zajednički pothvati
TRANSCRIPT
SVEUCILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUEKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
PREDDIPLOMSKI STUDIJOSIJEK
Andrea KramarRužica Krpan
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA ORGANIZACIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U FINANCIJAMA I RAČUNOVODSTVU
MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 31 FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE O UDJELIMA U
ZAJEDNIČKE POTHVATE
Mentor (i):prof. dr. sc. Luka Crnković
dr.sc. Ivo Mijoč
Osijek, 27. ožujka 2012.
Sadržaj
1. Uvod
Globalizacija svjetskog tržišta uvidjela je i nametnula potrebu za komuniciranjem
zajedničkim računovodstvenim jezikom, tzv. poslovnim jezikom između
subjekata vezanih za financijske aranžmane različitih zemalja svijeta.
Pomoću računovodstvenih načela i pretpostavki utvrđuju se osnovne karakteristike i
koncepcija računovodstva. Načela su pravila koja procesiraju računovodstvene podatke sa
svrhom sastavljanja financijskih izvještaja. Ona interpretiraju proizašle informacije te se
razrađuju metodama obrade podataka, formiranjem i prezentiranjem računovodstvenih
informacija. Navedena razrada je utemeljena u obliku računovodstvenih standarda.
Računovodstveni standardi predstavljaju razradu računovodstvenih načela u pogledu metoda
obuhvaćanja i obrade računovodstvenih podataka, formiranja računovodstvenih informacija,
prezentiranja i čuvanja računovodstvenih podataka i informacija.
Financijski izvještaji prikazuju financijsko stanje i promet nekog poslovnog subjekta i čine
podlogu u poslovnom odlučivanju i upravljanju. Prilikom sastavljanja istih, postoje određena
pravila i kriteriji. Računovodstveni standardi su objektivni kriteriji kod eksternog
izvještavanja. Oni u sebi uključuju i norme profesionalne etike računovođa. Tehnološki
napredak razvija komunikaciju i veze, poslovno okruženje i socijalni život prelaze na
međunarodnu razinu te financijski izvještaji postaju sve relevantniji. Investitori žele biti
sigurni da se poslovne informacije kojima se rukovode temelje na načelima koja se mogu
uspoređivati s drugima.
Tema ovog seminarskog rada jeste Međunarodni računovodstveni standard 31 - financijsko
izvještavanje o udjelima u zajedničkim pothvatima te opisuje djelokrug, definicije, zajedničke
kontrolirane djelatnosti, sredstva, subjekte, transakcije između pothvatnika i zajedničkog
pothvata, izvještavanja o udjelima u zajedničkim pothvatima u financijskim izvješćima
ulagača, upravljače zajedničkih pothvata, objavljivanja i datum stupanja na snagu.
2. ZAJEDNIČKI POTHVATI
2.1. Pojam i obilježja zajedničkih pothvata
Zajednički pothvati (engl.joint venture) je ugovorni sporazum na osnovu kojega dva ili više
partnera/pothvatnika poduzimaju neku ekonomsku aktivnost čije izvršavanje zajednički
kontroliraju. To je međusobno udruživanje poduzeća s određenim ekonomskim ciljem koje se
temelji na ugovoru i/ili suvlasništvu u postojećem ili novom poduzeću. Ugovorni ili
suvlasnički karakter ujedno označavaju i dva temeljna oblika zajedničkog pothvata. To su:
neinkorporirani ili ugovorni, i inkorporirani zajednički pothvat. Već iz samog naziva razvidno
je da ugovorni zajednički pothvat nastaje povezivanjem pothvatnika na osnovu ugovora. Iako
teoretski trajanje na takav način formiranog zajedničkog pothvata može biti neograničeno, u
praksi je ono najčešće do ispunjenja ciljeva definiranih ugovorom, odnosno do završetka
nekog projekta. Pri tome nije važno o kojoj djelatnosti se radi, pa se razlikuju ugovorni
zajednički pothvati za izvođenje građevinskih projekata, projekata istraživanja i razvoja ili
pothvati sklopljeni radi podjele financijskih rizika kod velikih bankovnih pozajmica
(bankovni sindikati). Inkorporirani zajednički pothvati ili zajednički pothvati s vlasničkim
ulogom (engl. incorporated joint ventures, equity joint ventures – EJVs) podrazumijevaju
kapitalno povezivanje dva ili više poduzeća, s tim da je trajnost, odnosno kontinuitet
poslovanja, kao i kod bilo kojeg drugog poduzeća, njihovo dominantno obilježje. No, bez
obzira na oblik, obilježja zajedničkih pothvata su sljedeća:
interesi partnera su srodni/komplementarni (barem na početku udruživanja)
nastaju kao posljedica strateških odluka koje dugoročno utječu na ugovorne strane
koje ih sklapaju
svi partneri zajednički kontroliraju/zajednički upravljaju pothvatom
partneri ulažu određene resurse
partneri sudjeluju u podmirenju obveza nastalih u pothvatu
partneri sudjeluju u poslovnom rezultatu zajedničkog pothvata
poslovanje pothvata multirazinski je povezano s poslovanjem pothvatnikâ
partneri zajednički nastupaju prema trećima.
2.2. Vrste zajedničkih pothvata
Jedna od prihvaćenih klasifikacija zajedničkih pothvata je i ona koju je usvojila Organizacija
za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda (engl. United Nations Industrial Development
Organization – UNIDO) kojom se razlikuju:
ugovorni zajednički pothvati ili konzorciji (engl. contractual joint ventures, consortia)
javno-privatna partnerstva (zajedničko, kooperativno djelovanje javnog sektora s
privatnim sektorom u proiuzvodnji javnih proizvoda ili pružanju javnih usluga
zajednički pothvati za restrukturiranje (engl. restructuring joint ventures) koje sklapaju
poduzeća iz razvijenih zemalja radi restrukturiranja nekog segmenta poslovanja
inkorporirani zajednički pothvati
2.3. Ciljevi i razlozi ulaska poduzeća u zajedničke pothvate
Motivi formiranja zajedničkih pothvata su mnogobrojni, kao što je i broj njihovih
klasifikacija. Ipak, najčešće isticani motivi nastanka zajedničkih pothvata mogu se grupirati u
tri široke kategorije:
smanjenje troškova
smanjenje rizika
stjecanje resursa
Pod smanjenjem troškova podrazumijeva se smanjenje fiksnih i varijabilnih troškova,
troškova razmjene, ne samo apsolutno već i relativno prema konkurentima.
Rizici se mogu podijeliti na one koji su specifični za određeno poduzeće te ono može na njih
utjecati, stoga se nazivaju endogenima, i na tržišne rizike koji su egzogenog karaktera i njima
se poduzeće mora stalno prilagođavati.
Motivi formiranja međunarodnih zajedničkih pothvata identični su razlozima koji dovode do
direktnih inozemnih ulaganja u neke zemlje. Riječ je o potrazi za resursima, tržištem ili
većom efikasnošću.
Razlozi nastanka zajedničkih pothvata:
djeljenje, odnosno eliminiranje troškova
diverzificiranje poslovanja
lakši pristup financijskim sredstvima
smanjenje rizika za svakog partnera
postizanje ekonomije razmjera
razmjena tehnologije
izgradnja/postizanje konkurentske prednosti
izbjegavanje zakonskih propisa
olakšavanje početne međunarodne ekspanzije
ostvarenje učinka sličnog vertikalnoj integraciji putem povezivanja komplementarnih
partnera u lancu dodane vrijednosti1
3. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI1 http://dsd-professionals.com/153/ten-reasons-to-engage-in-a-joint-venture/ (preuzeto 21.03.2012)
3.1. Općenito o Međunarodnim računovodstvenim standardima
Međunarodni računovodstveni standardi podrazumijevaju dogovorena pravila o pripremanju,
priznavanju ili vrednovanju i prezentaciji računovodstvenih stavki poslovnog subjekta.
Izrađeno je 32 Međunarodna računovodstvena standarda s tim da su pojedini računovodstveni
standardi zamijenjeni sa Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.2
3.2. Pregled Međunarodnih računovodstvenih standarda:
MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja
MRS 2 Zalihe
MRS 7 Izvještaji o novčanom toku
MRS 8 Neto dobit ili gubitak razdoblja, temeljne pogreške i promjene
računovodstvenih politika
MRS 10 Događaji nakon datuma bilance
MRS 11 Ugovori o izgradnji
MRS 12 Porez na dobit
MRS 14 Izvještavanje o dijelovima poduzeća
MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema
MRS 17 Najmovi
MRS 18 Prihodi
MRS 19 Primanja zaposlenih
MRS 20 Računovodstvo državnih potpora i pomoći
MRS 21 Učinci promjena tečajeva stranih valuta
MRS 23 Troškovi posudbe
MRS 24 Objavljivanje povezanih stranaka
MRS 26 Računovodstvo i izvještavanje o mirovinskim planovima
MRS 27 Konsolidacija financijskih izvještaja
MRS 28 Računovodstvo ulaganja u ovisna društva
MRS 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama
2 http://www.efos.hr/imijoc/2539-nastava-organizacija-informacijskih-sustava-u-financijama-i-raunovodstvu (preuzeto 21.03.2012)
MRS 30 Objavljivanja u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih
institucija
MRS 31 Financijsko izvještavanje o udjelima u zajedničkim pothvatima
MRS 32 Financijski instrumenti : Objavljivanje i prezentiranje
MRS 33 Zarade po dionici
MRS 34 Financijsko izvještavanje za razdoblja u toku godine
MRS 36 Umanjenje imovine
MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina
MRS 38 Nematerijalna imovina
MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenja
MRS 40 Ulaganja u nekretnine
MRS 41 Poljoprivreda3
3 http://www.efpu.hr/fileadmin/nastavnici_files/Zenzerovic/3._RACUNOVODSTVENA_NACELA__STANDARDI_I_POLITIKE.pdf (preuzeto 21.03.2012.)
4. MRS 31 Financijsko izvještavanje o udjelima u zajedničkim pothvatima
4.1. Djelokrug
Ovaj se Standard primjenjuje u računovodstvu udjela u zajedničkim pothvatima izvještavanju
o imovini, obvezama, prihodima i rashodima zajedničkog pothvata u financijskim
izvještajima pothvatnika i ulagača, neovisno o strukturama ili oblicima prema kojima se
odvijaju aktivnosti zajedničkog pothvata. Međutim, Standard se ne odnosi na pothvatnikov
udjel u zajednički kontroliranim subjektima koji su u vlasništvu:
organizacija zajedničkih pothvata
otvorenih fondova, uzajamnih fondova i sličnih subjekata uključujući
investicijama povezane osiguravajuće fondove,
koji su kod početnog priznavanja klasificirani kao po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili
kao imovina koja se drži radi trgovanja i obračunati u skladu s MRS-om 39 Financijski
instrumenti: priznavanje i mjerenje.
4.2. Definicije
U ovom se Standardu koriste sljedeći izrazi s određenim značenjima:
Kontrola je pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta tako da se ostvare
koristi od njegovih aktivnosti.
Metoda udjela je računovodstvena metoda kojom se ulaganja početno priznaju po trošku i
potom usklađuju za promjene ulagačeva udjela u neto imovini subjekta koji je predmet
ulaganja. Dobit ili gubitak ulagača uključuje njegov udjel u dobiti ili gubitku subjekta koji je
predmet ulaganja.
Ulagatelj u zajednički pothvat je osoba u zajedničkom pothvatu i nema zajedničku kontrolu
nad tim zajedničkim pothvatom.
Zajednička kontrola je ugovorom uređeno sudjelovanje u kontroli nad ekonomskim
aktivnostima i postoji samo kada donošenje strateških financijskih i poslovnih odluka
zahtijeva jednoglasni pristanak svih strana koje dijele kontrolu (pothvatnika).
Zajednički pothvat je ugovorni aranžman kojim dvije ili više osoba poduzima ekonomsku
aktivnost koja je podvrgnuta zajedničkoj kontroli.
Razmjerna konsolidacija je računovodstvena metoda kojom se pothvatnikov udjel u svakoj
imovini, obvezama, prihodu i rashodu nekog zajedničkog kontroliranog subjekta dodaj
dodaje, stavku po stavku, sličnim stavkama u financijskim izvještajima pothvatnika ili se
iskazuju kao zasebne stavke u financijskim izvještajima pothvatnika.
Odvojeni financijski izvještaji su izvještaji koje prikazuje matica, ulagatelj u pridruženi
subjekt ili zajednički kontrolirani subjekti, u kojima su ulaganja iskazana na temelju
vlasničkog udjela radije nego na temelju objavljenih rezultata i neto imovine subjekta u koji
se ulaže.
Značajan utjecaj je moć sudjelovanja u odlučivanju o financijskim i poslovnim politikama
subjekta koji je predmet ulaganja, ali nije kontrola niti zajednička kontrola nad tim
politikama.
Pothvatnik je osoba u zajedničkom pothvatu koja ima zajedničku kontrolu nad tim
zajedničkim pothvatom.
4.3. Zajedničke kontrolirane djelatnosti
Djelatnost nekog zajedničkog pothvata obuhvaća korištenje imovine i drugih resursa
pothvatnika umjesto uspostave korporacije, ortakluka ili drugog subjekta ili financijske
strukture koja je odvojena od samih pothvatnika. Svaki se pothvatnik koristi svojom vlastitom
nekretninom, postrojenjem i opremom te vodi vlastite zalihe. To mu također stvara vlastite
rashode i obveze te povećano koristi svoju novčanu imovinu, što predstavlja njegove vlastite
obveze. Aktivnosti zajedničkog pothvata mogu obavljati pothvatnikovi namještenici usporedo
sa sličnim aktivnostima pothvatnika. Sporazum o zajedničkom pothvatu obično predviđa
način na koji se prihodi od prodaje zajedničkog proizvoda i svih nastalih rashoda dijele
između pothvatnika.
Primjer je zajednički kontrolirane djelatnosti kada dva ili više pothvatnika spajaju svoje
djelatnosti, resurse i znanje da proizvedu, trguju i distribuiraju proizvod, kao što je zrakoplov.
Različite dijelove proizvodnog procesa obavlja svaki od pothvatnika. Svaki pothvatnik snosi
vlastite troškove i utvrđuje udjel prihoda od prodaje zrakoplova, tako da je udjel određen u
skladu s ugovornim aranžmanom.
U pogledu svojih udjela u zajednički kontroliranim djelatnostima, pothvatnik treba priznati u
svojim financijskim izvještajima:
imovinu koja kontrolira i obveze koje nastaju, i
rashode koji nastaju i svoj udio u prihodu koji zarađuje od prodaje robe ili pružanja
usluga zajedničkim pothvatom.
Budući da su imovina, obveze, prihodi i rashodi već priznati u financijskim izvještajima
pothvatnika ne zahtijevaju se usklađivanja ili drugi konsolidacijski postupci u pogledu tih
stavaka kada pothvatnik prezentira konsolidirane financijske izvještaje. Odvojeni
računovodstveni dokumenti vjerojatno se neće zahtijevati za sam zajednički pothvat i
financijski izvještaji se ne mogu sastavljati za zajednički pothvat. Međutim, pothvatnici mogu
sastavljati interne financijske izvještaje za menadžment tako da oni mogu ocijeniti uspjeh
zajedničkog pothvata.
4.4. Zajednička kontrolirana sredstva
Neki zajednički pothvati obuhvaćaju zajedničku kontrolu, a često i zajedničko vlasništvo
pothvatnika, jednoga ili više njih, koji su dali imovinu ili je nabavljena i namijenjena za svrhe
zajedničkog pothvata. Tom se imovinom ostvaruje korist za pothvatnike. Svaki pothvatnik
može uzeti dio proizvodnje od imovine i svaki snosi dogovoreni dio rashoda koji su nastali s
tim u svezi. Ti zajednički pothvati ne obuhvaćaju uspostavljanje korporacije, partnerstva ili
drugog subjekta, ili financijske strukture koja je odvojena od samih pothvatnika. Svaki
pothvatnik ima kontrolu nad svojim dijelom budućih gospodarskih koristi kroz svoj udjela u
zajednički kontroliranoj imovini.U pogledu svoga udjela u zajednički kontroliranoj imovini,
pothvatnik treba priznati u svojim financijskim izvještajima:
svoj udjel u zajednički kontroliranoj imovini, razvrstan prema vrsti imovine,
sve obveze koje su nastale,
svoj udjel u svim obvezama koje su nastale zajednički nastale s drugim pothvatnicima
u odnosu na zajednički pothvat,
svaki prihod od prodaje ili korištenje svog udjela od proizvodnje zajedničkog
pothvata, zajedno sa svojim udjelom svih rashoda nastalih zajedničkim pothvatom, i
sve rashode koji su nastali u svezi s njegovim udjelom u zajedničkom pothvatu.
Svaki pothvatnik, u pogledu svojeg udjela u zajednički kontroliranoj imovini uključuje u
računovodstvene dokumente i priznaje u svojim financijskim izvještajima:
svoj dio u zajednički kontroliranoj imovini, razvrstan prema vrsti imovine, a ne kao
ulaganje.
sve obveze koje su se s tim u svezi pojavile, na primjer one nastale u financiranju
svojeg udjela u imovini,
svoj dio u nastalim obvezama zajednički s drugim pothvatnicima u svezi zajedničkog
pothvata,
svaki prihod od prodaje ili korištenja svog dijela proizvodnje od zajedničkog pothvata,
zajedno sa svojim dijelom u svim rashodima nastalim zajedničkim pothvatom, i
sve rashode koji su nastali u svezi s pothvatnikovim udjelom u zajedničkom pothvatu,
na primjer oni vezani uz financiranje pothvatnikova udjela u imovini i prodaji svog
dijela proizvodnje.
Budući da je imovina, obveze, prihodi i rashodi već priznati u financijskim izvještajima
pothvatnika ne zahtijevaju se usklađivanja ili drugi konsolidacijski postupci u smislu tih
stavaka kada pothvatnik prezentira konsolidirane financijske izvještaje. Postupak zajednički
kontrolirane imovine odražava suštinu i ekonomsku realnost i obično pravni oblik
zajedničkog pothvata. Odvojeni računovodstveni dokumenti za sam zajednički pothvat mogu
biti ograničeni na one rashode koji su nastali u zajedništvu s pothvatnicima i konačno koje
pothvatnici snose prema svojim dogovorenim udjelima. Financijski izvještaji se ne mogu
sastavljati za zajednički pothvat, iako pothvatnici mogu sastavljati interne financijske
izvještaje menadžmentu tako da oni mogu ocijeniti uspješnost zajedničkog pothvata.
4.5. Zajednički kontrolirani subjekti
„Zajednički kontrolirani subjekt je zajednički pothvat koji obuhvaća uspostavu korporacije,
partnerstva ili drugog subjekta, u kojem svaki pothvatnik ima udjel. Subjekt posluje na isti
način kao druga poduzeća, samo što ugovorni aranžman između pothvatnika uspostavlja
zajedničku kontrolu nad gospodarskom aktivnošću subjekta.
Zajednički kontrolirani subjekt kontrolira sredstva zajedničkog pothvata, stvara obveze i
rashode i zarađuje dobit. On može ugovarati u svoje ime i pribavljati financijska sredstva za
svrhe aktivnosti zajedničkog pothvata. Svaki pothvatnik je ovlašten na dio rezultata zajednički
kontroliranog subjekta, iako neki zajednički kontrolirani subjekti također obuhvaćaju
dijeljenje prihoda zajedničkog pothvata.
Jednostavan je primjer zajednički kontroliranog subjekta kada dva poduzeća spajaju svoje
aktivnosti u poseban posao prenoseći primjerena sredstva i obveze u zajednički kontrolirani
subjekt. Drugi se primjer pojavljuje kada poduzeće započinje poslovanje u inozemstvu
zajedno s vladom ili drugom agencijom u toj zemlji, uspostavljajući odvojeni subjekt koji
zajednički kontroliraju poduzeće i vlada ili agencija.
Mnogi su zajednički kontrolirani subjekti slični u sadržaju onim zajedničkim pothvatima kao
što su spomenute zajednički kontrolirane djelatnosti ili zajednički kontrolirana sredstva. Na
primjer, pothvatnici mogu prenijeti zajednički kontrolirano sredstvo, kao što ja naftovod, u
zajednički kontrolirani subjekt, zbog poreza ili drugih razloga. Slično tomu, pothvatnici mogu
priložiti sredstva u zajednički kontrolirani subjekt kojim će se upravljati zajednički. Neke
zajednički kontrolirane djelatnosti također obuhvaćaju uspostavu zajednički kontroliranog
subjekta koji se bavi pojedinim oblicima aktivnosti, na primjer: dizajn, marketing, distribucija
ili usluge koje nastaju nakon prodaje proizvoda.
Zajednički kontrolirani subjekt vodi svoje vlastite računovodstvene dokumente te priprema i
prezentira financijske izvještaje na isti način kao druga poduzeća u skladu s odgovarajućim
nacionalnim zahtjevima i Međunarodnim računovodstvenim standardima.
Svaki pothvatnik obično uplaćuje novac ili druge resurse u zajednički kontrolirani subjekt. Ti
su doprinosi uključeni u računovodstvenu evidenciju pothvatnika i priznati su u njegovim
odvojenim financijskim izvještajima kao ulaganje u zajednički kontrolirani subjekt.“4
4.6. Transakcije između pothvatnika i zajedničkog pothvata
„Kada pothvatnik pridonosi ili prodaje sredstva u zajednički pothvat, priznavanje bilo kojeg
dobitka ili gubitka iz transakcije treba odražavati sadržaj transakcije. Dok su sredstva
zadržana zajedničkim pothvatom i uz uvjet da je pothvatnik prenio značajne rizike i nagrade
od vlasništva, pothvatnik treba priznati samo onaj dio dobitka ili gubitka koji se može
pripisati udjelima drugih pothvatnika. Pothvatnik treba priznati puni iznos gubitka kada
doprinos ili prodaja pruža dokaz o smanjenju neto utržive vrijednosti tekućih sredstava
4 Službeni tekstovi MRS, II. izmijenjena i dopunjena naknada, Računovodstvo poduzetnika knjiga III., RriF, Zagreb, 1997.
ili pad, osim prolaznoga, u knjigovodstvenom iznosu dugoročnog sredstva.
Kada pothvatnik kupuje sredstva od zajedničkog pothvata, pothvatnik ne smije priznati svoj
udjel u dobiti od zajedničkog pothvata iz transakcije dok ne preproda sredstva neovisnoj
stranci. Pothvatnik treba priznati svoj udjel u gubicima proizašlih iz tih transakcija na isti
način kao i dobit, samo što se gubici trebaju odmah priznati kada predstavljaju smanjenje neto
prodajne vrijednosti tekućih sredstava ili pad, osim prolaznoga, u knjigovodstvenom iznosu
dugoročnih sredstava.“5
„Da bi se ocijenilo pruža li transakcija između pothvatnika i zajedničkog pothvata dokaz o
umanjenju vrijednosti imovine, pothvatnik određuje nadoknadivi iznos imovine prema MRS-
u 36 - Umanjenje imovine. Pri određivanju vrijednosti u upotrebi, budući novčani tokovi od
imovine procjenjuju se na temelju kontinuirane upotrebe imovine i njegovog posljednjeg
otuđenja od zajedničkog pothvata.“6
4.7. Izvještavanje o udjelima u zajedničkim pothvatima u financijskim izvještajima ulagača
„Ulagač u zajednički pothvat, koji nema zajedničku kontrolu, treba izvijestiti svoj udjel u
zajedničkom pothvatu u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 25,
Računovodstvo ulaganja, ili ako ima značajan utjecaj u zajedničkom pothvatu, u skladu s
Međunarodnim računovodstvenim standardom 28, Računovodstvo ulaganja u pridružene
kompanije.“7
4.8. Upravljači zajedničkih pothvata
„Upravljači ili menadžeri zajedničkog pothvata trebaju obračunati sve naknade u skladu s
MRS18 - Prihodi.
Jedan ili više pothvatnika može djelovati kao upravljač ili menadžer zajedničkog pothvata.
Upravljači su obično plaćeni menadžerskom naknadom za takve obveze. Naknade se
obračunavaju kod zajedničkog pothvata kao rashod.“8
5 http://zakon.poslovna.hr/public/mrs-%E2%80%93-25-%C2%A0%C2%A0%C2%A0-racunovodstvo-ulaganja/13531/zakoni.aspx, 23.3.2012.6 http://www.srr-fbih.org/pdf/MSFI_MRS/20_MRS_31.pdf, 23.3.2012.7 Međunarodni računovodstveni standardi 1996, prijevod s engleskog jezika, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 1996.8 http://www.srr-fbih.org/pdf/MSFI_MRS/20_MRS_31.pdf, 24.3.2012.
4.9. Objavljivanje
„U skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 10, Nepredviđeni događaji i
događaji nastali nakon datuma bilance, pothvatnik treba objaviti zbrojni iznos sljedećih
nepredviđenih događaja, odvojeno od iznosa drugih nepredviđenih događaja, osim ako je
vjerojatnost gubitka neznatna:
a) sve nepredviđene događaje koji su se pothvatniku dogodili u svezi s njegovim
udjelima u zajedničkim pothvatima i svoj udjel u svakom od nepredviđenih događaja
koji su se dogodili zajednički s drugim pothvatnicima:
b) svoj udjel u nepredviđenim događajima samih zajedničkih pothvata za koje je on
možda odgovoran; i
c) one nepredviđene događaje koji proizlaze jer je pothvatnik možda odgovoran za
obveze drugih pothvatnika zajedničkog pothvata.
U skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 5, informacija koju treba objaviti u
financijskim izvještajima, pothvatnik treba objaviti zbrojni iznos sljedećih obveza u smislu
svojih udjela u zajedničkim pothvatima odvojeno od drugih obveza:
a) sve obveze pothvatnika u svezi s njegovim udjelom u zajedničkim pothvatima i
njegov udjel u obvezama po osnovi kapitala koje su se dogodile zajedno s drugim
pothvatnicima; i
b) svoj udjel obveza po osnovi kapitala samih zajedničkih pothvata.
Pothvatnik treba objaviti spisak i opis udjela u značajnim zajedničkim pothvatima i omjer
udjela vlasništva koje drži u zajednički kontroliranim subjektima. Pothvatnik koji izvješćuje u
svojim udjelima u zajednički kontroliranim subjektima primjenjuje izvještajni oblik redak po
redak za razmjernu konsolidaciju ili metodu udjela treba objaviti zbrojne iznose svakog od
tekućeg sredstva, dugoročnog sredstva, tekuće obveze, dugoročne obveze, prihoda i rashoda
vezanih za njegove udjele u zajedničkim pothvatima.“9
Poželjno je da pothvatnik koji ne priprema konsolidirane financijske izvještaje, jer nema
podružnice, pruža iste informacije o svojim udjelima u zajedničkim pothvatima kao
pothvatnici koji izdaju konsolidirane financijske izvještaje.
9 http://zakon.poslovna.hr/public/mrs-%E2%80%93-25-%C2%A0%C2%A0%C2%A0-racunovodstvo-ulaganja/13531/zakoni.aspx, 24.3.2012.
4.10. Datum stupanja na snagu
„Ovaj Međunarodni računovodstveni standard stupa na snagu za financijske izvještaje koji
obuhvaćaju razdoblja koja počinju na 1. siječnja 1992. ili poslije.“10
10 Službeni tekstovi MRS, II. izmijenjena i dopunjena naknada, Računovodstvo poduzetnika knjiga III., RriF, Zagreb, 1997.
Međunarodni računovodstveni standardi jesu jedno od najznačajnijih područja
suvremeneteorije međunarodnog računovodstva zahvaljujući globalizacijskim procesima i
pritiscimau pravcu postizanja računovodstvene ujednačenosti diljem svijeta.
Mnoge
su različitosti uinstitucionalnim i drugim elementima okruženja koje
predstavljaju prepreku dostizanjuharmonizacijskih ciljeva, ali također postoje i interni
čimbenici pri poslovnim subjektima kojiutječu na usklađenost sa međunarodnim standardima