima drţavi BiH, Ţupaniji i općini.
4. Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unaprjeđenja
Članak 33.
Obveznik Poreza na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unaprjeđenja (u
daljnjem tekstu: (Porez od autorskih prava) je fizička osoba koja ostvari prihod od autorskih
prava iz oblasti knjiţevnosti, znanosti, umjetnosti i-dr. oblasti stvaralaštva kao što su:
1. pisana djela (knjige; brošure, članci, recenzije, publicistička i dr. djela};
2. govorna djela (predavanja, govori; besjede i dr. osim predavanja po nastavno
znanstvenom programu škola i fakulteta).
3. dramska i dramsko -glazbena djela,
4. koreografska i pantomimska djela čije je predstavljanje utvrđeno pismeno ili na drugi
način,
5. djela koja potječu iz folklora,
6. kinematografska djela,
7. djela iz oblasti slikarstva, kiparstva, arhitekture kao i ostala djela likovnih umjetnosti,
8. kartografska djela (kartografske karte i topografske karte i sl.),
9. zbirke autorskih djela kao što su enciklopedije, antologije, glazbene zbirke koje s obzirom
na izbor i raspored predstavljaju samostalne tvorevine,
10. nagrade na natjecanjima za izradu umjetničkih, znanstvenih, stručnih i ostalih autorskih
djela, nagrade na natjecanjima za izradu idejnih projekata, te nagrade na postignuti uspjeh
u znanosti i umjetnosti, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno pod uvjetom ako je
natječaj za iste objavljen u javnim glasilima ili je napravljen pozivni natječaj,
11. glazbena djela sa riječima ili bez riječi.
12. prihodi ostvareni izvođenjem programa narodne. zabavne glazbe i drugih estradnih
programa,
13. prihodi ostvareni od patenata i tehničkih unaprjeđenja.
Obveznik Poreza na prihod od autorskih prava je i strani drţavljanin koji ostvari
prihod na području Ţupanije, a koji nema prebivalište u BiH i drţavljanin BiH koji ima
boravak u inozemstvu.
Članak 34.
Osnovicu poreza od autorskih prava čini prihod ostvaren na temelju autorskih prava,
umanjen za troškove koji su bili nuţni za ostvarenje tog prihoda.
Članak 35.
Kao nuţni troškovi u smislu prethodnog članka priznaju se za:
1. kiparska djela, znanstvena djela. tapiserije izrađene u materijalu, keramoplastiku
umjetničku keramiku i vitraţ -50% od ukupnog prihoda;
2. umjetničku fotografiju u oblasti znanosti, kulture i gospodarstva, zidno slikarstvo i
slikarstvo u prostoru tehnikama: fresko, grafiko. mozaik intarzija, emajl, i sl..
kostimografiju (kazališni i modni kostimi izrađeni u materijalu) i umjetničku obradu
tekstila (tkani i štampani tekstil) -35% od ukupnog prihoda;
3. slikarska djela, grafička djela, industrijsko oblikovanje sa izradom modela i maketa, sitnu
plastiku, radove vizualnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitekture, idejna
rješenja (arhitektonskih objekata, rekonstrukcija i urbanih cjelina i prostora), radove na
području hortikulture i vršenje umjetničkih nadzora nad izvođenjem sa izradom modela i
maketa, umjetnička rješenja za scenografiju, stručna knjiţevno -publicistička,
prevodilačka, glazbena i kinematografska djela i restauratorska i konzervatorska djela u
oblasti kulture i umjetnosti -30% od ukupnog prihoda;
4. izvođenje umjetničkih djela (pjevanje, kazališna i filmska gluma, recitiranje) , snimanje
filmova i idejne skice za tapiseriju i kostimografiju kad se ne izrađuju u materijalu 15% od
ukupnog prihoda, i
5. izvođenje umjetničkih djela sviranjem i ostala djela, osim patenata i tehničkih
unaprjeđenja -25% od ukupnog prihoda.
Ako je autor kiparskog. znanstvenog ili stručnog djela, kao i slikarskog djela
izrađenog na zidnim, stropnim ili podnim plohama imao veće troškove od određenih u
prethodnom stavku, priznat će mu se na njegov zahtjev stvarni troškovi pod uvjetom da
podnese uredne isprave (račune i druge dokaze).
Od bruto prihoda ostvarenih autorskih prava, pored troškova iz prethodnih stavaka,
odbija se i naknada koju autor plaća autorskoj agenciji, kao i drugim osobama ovlaštenim za
prodaju i naplatu prihoda od umjetničkih i ostalih autorskih prava.
Članak 36.
Na ime troškova nuţnih za ostvarenje ukupnog prihoda od patenata i tehničkih
unaprjeđenja priznaju se:
1. takse i troškovi koji se plaćaju za zaštitu patenata i tehničkih unaprjeđenja prema potvrdi
nadleţnog organa za zaštitu patenata,
2. troškovi izrade nacrta i tehničkog opisa patenata odnosno tehničkoga unaprjeđenja koji su
bili sastavni dio prijave, kojom se traţi od nadleţnog organa zaštita patenata, odnosno
tehničkog unaprjeđenja, uz potvrdu stručne osobe koja je izradila te nacrte i tehničke
opise. Realnost ovih troškova pronalazaka dokazuje potvrdom pribavljenom od Udruţenja
pronalazača,
3. troškovi za izradu samo jednog prototipa u svrhu provjeravanja patenta. odnosno
tehničkog unaprjeđenja koje je prijavljeno odnosno zaštićeno, ako je prototip izrađen u
poduzeću koje moţe potvrditi da je troškove izrade prototipa snosi o sam pronalazač. Ako
je pronalazač izradio prototip u vlastitoj reţiji, priznat će se stvarni troškovi izrade
prototipa. Realnost ovih troškova pronalazač dokazuje potvrdom pribavljenom od
udruţenja pronalazača.
Članak 37.
Autorima koji nisu autori djela, nego samo nositelji imovinskih autorskih prava
(nasljednici i drugi nosioci imovinskih autorskih prava). priznaju se kao troškovi samo
naknade koje plaćaju autorskoj agenciji i ostalim ustanovama ovlaštenim za prodaju i naplatu
prihoda od umjetničkih i ostalih autorskih djela.
Članak 38
Na prihod od autorskih prava koje obveznik poreza ostvari od pravnih osoba plaća se
porez od autorskih prava pri svakoj isplati prihoda.
Porez od autorskih prava na prihode ostvarene kod pravnih osoba obračunava i
isplaćuje isplatitelj prihoda.
Osnovica poreza je bruto naknada umanjena za priznate troškove po članu 36. ovog
Zakona.
Na prihod od autorskih prava koje obveznik poreza ostvari od fizičkih osoba, plaća se
porez od autorskih prava za svaki pojedinačno ostvareni prihod. Ovaj porez plaća se u ruku od
15 dana od dana ostvarenja prihoda kod Porezne uprave općine na čijem teritoriju obveznik
poreza ima prebivalište.
Članak 39.
Stope poreza od autorskih prava su proporcionalne i različite, ovisno od vrste,
autorskog prava, kao i od toga da li prihod od autorskih prava ostvaruje sam autor ili osobe na
koje je autorsko pravo preneseno.
Stope poreza od autorskih prava su:
za autorsko pravo iz članka 33. točka. 13, stopa iznosi 10%,
za autorsko djelo iz članka 33. točka 1. do 10. stopa iznosi 1 %.
za autorsko djelo iz članka 33. točka 11. i 12. stopa iznosi 20%, osim za glazbena djela
ozbiljne i izvorne glazbe za koje stopa iznosi 5%.
Stope poreza na autorsko pravo iz prethodnog stavka uvećavaju se za 20% kada se
autorsko pravo nasljeđuje ili prenosi.
Članak 40.
Obračunati iznos poreza na prihod od autorskih prava, koji drţavljanin BiH ostvari u
inozemstvu, umanjuje se porez plaćen u inozemstvu na taj prihod.
Članak 41.
Obveznik poreza na nasljeđe i dar je fizička osoba koje na području Ţupanije naslijedi
ili primi na dar imovinu podloţnu plaćanju poreza na nasljeđe i dar.
Obveznik poreza na nasljeđe i dar je i osoba koja naslijedi, odnosno primi na dar pravo
uţivanja ili korištenja nepokretnosti.
Obveznik poreza na nasljeđe i dar je fizička osoba koja diobom primi više imovine
nego što mu pripada po njegovom suvlasničkom pravu na taj dio.
Članak 42.
Porezu na nasljeđe i dar podlijeţu zemljišta, zgrade i ostala nepokretna imovina, kao i
pravo uţivanja, odnosno korištenja, na toj nepokretnoj imovini koju fizička osoba stječe na
teritoriju Ţupanije na temelju Zakona o nasljeđivanju, odnosno ugovora o daru medu ţivim ili
za slučaj smrti.
Porezu na nasljeđe i dar podlijeţe pokretna imovina čija vrijednost prelazi 2.000,00
KM.
Članak 43.
Porezna obveza Poreza na nasljeđe i dar nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o
nasljeđivanju, odnosno u trenutku prijema dara.
Da se smatra primljenim u trenutku propisivanja ugovora o daru, a ako ugovor nije
zaključen u trenutku kad je dar primljen.
Ako je nepokretna imovina koja je predmet nasljeđa, odnosno dara opterećena pravom
uţivanja, obveza nasljednika, odnosno daroprimatelja za plaćanje poreza na nasljeđe i dar
nastaje po prestanku prava uţivanja.
Članak 44.
Osnovica poreza na nasljeđe i dar je prometna vrijednost naslijeđene ili na dar
primljene imovine u trenutku nastanka porezne obveze po odbitku dugova i troškova koji
terete imovinu na koju se plaća ovaj porez.
Osnovica iz prethodnog stavka umanjuje se i za iznos sredstava koje je nasljednik
uloţio u imovinu koja je predmet nasljeđa prije nastanka porezne obveze.
Članak 45.
Prometnu vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine u prethodnom članku,
utvrđuje komisija koju imenuje općina gdje se imovina nalazi, na način i po postupku
utvrđenom propisima o porezu na promet nepokretnosti i prava.
Obveznik poreza mora se pozvati najmanje tri dana prije dana određenog za vršenje
procjene da sudjeluje kao stranka u postupku procjene. Obveznik poreza ima pravo u
postupku procjene stavljati prijedloge i primjedbe, a komisija koja vrši procjenu duţna je
prijedloge i primjedbe koje ne usvoji unijeti u zapisnik. Procjena imovine moţe se izvršiti i
ako se obveznik poreza ne odazove uredno dostavljenom pozivu.
Članak 46.
Vrijednost svih darova primljenih tijekom jedne kalendarske godine od istog
darodavatelja čini jednu poreznu osnovicu.
Ako se nasljeđe ili dar sastoji od imovine na koju se plaća Porez na nasljeđe i dar i od
imovine na koju se ovaj porez ne plaća, od vrijednosti imovine koja podlijeţe porezu odbija
se razmjerni dio ukupnih dugova, tereta i troškova koji otpadaju na tu imovinu.
Članak 47.
Porez na nasljeđe i dar plaća se po stopi od 5%
Članak 48.
Porez na nasljeđe i dar ne plaća:
1. nasljednik, odnosno daroprimatelj prvog nasljednog reda, bračni drug ako je u drugom
nasljednom redu, roditelji kada nasljeđuju i primaju na dar imovinu od djece, maloljetna
djeca bez oba roditelja;
2. nasljednik drugog nasljednog reda koji nasljeđuje jedan stan, pod uvjetom da je sa
ostaviteljem u trenutku njegove smrti ţivio u zajedničkom kućanstvu i da on i članovi
njegove porodice nemaju drugi stan u vlasništvu;
3. nasljednici, odnosno daroprimatelji, braća i sestre, pod uvjetom da se ta imovina ne moţe
otuđiti u roku od tri godine.
4. nasljednik koji nasljeđuje poljoprivredno zemljište, kome je poljoprivreda osnovno
zanimanje.
5. Invalidi preko 70% invalidnosti.
Članak 49.
Porez na nasljeđe i dar ne plaća se na:
predmete kućanstva;
imovinu na koju nasljednik, odnosno daroprimatelj ne moţe steći pravo vlasništva, pravo
uţivanja, odnosno korištenja;
imovinu koja je naslijeđena ili na dar primljena, a koju porezni obveznik ustupi bez
naknade drţavi BiH, Federaciji, Ţupaniji, općini i vjerskim institucijama.
Porez uplaćen prije ustupanja nasljeđa ili dara ne vraća se.
Članak 50.
Razrez poreza na nasljeđe i dar vrši Porezna ispostava općine na čijem se teritoriju
nalazi imovina. U slučaju da naslijeđena imovina, odnosno dar, sadrţi samo pokretnu
imovinu, porez razrezuje nadleţna Porezna uprava u prebivalištu obveznika poreza.
Ako se naslijeđena ili na dar primljena imovina nalazi na teritoriju dvije ili više
općina, razrez poreza vrši Porezna uprava prema mjestu gdje se imovina nalazi.
Članak 51.
Primjerak pravomoćnog rješenja o nasljeđu i ugovora o daru nepokretne imovine,
nadleţni sud je duţan dostaviti Poreznoj upravi, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti
rješenja, odnosno ovjere ugovora.
6. Porez na dobitke od igara na sreću
Članak 52.
Obveznik Poreza na dobitke od igara na sreću je osoba koja ostvari pojedinačni
dobitak od igara na sreću li iznosu većem od 100,00 KM.
Obustavu i uplatu poreza na dobitke od igara na sreću vrši priređivač igre na sreću.
Članak 53.
Osnovica Poreza na dobitke od igara na sreću je svaki pojedinačni dobitak od igara na
sreću čiji je iznos veći od 100,00 KM.
Ako se dobici od igara na sreću sastoje od stvari i prava, osnovica Poreza na dobitke
igara na sreću je prometna vrijednost stvari ili prava u trenutku ostvarenja dobitka.
Prometna vrijednost iz stavka 2. ovog članka utvrđuje nadleţna Porezna uprava.
Članak 54.
Porez na dobitke od igara na sreću plaća se po stopi od 15%.
7. Porez na ukupan prihod fizičkih osoba
Članak 55.
Obveznik poreza na ukupan prihod fizičke osobe (u daljnjem tekstu: porez na ukupan
prihod) je osoba koja ima prebivalište u Ţupaniji, a koja tijekom jedne kalendarske godine
ostvari ukupan neto prihod iz jednog ili više izvora preko iznosa koji utvrdi Vlada.
Odluku o neoporezivom iznosu Vlada će donijeti do kraja godine za tekuću godinu.
Obveznik poreza na ukupan prihod je i fizička osoba koja ostvari plaću u
predsjedništvu ili organizacijama u inozemstvu, kao i djelatnik upućen u inozemstvo radi
stručnog usavršavanja.
Osnovica za obračun poreza iz prethodnog stavka je prosječna godišnja plaća
ostvarena u
gospodarstvu zemlje u kojoj obveznik radi, u godini za koju se vrši razrez poreza, a prema
podacima nadleţnog tijela.
Obveznik poreza na ukupan prihod je i strani drţavljanin koji radom u Ţupaniji ostvari
neto prihod iz jednog ili više izvora preko dvostrukog iznosa iz stavka 1. ovog članka.
Članak 56.
Ukupnim, čistim prihodom smatra se ukupan iznos svih plaća i prihoda koji podlijeţu
plaćanju poreza, a koje je obveznik poreza na ukupan prihod naplatio u jednoj kalendarskoj
godini u Bosni i Hercegovini, kao i prihod ostvaren u smislu stavka 2. prethodnog članka,
umanjen za poreze koji se plaćaju po ovom zakonu i druge poreze, doprinose i druga
izdavanja koja se plaćaju na plaću.
Stranom drţavljaninu ukupan čist prihod umanjit će se za 30% na ime izdatka za
zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje i drugih izdataka u svezi s njegovim
troškovima boravka u BiH.
U ukupan čist prihod ulaze i primanja na temelju mirovina i naknade plaća za vrijeme
privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti.
U ukupan čist prihod ne ulazi naknada koja se isplaćuje na temelju članstva u
akademiji znanost, dobici od igara na sreću i iznos kamata na štednju.
Članak 57.
Obvezniku poreza na ukupan prihod umanjuje se osnovica poreza za svakog
izdrţavanog člana obitelji u visini 20% utvrđene osnovice iz članka 55. stavak 2. ovog
Zakona.
Izdrţavanim članom smatra se bračni drug, maloljetna djeca, usvojena djeca, djeca na
redovitom školovanju do 27 godina ţivota, djeca koja su završila školovanje, a nisu uposlena,
kao i osobe nesposobna za privređivanje koje je obveznik poreza ili njegov bračni drug duţan
po zakonu izdrţavati.
Ako u obitelji ima dva ili više obveznika poreza na ukupan prihod fizičke osobe,
osnovica iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za iznos olakšice onom obvezniku koj i je
ostvario veći ukupan prihod.
Ako osobe iz stavka 1. ovog članka imaju druge vlastite prihode obveznika poreza na
ukupan prihod, od iznosa ukupnog smanjenja osnovice odbit će se godišnji iznos tih prihoda.
Članak 58.
Od osnovice poreza na ukupan prihod odbit će se i iznos koji je obveznik poreza dao u
godini za koju se vrši razrez poreza:
na ime dara drţavi, Ţupaniji, općinama, zdravstvenim i humanitarnim organizacijama
socijalne sluţbe građana, znanstvenim i kulturno -prosvjetnim, obrazovnim
organizacijama i vjerskim institucijama;
za izgradnju objekata komunalne infrastrukture;
za podizanje i adaptaciju grobalja i vjerskih objekata;
fondovima za stipendiranje učenika i studenata;
na ime školovanja, specijalizacije i
usavršavanja talenata;
na ime donatorskih doprinosa za financiranje međunarodnih sportskih natjecanja na
kojima sudjeluju sportaši iz BiH;
na ime kupovine od vrijednosnih papira koje izdaje drţava, Ţupanija i općina;
na ime troškova obrane doktorske disertacije i magistarskog rada;
na ime troškova za svaki neotkupljeni patent i tehničko unaprjeđenje u godini u kojoj su
patentirani;
za plaćanje alimentacije po odluci suda;
na ime troškova liječenja u zemlji i inozemstvu,
na ime otplate stambenog kredita.
Smanjenje osnovice po prethodnom stavku vršit će se samo na zahtjev obveznika
poreza i na temelju dokaza koje je obveznik poreza duţan podnijeti uz prijavu za razrez
poreza.
Članak 59.
Obvezniku poreza od autorskih prava, prihod od djela koje je autor stvarao duţe od
jedne godine dijeli se, na zahtjev obveznika koji je to učinio vjerojatnim, na jednake dijelove
na onoliko godina koliko je godina autor djelo stvarao, a najviše na pet godina.
Članak 60.
Porez na ukupan prihod plaća se po stopi od 20%.
Članak 61.
Ako strani drţavljanin iz članka 55. ovog Zakona u poduzeću u kome su uloţena
sredstva strane osobe, ostvari primanja za rad koji je trajao kraće od jedne godine, razrezat će
mu se porez na ukupan čist prihod umanjen za neoporezivi minimum za prethodnu godinu,
utvrđen u članku 55. ovog Zakona.
Poduzeće je duţno u roku određenom za podnošenje prijava za razrez poreza na
ukupan prihod, na ostvareni čist prihod stranog drţavljanina u prethodnoj godini, po od bitku
neoporezivog iznosa, obračunati i obustaviti od primanja stranog drţavljanina i uplati
odgovarajući porez u roku od sedam dana od dana posljednje isplate.
Ako strani drţavljanin prestane raditi u poduzeću, prije isteka roka za podnošenje
prijave za razrez poreza na ukupan prihod, poduzeće je duţno obračunati, obustaviti i uplatiti
odgovarajući porez u roku od sedam dana od dana posljednje isplate.
Ako poduzeće ne postupi po st. 2. i 3. ovog članka odgovarajući porez na ukupan
prihod za stranog drţavljanina platit će iz vlastitih sredstava.
8. Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu
Članak 62.
Na potrošnju alkoholnih pića, piva, svih bezalkoholnih pića i mineralnih voda, kave i
čaja plaća se porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu (u daljnjem
tekstu porez na potrošnju pića).
Članak 63.
Porezni obveznik poreza na potrošnju pića je pravna osoba i samostalni
gospodarstvenik koji pruţa ugostiteljske usluge.
Članak 64.
Osnovica za obračun poreza na potrošnju pića je prodajna cijena pića koja u sebi ne
sadrţi porez na promet usluga.
Članak 65.
Porez na potrošnju pića plaća se:
na potrošnju alkoholnih pića po stopi od 7%,
porez na potrošnju bezalkoholnih pića po stopi od 5%.
9. Porez na tvrtku ili naziv
Članak 66.
Porez na tvrtku ili naziv (u daljnjem tekstu: porez na tvrtku) plaćaju pravne i fizičke
osobe koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak.
Porez iz stavka 1. ovog članak plaća se u godišnjem iznosu koji propisuje općina, a ne
moţe iznositi više i to :
za tvrtku 500,00 KM,
za poslovnu jedinicu 500,00 KM,
Porez na tvrtku plaća se u roku od 30 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga
poreza.
Rješenje o razrezu poreza na tvrtku donosi tijelo nadleţno za utvrđivanje poreza prema
sjedištu ili prebivalištu obveznika poreza na tvrtku.
Općine mogu svojim odlukama propisivati olakšice i oslobađanja od plaćanja poreza
na tvrtku.
10. Porez na reklame
Članak 67.
Porez na reklame plaćaju pravne i fizičke osobe koje ističu reklame na javnim
mjestima.
Porez iz stavka 1. ovog članka plaća se u godišnjem iznosu, a visinu poreza utvrđuje
općina svojom odlukom i ne moţe za prvu reklamu iznositi više od 200,00 KM, a za svaku
narednu do 100,00 KM.
Članak 68.
Porez na reklame ne plaća se na reklame objavljene u tisku, u javnim medijima i
sportskim objektima.
Članak 69.
Pravne i fizičke osobe koje ističu reklame na javnim mjestima obvezne su nadleţnom
tijelu za utvrđivanje poreza dostaviti podatke o mjestu gdje se ističe reklama i o broju
istaknutih reklama do 31. oţujka u godini za koju se razrezuje porez, a novoistaknute reklame
u roku od 30 dana od dana isticanja.
Porez na reklame prihod je općine na području koje je reklama istaknuta.
Porez na reklame plaća se u roku od 30 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga
poreza prema mjestu gdje se ističe reklama.
Za reklamu istaknutu u prvoj polovici godine plaća se iznos propisan za cijelu godinu,
a za reklamu istaknutu u drugoj polovici godine plaća se 50% godišnjeg iznosa poreza.
III - POSTUPAK UTVRĐIVANJA I NAPLATE
POREZA
1. Porezne prijave
Članak 70.
Obveznici poreza, osim obveznika poreza koj i porez na dobit plaćaju u postotku,
obveznika poreza od poljoprivrede i obveznika poreza na potrošnju pića, duţni su Poreznoj
upravi podnijeti prijavu sa podacima potrebitim za utvrđivanje visine poreza.
Obrazac porezne prijave propisuje ministar financija.
Članak 71.
Obveznici poreza koji su duţni podnijeti prijavu za razrez poreza, moraju javnim
pozivom biti pozvani pravovremeno na podnošenje prijave.
Javni poziv za podnošenje prijave za razrez poreza, objavljuje Porezna uprava
oglasom u sredstvima priopćavanja.
Članak 72.
Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti, obveznik Poreza od imovine,
obveznik poreza na prihod od imovine, obveznik poreza na potrošnju pića u ugostiteljstvu i
obveznik poreza na ukupan prihod duţni su Poreznu prijavu podnijeti do 31. siječnja po isteku
godine za koju se vrši utvrđivanje poreza.
Ako prijavljivanje ukupnog prihoda ovisi od razreza drugih poreza koji nisu izvršeni
do roka iz prethodnog stavka, prijava za razrez ovog poreza podnosi se do 15.02. tekuće
godine za prethodnu godinu.
Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti i obveznici poreza na prihod od
imovine koji u tijeku godine počne obavljati djelatnost ili stjecati prihod od imovine duţan je
Poreznoj upravi podnijeti poreznu prijavu prije obavljanja djelatnosti, odnosno prije stjecanja
prihoda od imovine.
Članak 73.
Pravne i fizičke osobe, organizatori i posrednici kulturno -umjetničkih i estradnih
programa, kao i vlasnici pokretnih samostalnih ugostiteljskih radnji, duţni su podnijeti prijavu
o obavljanju djelatnosti, odnosno izvođenju programa, u određenom mjestu Poreznoj upravi
općine na čijem se teritoriju vrši djelatnost, odnosno izvodi program i to najmanja tri dana
prije početka obavljanja djelatnosti, odnosno izvođenja programa.
Organizatori kulturno umjetničkih i estradnih programa duţni su uz prijavu iz stavka
1. ovog članka podnijeti i ugovor o autorskom djelu sa izvođačima estradnog programa.
Uz prijavu iz stavka 1. ovog članka obveznici su duţni podnijeti na ovjeru i blokove
ulaznica koje moraju imati serijski broj.
Organizatorima iz ovog članka koji ne postupe po prethodnim stavovima Porezna
uprava će zabraniti priređivanje kulturno umjetničkih i estradnih programa.
Članak 74.
Obveznik poreza od imovine koji ostvari prihod prodajom pokretnih stvari duţan je
podnijeti Poreznu prijavu u roku od 15 dana od izvršene prodaje.
Članak 75.
Obveznici poreza na imovinu, poreza na tvrtku ili naziv i poreza na reklame duţni su
poreznu prijavu za razrez poreza podnijeti do 15. siječnja tekuće godine za koji se vrši
utvrđivanje poreza.
Obveznici poreza na imovinu, poreza na tvrtku ili naziv i poreza na reklame koji su
već jednom podnijeli poreznu prijavu za razrez poreza na imovinu nisu duţni podnijeti
godišnje prijave, ako nije bilo promjena u stanju imovine.
Ako obveznik poreza na imovinu tijekom godine stekne imovinu na koju se plaća
porez na imovinu duţan je o tome podnijeti prijavu Poreznoj upravi u roku od 15 dana od
dana stjecanja imovine.
Porezni obveznici, koji su prvi put na temelju ovog Zakona postali obveznici poreza
na imovinu, poreza na tvrtku ili naziv i poreza na reklame duţni su poreznu prijavu podnijeti
u roku od 30 dana od dana dobivanja odobrenja za rad.
Članak 76.
Obveznici poreza na nasljeđe i dar duţni su poreznu prijavu za razrez poreza podnijeti
u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora, odnosno od dana prijema rješenja o
nasljeđu.
Članak 77.
Obveznici poreza na potrošnju pića duţni su podnijeti mjesečnu Poreznu prijavu o
obračunatom i plaćenom porezu nadleţnoj Poreznoj upravi do 15-tog dana u mjesecu, za
prethodni mjesec.
Pored mjesečne prijave obveznici poreza iz prethodnog stavka duţni su podnijeti i
godišnju konačnu prijavu o obračunatom i plaćenom porezu. Samostalni gospodarstvenici
poreznu prijavu podnose do 31. siječnja, a pravne osobe do 28. veljače tekuće godine.
Obrasce poreznih prijava propisuje ministar financija.
Članak 78.
Fizička osoba koja podnese zahtjev za registriranje poduzeća ili za vršenje samostalne
gospodarske i profesionalne djelatnosti, duţna je uz zahtjev priloţiti pismenu izjavu o tome da
li je ranije vršila istu ili drugu djelatnost na teritoriju druge općine.
Ako je fizička osoba ranije vršila neku djelatnost iz prethodnog stavka, duţna je u
potpunosti izmiriti sve svoje obveze u općini na čijem je teritoriju vršila djelatnost.
Tijelo nadleţno za registriranje poduzeća i izdavanje odobrenja za vršenje djelatnosti
ne moţe, bez izjave, odnosno dokaza iz st. 1, i 2. ovog članka izdati rješenje, odnosno
odobrenje.
Članak 79.
Tijela uprave, banke, poduzeća, sudovi i dr. pravne osobe, samostalni
gospodarstvenici i dr. fizičke osobe duţni su na zahtjev Porezne uprave dostaviti podatke sa
kojima raspolaţu i koji su im poznati, ako su ti podaci od značaja za utvrđivanje njihove
porezne obveze ili poreznih obveza drugih osoba sa koj ima su u poslovnom odnosu.
Osobama iz stavka 1. ovog članka koje na zahtjev Porezne uprave ne dostave traţene
podatke Porezna uprava će zabraniti raspolaganje sredstvima sa njihovih računa otvorenih kod
banke.
Članak 80.
Nadleţno općinsko tijelo, duţno je Poreznoj upravi dostaviti rješenja kojima se
odobrava vršenje djelatnosti, odnosno određuje privremena obustava ili prestanak djelatnosti.
Općinsko tijelo uprave koje izdaje odobrenje za građenje, adaptaciju i uporabu zgrade
duţno je primjerak tog odobrenja dostaviti i Poreznoj upravi.
Nadleţna tijela za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću duţni su
primjerak tog odobrenja dostaviti Poreznoj upravi.
2. Obračun i razrez poreza
Članak 81.
Obračun i razrez poreza iz članka 3. točke 1, 2, 3, 5, 7. 9. i 10. ovog Zakona vrši
Porezna uprava.
Obračun poreza od autorskih prava vrši isplatilac prihoda.
Obračun i obustavu poreza na dobitke od igara na sreću vrši priređivač igara na sreću
pri svakoj isplati dobitka.
Obračun poreza na potrošnju pića vrši obveznik poreza.
Članak 82.
Ako Porezna uprava u postupku ustanovi da podaci koje je obveznik poreza pruţio u
prijavi ne odgovaraju stvarnom stanju, utvrdit će osnovicu poreza po svojim nalazima.
Članak 83.
Razrez poreza iz članka 3. točke 1, 2, 3, 7. vrši se najkasnije do 30. travnja po isteku
godine za koju se vrši razrez poreza.
Izuzetno od prethodnog stavka porez iz članka 3. točke 2., 9. i 10. razrezuje se u istom
roku unaprijed za tekuću godinu.
Razrez poreza na nasljeđe i dar vrši se u roku od 30 dana od dana podnošenja porezne
prijave.
Obračun poreza od autorskih prava i porez na dobit u postotku od svakog pojedinačno
ostvarenog prihoda vrši se u trenutku isplate prihoda.
Obračun poreza na potrošnju obveznik poreza vrši u trenutku izvršene potrošnje
alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Porezna uprava duţna je obvezniku poreza dostavljati rješenje o razrezu poreza u roku
od 15 dana po isteku roka za razrez poreza.
Članak 84.
Općinsko tijelo uprave koje vodi katastar nekretnina duţno je do 28. veljače svake
godine dostaviti Poreznoj Upravi koja vrši razrez poreza, propis domaćinstva sa podacima o
katastarskom prihodu zemljišta koje se nalazi na teritoriju općine i podacima o prebivalištu
obveznika poreza.
Nadleţno tijelo uprave općine na čijem se teritoriju nalazi zemljište obveznika poreza
koj i imaju prebivalište na području druge općine, duţno je odmah po prijemu popisa,
dostaviti izvještaj o visini katastarskog prihoda Poreznoj upravi općine na kojoj obveznik ima
prebivalište.
Članak 85.
Fizička osoba koja bez odobrenja' nadleţnog tijela vrši djelatnost za koju je propisano
prethodno pribavljanje odobrenja za rad ili za koju se odobrenje ne moţe izdati, zaduţit će se
porezom.
Osnovica poreza za obveznike iz prethodnog stavka je ukupno naplaćeni prihod na
koju se primjenjuje stopa poreza na dobit u iznosu od 50%.
Porezna uprava duţna je o svakom slučaju iz stavka 1. ovog članka obavijestiti
općinsko tijelo nadleţno za izdavanje odobrenja, odnosno dozvole.
Članak 86.
Podaci o prijavljenoj i utvrđenoj poreznoj osnovici, porezu i podaci o prekršajnom
postupku su javni.
3. Ţalba
Članak 87.
Protiv rješenja Porezne uprave moţe se podnijeti ţalba u roku od 8 dana od dana
prijema rješenja.
Ţalba se podnosi nadleţnom drugostupanjskom organu porezne uprave koja je
donijela prvostupanjsko rješenje.
Ţalba ne odlaţe izvršenje rješenja o razrezu poreza, osim kad Porezna uprava utvrđuje
dodatne obveze.
Članak 88.
Porezna uprava moţe i bez zahtjeva obveznika poreza odloţiti naplatu poreza do
donošenja rješenja po ţalbi, o čemu je duţna izvijestiti organ koji rješava po ţalbi.
4. Obnova postupka
Članak 89.
Porezna uprava koja je donijela rješenje kojima je okončan postupak razreza poreza,
duţna je sama ili na zahtjev obveznika poreza, obnoviti postupak razreza u roku od pet godina
po njegovoj pravomoćnosti, ako se naknadno saznaju činjenice ili dokazi koji nisu bili poznati
prilikom razreza poreza.
Članak 90.
Pravomoćno rješenje o razrezu poreza moţe se po zahtjevu stranke i po sluţbenoj
duţnosti izmijeniti u roku od pet godina od dana pravomoćnosti, ako se utvrdi da su propisi
nepravilno primijenjeni na štetu ili u korist poreznog obveznika.
Članak 91.
Odredbe članka 249. Zakona o upravnom postupku u pogledu obnove postupka ne
dolazi do primjene, kada se obnova postupka vrši u postupku razreza poreza.
5. Naplata poreza
Članak 92.
Akontaciju poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti i u paušalnom iznosu plaća se u
jednakim mjesečnim iznosima do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec prema sjedištu
poslovne prostorije u kojoj obveznik obavlja djelatnost.
Porez na dobit fizičke osobe u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda
plaća se u trenutku isplate prihoda prema prebivalištu poreznog obveznika.
Porez na dobit obveznika koji djelatnost obavlja bez poslovnog prostora, plaća se u
jednakim mjesečnim iznosima do 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec, prema mjestu
prebivališta obveznika.
Članak 93.
Porez na imovinu plaća se u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja i to:
za nepokretnu imovinu prema mjestu gdje se imovina nalazi, a za pokretnu imovinu
prema sjedištu prebivalištu obveznika.
Članak 94.
Porez od imovine plaća se u jednakim mjesečnim iznosima do 15-tog u mjesecu za
prethodni mjesec, odnosno u roku od 30 dana od dana prodaje pokretne stvari i naplate dobiti
ostvarene od pozajmice, i to:
za nepokretnu imovinu prema mjestu gdje se imenovana nalazi, a za pokretnu imovinu
prema
sjedištu - prebivalištu obveznika.
Članak 95.
Porez na prihod od autorskih prava plaća se u trenutku isplate prihoda prema mjestu
prebivališta poreznog obveznika.
Članak 96.
Porez na nasljeđe i dar plaća se u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja i to za
nepokretnu' imovinu prema mjestu. gdje se nepokretnost nalazi, a za pokretnu imovinu prema
mjestu prebivališta poreznog obveznika.
Članak 97.
Porez na dobitak od igara na sreću koji je priređivač igara naplatio i obustavio od
dobitnika uplaćuje se 15-tog i zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec prema sjedištu
obveznika.
Članak 98.
Porez na ukupan prihod plaća se u roku od 30 dana od dana podnošenja porezne
prijave prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.
Članak 99.
Porez na potrošnju pića plaća se u roku od 5 dana po isteku tjedna u kojoj je izvršena
potrošnja pića prema sjedištu osobe, odnosno poslovne jedinice gdje je potrošnja pića
izvršena.
Članak 100.
Porez na tvrtku ili naziv plaća se u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja
Porezne uprave prema mjestu sjedišta tvrtke, odnosno poslovne jedinice.
Članak 101.
Porez na reklame plaća se u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja Porezne
uprave prema mjestu istaknute reklame.
Članak 102.
Na iznos poreza propisanih ovim Zakonom, koji nisu plaćeni u propisanom roku, plaća
se kamata po stopi od 0,06% dnevno za svaki dan zakašnjenja.
Smatra se da porez nije plaćen u propisanom roku i kada nije uplaćen na propisan
uplatni račun.
Članak 103.
U opravdanim slučajevima Ţupanijski ured Porezne uprave moţe obvezniku poreza
odobriti početak za plaćanje dospjelog poreza ili odobriti plaćanje poreza u više obroka. Ako
obveznik poreza ne uplati obrok u određenom roku, Porezna uprava koja je odobrila poček
moţe u svako doba povući odobrenje i poduzeti mjere da se zaostali dug naplati.
Odobreni poček ne oslobađa obveznika poreza od plaćanja kamata na nepravovremeno
uplaćene iznose poreza.
Članak 104.
Obveznik poreza na dobit prema ostvarenoj dobiti i obveznik Poreza od imovine
duţan je do utvrđivanja poreza platiti akontaciju poreza prema utvrđenom porezu iz
prethodnog perioda za koji je podnio prijavu, a u propisanim rokovima.
Ako se dobit ili prihod od imovine i imovinskih prava tijekom godine bitno poveća ili
smanji Porezna uprava će, na temelju prijave ili podataka sa kojima raspolaţe, donijeti
rješenje o povećanju ili smanjenju akontacije poreza.
Članak 105.
Ako je prijavom utvrđen veći porez od poreza plaćenog u vidu akontacije obveznik
poreza je duţan platiti razliku između plaćene akontacije i novoutvrđenog poreza odmah.
POVRAT POREZA
Članak 106.
Obveznik poreza ili druga osoba koja je na ime poreza, kamata i troškova prinudne
naplate, platila više nego što je bila duţna, ima pravo na povrat viška plaćenog iznosa.
Povrat poreza vrši se na temelju zahtjeva poreznog obveznika koji se podnosi Poreznoj
upravi prema mjestu sjedišta poreznog obveznika, odnosno prebivališta obveznika.
Povrat sredstava iz stavka 1. ovog članka vrši se u roku od 30 dana od dana
podnošenja ovog zahtjeva.
Ako obveznik poreza ne podnese zahtjev, više plaćeni iznosi iz prethodnog stavka
uračunavaju se u naredne uplate poreza.
6. Prinudna naplata poreza
Članak 107.
Prinudna naplata poreza vrši se sukladno članku 43. -63. Zakona o poreznoj upravi
Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj: 33/02),
IV -POSLOVNE KNJIGE I IZVJEŠTAVANJE
1. Poslovne knjige
Članak 108.
U cilju utvrđivanja poslovnih rezultata, obveznici koji plaćaju porez prema ostvarenoj
dobiti duţni su voditi knjigu prihoda i rashoda i knjigu osnovnih sredstava (u daljnjem tekstu:
poslovne knjige).
Samostalne zanatlije vode knjigu nabavke i utroška repromaterijala, a samostalni
trgovci trgovačku knjigu na malo.
Pored poslovnih knjiga iz prethodnog stavka samostalni ugostitelji i samostalni
trgovci, duţni su voditi i knjigu nabavke alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Ministar financija donosi propise o sadrţaju i načinu vođenja poslovnih knjiga.
Članak 109.
U poslovnim knjigama osiguravaju se točni, azurni i uredni podaci za utvrđivanje
ukupnog prihoda, troškova poslovanja, dobiti i podaci o uplati javnih prihoda.
U poslovne knjige uvode se svakodnevno sve poslovne promjene.
Knjigovodstveno stanje mora u svakom trenutku odgovarati stvarnom stanju.
Obveznik poreza duţan je prije uporabe, ovjeriti poslovne knjige kod Porezne uprave.
Članak 110.
Obveznici poreza duţni su poslovne. knjige drţati u svojim poslovnim prostorijama i
na zahtjev staviti ih na uvid. Ako je vođenje poslovnih knjiga povjereno drugim osobama koje
na temelju odobrenja nadleţnog tijela obavljaju djelatnosti vođenja poslovnih knjiga i
evidencija, poslovne knjige obveznike poreza mogu se nalaziti u poslovnim prostorijama tih
osoba.
Obveznici poreza koji djelatnost vrše bez poslovnih prostorija duţni su poslovne
knjige drţati u mjestu izvođenja radova, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, a obveznici
poreza od samostalnog obavljanja prijevozničke djelatnosti u vozilu.
Obveznik poreza je duţan da, u slučaju odsustva, ovlasti uposlenog djelatnika ili člana
kućanstva da na zahtjev inspektora ili ovlaštenog djelatnika, stavi poslovne knjige na uvid.
Uvid u poslovne knjige, odnosno njihov pregled, kao i pregled dokumentacije vrši se, po
pravilu, u poslovnim prostorijama obveznika, osobe kojoj je povjereno vođenje poslovnih
knjiga pod uvjetom da je osiguran nesmetan rad.
Rok čuvanja poslovnih knjiga je pet godina po isteku godine na koju se odnose.
Članak 111.
Obveznik poreza na dobit, duţan je šestomjesečno na temelju podataka iz poslovnih
knjiga, sačiniti pregled ukupno naplaćenih prihoda i troškova poslovanja i podnijeti ga
Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku polugodišta.
Članak 112.
Ako Porezna uprava kontrolom utvrdi nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga izdat
će nalog da se nedostaci otklone u roku od pet dana, od dana dostavljanja naloga.
Članak 113.
Poslovne knjige ne smatraju se vjerodostojnim i ne sluţe kao osnovica za utvrđivanje
poreza, ako:
1. obveznik poreza nije izdavao račune ili odsječke iz kasene trake za prodanu robu ili
izvršene usluge duţe od sedam dana tijekom godine za koju se vrši razrez,
2. u njima nisu iskazani svi prihodi, a što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom ili na drugi
način;
3. je snimanjem utvrđeno da ukupan godišnji prihod ne odgovara ukupnom prihodu
iskazanom u poslovnim knjigama;
4. se u tri inspekcijska pregleda utvrdi da obveznik poreza ne izda računa ili odsječke iz
kasene trake za prodanu robu ili izvršene usluge.
Porezna uprava ocjenjuje jesu li poslovne knjige vjerodostojne u istom postupku u
kojem utvrđuje osnovicu poreza.
Ako Porezna uprave utvrdi da podaci u poslovnim knjigama nisu vjerodostojni i da ne
mogu posluţiti kao osnovica za utvrđivanje poreza duţna je o tome iznijeti razloge u
procedurama predviđenim Zakonom o poreznoj upravi.
V- KAZNENE ODREDBE
Članak 114.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna
osoba:
1. ako ne postupi po nalogu Porezne uprave iz članka 12. ovog Zakona:
2. ako izvrši isplatu prihoda fizičkim osobama na temelju računa ili druge dokumentacije
koja nije ovjerena u Poreznoj upravi ( članak 13. );
3. ako Poreznoj upravi ne podnese prijavu o organiziranju kulturno umjetničkih estradnih
programa (članak 79.);
4. ako ne podnese mjesečnu ili godišnju prijavu o obračunatom i plaćenom porezu (članak
77.);
5. ako ne postupi po zahtjevu Porezne uprave (članak 79.);
6. ako ne obračuna i ne obustavi porez od autorskih prava, porez na dobitke od igara na sreću
ili porez na potrošnju pića (članak 81 St. 2.3. i 4.);
7. ako ne obračuna Porez na dobit u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda
(članak. 83. stavak 4.);
8. ako ne uplati, obračunati i obustavljeni porez na dobitke od igara na sreću (članak 97.);
9. ako ne uplati porez na potrošnju pića (članak 99.).
Za prekršaj iz prethodnog stavka ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj
osobi novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM.
Članak 115.
Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna
osoba u nadleţnom tijelu:
1. ako izvrši registraciju poduzeća ili radnje bez dokaza da su plaćeni porez i doprinosi
(članak 78. ):
2. ako Poreznoj upravi ne dostavi rješenje kojim se odobrava vršenje djelatnosti, odnosno
određuje privremena obustava ili prestanak djelatnosti (članak 80.).
Članak 116.
Novčanom kaznom u iznosu od 200 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj obveznik
poreza-fizička osoba:
1. ako ne izda račun, putni nalog ili odsječak kasene trake za svaki pojedinačno ostvareni
prihod (članak 11.);
2. ako Poreznoj upravi radi evidentiranja ne podnese račune i druge dokumente za naplatu
(članak 12.);
3. ako na račun ne polaze ukupne dnevne prihode (članak 14. stavak 2. i 3.);
4. ako ne podnese prijavu ili u prijavi prikaze netočne podatke za razrez poreza (čl. 70.74.75.
i 77.);
5. ako Poreznoj upravi ne podnese prijavu o obavljanju djelatnosti, odnosno organiziranju
kulturno-umjetničkih i estradnih programa (članak 73.);
6. ako ne izvrši uplatu poreza u propisanim rokovima (čl. 92. 94. 96. 98.);
7. ako ne izvrši uplatu akontacije poreza u skladu sa člankom 102.;
8. ako ometa ili ne dopusti izvršenje postupka prinudne naplate;
9. ako netočno ili neaţurno ili neuredno vodi poslovne knjige, ili ih ne ovjeri od Porezne
uprave (članak 109. stavak 1. i 4.);
10. ako knjigovodstveno stanje ne odgovara stvarnom stanju (članak 109. stavak 3.);
11. ako poslovne knjige ne drţi na propisanom mjestu (članak 110.);
12. ako u slučaju odsustva ne ovlasti uposlenog djelatnika ili člana kućanstva da na zahtjev
inspektora i ovlaštenih djelatnika Porezne uprave stavi poslovne knjige na uvid (članak
110. stavak 3.);
13. ako Poreznoj upravi ne dostavi šestomjesečni pregled ukupno naplaćenih prihoda i
troškova poslovanja (članak 111.).
Članak 117.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 3.000 KM kaznit će se za prekršaj obveznik
poreza- fizička osoba:
1. ako ne otvori račun ili ne prijavi ga Poreznoj upravi (članak 14. stavak 1.);
2. ako ne vodi poslovne knjige (članak 108.);
3. ako inspektoru i ovlaštenom djelatnik Porezne uprave ne dopusti pregled poslovnih knjiga
(članak 110.)
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 118.
Porezne obveze nastale do dana stupanja na snagu ovog Zakona izvršit će se po
propisima koji su bili na snazi u trenutku nastajanja porezne obveze.
Izuzetno od prethodnog stavka za Porezne obveznike koji se porezom na dobit duţe u
paušalnom iznosu, na osobni zahtjev, razrez poreznih obveza u 2003. godini izvršit će se u
skladu sa ovim Zakonom.
Članak 119.
U djelu poslova vezanih za porez na potrošnju pića, ukoliko isti nisu regulirani ovim
Zakonom, primjenjivat će se Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga ("Sluţbene novine
Federacije BiH", broj 49/02.)
Članak 120.
Provedbeni propisi doneseni na temelju propisa koj i su u primjeni do dana stupanja na
snagu ovog Zakona primjenjivat će se do donošenja istih u skladu s ovim Zakonom.
Članak 121.
Danom početka primjene ovog Zakona na području Ţupanije prestaju s primjenom
Zakon o neposrednim porezima ("Narodne novine Ţupanije Posavske", broj 2/97) i Zakon o
pripadnosti javnih prihoda u Ţupaniji Posavskoj i financiranju jedinica lokalne samouprave i
uprave (Narodne novine Ţupanije Posavske", broj 2/97), osim odredbi ovog Zakona kojeg
reguliraju pripadnost prihoda.
Članak 122.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama
Ţupanije Posavske".
Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
ŢUPANIJA POSAVSKA
Skupština
Broj: 01-02-146/03
Domaljevac, 18.09.2003. god.
Predsjednik Skupštine
Mijo Matanović, dipl. ing. v.r.