Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Босна и Херцеговина Федерација Босне и Херцеговине

KANTON SARAJEVO Vlada

КАНТОН САРАЈЕВО Влада

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

CANTON SARAJEVO Government

Broj: 02-05-35648-15/19 Sarajevo, 03.10.2019. godine Na osnovu člana 26. i 28. stav (4) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (”Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 36/14 – Novi prečišćeni tekst, 37/14 – Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo na 40. sjednici održanoj 03.10.2019. godine, donijela je sljedeći

Z A K L J U Č A K

1. Prihvata se Izvještaj o stanju i aktivnostima u okviru RCUO Smiljevići, sa prijedlogom mjera, koji je pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

2. Izvještaj iz tačke 1. ovog Zaključka dostavlja se Skupštini Kantona Sarajevo na nadležno odlučivanje.

P R E M I J E R Edin Forto

Dostaviti: 1. Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo 2. Zamjenica predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo, gđa. Danijela Kristić 3. Skupština Kantona Sarajevo 4. Premijer Kantona Sarajevo 5. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo 6. Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo 7. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo 8. Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo 9. KJKP „Rad“ Sarajevo (putem Ministarstva prostornog uređenja,

građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo) 10. Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo 11. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo 12. Općina Novi Grad Sarajevo (putem Ministarstva prostornog uređenja,

građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo) 13. Evidencija 14. A r h i v a

web: http://vlada.ks.gov.ba e-mail: ssv@ssv.ks.gov.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070 Fax: + 387 (0) 33 562-211

Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Босна и ХерцеговинаФедерација Босне и Херцеговине

SKUPŠTINA KANTONASARAJEVO

СКУПШТИНА КАНТОНА САРАЈЕВО

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and Herzegovina

CANTON SARAJEVO ASSEMBLY

Broj: Sarajevo,

Na osnovu člana 120. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br.41/12 – Drugi novi prečišćeni tekst, 15/13, 47/13, 47/15 i 48/16), Skupština Kantona Sarajevo, na sjedniciodržanoj dana ________ 2019.godine, povodom razmatranja Izvještaja o stanju i aktivnostima u okviruRCUO Smiljevići, sa prijedlogom mjera, donijela je slijedeći

ZAKLJU ČAK

Usvaja se Izvještaj o stanju i aktivnostima u okviru RCUO Smiljevići, sa prijedlogom mjera.

Broj: PREDSJEDAVAJUĆISarajevo, SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO

Elmedin Konaković

web: http://skupstina.ks.gov.bae-mail: skupstina@skupstina.ks.gov.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-055, Fax:+ 387 (0) 33 562-210

Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

O B R A Z L O Ž E N J E

I-PRAVNI OSNOV

Pravni osnov za donošenje ovog Zaključka je sadržan u članu 120. Poslovnika Skupštine KantonaSarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo”, broj; 41/12-Drugi novi prečišćeni tekst, 15/13, 47/13,47/15 i 48/16), kojim je utvrđeno da Zaključkom Skupština Kantona odlučuje o svom radu i o raduradnih tijela Skupštine i Službe Skupštine. Zaključkom Skupština može zauzeti stav o pitanju koje jerazmatrala, uključujući utvrđivanje obaveza za Vladu i kantonalne organe uprave u pogledu pripremezakona ili drugih propisa i općih akata ili vršenja drugih poslova iz njihovog djelokruga. Radna tijelaSkupštine donose zaključke iz svog domena rada.

II - RAZLOZI ZA DONOŠENJE

Zbog aktuelnih dešavanja na lokalitetu RCUO Smiljevići, kolegij Skupštine Kantona Sarajevo jeodlučio da se održi posebna sjednica na ovu temu. U tom smislu, revidiran je i ažuriran materijal koji jerazmatrala Vlada Kantona Sarajevo na Tematskoj sjednici održanoj 27.06.2019.godine.

U predmetnom Izvještaju sadržane su dodatne aktivnosti, koje su realizovane u međuvremenu, kao ipodaci o implementaciji zaključaka Vlade sa pomenute sjednice. Uz to, predložen je čitav niz mjera kojetreba provesti, kako bi se stanje dovelo na onaj nivo koji je poželjan, a to je funkcionisanje RCUO kaosavremenog Centra, gdje se otpad tretira, iskorištava, a što manje odlaže, uz poštivanje svih ekološkihstandarda, koje zahtijeva važeća regulativa iz ove oblasti.

S tim u vezi, predlažemo prihvatanje Izvještaja kao u prilogu.

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO

MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRAĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA

IZVJEŠTAJ

O STANJU I AKTIVNOSTIMA U OKVIRU RCUO SMILJEVI ĆI

SA PRIJEDLOGOM MJERA

Sarajevo, 03.10.2019. godine

Sadržaj:

Uvod...........................................................................................................................................3

1.Regulativa u oblasti upravljanja otpadom u KS......................................................................4

1.1Zakonski okvir u oblasti upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo..................................4

1.2 Pravilnici o posebnim vrstama otpada i potreba za revizijama postojećih pravilnika......7

1.3 KEAP – upravljanje otpadom i poslovanje RCUO Smiljevići.........................................7

1.4 Naknade za prikupljanje i zbrinjavanje otpada u KS........................................................7

2. Usluge prikupljanja, odvoza i deponovanja komunalnog otpada u KS.................................8

2.1 Sistem odvojenog prikupljanja i smanjenja količina otpada u KS u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom.....................................................................................................9

2.2 Morfološki sastav komunalnog otpada u KS..................................................................12

2.3 Uvođenje mjera za tretman otpada u sklopu RCUO Smiljevići.....................................13

2.4 Problemi odlaganja posebnih vrsta otpada na deponiju Smiljevići u okviru RCUO.....15

2.4.1 Inspekcijske službe i sistem upravljanja otpadom..................................................16

2.4.2. Animalni otpad i nus-proizvodi životinjskog porijekla..........................................17

2.4.3. Odlaganje građevinskog otpada.............................................................................20

2.4.4. Odlaganje tečnog otpada........................................................................................20

3. RCUO Smiljevići – prikaz razvoja i unapređenje sistema zbrinjavanja otpada u periodu 1997.-2019. godina...................................................................................................................21

3.1 Lokacija RCUO Smiljevići.............................................................................................21

3.2 Pregled aktivnosti na deponiji Smiljevići od 1962.-2019. godine..................................22

3.3 Pregled objekata i izvedenih mjera na sanaciji deponije Smiljevići u periodu 1997.-2016.godina..........................................................................................................................24

3.4. Sanacija deponije i Program aktivnosti 2016.-2018......................................................29

4. Realizacija Programa aktivnosti za 2019. godinu i zaključaka Vlade KS od 27.06.2019.godine................................................................................................................33

IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI I AKTIVNOSTIMA KJKP RAD-a PO ZAKLJUČCIMA VLADE KS I PROGRAMU AKTIVNOSTI ZA 2019.GODINU........................................35

IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI I AKTIVNOSTIMA ZIKS PO ZAKLJUČCIMA VLADE KS I PROGRAMU AKTIVNOSTI ZA 2019.GODINU......................................................39

5. Plan iz Programa za 2020.godinu.........................................................................................41

6. Prijedlog mjera.....................................................................................................................42

2

Uvod

Zbrinjavanje otpada u Kantonu Sarajevo predstavlja kompleksan problem koji obuhvataveliki broj mjera i aktivnosti, usklađenih sa hijerarhijom upravljanja otpadom EU.

Kada se govori o zbrinjavanju otpada, javnosti su uglavnom upečatljivi primjeri razbacanogotpada po mjestu stanovanja, neugodini mirisi, procjedne vode i sl.

Međutim, rješavanje problema i ublažavanje posljedica koje osjete stanovnici u KS počinjesa aktivnostima od edukacije i mjerama na smanjenju produkcije otpada, odvajanja otpada namjestu nastajanja, organizovanju brzog prikupljanja, zatim sigurnog i efikasnog transporta, teoptimalnog izbora za zbrinjavanje različitih vrsta otpada.

S tim u vezi, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, sa drugim resornimministarstvima, te nizom drugih nadležnih i stručnih institucija planira i realizuje veliki brojprojekata u svrhu ekološki i tehnološki prihvatljivih rješenja upravljanja otpadom na područjuKS.

U tom cilju pokrenuta je inicijativa za pripremu informacije o projektima i aktivnostima kojesu se realizovale i još uvijek se odvijaju u ovom domenu u okviru RCUO Smiljevići.

Projekti koji se realizuju u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO) uKantonu Sarajevo (RCUO Smiljevići) ulaze u skup kapitalnih projekata za Kanton Sarajevo iza njihovu realizaciju se izdvajaju značajna sredstva.

Između nadležih ministarstava u KS, provode se aktivnosti koje obuhvataju upravljanjeotpadom od mjesta nastanka, utvrđivanjem produkcije, količine i vrsta otpada, preko izboranačina prikupljanja i transporta, do konačnog izbora zbrinjavanja otpada.

Pripremajući materijal za ovu Informaciju, iz velikog obima tehničke dokumentacije,regulative, izvještaja domaćih i stranih experata, kao i na osnovu projekata koji seimplementiraju kroz Program sanacije RCUO Smiljevići 2016. —2020. sublimirani sunajznačajniji podaci i pripremljen pregled aktivnosti od 1997. godine do 2019.godine.

Posebno su prikazani aktualni radovi i radovi realizirani i planirani Programom aktivnosti uokviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići (RCUO Smiljevići), za period2016.-2020. godina.

Slika 1. Aktivna ploha za odlaganje otpada na RCUO Smiljevići (2018.godina) u okviru ograde (53,4 ha)

3

1. Regulativa u oblasti upravljanja otpadom u KS

Upravljanje otpadom je djelatnost od opšteg interesa. Upravljanje otpadom vrši se na načinkojim se obezbijeđuje najmanji rizik po ugrožavanje života i zdravlja ljudi i okoliša,kontrolom i mjerama smanjenja:

1) zagađenja voda, zraka i zemljišta;

2) opasnosti po biljni i životinjski svijet;

3) opasnosti od nastajanja nesreća, eksplozija ili požara;

4) negativnih uticaja na predjele;

5) nivoa buke i neprijatnih mirisa.

Upravljanje otpadom u KS se vodi načelima izbora optimalne opcije zbrinjavanja otpada,regionalnog koncepta, sve usklađeno sa hijerarhijom upravljanja otpadom i principima„odgovornosti proizvođača otpada“ i „zagađivač plaća“.

Hijerarhija upravljanja otpadom predstavlja redoslijed prioriteta u praksi upravljanjaotpadom. U primjeni načela hijerarhije uzimaju se u obzir opšti principi zaštite okoliša,predostrožnosti i održivosti, tehničke izvodljivosti i ekonomske vrijednosti, zaštite resursa,kao i ukupan uticaj na okoliš, zdravlje ljudi, ekonomski i socijalni uticaji.

Sve navedeno su principi na kojima se zasnivaju planovi i aktivnosti u domenu upravljanjaotpadom u KS. Provođenje planova i realizacija svakodnevnih aktivnosti na zbrinjavanjuotpada nailaze na niz problema koji počinju od prikupljanja, preko transporta, do opcijekonačnog zbrinjavanja preuzetog otpada. Za sve nivoe su potrebna značajna sredstva koja sesvake godine izdvajaju iz Budžeta Kantona.

1.1 Zakonski okvir u oblasti upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo

Upravljanje otpadom na području Kantona Sarajevo regulisano je Zakonom o upravljanjuotpadom Federacije BiH («Službene novine Federacije BiH» broj 33/03, 72/09 i 92/17).

Nadzor nad primjenom zakonskih odredbi definisanih Zakonom o upravljanju otpadom ipodzakonskim aktima donesenim na osnovu tog Zakona u Kantonu Sarajevo vršiMinistarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, koje je nadležno za posloveupravljanja svim vrstama otpada, određivanje lokacija i zemljišta u poslovima upravljanjaotpadom i postrojenjima, izuzev poslova prekograničnog prometa otpada i poslovaupravljanja otpadom i postrojenjima za tretman otpada koji obuhvataju područje dva ili višekantona, a koje vrši Federalno ministarstvo okoliša.

Ministarstvo nadzire skupljanje, transport, tretman, odlaganje svih vrsta otpada, pripremaKantonalni plan upravljanja otpadom, učestvuje u izradi zakona i drugih propisa iz oblastiupravljanja otpadom i izdaje dozvole za upravljanje otpadom.

Upravljanje komunalnim otpadom na području Kantona Sarajevo je, pored Zakona oupravljanju otpadom, regulisano Zakonom o komunalnim djelatnostima („Službene novineKantona Sarajevo“ br. 14/16, 43/16 i 19/17) i Zakonom o komunalnoj čistoći („Službenenovine Kantona Sarajevo“ br. 14/16, 43/16 i 19/17).

4

Zakonom o komunalnoj čistoći se propisuje da poslove komunalne čistoće obavljajukomunalna preduzeća registrovana za ovu djelatnost, da se otpad odvozi na deponiju, aodržavanje i bliže uvjete za korištenje deponije i mjere zaštite sa aspekta zaštite tla, vodotokai zraka se utvrđuju posebnim pravilnikom. Zakon o komunalnim djelatnostima propisuje daobavljanje komunalnih djelatnosti obezbjeđuju Kanton, Grad i općine. Komunalne djelatnostiu nadležnosti Kantona, između ostalog su prikupljanje i odvoz komunalnog otpada izstambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju, odlaganje komunalnogotpada na glavnu sanitarnu deponiju, a moguć je potpun ili djelimičan prenos nadležnosti sanivoa Kantona na Grad i općine kada je u pitanju obavljanje komunalnih djelatnosti.Provođenje Zakona o komunalnim djelatnostima i Zakona o komunalnoj čistoći je unadležnosti Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture.

Smanjenje količina otpada za finalno odlaganje uz efikasnije korištenje resursa jedan je od 4strateška cilja upravljanja otpadom na području FBiH koji su postavljeni u Strategiji zaštiteokoliša. Operativni ciljevi, koji doprinose osiguravanju dostizanja ovog strateškog cilja,stavljaju naglasak na odvojeno prikupljanje, ponovnu upotrebu i reciklažu otpada. Ovajkoncept treba se odvijati na temelju hijerarhije upravljanja otpadom. Smisao ovog konceptaje smanjivanje količine otpada koja se trajno odlaže na odlagalištima uz izdvajanje onihkategorija koje se mogu materijalno i energetski iskoristiti u granicama tehničkih mogućnosti,uz zadovoljenje okolišnih i društvenih zahtjeva i ekonomske dobrobiti.

Unapređenje sistema upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo, definirano Planomupravljanja otpadom Kantona Sarajevo 2015.-2020. („Službene novine Kantona Sarajevo“broj 29/15), zasniva se na razvoju infrastrukture koja se nadovezuje na postojeći sistemprikupljanja i odvoza komunalnog otpada, prevenciji nastajanja otpada, te povratu resursaponovnom upotrebom i reciklažom. Ključni elementi budućeg plana infrastrukture zaupravljanje otpadom temelje se na izdvajanju korisnih sirovina iz otpada, te minimiziranjukoličina otpada koje se odlažu. Planom upravljanja otpadom KS je predviđena izrada Studijeizvodljivosti za izbor rješenja tretmana otpada koja treba, za svaku od razmatranih opcija,dati odgovore o najboljoj raspoloživoj tehnologiji za Kanton Sarajevo, lokaciji,institucionalnim aranžmanima, visini ulaganja, visini operativnih troškova, načinufinansiranja, te utjecaju na okoliš.

Kantonalni plan zaštite okoliša 2017.-2022.godina KEAP ("Službene novine KantonaSarajevo" broj 47/17) predstavlja osnovni razvojni multisektorski dokument KantonaSarajevo u oblasti zaštite okoliša. Sastavni dio KEAP-a čine Akcioni planovi 6 tematskihoblasti (priroda, vodni resursi, upravljanje kvalitetom zraka, zemljište, upravljanje otpadom iodgovori politika). Istovremeno se radi i Zeleni akcioni plan, kao ažurirana verzijaKantonalnog plana zaštite okoliša (KEAP). Akcioni plan za Kanton Sarajevo obuhvata,između ostalog, ažuriranje podataka o stanju okoliša, identifikaciju prioriteta, planmonitoringa, finansijske procjene, izgradnju kapaciteta i prijedlog izmjena i dopuna KEAP-a,a isti se radi za duži vremenski period, pa može sublimirati mjere iz KEAP-a, uz noveaktivnosti koje će proizaći analizom kroz Zeleni akcioni plan.

Prostorni plan KS usvojen je u augustu 2006. godine, za planski period 2003.-2023. Prostorniplan KS inicira da se zadovolje potrebe upravljanja otpadom. Prostornim planom KS sepropisuje i potreba proširenja deponije sa postojećih 53,4 ha na 94,3 ha s ciljem aktivnostiunutar Regionalnog centra za upravljanje otpadom.

5

Slika 2. Izvod iz Prostornog plana 2003. – 2023. godina – sarajevsko odlagalište kućnog otpada u sklopuRCUO Smiljevići

Vlada Kantona Sarajevo je na 98. sjednici održanoj 18.10.2017. godine donijela Odluku ovršenju strategijske procjene uticaja na okoliš za Prostorni plan područja posebnog obilježja“Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) – Smiljevići” (“Službene novineKantona Sarajevo“, br. 42/17 od 26.10.2017. godine), dok je na 105. sjednici održanoj07.12.2017. godine usvojila i Program i plan aktivnosti na izradi Plana.

Skupština Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj 05.03.2018. godine, donijela Odluku opristupanju izradi Prostornog plana područja posebnog obilježja “Regionalni centar zaupravljanje otpadom (RCUO) - Smiljevići“ (“Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 11/18od 15.03.2018.g.). Odlukom o pristupanju izradi definisani su Nosilac pripreme VladaKantona Sarajevo i Nosilac izrade Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, te Programi plan aktivnosti na izradi Prostornog plana, kojim je utvrđena i dinamika izrade

Prostornim planom će se utvrditi sadržaji Centra, preispitati usklađenost postojećih sadržajasa planiranim namjenama i uskladiti namjene sa tehnološkim postupkom. Strategijskomprocjenom uticaja na okoliš, izvršiće se identifikacija i procjena uticaja Plana na okolniprostor, a čiji će rezultati i smjernice biti implementirani u Plan. Rok za izradu NacrtaProstornog plana područja posebnih obilježja “Regionalni centar za upravljanje otpadom -Smiljevići” je oktobar 2019.godine.

U proteklom periodu organizovani su terenski obilasci RCUO Smiljevići i sastanci radnogtima za izradu PPPPO RCUO-Smiljevići. Nakon toga pristupilo se izradi snimka postojećegstanja, analize i ocjene stanja, mogućnosti daljeg razvoja, te općih i posebnih ciljevaprostornog razvoja. Prethodno navedeno je urađeno, a u narednom periodu aktivnosti će seodnositi na izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja. Dana 08.07.2019. godineorganizovana je radionica o definiranju sadržaja Izvještaja o strategijskoj procjeni uticaja naokoliš na koju su bili pozvani predstavnici subjekata planiranja definisani Odlukom opristupanju izradi PPPPO RCUO-Smiljevići.

6

1.2 Pravilnici o posebnim vrstama otpada i potreba za revizijama postojećih pravilnika

Na RCUO Smiljevići odlažu se značajne količine otpada koji spada u posebne kategorijeotpada, za koje je Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno donošenje provedbenihpropisa. U posebne kategorije otpada spada: ambalažni otpad, otpadna vozila, otpadna ulja,otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, električni i elektronički otpad, otpad kojisadrži azbest, otpad koji sadrži PCB, otpad iz proizvodnje titandioksida, medicinski otpad,životinjski otpad i građevinski otpad. Osim ambalažnog i električnog i elektronskog, nisudoneseni propisi za posebne kategorije otpada u zakonskom roku. Tako se na primjer,Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS više puta obraćaloFederalnom ministarstvu okoliša i turizma sa inicijativom za donošenje propisa, sanaglaskom na Pravilnik o upravljanju građevinskim otpadom, koji je preduvjet zaotpočinjanje rada deponije inertnog otpada u okviru RCUO Smiljevići.

Zbog nedostatka pravilnika za upravljanje posebnim kategorijama otpada, kao i zbognedostataka adekvatnih pogona za zbrinjavanje posebnih kategorija otpada, na sanitarnim idrugim deponijama u BiH završavaju sve vrste otpada koji se proizvodi.

Uočeni nedostaci u sistemu su definisani i u toku donošenja KEAP-a, a predviđene su mjerei aktivnosti na ublažavanju stanja po ovom pitanju.

1.3 KEAP – upravljanje otpadom i poslovanje RCUO Smiljevići

Strateški cilj Kantonalnog plana zaštite okoliša (KEAP 2017.-2021.) u domenu upravljanjaotpadom je smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture zaintegralno upravljanje otpadom.

U okviru ovog cilja planirano je stvaranje uvjeta za sanitarno odlaganje otpada na deponiji"Smiljevići" u okviru RCUO za narednih 5 godina, te uspostava Regionalnog centra zaupravljanje otpadom. Aktivnosti planirane KEAP-om su, između ostalog, rekonstrukcijauređaja za prečišćavanje procjednih voda, polaganje multibarijerne zaštite za proširenjeaktivne plohe za odlaganje otpada cca.15 000 m2, izrada tehničke dokumentacije za otvaranjenove sanitarne plohe (geodetski elaborat, geomehanička ispitivanja, izrada studije i otkupparcela), sanacija postojećeg sistema za otplinjavanje, ugradnja novih sondi na aktivnomdijelu deponije otplinjavanje čeone plohe, te izrada Studije izvodivosti za izbor tehnologijetretmana otpada na RCUO (proizvodnja SRF-a i RDF-a, tretman biorazgradivog otpada izkomunalnog itd.), uključujući i MBO.

Posebna mjera iz KEAP je prijedlog poslovanja RCUO Smiljevići kao zasebnog pravnogsubjekta. O reviziji poslovanja i budućoj organizaciji RCUO Smiljevići bilo je već govora uprethodnom dijelu teksta, ali se ponovo naglašava potreba da se buduće ustrojstvo RCUOSmiljevići razmotri u skladu sa usvojenim KEAP-om.

1.4 Naknade za prikupljanje i zbrinjavanje otpada u KS

U skladu sa članom 57. Zakona o komunalnoj čistoći, usluge prikupljanja, odvođenja ideponovanja otpadaka iz stambenih zgrada i stanova plaćaju, po utvrđenoj cijeni, korisnicistambenog prostora, usluge prikupljanja, odvođenja i deponovanja otpadaka iz poslovnihzgrada i prostorija plaćaju, po utvrđenoj cijeni, korisnici tih zgrada i prostorija. Osnovica zautvrđivanje visine cijene je m2 korisne izgrađene površine, s tim što su za poslovne prostorepredviđene diferencirane cijene, dok se cijene za odvoz otpada koji nastaje u procesu radaodređuje posebnim ugovorom.

Cjenovnik usluga KJKP RAD za fizička lica (domaćinstva) Vlada Kantona Sarajevoodobrila je 1998. godine, a za privredne korisnike 1996. godine. Od tada cijena nije bila

7

mijenjana, tako da odavno ne odražava ekonomsku cijenu, niti pokriva realne troškove zapružanje usluga.

Cijene bi trebale biti usklađene sa vrstom/kategorijom i količinom otpada koji se proizvodi,te uvjetima na koji se otpad zbrinjava.

Jedinica mjere za obračun zbrinjavanja otpada bi trebala biti proizvedena količina otpada kojise treba zbrinuti. Najbolji pristup je određivanje putem vaganja, a ukoliko se količina otpadane može izvagati, onda se primjenjuje određivanje u odnosu na volumen, tj. veličine posudaza otpad i učestalost odvoza.

Neophodno je izvršiti reviziju postojećeg sistema obračuna i naplate za zbrinjavanje otpadakako od fizičkih, tako i privrednih subjekata. U prvom koraku bi trebalo usvojiti neophodnezakonske dokumente.

Razvoj RCUO Smiljevići bi trebao biti koncipiran kao finansijski održiv kroz poslovanjejedinica u sklopu RCUO Smiljevići. To su novi pogoni u sklopu RCUO koji su namijenjeniza prijem i recikliranje građevinskih materijala, reciklažno dvorište i sortirnica uz plasmanrecikliranih materijala – sirovina iz otpada operaterima ili tržištu i drugi.

Predlaže se da u narednom planskom periodu resorna ministarstva (Ministarstvo prostornoguređenja, građenja i zaštite okoliša i Ministarstvo komunalne privrede KS) i Vlada KSrazmotre postojeći sistem poslovanja KJKP Rad i RCUO Smiljevići, način naplate, te da sepokrene procedura uvođenja novog sistema tarifa i načina poslovanja RCUO Smiljevići.

2. Usluge prikupljanja, odvoza i deponovanja komunalnog otpada u KS

KJKP "Rad" vrši prikupljanje i odvoz otpada sa područja Kantona Sarajevo. Otpad se odlažena sanitarnoj deponiji u okviru RCUO Smiljevići, udaljenoj cca. 4,5 km od gradske zone.Dnevna količina otpada u Kantonu Sarajevo iznosi cca. 500 tona.

a) Sistem prikupljanja otpada u gradskoj zoni

b) Izlaz iz RCUO Smiljevići c) Deponovanje otpada na aktivnu plohu

Slika 3 Sistem prikupljanja i dovoženja otpada na deponiju u Kantonu Sarajevo

Otpad se uglavnom odlaže u kontejnere, zapremine 1,1 m3, a u dijelovima grada sa većimbrojem individualnih stambenih objekata, podijeljene su posude za selekciju otpada udomaćinstvima.

Da bi se smanjile količine otpada koji se deponuje na Smiljevićima, uvedene su aktivnosti naunaprijeđenju sistema primarne selekcije otpada – na mjestu nastanka otpada

Nedostatak informacija, svijesti korisnika, obaveza/poticaja kao i kaznenih odredbi dovodi doposljedica uništavanja postavljenih kontejnera, a u najmenske posude se bacaju sve mogućevrste otpadaka. Tako se u namjenski izgrađenoj sortirnici za seletirano prikupljen papir,

8

plastiku, staklo, karton, aluminijum i metal doprema komunalni otpad zajedno sa odvojenimkategorijama, koji se rastresa, pregleda i izdvajaju se sirovine koje su daleko degradirane upogledu svojstava za recikliranje (uprljani kartoni, masni papir i dr.).

Uprkos dosadašnjim naporima da se promovira uvedeni sistem, može se reći da nisupostignuti zadovoljavajući rezultati pa je potrebno intenzivirati marketing, edukaciju,kontrole (inspekcije/eko redari) uključiti mjesne zajednice i sl.

U skladu sa preporukama EU o obaveznom izdvajanju pojedinih kategorija otpada, napodručju KS planirano je proširenje mreže zelenih otoka, a kontinuirano se planira raditi naedukacijama i kampanji za podizanje svijesti građana o značaju odvojenog prikupljanjaotpada. Urađena je Preliminarna studija izvodivosti za razvoj sistema za odvojenoprikupljanje i sortiranje reciklabilnog otpada u Kantonu Sarajevo, od strane stručnjakaSvjetske Banke, kroz projekt «Analiza opcija za implementaciju sistema odvojenogprikupljanja i sortiranja reciklabilnog otpada u odabranim gradovima u BiH « (finansiran odstrane švedske agencije SIDA).

U cilju upoznavanja sa ovim aktivnostima, u nastavku je pripremljen kratak izvadak izprojekta Analiza opcija za implementaciju sistema odvojenog prikupljanja otpada u KS, a uskladu sa prostorno – planskom dokumentacijom.

2.1 Sistem odvojenog prikupljanja i smanjenja količina otpada u KS u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom

Planom upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period 2015.-2020. godine („Službenenovine Kantona Sarajevo“, broj 29/15) definisan je krovni strateški cilj u oblasti upravljanjaotpadom: „smanjenje količina otpada za finalno zbrinjavanje uz efikasnije korištenje resursakoje podrazumijeva stvaranje uvjeta za selektivno prikupljanje otpada i iskorištavanje svihkategorija otpada za koje postoji tržište“.

Akcionim planom, koji je sastavni dio Plana upravljanja otpadom, utvrđene su mjere,aktivnosti, nosioci aktivnosti i potrebna sredstva za realizaciju istog. Jedna od aktivnostipredviđena Akcionim planom je izrada „Elaborata o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša izelenih otoka za područje devet općina Kantona Sarajevo sa lociranjem u prostorno-planskojdokumentaciji i investicijskim planom“ (u nastavku teksta Elaborat) čiji su nosioci aktivnostiMinistarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Zavod zaplaniranje razvoja Kantona Sarajevo, općinska odjeljenja za poslove prostornog uređenja ikomunalne poslove i KJKP Rad.

Za potrebe izrade Elaborata formirana je GIS baza podataka o lokacijama za prikupljanjeotpada i „Tehničke smjernice za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada“ (u nastavkuteksta Tehničke smjernice) koje su sastavni dio Elaborata. U Tehničkim smjernicama jepredstavljeno postojeće stanje u sistemu upravljanja komunalnim otpadom na nivou KantonaSarajevo, koncept prikupljanja, smjernice i idejna rješenja za planiranu infrastrukturu, kao izoniranje Kantona Sarajevo prema tipskim sadržajima u kojima nastaje komunalni otpad.Tehničke smjernice imaju za cilj osiguravanje efikasnog razdvajanja i prikupljanja otpadnihmaterijala u skladu sa očekivanim ciljevima, planiranje prostora za smještaj infrastrukture zaotpad u prostorno-planskoj dokumentaciji, propisivanje tehničkih zahtjeva i osiguravanjefunkcionalnog korištenja i održavanja.

9

Zbog značaja koordinacije pri izradi Elaborata, formirano je Operativno tijelo sastavljeno odpredstavnika Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, Ministarstvakomunalne privrede i infrastrukture, Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, općina uKS, KJKP „RAD“ i Zavoda. Operativno tijelo je aktivno učestvovalo u procesu izradeElaborata, a pored stalnih predstavnika u pojedinim fazama izrade uključeni su i predstavniciGradske uprave Grada Sarajevo, Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja iKJKP „Park“.

Lokacije za prikupljanje otpada trebaju biti osigurane u prostorno-planskoj dokumentaciji, aimajući u vidu da je većina planova već izrađena, te da je postupak izmjene i dopunedugotrajan i zahtjevan proces, izradom Elaborata određene su okvirne lokacije za prikupljanjeotpada uvažavajući raspoloživu izgrađenu strukturu i ciljeve koji se žele postići u pogleduizdvajanja otpada. Uzimajući u obzir navedeno, nosioci izrade u postupku izmjena i dopunaili u postupku izrade novih, a nakon isticanja važećih, dužni su unijeti lokacije za prikupljanjeotpada u prostorno-plansku dokumentaciju. Ukupno potrebna sredstva za petogodišnji periodprocijenjena su na 26.180.752,86 KM. GIS baza podataka o lokacijama za prikupljanjeotpada omogućava praćenje broja lokacija za prikupljanje otpada, kao i stanje istih u smislubroja i vrste posuda, oštećenosti infrastrukture, problema prilikom prikupljanja itd., a što ćeznatno olakšati održavanje i unaprjeđenje sistema upravljanja komunalnim otpadom. VladaKantona Sarajevo donijela je 01.08.2019.godine Odluku broj 02-05-29735-5/19 kojom sedaje saglasnost na Elaborate.

Rješenja predložena kroz elaborate su u potpunosti potvrđena u Preliminarnoj studijiizvodivosti za razvoj sistema za odvojeno prikupljanje i sortiranje reciklabilnog otpada uKantonu Sarajevo, urađenoj od strane stručnjaka Svjetske Banke, kroz projekt «Analizaopcija za implementaciju sistema odvojenog prikupljanja i sortiranja reciklabilnog otpada uodabranim gradovima u BiH «.

Ova Studija je naglasila i slijedeće:

• Da postojeća sortirnica na centru za upravljanje otpadom u Smiljevićima, nemadovoljno kapaciteta za prihvat novih količina razdvojenog materijala, te da će trebatinova ulaganja. (u odnosu na uvid experata Svjetske banke, određena ulaganja iproširenje kapaciteta je već izvedeno, a izgrađeno je i Reciklažno dvorište saradionicom u neposrednoj blizini sortirnice)

• Da je trenutna situacija sa izdvajanjem stakla nepovoljna, jer nema prerađivačkihkapaciteta za staklo u BiH, te da operateri sistema i organi nadležni za zaštitu okoliša,na nivou entiteta ili države trebaju ponuditi podršku ulagačima za izgradnjupostrojenja za preradu stakla.

• Da će svaki dalji razvoj sistema odvojenog prikupljanja otpada, koji je obaveza BiH,uticati na troškove prikupljanja. Prema procjenama iz Studije, za razvoj ovog sistemaje potrebno uložiti oko 9 miliona KM, a što podrazumijeva nabavku kontejnera ivozila, proširenje kapaciteta sortirnice i sl. Dio troškova u studiji se odnosi na istunabavku opreme koju su već predvidjeli Elaborati o lokacijama reciklažnih dvorišta,niša i zelenih otoka Kantona Sarajevo.

• godišnji troškovi implementacije bi bili u rasponu od 2,8 do 4,0 miliona KM godišnje,a zahtijevala bi se dodatna ulaganja od oko 9,0 miliona KM. Dodatni troškovipremašuju iznose naknada koje plaćaju domaćinstva u Sarajevu za više od 25%, aukupne godišnje prihode KJKP za više od 12%.

10

• Da su šeme produžene odgovornosti proizvođača već uspostavljene u FBiH zaambalažni otpad, ali još uvijek nisu dovoljno razvijene za implementacijusveobuhvatnih sistema za odvojeno prikupljanje i sortiranje ambalažnog otpada izdomaćinstava. U skladu sa zahtjevima domaćeg zakonodavstva o ambalaži iambalažnom otpadu i EU praksom, šeme produžene odgovornosti proizvođača trebajuobezbijediti neophodna dodatna sredstva za implementaciju odvojenog prikupljanja isortiranja ili barem značajan dio tih sredstava1.

• Da zbog nedostataka u federalnim propisima i nedostatka funkcionalnih mehanizamaizvršenja, prihodi operatera sistema nisu dovoljni za sprovođenje velikoginvesticionog programa i obezbjeđivanje značajne finansijske podrške lokalnimvlastima za potrebe odvojenog prikupljanja i sortiranja ambalažnog otpada. Potrebnasu i jasna pravila za saradnju između lokalnih vlasti i operatera sistema kako bi sepodržao proces implementacije.

• Da će uloge u sistemu prikupljanja i obrade izdvojenih komponenti biti jasne tek kadaFederacija BiH izradi pravilnike o upravljanju posebnim kategorijama otpada(korištene baterije i akumulatori, otpadna ulja, otpadne gume, građevinski otpad) iodredi se u odnosu na postojeći sistem za upravljanje električnim i elektronskimotpadom te ambalažnim otpadom. Prema raspoloživim informacijama intencija F BiHje da postojeće pravilnike za upravljanje električnim i elektronskim otpadom teambalažnim otpadom izmjeni u smislu prelaska sa sistema potpune odgovornostiproizvođača na depozitni sistem.

Dok se ovaj sistem ne definira na nivou F BiH, data je preporuka da Kanton Sarajevo:

• Radi na povećanju količina odvojeno prikupljenih i recikliranih materijalakomercijalnog porijekla, kroz definisanje obaveza i pružanje dodatnih usluga zaadministrativne zgrade i velike komercijalne aktivnosti (npr. supermarketi, trgovine,restorani sa površinom preko 200 m2, kantonalna administracija, kantonalne ustanoveitd),

• Radi na povećanju količina i poboljšanju kvaliteta odvojeno prikupljenih materijalakroz vođenje profesionalno pripremljene kampanje za podizanje svijesti javnosti;sprovođenje i financiranje takve kampanje se može raditi u saradnji sa operaterimasistema,

• Nastavi pružati podršku i pratiti rezultate pilot projekata za odvojeno prikupljanjepomoću podzemnih kontejnera i zvona, koji se trebaju realizirati u saradnji sapostojećim operaterima sistema,

• Donese odluku o preusmjeravanju dijela prihoda od naplaćenih dugova u ulaganja uinfrastrukturu za odvojeno prikupljanje i sortiranje,

• Uvode jasne standarde usluga, kao i zahtjeva u vezi sa dokumentacijom iizvještavanjem koje će poštivati KJKP „RAD“, a koji će omogućiti blagovremenopraćenje postignutih rezultata u pogledu odvojenog prikupljanja, sortiranja irecikliranja,

• Aktivno učestvuje u konsultacijama o izmjenama i dopunama propisa i postizanjudogovora o optimalnom modelu saradnje između lokalnih vlasti i operatera sistema.

1Prema posljednjim izmjenama i dopunama EU Okvirne direktive o otpadu, finansijski doprinos POPR šema treba biti najmanje 80%ukupnih troškova implementacije.

11

2.2 Morfološki sastav komunalnog otpada u KS

Dnevna produkcija komunalnog otpada u KS iznosi cca. 500 tona/dan. Sastav komunalnogotpada je raznolik, a 2018. i 2019. godine provedeno je morfološko ispitivanje sastavaotpada.

Ispitivanje sastava otpada koji se dovozi na deponiju je provedeno u okviru Studijeopravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i postrojenja za mehaničko-biološkitretman (MBT) otpada na području Kantona Sarajevo.

Slika 4: Prikaz istresanja prikupljenog otpada na platou ispred sortirnice

Slika 5: Prikaz procesa sortiranja i vaganja razvrstanog otpada

Morfološka analiza, prema europskoj metodologiji (SWA Tool) kao i laboratorijska analizaotpada, po EN ISO standardima, rađene su s ciljem ocjene potencijala povrata energije izkomunalnog otpada koji nastaje u svim općinama KS u po dvije zone (individualno ikolektivno stanovanje) u junu 2018. i aprilu 2019. godine.

Analizom različitih parametara (sadržaj organske frakcije otpada, gorive frakcije otpada, pHvrijednost, sadržaj vlage, donja toplotna moć, sadržaj teških metala, pepeo, PAH, PCB...)ustanovljen je potencijal komunalnog otpada za tretman s povratom energije (mogućnosttermičke konverzije, te biološke razgradnje otpada).

12

Ispitivanje morfološkog sastava komunalnog otpada koji se iz naselja općina u KS dovozi na RCUO Smiljeviće je pokazalo da su procentualno zastupljene slijedeće kategorije otpada ( uzprosijavanje na sitima većim od 20 mm) :

Slika 6 Prosječan morfološki sastav komunalnog otpada u KS (2018., 2019.)

Potencijal otpada prema ispitanoj vlažnosti, sastavu, količinama je izvršen u cilju realizacijeMjera za tretman otpadom, prema Planu upravljanja otpadom u KS. Rezultat studije jeanaliza i odabir najpovoljnijeg rješenja za obradu mješovitog komunalnog otpada koji sedovozi na RCUO Smiljeviće. Nekoliko scenarija je razmatrano u sklopu analiza, a kratakprikaz je u nastavku ove Informacije.

2.3 Uvođenje mjera za tretman otpada u sklopu RCUO Smiljevići

Prema Planu upravljanja otpadom Kantona Sarajevo (Poglavlje 15.1.3. Mjere za tretmanotpada) predviđena je izrada Studije izvodljivosti za izbor rješenja tretmana otpada.

Planom upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period 2015-2020.godina (“Službenenovine Kantona Sarajevo” broj 29/15), Poglavlje 15.1.3. - Mjere za tretman otpada,predviđena je izrada Studije izvodljivosti za izbor rješenja tretmana otpada, koja treba datiodgovore o najboljoj raspoloživoj tehnologiji za Kanton Sarajevo, lokaciji (RCUO ili nekodrugo), institucionalnim aranžmanima, visini ulaganja i operativnih troškova, načinufinansiranja, uticaju na okoliš, svake od razmatranih alternativa.

Dana 27.12.17. zaključen je Sporazum o saradnji za izradu Studije opravdanosti izgradnjekogenerativnog postrojenja i postrojenja za mehaničko-biološki tretman otpada na područjuKantona Sarajevo između Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša iSarajevske regionalne razvojne agencije SERDA.

Glavni cilj projekta je analiza trenutnog stanja sistema upravljanja otpadom na područjuKantona Sarajevo, kao i analiza izvodljivosti, finansijske opravdanosti i održivosti uspostave

13

kogenerativnog postrojenja kao i postrojenja za mehaničko-biološki tretman otpada napodručju Kantona Sarajevo.

16.05.2018.godine imenovanju Radne grupe za praćenje i nadzor nad izradom Studije.Radna grupa je imenovana na period do završetka izrade Studije. Zadatak Radne grupe je davrši konstantno praćenje i nadzor nad realizacijom izrade Studije

Izrada studije je povjerena firmi Enova d.o.o. Sarajevo. Analizirano je više opcija, za koje jerazmatrana pored komunalnog, i mogućnost tretiranja drugih kategorija otpada koje nastajuna području KS, a koje zahtjevaju adekvatan tretman (životinjski otpad, otpadni mulj izuređaja za tretman otpadnih voda, industrijski otpad).

Izvršena je i projekcija količina komunalnog otpada koji se smatraju ulaznom sirovinom upotencijalno postrojenje, uzimajući u obzir ciljeve KS za uspostavu infrastrukture zaodvojeno prikupljanje. Godišnja količina miješanog komunalnog otpada koja bi se obrađivalau postrojenju kreće se od 156.649 t u 2018. do 172.987 t u 2047., pri čemu prosječna godišnjakoličina za radni vijek postrojenja od 25 godina (2023.-2047.) iznosi 162.335 t. Količinereciklažnog materijala koji će se odvojeno prikupljati i sortirati u postojećoj sortirnici zaručno razdvajanje na RCUO kreću se od 1.225 t u 2018. do 26.502 t u 2047. godini.Natemelju gore navedenog, za detaljnu analizu odabrana su 4 scenarija tretmana:

1. Scenarij S1 podrazumijeva mehaničko-biološki tretman otpada s ciljem proizvodnjegoriva iz otpada (eng. Refuse Derived Fuel – RDF) i komposta uz izdvajanjereciklažnih sirovina. Navedena varijanta se sastoji od niza uređaja (klasifikator,zračni, balistički, optički separator, rotaciona sita) koji izdvajaju reciklažne sirovinenamijenjene prodaji na tržištu sekundarnih sirovina, te gorive frakcije namijenjene zaproizvodnju RDF koji će se koristiti u bh. tvornicama cementa (Kakanj ili Lukavac).Kao izlaz iz biološke faze, koja podrazumijeva aerobnu razgradnju, nastaje kompostkoji je okarakterisan lošijom kvalitetom uslijed njegove produkcije iz miješanogkomunalnog otpada. Analize su pokazale da kompost nastao pri radu ovih postrojenjane zadovoljava predložene „end-of waste“ kriterije, po pitanju sadržaja nečistoća iteških metala, te se odlaže na deponiju kao biostabilizirani ostatak. U tom smislujedina prednost kompostiranja ogleda se u smanjenju količine za odlaganje uslijedgubitka mase isparavanjem pri biološkoj razgradnji. Kao otpadni tokovi iz postrojenjanastaju neiskoristive frakcije komunalnog otpada, procjedna otpadna voda te emisijeprašine, buke i mirisa.

2. Scenarij S2 također podrazumijeva MBT komunalnog otpada, pri čemu se razlika uodnosu na komponentu S1 ogleda u biološkom tretmanu, koji u S2 podrazumijevaanaerobnu digestiju s ciljem proizvodnje biogasa. Pored izgradnje MBT,u ovomscenariju predviđeno je i kogenerativno postrojenje za sagorijevanje nastalog biogasa,pri čemu se toplotna energija koristi za zagrijavanje digestora dok se električnaenergija može prodavati po poticajnim cijenama (tzv. „feed-in“ tarifama). Kao otpadnitokovi iz postrojenja nastaju neiskoristive frakcije komunalnog otpada, procjednaotpadna voda te emisije prašine, buke i mirisa kao i emisije od sagorijavanja biogasa ukogenerativnom postrojenju. Ova opcija može, u okviru svoje biološke komponente,potencijalno tretirati i životinjski otpad i nusproizvode životinjskog porijekla temuljeve iz industrije pri čemu je neophodno poznavati stvarne količine koje nastaju,te da budući operator postrojenja sklopi ugovore sa industrijama koje generiši ovevrste otpada kako bi se obezbijedila sigurnost dobave ulazne sirovine u postrojenje.Prema podacima KJKP Rad, trenutno samo 8 industrija ima skopljenje ugovore saKJKP Rad o odlaganju klaoničkog otpada u jamama grobnicama.

14

3. Scenarij S3 predstavlja termičku obradu komunalnog otpada u kogenerativnompostrojenju za produkciju električne i toplotne energije. Postrojenje se sastoji od kotlau kojem se sagorijevanje odvija u ložištu sa rešetkom, turbo-generatora te uređaja zaprečišćavanje otpadnih dimnih plinova kako bi se utjecaj emisija polutanata u zraksveo na minimum. Toplotna energija je namijenjena za zagrijavanje oko 17.000domaćinstava koji su trenutno u sistemu daljinskog grijanja na prirodni gas, čime bi seu energetski miks KS uvrstio obnovljivi energent i povećala sigurnost snabdijevanjatoplotnom energijom. S druge strane, električna energija bi se proizvodila tokomcijele godine, međutim nije moguće ostvariti prodaju po poticajnim cijenamauzimajući u obzir instaliranu snagu postrojenja koja prelazi 5 MW. Kao otpadnitokovi iz postrojenja nastaju nesagorivi dijelovi komunalnog otpada (pepeo i šljaka),ostaci od prečišćavanja dimnih gasova, procjedna otpadna voda te emisije polutanatau zrak (NOx, SOx, Cl i HF).

4. S4: Sušenje 45.000 t/god odvodnjenog otpadnog mulja sa PPOV Butile (sa 25% na85% suhe tvari) i termička obrada osušenog otpadnog mulja (13.235,2 t/god, 85%suhe tvari) i miješanog komunalnog otpada (kogenerativno postrojenje ielektrana).Opis scenarija je isti kao za S3.

Vrijednosti investicionih ulaganja u izgradnju postrojenja variraju od 49 miliona (S1) do 219miliona KM (S4).

Dvije prvorangirane opcije su:

• Termička obrada komunalnog otpada u kogenerativnom postrojenju za produkcijuelektrične i toplotne energije, uz dodatak prethodno osušenog otpadnog muljaotpadnog mulja sa PPOV Butile. Procijenjeni iznos investicije je 219 miliona KM.Postrojenje je dimenzionirano na 162.370 t miješanog komunalnog otpada i 45.000 tmulja sa Butila (13.235 t mulja nakon sušenja), kao prvorangirano rješenje.

• Mehaničko-biološki tretman otpada s ciljem proizvodnje goriva iz otpada, uzizdvajanje reciklažnih sirovina, pri čemu biološki tretman podrazumijeva anaerobnudigestiju s ciljem proizvodnje biogasa. Procijenjeni iznos investicije za ovo rješenje je76 miliona KM. Postrojenje je dimenzionirano na 162.370 t miješanog komunalnogotpada. Lokacija RCUO Smiljevići, kao drugorangirano rješenje.

U Studiji je dat pregled mogućih financijskih aranžmana za prvorangirano rješenje, kao iocjena rizika. Nacrt Studije prezentiran je na skupu predviđenom za predstavnike institucija istručnu javnosti, koji je održan 24.09. 2019. godine u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.

Pored navedenih koraka koji se odvijaju u skladu sa mjerama iz Plana upravljanja otpadom uKS i KEAP-a, MPUGiZO se svakodnevno susreće sa problemima izdavanja okolinskihdozvola, problemima nedostajuće infrastrukture i slično. U vezi s tim, za informaciju se unastavku daje prikaz nekih problema koji se redovno javljaju na području KS u ovomdomenu, a vezane su za rad deponije.

2.4 Problemi odlaganja posebnih vrsta otpada na deponiju Smiljevići u okviru RCUO

Dozvola za upravljanje otpadom, koju je izdalo MPUGiZO KS 29.05.2014.godine sadrživrste/šifre i količine otpada koje RCUO Smiljevići može prihvatati. Istovremeno, dozvolomje zabranjeno odlaganje tekućeg otpada, građevinskog otpada (osim u količinamaneophodnim za prekrivku otpada), kao i odlaganje opasnog otpada ( medicinskog, animalnog,industrijskog i dr.).

15

Upotrebnom dozvolom za sanitarnu deponiju Smiljevići u okviru RCUO Smiljevićidozvoljeno je isključivo odlaganje komunalnog otpada koji se proizvodi u KS, međutim, odpočetka postojanja, na lokaciji deponije su se istresale različite vrste otpada koje nikako ne bismjele završavati u tijelu kontroliranih odlagališta.

Da bi se unaprijedio način upravljanja deponijom, potrebna je zabrana odlaganja svih vrstaotpada koji nije komunalni, a koji negativno utiče na infrastrukturu deponije i na okoliš ucjelini. S tim u vezi, odlaganje svih vrsta industrijskog otpada, životinjskog otpada, robe saisteklim rokom trajanja, na deponiju Smiljevići, je praksa koja se mora obustaviti, tegeneratorima ove vrste otpada naložiti da otpad zbrinjavaju putem ovlaštenih operatera.

Neophodno je istaći da se praksa izdavanja dozvola za rad mora uvjetovati adekvatnimnačinom rješavanja otpada koji nastaje kao posljedica djelatnosti za koju je pogon registriran.

U toku sanacije deponije, izgrađena je ulazno-izlazna zona gdje se vrši kontrola ulaza nadeponiju, vaganje i evidencija otpada u skladu sa Listom otpada. Osim redovnog dovozakomunalnog otpada, vrlo često su evidentirani slučajevi dovoženja otpada drugih kategorijapomiješanog sa komunalnim otpadom.

2.4.1 Inspekcijske službe i sistem upravljanja otpadomNa deponiju su se upućivale i znatne količine otpada po nalogu inpekcije, za uništenjerazličitih kategorija robe (vrlo često sa isteklim rokom i sl.).

Ovakva praksa se direktno reflektuje na stanje na deponiji Smiljevići. Osnovni problem jebrzo zapunjavanje prostora na multibarijernoj zaštiti, namjenjenoj za komunalni otpad KS, anabavka materijala i polaganja donje, mutibarijerne zaštite je značajna investicija KS.

Kao druge posljedice tu su utjecaji na sastav procjednih voda, deponijskog plina, stabilnosttijela deponije i dr.

Inspekcija za hranu i sanitarna inspekcija nalažu neškodljivo uklanjanje hrane shodno čl. 41.Zakona o hrani ( "Sl. glasnik BiH", broj 50/04), ali konačno odredište ne smije biti deponija.Odlaganje bilo kojih količina i vrsta otpada na multibarijernu zaštitu aktivne plohe jenenamjensko iskorištavanje prostora namjenjenog za odlaganje komunalnog otpada. Posebnu opasnost predstavlja uništavanje tečnih vrsta otpada ( deterdženti, masnoće, mlijekoi dr.), zatim uništavanje masnoća i želatine što direktno utječe na sastav procjednih voda,deponijski plin kao i na stabilnost tijela deponije. MPUGiZO je stoga u stalnim kontaktima sa inspekcijskim službama u KS u cilju prevencijeodlaganja posebnih vrsta otpada u kontejnere, kao i obustavljanja prakse izdavanja naloga zauništavanja robe na lokaciji deponije.

Veterinarska inspekcija od proljeća 2019. godine navodi da više ne izdaju naloge zaodlaganje animalnog otpada u tijelo deponije, nego isključivo u jame grobnice.Tržišna inspekcija se usmenom izjavom ograđuje da ne uništava hranu, a vrste i količine kojesu eventualno dostavljane na deponiju Smiljevići su nepoznate. Prema navodu inspekcijskihslužbi, često se desi da subjekti kontrole dostave inspektorima potvrdu od KJKP Rad-a da sudali robu na uništenje i bez nalaganja mjera rješenjem od strane inspekcije.

S obzirom na dosadašnja iskustva, ističe se ponovo da se kontrola inspekcijskih službi trebapojačati. Korisnici usluga, fizička lica i privredni subjekti vrlo često zloupotrebljavaju

16

kontejnere namijenjene za selekciju otpada prema vrsta na mjestu nastajanja (zeleni otoci)ubacivajući razne vrste otpada bez obzira na ograničenja i upute.

Daleko smo još od jednostavnih rješenja problema i brzog razvoja društva u ovom domenu,ali zato se ukazuje na aktualne probleme jer ih moramo biti svjesni.

Tako je jedan od kontinuiranih problema i istresanje otpada animalnog porijekla u kontejnereza komunalni otpada, zatim istresanje građevinskog i demolicijskog materijala na različitamjesta u KS što direktno utječe na stvaranje divljih deponija i dr.

Dosta je primjera iz svakodnevnih aktivnosti na deponiji Smiljevići koji bi se mogli navesti,ali svi su u konačnici razlog za apel da je neophodno kontinuirano raditi na edukaciji,prevenciji i pojačanom djelovanju inspekcijskih službi u ovoj oblasti.

2.4.2. Animalni otpad i nus-proizvodi životinjskog porijekla

Trenutno postupanje sa nusproizvodima i otpadom životinjskog porijekla u KantonuSarajevo, ali i u čitavoj BiH, je nezadovoljavajuće i nije u skladu sa standardima i propisimaEU iz oblasti zaštite okoliša. Velike količine ovog otpada završavaju na deponiji Smiljevići,koja treba da služi isključivo za odlaganje komunalnog otpada.

Problemi u oblasti zbrinjavanja otpada životinjskog otpada definisani su i Kantonalnimplanom zaštite okoliša (KEAP), a u Akcionom planu KEAP-a se nalazi i mjera uspostavljanjaevidencije o količinama i vrstama otpada životinjskog porijekla koji nastaje u KantonuSarajevo po kategorijama, odnosno izrada Registra otpada životinjskog porijekla. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša finansiralo je projekat „Izradaregistra otpada životinjskog porijekla u Kantonu Sarajevo“ kroz program za finansiranjeprojekata neprofitnih organizacija i udruženja iz oblasti zaštite okoliša sredstvima BudžetaKantona Sarajevo za 2017. godinu.

Prema podacima u Registru, u 2017.godini je u KS generisano 18.323,83 tone životinjskogotpada, od čega 4.281,98 tone spada u kategorije za koje je neophodno tražiti prelazna drugarješenja, budući da se praksa odlaganja animalnog otpada na deponiju Smiljevići moraprekinuti. Ostatak je đubrivo koje se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji.

Pored Registrom evidentiranih količina animalnog otpada i nus-proizvoda animalnogporijekla, neophodno je istaći da dobar dio takve vrste otpada dolazi u kontejnerimanamjenjenim za građanstvo i prikupljanje komunalnog otpada. Ova pojava je posebnonaglašena u vrijeme vjerskih praznika, te se pristup kontroliranom, neškodljivomzbrinjavanju otpada animalnog porijekla mora vršiti uključenjem i drugih subjekata odnosnolokalne i vjerske zajednice, eko-redara, inspekcije...Odlaganje ove vrste otpada na sarajevskoj deponiji uzrokuje niz problema koji se reflektujuod neugodnih mirisa u toku transporta i deponovanja otpada, do problema razgradnje iutjecaja na sastav procjednih voda i proces prečišćavanja.

17

Preuzimanje otpada životinjskog porijekla i njegovo odlaganje na deponiji Smiljevići vrši seu skladu sa posebnim ugovorima koje su proizvođači nusproizvoda i otpada životinjskogporijekla sklopili sa KJKP “Rad”. Ovaj otpad se odvozi na deponiju (u tijelo deponije) izbrinjava u skladu sa raspoloživim prostorom i prekrivanjem slojem inertnog materijala.Dana 03.01.2019.godine Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša je daloKJKP „Rad“ privremenu saglasnost za odvoz i odlaganje otpada životinjskog porijekla nadeponiji Smiljevići, sa rokom važenja do 03.07.2019. godine. Dana 03.07.2019.godine ovoMinistarstvo je dalo saglasnost KJKP “Rad” da do 03.11.2019.godine produži ugovore sa privrednimsubjektima koji su imali ugovore o prikupljanju i odvozu ove vrste otpada. Istovremeno, stalno seupozoravaju generatori otpada da se radi o privremenom rješenju, da su dužni minimiziratikoličine otpada koje predaju KJKP “Rad”, uz preporuku da otpad zbrinjavaju putem drugihregistrovanih preduzeća za ovu vrstu otpada.

MPUGiZO u saradnji sa drugim resornim ministarstvima, te nadležnim na nivou F BiH,kontinuirano pokušava riješiti problem na nivou RCUO Smiljevići. Obavljeno je niz posjeta,razgovora, analiza mogućnosti za iskorištenje nus-proizvoda životinjskog porijekla. Opcije zaiskorištenje, adrese i opcije uklanjanja animalnog otpada su prezentirane generatorima otpadakoji imaju ugovore sa KJKP Rad-om. U obavezi su da do kraja dozvole izvrše ispitivanjemogućnosti i pokušaju se pobrinuti za otpad koji nastaje iz tehnoloških postupaka.

Akcionim planom Federalne strategije zaštite okoliša 2008.-2018.godina i Federalnog planaupravljanja otpadom 2012.-2017.godina (“Službene novine Federacije BiH” broj 6/12)planirana je uspostava centralnog objekta (kafilerije) za neškodljivo uklanjanje otpadaživotinjskog porijekla u skladu sa EU zahtjevima, sa rokom realizacije do 2014.godine, a kaonosioci aktivnosti su navedeni Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa propisimaje utvrđeno da koncept zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla treba obuhvatitiprojektovanje i izgradnju najmanje jedne kafilerije, te pratećih regionalnih objekata-sabirališta. Ništa od planiranih opredjeljenja nije realizovano. Vlada Kantona Sarajevoprihvatila je Izvještaj o zbrinjavanju nusproizvoda i otpada animalnog porijekla i donijelaZaključak broj 02-05-32638-10/18 od 20.09.2018.godine, o zaduživanju ministarstava

18

prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, privrede i komunalne privrede i infrastrukture,da obezbijede adekvatna prelazna rješenja kako bi se ova kategorija otpada u Kantonutretirala i odlagala na ekološki prihvatljiv način, a usljed nedostatka infrastrukture ipostrojenja na području Federacije BiH.U tom smislu razmatrana su prelazna rješenja iskorištenja nus-proizvoda animalnog porijeklau KS kao i mogućnost instaliranja spalionice za KS na adekvatnom lokalitetu.

Slika 9 a) Primjer spalionice kapaciteta 75kg/h;8500C

b) Primjer spalionice kapaciteta 75kg/h; 250kg/h (postrojenje + hladnjača)

U sklopu RCUO Smiljevići nalazi se i kafilerija sa jamama grobnicama za zbrinjavanjeeutaniziranih kućnih ljubimaca kao i za slučaj incidentinih situacija (zbrinjavanje uklonjenihzaraženih životinja). Upotrebnom dozvolom za rad kafilerijskog postrojenja definirane suvrste (kategorije) animalnog otpada koji se zbrinjava u jame grobnice koje su izgrađene usklopu kafilerijskog postrojenja (slika 10) . Na prostoru RCUO Smiljevići izgrađene su četirijame – grobnice, od toga su 3 armirano betonske, a jedna je od kamenog suhozida (zatvorena

Slika 10 a) Jama grobnicasuhozid

b) Prikaz lokacije grobnica i kafilerije c) Armirano betonskegrobnice na lokaciji

19

Imajući u vidu da je sarajevska deponija dobila upotrebnu dozvolu za odlaganje komunalnogotpada, praksa odlaganja animalnog otpada kao i drugih vrsta otpada koji nije komunalni jesuprotna donešenim rješenjima. Opcije zbrinjavanja i definiranje prelaznog/konačnogrješenja su još uvijek aktualne i MPUGiZO radi na ovom problemu svakodnevno.

2.4.3. Odlaganje građevinskog otpadaGrađevinski otpad je procentualno, uz komunalni, najzastupljenija kategorija otpada pokoličini produkcije. Po svojim karakteristikama, većina građevinskog otpada nije opasna iodlaganje ne predstavlja opasnost po tlo, zrak i vodu. Međutim, vrlo često građevinski idemolicijski otpad je uzrok nastajanja divljih deponija, ugrožavajući na taj način okoliš.

Građevinski otpad se na RCUO Smiljevići odlagao na aktivnu plohu namjenjenu zakomunalni otpad. U pojedinim fazama dnevno je deponovano i 200 do 300 t/dangrađevinskog i demolicijskog otpada. Te količine su se smanjivale nakon obnove zgrada uKS.

Međutim, nastavila se praksa „kontroliranog“ odlaganja građevinskog otpada namutibarijernu zaštitu. Na taj način je značajno potrošen korisni volumen za odlaganjekomunalnog otpada, a u tijelu deponije su stvoreni slojevi koji sprječavaju prolazak oborinakroz tijelo deponije do drenažnog sistema, a ugrožava se i sistem otplinjavanja i produkcijaplina. S obzirom na količine otpada koji se dnevno dovozi, te široke, otvorene ćelije zaodlaganje otpada koje se moraju prekrivati zemljanim materijalima kako bi se spriječiloširenje neugodnih mirisa, potrebno je obezbijediti i velike količine zemljanog materijala zadnevnu prekrivku (20cm). I ovaj sistem sanitarnog odlaganja u značajnoj mjeri utječe naiskorištenje korisnog volumena za odlaganje, a povremeno se stvaraju i slojevi geološkihizolatora ( glina ) koji otežavaju procjeđivanje oborina do drenažnih sistema.

Strateškim dokumentima za upravljanje otpadom u FBiH predviđeno je odvojenoprikupljanje, deponovanje i recikliranje građevinskog otpada. U sklopu RCUO Smiljevići jeizgrađena prva deponija za inertni materijal i građevinski otpad u BiH, sa kapacitetom zanarednih 25 godina. Pretpostavke za otvorenje i pogon reciklažnog dvorišta za građevinskiotpad su donošenje regulative za ispitivanje i upotreba recikliranih građevinskih materijala.Nešto više o puštanju u pogon Deponije inertnog materijala je prikazano u 3.5.

2.4.4. Odlaganje tečnog otpada

Tečni otpad je zabranjen za odlaganje na sanitarnim deponijama. Razlozi su u prvom reduugrožavanje geomehaničkih karakteristika i stabilnosti tijela deponije, a zatim uništavanjasistema za prikupljanje i tretman procjednih voda i deponijskog plina, utjecaji na proceserazgradnje otpada i dr.Međutim, iskustva i praksa pokazuju drugačije. Za ilustraciju se navodi jedan primjeruništavanja tečnog otpada. Po nalogu inspekcije uništeno je (istrešeno) neispravno mlijeko na aktivnu plohu sanitarnedeponije (cca. 1.000.000,00 l mlijeka – 24.09.2009.godine).Velike količine tečnosti su opasnost po stabilnost tijela deponije, ali veća šteta je načinjena natadašnjem uređaju za tretman procjednih voda.Mlijeko koje je dospjelo, putem drenažnog sistema deponije, na uređaj za tretman procjednih

deponijskih voda, uzrokovalo je prekid rada uređaja za prečišćavanje procjednih voda u

probnom pogonu. Mlijeko pomiješano sa procjednim vodama prouzrokovalao je izuzetne

oscilacije u sastavu procjednih voda, te su pojedini parametri sastava procjednih voda bili

20

povećani za dva ili tri puta od projektom očekivanih. Masnoće iz mlijeka i procjednih voda su

začepile membranske module koji su se morali očistiti složenim postupcima i dijelom

zamijeniti.

Pripremamo sve podloge za rekonstrukciju i puštanje u pogon novog uređaja za tretmanprocjednih voda, ali da li će se ponoviti incidentne situacije? Nedopustivo je da velike investicije i kapitalni projekti u KS budu ugroženi zbognekotroliranog odlaganja otpada i problema u nedostatku adekvatnih pogona u državi.

Slika 11 Drenažni sistem i ispust u šaht ispred MBR uređaja za tretman procjednih voda – posljedica istresanja mlijeka na aktivnu plohu Smiljevići (24.09.2009.)

Posebno je bitno naglasiti da odlaganje različitih vrsta otpada imaju i svoje specifičnosti idužinu trajanja razlaganja, tako da se pojedini negativni efekti na sistem prečišćavanja osjetei tek nakon nekog vremena i traju jako dugo...godinu ...nekoliko godina. Nema projekta kojimože predvidjeti takve oscilacije niti uređaja koji može odoljeti ekstremnim udarimaopterećenja, izvan opsega projektom očekivanog.

Zbog toga je toliko bitno naglasiti značaj kontrole odlaganja otpada koji ulazi na deponiju ipravilno upravljanje deponijom. To se direktno reflektira na uspješnost rada uređaja zatretman procjednih voda, ali i na uređaj za produkciju i iskorištenje deponijskog plina, kao ina ostale okolišne parametre.

3. RCUO Smiljevići – prikaz razvoja i unapređenje sistema zbrinjavanjaotpada u periodu 1997.-2019. godina

3.1 Lokacija RCUO Smiljevići

Sarajevsko odlagalište kućnog otpada je nastalo 1962. kao „gradsko smetljište“, na prostoruBuća potoka, ograničeno lokalitetima Smiljevići i Briješće brdo. Lokacija odlagališta ucrtanaje u Generalnom urbanističkom planu grada Sarajeva, a Program za generalni urbanističkiplan usvojen je 1961. godine. U tom periodu, na lokaciji gradskog odlagališta nije bilostambenih objekata u zoni istresanja i deponovanja otpada, izuzev nekolicine objekatadomicilnog stanovništva.

U periodu 1962. – 1992. izgradnja stambenih objekata je bila relativno malobrojna, te osimnekolicine domaćinstava, nije bilo izgradnje stambenih objekata ( na širem području okodeponije brojalo se cca. 300 domaćinstava. Ekspanzija gradnje stambenih objekata nastaje uperiodu 1995. – 2016.godina. Nadogradnja i izgradnja objekata uz neposrednu ogradu ili

21

blizu deponije se nastavila i do danas (slika 12.) Trenutno su u izgradnji tri višekatniceneposredno uz ogradu i ulaz u deponiju.

U periodu iza 1997. godine izgrađeno je preko 900 stambenih objekata, neki čak i uz samuogradu deponije. Najveći dio tih objekata prije početka izgradnje nije posjedovao dozvole zagrađenje, a naknadnom odlukom Opštine Novi Grad legalizovani su bespravno izgrađeniobjekti.

Prema tehničkim uvjetima koji su primjenjivani npr. u Njemačkoj, za izbor lokacije sanitarnedeponije, između ostalih, propisuje se i udaljenost od naseljnih zona min. 300 m od lokacijedeponije. Izgradnja stambenih objekata uz ogradu deponije ili u neposrednoj blizini je i daljeprisutna, a za očekivati je da će vlasnici bespravnih objekata sutra postavljati uvjete„izmještanja“ ulaza u deponiju i sl. O ovom problemu se ozbiljno upućuje apel inspekcijskimslužbama i lokalnoj zajednici.

Slika 12 Stambeni objekat u izgradnji preko puta ograde RCUO Smiljevići i službenog ulaza u zonuodlagališta

3.2 Pregled aktivnosti na deponiji Smiljevići od 1962.-2019. godine

Sarajevska deponija na lokaciji u Smiljevićima postoji od 1962.godine. U periodu 1977-1996bilo je više projekata koje su urađeni od strane različitih projektantskih kuća (SmeltLjubljana, Unioninvest, Geoinženjering, itd.). Neposredno poslije rata, 1996.godine KantonSarajevo je putem Zavoda za izgradnju Kantona Sarajeva ponovno pokrenuo sanacijuSarajevskog odlagališta kućnog otpada.

Sanacija Sarajevskog odlagališta otpada otpočela je na osnovu zaključka Vlade KantonaSarajevo od 21.11.1997.godine. Istim zaključkom zadužen je Zavod za izgradnju KS da izvršiodabir izvođača radova, s istim sklopi ugovore o izvođenju i da vrši stručni nadzor. Nadzor jevodilo tadašnje Ministarstvo obnove, razvoja i zaštite čovjekove okoline. Na osnovu međunarodnog tendera je odabran projektant HIS iz Ljubljane na osnovu čijeg seprojekta pristupilo izvođenju radova. Radovi na deponiji obuhvatili su izgradnju ograde,otplinjavanje, izgradnju sistema za prikupljanje procjednih voda, izgradnju sanitarnih ploha,instaliranje opreme itd.

22

U izgradnju deponije u periodu 1997-2018.godina uloženo je 25 miliona KM, od čega izBudžeta Kantona 19 miliona KM, 800.000 KM sredstva Agencije za vode, 2,2 miliona KMiz sredstava kredita Svjetske banke, a 3 miliona KM iz IPA fonda EU.

U periodu od početka radova 1998.godine do danas izgrađeno je 143.000 m2 sanitarnih ploha,od čega je u dijelu Smiljevića 53.000 m2 i na centralnoj plohi 90.000 m2.

14.02.2005.godine Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša izdalo je Zavodu zaizgradnju KS Odobrenje za građenje za I fazu izgradnje, a prema Glavnom projekturekonstrukcije deponije.

03.03.2007.godine Federalno ministarstvo prostornog uređenja donijelo je Rješenje kojim sedaje Odobrenje za upotrebu investitoru Kanton Sarajevo, Zavod za izgradnju KantonaSarajevo, za izvedene radove na sanaciji i rekonstrukciji postojećeg objekta sanitarnedeponije Smiljevići, kao I faze izgradnje.

17.06.2008. Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo je investitoru KantonSarajevo, Zavod za izgradnju Rješenje o odobrenju za rekonstrukciju objekata za tretmanprocjednih voda.

Dana 28.12.2011.godine izdata je vodna dozvola Agencije za vodno područje rijeke SaveKJKP Rad doo Sarajevo kao korisniku, za ispuštanje prečišćenih procjednih voda sasarajevskog odlagališta u površinske vode Lepeničkog potoka, a u postupku pribavljanjaodobrenja za upotrebu objekata za prečišćavanje procjednih voda sa deponije.

10.01.2012.godine Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo je daje se investitoruZavod za izgradnju Odobrenje za upotrebu objekata za tretman procjednih voda sa deponije.

Deponija je 17.06.2013.godine dobila Okolinsku dozvolu koju je izdalo Federalnoministarstvo okoliša i turizma. Okolinskom dozvolom, u sklopu predviđenih aktivnosti imjera, u 2013. i 2014.godini predviđena je izgradnja plohe od 15.000 m2, povećanje stepenareciklaže u sortirnici, izgradnja odlagališta inertnog i građevinskog otpada i postrojenja zarecikliranje građevinskog otpada, izgradnja reciklažnog dvorišta, te da se za propisan izadovoljavajući tretman procjednih voda napravi analiza i da rješenje da se omogućizadovoljavajući stepen prečišćavanja vode koja se izlijeva u vodotok. Ove mjere nisurealizovane u cjelosti u propisanom roku.

29.05.2014.godine MPUGiZO KS izdalo je KJKP Rad-u Dozvolu za upravljanje otpadom,koja je obuhvatila aktivnosti na sanitarnom odlaganju otpada na deponiji, kao i odvojenoskupljanje i reciklažu. Dozvola za upravljanje otpadom obuhvatila je postojeće sadržaje nadeponiji, s tim da je naglašena potreba širenja i izgradnje novih sadržaja u svrhu pretvaranjadeponije u Regionalni centar za upravljanje otpadom. U toku je obnova dozvole.

2016. – U aprilu 2016.godine formiran je Operativni tim za izradu Programa aktivnosti nasanaciji i rekonstrukciji deponije u okviru RCUO Smiljevići. Program je izrađen za period2016.-2020. godina. Plan aktivnosti Vlada Kantona Sarajevo usvaja na godišnjem nivou itrenutno je u toku realizacija Programa aktivnosti za 2019. godinu.

23

09.02.2018.godine KJKP “Rad” podnio je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma Zahtjevza izdavanje nove okolinske dozvole. Federalno ministarstvo je dana 24.11.2018.godinedonijelo Zaključak o prekidanju postupka izdavanja okolinske dozvole, do izdavanja novevodne dozvole koja je istekla u februaru 2019. godine. Prema informacijama KJKP Rad, ufazi je izrada dinamičkog plana aktivnosti za narednih 5 godina, sa mjerama i rokovima, teprocjenom finansijskih ulaganja za prikupljanje, odvođenje i tretman svihotpadnih/tehnoloških voda koje nastaju u sklopu RCUO Smiljevići.

3.3 Pregled objekata i izvedenih mjera na sanaciji deponije Smiljevići u periodu 1997.-2016.godina

Od proljeća 1997. izvršena je pretvorba dotadašnjeg istresišta u sanitarnu deponijukomunalnog otpada, a od juna 2017. sanitana deponija se nalazi u sklopu RCUO Smiljevići.

U toku 1997. godine započete su aktivnosti na pretvorbi dosadašnjeg načina odlaganja otpadau sanitarni način odlaganja. To je podrazumijevalo provođenje tehničkih mjera i aktivnosti nalokaciji deponije Smiljevići u cilju minimizacije štetnog dejstva odlaganja otpada u odnosuna tlo, zrak i vodu.

U toku 1997. godine izrađen je Glavni projekat sanacije i izgradnje Sarajevskogodlagališta kućnog otpada. U godinama koje su uslijedile pristupilo se kontinuiranojrealizaciji različitih faza glavnog projekta na deponiji Smiljevići.

Slika 13 .a) Čelo deponije 1997. na početku sanacije deponije i pretvorbe u sanitarnu deponiju

b) Čelo deponije 2007. nakon sanacije

Slika 14 a) Postavljanje donjeg multbarijernog sloja – uvaljana glina (80cm) i sonde za otplinjavanje 1999.

b) Polaganje PEHD folije na glinenu podlogu 1999.-2000.

24

Od 1998. godine otpočela je realizacija postavljanja multibarijerne zaštite sa pratećomugradnjem sistema za otplinjavanje i prikupljanja procijednih voda iz tijela deponije(slike12, 13).

Cijelokupna tehnička dokumentacija vezana za provedene tehničke mjere na deponiji i uokviru RCUO Smiljevići se nalazi u arhivi Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo (ZiKS).

Slika 15 Površina deponije na koju je ugrađena multibarijerna zaštita (cca.15 ha)

Prikupljeni deponijski plin se koristi za proizvodnju električne energije ili se plin spaljuje(slika 16) ukoliko se utvrde niske koncentracije metana u smješi, plin se spaljuje nainstaliranim bakljama. Karakteristike deponijskog plina zavise od faze razgradnje otpada(starost i vrste otpada, količine otpada, vlažnosti otpada).

25

Slika 16 a) Plinska sonda na tijelu deponije2000.)

b) Povezan sistem za otplinjavanje ispaljivanje plina na baklji

Procjedne vode su projektom iz 1997. godine prikupljane u dva bazena ukupne zapremine1000 m3. U tom periodu nije bio planiran tretman procjednih voda.

U toku 1999.-2000. izveden je jednogodišnji monitoring procjednih voda, te je u skladu sapretvorbom deponije u sanitarnu, pokrenut projekat prečišćavanja procjednih voda.

Izabran je membransko- biološki (MBR) sistem za prečišćavanje procjednih voda. U periodu2006. – 2011. trajala je izgradnja i puštanje u probni pogon instaliranog uređaja. Izabranatehnologija nije u cjelosti ispunjavala zadate uvjete za ispuštanje efluenta u prirodni vodotok.MBR uređaj je u toku svog probnog pogona postizao određene rezultate, osobito po pojednimparametrima opterećenja procjednih voda (TSS, HPK, BPK, NH4-N), dok su pojediniparametri otežavali uspostavu procesa prečišćavanja, a njihovo uklanjanje projektom nije nirazmatrano. Generalno, kao što je i konstatovano prilikom nekoliko revizija i provjere stanjauređaja za prečišćavanje, od početka pogona uočeni su nedostaci u tehničko-tehnološkomrješenju. Uređaj je usljed mehaničkih kvarova prestao sa radom nekoliko mjeseci nakonpogona. (slika 17).

Slika 17 Bazeni za prikupljanje procjednih voda

26

Izgradnja i puštanje u pogon MBR postrojenja za tretman procjednih voda ( 2006.- 2011.) je prikazano na slici 18.

Pozitivni efekti prečišćavanja su se postizali uglavnom na račun membranske separacije, doksu uvjeti za uspostavljanje biološkog prečišćavanja bili nepovoljni što je i utjecalo narezultate i troškove pogona, te brže začepljavanje membrana.

Potrebno je istaći da se koncept rada i pogona instaliranog MBR uređaja pokazao kao složen,zahtjevan, ali se jednako tako mora imati na umu da svaki uređaj za tretman otpadnih vodazahtijeva obezbjeđenje sredstava za pogon koja u principu nisu nikada zanemarljiva. Beztakvog pristupa ni jedan uređaj za tretman otpadnih voda ne radi i uloženi kapital propada, aposljedice po okoliš se ponovo pogoršavaju.

Analiza i sinteza rezultata kvaliteta rada membrana u toku probnog rada dala jezadovoljavajuće rezultate u pogledu filtracionih karakteristika i izdržljivosti materijalamembrana pri izuzetno velikim opterećenjima i uvjetima pogona.

Također, na bazi analize sastava i količina procjednih voda, neophodno je naglasiti značajupravljanja deponijom, kontrolama vrsta otpada koji se odlaže, način na koji se otpad odlaže,kao i realizacija mjera prekrivanja dijela deponije gornjom multibarijernom zaštitom u ciljusmanjenja produkcije filtrata.

Takav pristup dovodi do pojave manjih količina procjednih voda što se onda može tretirati iu kombinaciji sa složenijim tehnologijama kao što je reverzna osmoza (uz npr. izborRO/MBR i drugih tehnologija za predtretman).

Treba imati na umu da je tehnički i ekonomski opravdano koristiti termin „UPRAVLJANjEFILTRATOM“ na deponiji. Takav pristup se odnosi na kontrolu nastajanja filtrata( pokrivanje i smanjivanje otvorenih ploha) kontrola vrsta, količina i načina odlaganja otpadana aktivne plohe uz kontroliranu recirkulaciju filtrata na aktivne plohe, uvođenjepredtretmana i miješanje sa kanalizacionim otpadnim voda do uređaja za tretman naButilama.

„Upravljanje procjednim vodama-filtratom“, minimizacija količina i upravljanje sistemima zaprikupljanje, recirkulaciju i tretman procjednih voda zahtijeva stručan i odgovoran pristupuposlenika na deponiji. Jednako takav pristup je neophodan za poslovanje svih operativnihjedinica u sklopu RCUO Smiljevići.

27

Pregled radova koji su završeni u periodu 1997.—2011.u sklopu pretvorbe u sanitarnu deponiju

1. Izrada glavnog projekta sanacije i izgradnje novih ploha Sarajevskog odlagališta kućnog otpada 1997.godina

2. Objekat za reciklažu i boravak osoblja koje radi na deponiji P = 450.00 m2 (sortirnica)3. Objekat vaga za mjerenje težine otpada i snimanje vrsta otpada koji se dovozi.4. Objekat kafilerija sa grobnicama (1990.)5. Geodetska snimanja stanja prije otpočinjanja radova na Sarajevskom odlagalištu6. Objekat ograda oko deponije L = 4.570, 00 m′7. Objekat rampe na prilazima deponiji.8. Objekti čuvarske kućice.9. Sanacija tri velika klizišta na pristupnom putu Smiljevići - Vaga u Buća Potoku10. Sanacija kompletne kolovozne konstrukcije na pristupnom putu Smiljevići - Vaga u

Buća Potoku11. Nabavka transport i ugradnja trafo stanice i izrada svih priključaka elektro napajanja.12. Izrada rasvjete kompletnog odlagališta kućnog otpada.13. Izrada svih telefonskih priključaka i vodovodnih priključaka 14. Eksproprijacija 30 dunuma zemljišta15. Izgradnja kanalizacija i izgradnja septičkih jama za objekte na deponiji 16. Sanacija i izgradnja bermi na lokalitetu Boljakov potok17. Izgradnja pristupne saobraćajnice do Smiljevića18. Izgradnja sabirne drenaže za oborinske i izvorske vode u dužini 5.500,00 m'19. Izgradnja otvorenog kanala za prijem oborina u dužini 3.500,00 m'20. Izgradnja i postavljanje plinskih sondi ∅ 1000 mm (126 kom) i povezivanje svih

plinskih sondi na jedinstveni uređaj za proizvodnju električne energije.21. Nabavka,transport i ugradnja uređaja za proizvodnju 300 kW/h električne energije iz

deponijskog plina.22. Izgradnja trafo stanice za prijem i predaju struje u široku potrošnju. 23. Izrada brane na prvoj trećini deponije ( Prag 7-7).24. Planiranje i uređenje privremenog odlagališta 25. Izgradnja radne plohe Smiljevići na prostoru od 65.000,00 m2(izvođenje građevinskih

radova,ugradnja multibarijerne zaštite i postavljanje sondi za otplinjavanje na prostoruna kojem se odlaže otpad na sanitaran način – 1999/2000 godina)

26. Izgradnja bazena za prijem oborinskih voda.27. Izgradnja bazena za prijem procjednih voda.28. Izgradnja drenaže na lijevoj strani odlagališta na dužini L = 2 600,00 m'29. Izgradnja drenaže na desnoj strani odlagališta L = 3 600,00 m'30. Izrgradnja centralne filtracione drenaže L = 2 800,00 m'31. Izgradnja oborinske drenaže na desnoj strani tijela odlagališta L = 2 800,00 m'32. Nabavka transport i ugradnja baklje za spaljivanje odlagališnih plinova kapaciteta 300

m3 /h proizvođač Hofstetter33. Nabavka i ugradnja video nadzora.34. Nabavka i ugradnja hidrometeorološke stanice35. Laboratorijska ispitivanja kvalitete procjednih voda (2000 -2003)36. Laboratorijska ispitivanja deponijskih plinova37. Topografska osmatranja tijela odlagališta38. Sanacija Lepeničkog kolektora koji prolazi ispod tijela odlagališta39. Kontinuirana izgradnja aktivnih ploha za odlaganje otpada sa multibarijernom

zaštitom i sistemima za prikupljanje procjednih voda i deponijskog plina u periodu 1999.-2011.

28

3.4. Sanacija deponije i Program aktivnosti 2016.-2018.

U periodu 2011. – 2016. godina, osim tekućeg održavanja zone za odlaganje na deponiji iodlaganja otpada, nije bilo većih aktivnosti na izgradnji i održavanju postojeće infrastrukture.

Došlo je do potpunog zastoja rada MBR uređaja, uništen je sistem za otplinjavanje tijelaodlagališta i evidentirani su problemi u prostoru i načinu odlaganje otpada. Po naloguTužilaštva FBiH, izvršene su aktivnosti koje su dovele do devastacije čeonog dijela deponije,koja ni do danas nije sanirana.

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (MPUGiZOKS) formiralo je 2016.godine Operativni tim sa ciljem da se izradi detaljan Programaktivnosti na sanaciji i revitalizaciji sarajevskog odlagališta kućnog otpada. Predviđeno je daekspertni tim nastavi u kontinuitetu pratiti proces implementacije usvojenog Programa usuradnji sa izvršiocima Programa aktivnosti (Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo i KJKPRad). Program je obuhvatio više od 50 različitih aktivnosti i projekata koji su tada bili uočenikao potrebni u cilju sanacije zatečenog stanja.

Od 2016. godine intenzivirale su se aktivnosti na implementaciji Programa sanacijesarajevske deponije za period 2016.-2020. u kojem su sadržane brojne mjere i radovi koji setrebaju realizovati, a prosječna godišnja ulaganja Kantona iznose oko 1,5 miliona KM.

Glavni cilj je uspostaviti efikasan i dobro organiziran Regionalni centar za upravljanjeotpadom u Smiljevićima što će obezbijediti bolje uvjete za upravljanje otpadom u KS.

Program aktivnosti na sanaciji sarajevskog odlagališta kućnog otpada u periodu 2016-2020.godina sa Planom utroška sredstava usvojen 12.10.2016.godine, a uključuje ažuriranjeprograma početkom svake kalendarske godine. U junu 2017. godine regionalna deponijaSmiljevići sa pratećim objektima nalazi se u okviru Regionalnog centra za upravljanjeotpadom (RCUO Smiljevići), te se ponovo ažurira Program radova za sanaciju irekonstrukciju sanitarne deponije u okviru RCUO Smiljevići 2016.-2020.

Izvještaji o realizaciji programa su podnešeni na kraju svake kalendarske godine za 2016,2017. i 2018. godinu.

U periodu 09.2016.- 12.2018.realizirano je sljedeće:

5. Izgradnja sanitarne plohe ( polaganjem mutibarijerne zaštite sa sistemom odvodnje i otplinjavanja, za odlaganje komunalnog otpada na površini od 15.000,00m2

6. Izgradnja 30 bušotina za otplinjavanje tijela odlagališta.7. Izvođenje radova na uspostavljanju sistema otplinjavanja i servisiranja postojećih

baklji za spaljivanje deponijskog plina na RCUO - Smiljevići.8. Izgradnja objekta Reciklažno dvorište.9. Izgradnja objekta Deponija inertnoga materijala. 10. Uzorkovanje i ispitivanje procjednih voda na jednokratnim - trenutnim uzorcima, za

ispuste: kalota, plitka drenaža, duboka drenaža – MONITORING 2016. i 2017. 11. Nabavka,transport i rad pilot postrojenja na ispitivanju uspostave biološkog

prečišćavanja procjednih voda (april – juli 2018.)12. Izvođenje radova na izgradnji hale za odlaganje sortirnog materijala – Sortirnica.13. Nabavka i ugradnja automatske hidrometeorološke stanice14. Nabavka i ugradnja automatske hidrološke stanice za mjerenje količina procjednih

voda.15. Elaborat o ispitivanju stabilnosti tijela deponije sa osvrtom na mogućnost proširenja

odlagališta prema čelu deponije.16. Glavni projekat regulacije Lepeničkog i Žičkog potoka.

29

17. Nabavka i ugradnja sječke za automobilske gume ( sortirnica).18. Nabavka i ugradnja ROTO SITA ( sortirnica).19. Izrada geodetskih podloga za proširenje aktivne plohe za odlaganje otpada.20. Izrada glavnoga projekta grobnica za animalni otpad na Regionalnom centru za

prikupljanje otpada Smiljevići.21. Glavni projekat kanalizacione mreže za prihvat voda iz upravne zgrade i kafilerije.22. Glavni projekat kanalizacione mreže za prihvat voda sa reciklažnog dvorišta.23. Nabavka i ugradnja vage za mjerenje količina otpada.24. Nabavka drobilice za usitnjavanje građevinsog otpada.25. Nabavka i transport dva buldožera.26. Nabavka i transport kompaktora.27. Nabavka i transport jednog utovarivača za potrebe rada na deponiji inertnoga

materijala.28. Nabavka i transport jednog putničkog terenskog vozila.29. Nabavka transport i isporuka jednoga bagera kašikara.30. Izrada elaborata za privremeno puštanje u rad bazena i postojeće opreme postrojenja

za tretman procjednih voda u Smiljevićima ( do izbora tehnologije i izgradnje postrojenja).

31. Izrada elaborata o izmjeni sistema automatskog upravljanja na postrojenju za tretman procjednih voda.

Za poboljšanje rada na deponiji izdvojena su značajna finansijska sredstva iz Budžeta KS zanabavku nove opreme, među kojima su buldozer za razgrtanje otpada, kompaktor za zbijanjeotpada i bager gusjeničar za aktivnosti na otplinjavanju tijela deponije te drobilice zagrađevinski otpad.

Od navednih projekata posebno se ističe nekoliko projekata koji su u najkraćem izloženi unastavku:

� Reciklažno dvorište: Izgrađeno kao građevinski objekt na nepropusnoj podlozi, sapotrebnom infrastrukturom (sistem vodosnabdijevanja i hidrantske mreže oko RD,oborinske kanalizacije sa separatorom i fekalne kanalizacije sa biouređajem za tretmanotpadnih voda, objekat za zaposlene radnike i radionica za demontažu otpada, ograda iulazno-izlazna rampa, elektro priključak, video nadzor te mjere zaštite po važećimpropisima). Reciklažno dvorište (RD) u okviru RCUO Smiljevići je otvoreno za prijem i razvrstavanje22 vrste različitih materijala (papir, karton, plastika, ambalaža od metala, stare baterije,stakleni ambalažni otpad, PET-boce, PE-folija, limenke, stare lijekove, otpadne gume dočetiri komada, kabasti otpad, elektronski otpad, akumulatore, fluorescentne cijevi i otpadza kompostiranje, otpadna ulja, boje i lakovi, ljepila, deterdženti i druga hemijska sredstvaiz domaćinstva). U sklopu RD se nalazi i radionica za prihvat i demontažu kabastog idrugih vrsta otpada u smislu razvrstavanja i plasmana sirovina iz otpada.

RD je otvoreno u septembru 2018. i u dosadašnjem radu uočena je potreba zapopularizacijom i informisanjem javnosti o radu i mogućnostima odlaganja otpada uokviru RD. Također, uočeni su i nedostaci u sistemu upravljanja otpadom na nivou FBiH usmislu mreže operatera za preuzimanje prikupljenih sirovina iz otpada, te otvaranjesrednjih i malih pogona za preradu sirovina prikupljenih na ovaj način u BiH.

Takvi projekti su bili predmetom Revolving fonda pokrenuti od Fonda za zaštu okolišaFBiH, ali nažalost javni pozivi su naišli na slab odziv, Fond je obustavio svoje aktivnostiu smjeru popularizacije iskorištenja sirovina iz otpada u FBiH.

30

Prostor za reciklažno dvorište obuhvata površinu od P = 3000 m2.

Slika 19 a) Početakizgradnje RD

b) Faza izgradnje RD 2018. c) RD u radu 2019. godina

� Sistem za otplinjavanje deponije: Pored RD, veoma obimni građevinski radovi suizvedeni na izgradnji sistema za otplinjavanje i prikupljanje deponijskog plina. Izgrađenoje 30 novih bušotina na lokaciji centralnog dijela deponije koje su povezane i dovedene nabaklju za spaljivanje plina. U opciji je i mogućnost priključenja na postojeće postrojenjeza proizvodnju električne energije (uvjet okolinska dozvola).

Slika 20 Novoizgrađene sonde za prikupljanje plina iz tjela deponije

� Monitoring sastava i količina procjednih voda: Kontinuirano se radi na rješavanjuproblema procjednih voda sa deponije Smiljevići. Aktivnosti predviđene u pogleduzbrinjavanja procjednih voda u periodu 2016. – 2018. obuhvatile su izradu tehničkedokumentacije za privremeno puštanje u rad bazena za prihvat procjednih voda i postojećeopreme, monitoring procjednih voda u cilju uspostavljanja baze podataka o količinama isastavu procjednih voda, provjeru sistema za recikulaciju kao i testiranje biološkogprocesa za prečišćavanje deponijskih voda u periodu april – august 2018. (slika 21).Rezultat monitoringa procjednih voda bi trebao formirati bazu podataka o sastavuprocjednih voda i količinama, te oscilacijama u toku jedne godine. S obzirom na složenostsarajevske deponije (velika površina otvorena za procjeđivanje oborina kroz tijelodeponije, velike količine odloženog otpada, odlaganje različitih vrsta otpada u tijelodeponije, postojeći izvor kao i način održavanja sistema za prikupljanje procjednih i

31

površinskih voda) pitanje sastava i količina procjednih voda može značajno da varira iodstupa što može dovesti do zastoja bilo kojeg sistema za prečišćavanje otpadnih voda.Stoga je i jedan od razloga detaljne Informacije upravo ukazivanje na niz problema uupravljanju otpadom koji u konačnici rezultira zastojem prečistača za tretman procjednihvoda. U septembru 2019. završava se monitoring procjednih voda, a obrada i prezentacijarezultata će biti dostavljena MPUGiZO KS.Do kraja 2019.godine očekuje se i puštanje bazena i postojeće opreme prečistača zaprocjedne vode u rad. Osnovni cilj je održavanje postojeće opreme i iskorištenjeraspoloživih kapaciteta za prihvat procjednih voda. Projektom je predviđen hidrulički tokkroz aeracioni bazen, sa taloženjem i ispuštanjem u Lepenički potok. Očekuje sesmanjenje pojedinih parametara zagađenja (TSS, HPK, BPK, NH4-N, mutnoća) tepoboljšanje kvaliteta efluenta.Analizu vode na ulazu i izlazu iz bazena će vršiti pogonski laboratorij KJKP Rad-a, aMPUGiZO KS je obezbijedilo sredstva za nabavku potrebne opreme i potrošnogmaterijala za analize za 2019. i 2020. godinu. U cilju upravljanja procjednim vodama, paralelno se razmatraju tehničke mogućnosti nasmanjivanju količina procjednih voda. Urađena je studija i idejno rješenje pokrivanja dijela deponije gornjim brtvenim slojem, terazmatrane opcije za smanjenje količina filtrata i opcije recirkulacije filtrata u tijelodeponije kao jedna od mjera koja se može uzeti u obzir kao dio sistema zbrinjavanjaprocjednih voda. Aktivnosti vezane za procjedne vode, razmatranja tehničko – tehnoloških opcija zaupravljanje filtratom su kontinuirane, a procjenjuje se da bi izbor tehnologije, izgradnja ipuštanje u pogon uređaja za tretman procjednih voda trebali biti realizovani do kraja2021.godine.

Slika 21 a) Postavljanje pilot MBR uređaja april 2018.

b) Membrane u pogonu (muljiz tretmana procjednih voda)2018.)

c) Monitoring količina i sastava procjednih voda juli 2018.- juli 2019.

32

4. Realizacija Programa aktivnosti za 2019. godinu i zaključaka VladeKS od 27.06.2019.godine

Na Tematskoj sjednici Vlade KS održanoj 27.06.2019. prezentiran je Program aktivnosti za 2019.godinu, na osnovu čega je Vlada KS dala konkretna zaduženja MPUGiZO KS, KJKP Rad-u i ZiKS da se u odnosu na zadate ciljeve referišu o toku realizacije i aktualnom stanju.

Vlada KS je na sjednici održanoj 18.04.2019. godine donijela zaključak na osnovu kojeg jeusvojen predloženi Program aktivnosti u okviru RCUO Smiljevići za 2019. godinu.

Kao i prethodnih godina, sve planirane aktivnosti za 2019. godinu su u funkciji minimizacijenegativnih efekata koji potencijalno mogu nastati procesom zbrinjavanja otpada u sklopuRCUO Smiljevići i poboljšanju stanja u domenu upravljanja otpadom na području KS.

Ciljevi Programa za 2019. su :

• Cilj 1. Obezbijediti prostor potreban za odlaganje komunalnog otpada.

Planirana je izgradnja nove plohe za odlaganje ( 3000 m2) kao i izrada tehničkedokumentacije za proširenje zone za odlaganje za novih 15000 m2 kako bi se moglopristupiti izgradnji iste.

Ploha od 3000m2 je izvedena, puštena u pogon i u cjelosti zapunjena sa 30.09.2019.Projekat za novih 15000m2 završen 02.10.2019. i predat UNDP za dalje ugovoranje, zaizvođenje. U okviru projekta će biti urađene nove bušotine i povezane u sistemdeponijskih gasova. Očekuje se realizacija do kraja godine.

• Cilj 2. Kontrola i zabrana zbrinjavanja posebnih vrsta otpada u sklopu RCUO SmiljevićiU cilju sprečavanja neugodnih mirisa i oscilacija u sastavu i količini procjednih voda, uProgramu za 2019. je predviđena kontrola i evidencija poslovanja svih jedinica u sklopuRCUO Smiljevići ( količine i vrste otpada, izvještaj za svaki mjesec) i zabrana odlaganjaposebnih vrsta otpada koji ne spadaju u kategorije koje se mogu zbrinuti u sklopu RCUOSmiljevići.

• Cilj 3. Upravljanje procjednim vodamaZa ovaj kompleksan zadatak planirano je u 2019.godini niz aktivnosti koji doprinoseupravljanju filtratom (nastajanje, količine i sastav) kako je već i navedeno u prethodnotekstu.

Za 2019. planiran je nastavak i završetak monitoringa količina i sastava procjednih voda.Jednogodišnji monitoring je završen u julu/augustu 2019.godine.

Prezentacija rezultata monitoringa 2018/2019. predviđena je za 15.10.2019.godine.

Predviđeno je i privremeno puštanje bazena za prihvat procjednih voda sa postojećommehanizacijom i opremom u funkciju, do rješenja i izbora konačne opcije za zbrinjavanjefiltrata nastalog iz tijela deponije.

Izvedeni su samo građevinski radovi, puštanje u pogon neizvjesno zbog uvjeta za nastavakradova dok se čeka dorada dokumentacije. (Procjena je da bi se teoretski uz blagu zimuhidraulički pogon mogao uspostaviti u toku novembra/decembra 2019. ili na proljeće2020.

Uvjet za sagledavanje mogućnosti za zbrinjavanje filtrata i provedbu daljih aktivnosti jesvakako izgradnja kolektora Zabrđe – Butila, kao i spajanje na sistem javne kanalizacijeupravne zgrade i zgrade kafilerije RCUO Smiljevići.

33

Zbrinjavanje procjednih voda se ne može u cjelosti provesti dok se ne izgradikanalizacioni sistem u naselju Zabrđe, a što je u nadležnosti Općine Novi Grad kojoj jeVlada KS već doznačila sredstva za ovu namjenu. Prečišćavanje ovih voda do nivoa kojizahtijevaju propisi za ispuštanje u prirodni recipijent, kao što je sada slučaj, tehnološki jeizuzetno složeno i veoma skupo, zbog čega je puno prihvatljivije rješenje sa aspektainvesticionih i pogonskih troškova ispust u sistem javne kanalizacije. Vlada KantonaSarajevo se opredijelila za ulaganje u izgradnju kolektora Zabrđe, što određuje nivoprečišćavanja procjednih voda do priključka na kanalizacioni sistem

Predviđeno je i zahvatanje izvora koji se nalaze u blizini upravne zgrade, na lokacijiRCUO Smiljevići, a potencijalno mogu da doprinose povećanju količine procjednih voda.

Tender za projektovanje je oglašen.

Pored prethodnih aktivnosti, u junu 2019.godine je dobijena i tehnička dokumentacijaSvjetske banke o mogućnostima pokrivanja tijela deponije u cilju smanjenja nastajanjafiltrata i opcije za pokrivanje deponije.

Studija o pokrivanju nožičnog i dijela centralne plohe je urađena, urađen je i nivo idejnogprojekta. Potrebno je razmotriti opcije i investicije te sagledati u kontekstu ulaznih uvjetaza izgradnju uređaja za tretman procjednih voda ( količine i sastav).

Projekat 15000m2 nove aktivne plohe za 2020/2021. godinu završen 2.10.2019. (UNDP).

Nakon okončanja prethodno navedenih aktivnosti po pitanju procjednih voda, planirano jesagledavanje opcija i izrada prijedloga za dalje korake u funkciji izbora rješenja zazbrinjavanje/upravljanje filtratom (novembar 2019.).

Pogonski laboratoriji vrši konrolu monitoringa procjednih voda i obavlja redovnamjerenja sastava i količina procjednih voda. Rezultati mjerenja se dostavljaju namjesečnom nivou prema MPUGiZO i OT.

•Cilj 4. Dogradnja, održavanje i kontrola sistema za otplinjavanje

Planiran je nastavak rada na sistemu otplinjavanja i u toku 2019. u smislu smanjenjaemisija. Nove plohe će se uvezivati na postojeći sistem za otplinjavanje. Planirana jesvakodnavna kontrola sondi za otplinjavanje, sa mjerenjem emisija i redovnomevidencijom.

•Cilj 5: Ostvarivanje progresa u domenu zbrinjavanja otpada u KS i u sklopu RCUO Smiljevići i poboljšanje uvjeta rada u sklopu RCUO Smiljevići.

Za ostvarivanje ovoga cilja u 2019. predviđeno je niz aktivnosti KJKP Rad-a koje spadajuu redovne aktivnosti na održavanju, promoviranju rada Reciklažnog dvorišta, uspostavarada Deponije građevinskog otpada i reciklaže za građevinski otpad, poboljšanje internihsaobraćajnica u cilju smanjenja prašine, održavanje Žičkog i Lepeničkog korita i dr.

Tako su u sklopu Cilja 5, a na osnovu Programa aktivnosti za 2019. godinu, planirane aktivnosti i na :

1 Početku rada Deponije inertnog materijala (DIM) i pogona za reciklažugrađevinskog otpada ( Za rad DIM-a neophodno donošenje propisa i tarifa zaposlovanje DIM)

34

Deponija za građevinski otpad i inertni materijal je prva deponija ove namjene u BiH.Izvršena je eksproprijacija jednog dijela zemljišta na koji će se vršiti odlaganjematerijala, međutim neophodno je već od naredne godine (2020.) planirati otkup ipreostalog zemljišta.

Potrebno je završiti eksproprijaciju zemljišta za odlaganje inertnoga materijala igrađevinskog otpada. Planirani vijek trajanja deponije je cca. 25 godina.

Izvedenim građevinskim radovima završeni su objekti reciklažnog platoa i tijeladeponije sa pratećom infrastrukturom, te su stvoreni uvjeti za puštanje u rad ( osnovnaoprema je nabavljena krajem 2018. godine), sve u skladu sa Federalnom Strategijomupravljanja otpadom. Odvajanjem i stvaranjem uvjeta za soritranje, recikliranje ideponovanje građevinskog otpada odvojeno od komunalnog otpada, obezbjeđena jeušteda prostora na skupoj multibarijernoj zaštiti, a građevinska operativa konačnodobiva pogon/deponiju za adekvatno zbrinjavanje građevinskog otpada.

Kao i za primjer rada RD, i deponija inertnog materijala i reciklaža građevinskogotpada nema adekvatnu namjenu i efekt ako djelatnosti ovih pogona ne prati usvajanjePravilnika o zbrinjavanju i recikliranju građevinskog otpada na nivou FBiH. Također jeneophodno da FMPU donese pravilnik o korištenju građevinskih materijala nastalihreciklažom, uz prijedlog obračuna naknada, poticaja građevinskim firmama koje koristeove produkte i slično.

Izvještaj o aktivnostima za sistem otplinjavanja i rad deponije inertnog materijala usklopu 4.1 Izvještaja o realizaciji KJKP Rad.

2 Izvođenje geomehaničkih ispitivanja u tijela deponije prema upravnoj zgradi, kako bise pristupilo izradi glavnog projekta i izgradnji dodatnih 15.000, 00 m2 .Prema dosadašnjoj praksi i dinimici odlaganja otpada bez primjene mjera za smanjivanjekoličina, izgrađene sanitarne plohe prema procjeni su dostatne za cca.godinu dana.Cijena m2 izgrađene plohe iznosi cca. 60 KM/m2 (iz 2017.) Iz navedenog se ponovomora podvući neophodnost primjene mjera planiranih KEAP-om (uvođenja sistemaodvojenog prikupljanja, neophodnost podizanja svijesti građana, primjena inspekcijskihmjera, preuzimanje otpada od nadležnih operatera, eventualno odvajanje deponije kaozasebne jedinice i dr.),a sve u konačnom cilju minimizacije štetnog dejstva odlaganjaotpada.

MPUGiZO KS težište je stavilo na obavezu ishodovanja potrebnih dozvola za rad RCUOSmiljevići.

U sklopu tačke 4. obuhvaćeni su Izvještaji KJKP Rad-a i Zavoda za izgradnju KantonaSarajevo o realizaciji pozicija iz programa za 2019. (u skladu sa naprijed navdenimCiljevima i u skladu sa oznakama iz usvojenog Programa aktivnosti). KJKP Rad i ZiKS sudostavili i izvještaje po zaključcima Vlade KS.

o IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI I AKTIVNOSTIMA KJKP RAD-a PO ZAKLJUČCIMA

VLADE KS I PROGRAMU AKTIVNOSTI ZA 2019.GODINU

Zaključak Vlade KS br.4 na Tematskoj sjednici od 27.06.2019.

40. Zadužuje se KJKP “Rad” Sarajevo da unaprijedi upravljanje RCUO Smiljevići, nanačin da se vrši redovno održavanje lokacije i smanjenje negativnih uticaja na okoliš,

35

te da se poveća upotreba otpada u svrhu reciklaže boljim iskorištavanjem kapacitetasortirnice i Reciklažnog dvorišta.

KJKP RAD je na osnovu zahtjeva MPUGiZO KS dostavio izvještaj o realizacijiaktivnosti koja je sastavni dio ovog Izvještaja, u nastavku teksta.

PRENESENE OBAVEZE KJKP RAD-a IZ 2018. GODINE:

1. D3 i D3**: Dio radova Rekonstrukcije/uspostave protoka kroz postojeće objekteuređaja za tretman procjednih voda – građevinski radovi (vrijednost investicije – 6.444,92KM) – Završena realizacija građevinskih radova. U toku realizacija dijela projekta elektrodio i automatika, nakon čega će uslijediti nastavak radova na puštanju u rad dijelapostojećeg postrojenja (dio opreme će biti stavljen u funkciju i spriječen od daljegpropadanja).

2. G 15: Izgradnja dvije jame grobnice (ukupna vrijednost investicije 399.000,00 KM,ostatak sredstava obezbijedilo Ministarstvo privrede) – vrijednost 219.000,00 KM – U toku jedobivanje urbanističkih dozvola za građenje predmetnih objekata. Dana, 16.07.2019. godine ispred KJKP „RAD“ d.o.o Sarajevo je prema Općini Novi Graddostavljen Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju dvije jame grobnice zaodlaganje otpada životinjskog porijekla i izgradnju kolektora za otpadne kafilerijske vode nalokalitetu RCUO „Smiljevići“.

Aktom Službe za urbanizam, stambene, imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastarnekretnina broj: 02/04-23-343/19 od 10.06.2019. godine predmetni spis je dostavljen nanadležno postupanje Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KantonaSarajevo, shodno članu 48. stav 4. tačka b) Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo(„Službene novine Kantona Sarajevo broj 24/17 i 1/18). Ovo ministarstvo je aktom broj: 05-23-9688/19 od 12.07.2019. godine vratilo predmetni spis općini Novi Grad na nadležnopostupanje navodeći kao obrazloženje da se radi o izgradnji građevine komunalneinfrastrukture.

Dopisom Općine Novi Grad broj: 02/04-23-3433/19 i 02/04-23-3434/19 od 02.09.2019.godine ispred ove općine zatraženo je mišljenje od strane Federalnog ministarstva prostornoguređenja FBiH o cijelom postupku i pitanju nadležnosti za izdavanje saglasnosti za građenjejama grobnica. U odgovoru ovog ministarstva navedeno je da za izgradnju kantonalnih iregionalnih centara za upravljanje otpadom urbanističku saglasnost, odnosno informacijskulokaciju izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, te akte o građenju treba pribavitiod ovog Federalnog ministarstva.

Trenutno se priprema dokumentacija za podnošenje dozvola za građenje Federalnomministarstvu prostornog uređenja.

3. G 11: Izgradnja plohe za odlaganje otpada na površini od 3.000 m²: vrijednostinvesticije 157.707,81 KM – Završena realizacija.

4. E 1: Projektovanje, nadzor i izgradnja kolektora od reciklažnog dvorišta doLepeničkog potoka dužine 1200 m za prečišćene vode iz bio jame i separatora (projekatobezbijeđen u 2018. godini): vrijednost investicije 57.914,95 KM – Završena realizacija.

36

5. H 7: Nabavka buldožera za deponiju inertnog materijala: vrijednost investicije350.000,00 KM – Aktivnost završena.

6. H 8: Nabavka kompaktora za deponiju inertnog materijala: vrijednost investicije500.000,00 KM – Aktivnost završena.

7. G 14: Realizacija aktivnosti na sistemu odvodnje otpadnih voda sa kafilerije (projekatobezbijeđen u 2018. godini): vrijednost investicije 110.834,95 KM – U toku je dobivanjeurbanističkih dozvola za građenje objekata (Isto kao tačka 2. – G 15).

8. G 10: Izvođenje radova na izgradnji depoa za prihvat građevinskog/demolicijskogmaterijala, izgradnji interne saobraćajnice sa potpornim zidom i kanalizacijom od deponijeinertnog materijala do Lepeničkog potoka i sanacijom klizišta (sufinansiranje): vrijednostinvesticije 14.482,55 KM – Finaliziranje radova je u toku. Zavšena je izgradnja boksova ikanalizacione mreže. Izradu Projekta sanacije klizišta vodi Zavod za izgradnju KantonaSarajevo, te će radovi biti nastavljeni nakon izrade projekta.

NOVE AKTIVNOSTI KJKP RAD-a U 2019. GODINI

1. I 2: Nabavka hemikalija za pogonski laboratorij: vrijednost investicije 4.000,00 KM –U toku je provođenje procedure javne nabavke.

2. K 1: Upravljanje projektom sanacije i rekonstrukcije (dio sredstava koji je sa ovepozicije predviđen za KJKP „RAD“), angažman eventualno potrebnih eksperata, doradaprojekta kafilerijske vode i dr.): vrijednost investicije 15.000,00 KM – U toku je provođenjeprocedure javne nabavke za Projekat sadržaja i objekata deponije Smiljevići - Hidrofaza u iznosu od 5.850,00 KM i projekta odlaganja otpada u bočnom dijelu – nožicedeponije.

3. G 10: Uspostava rada deponije inertnog materijala i izgradnja pristupne rampe –nastavak radova KJKP „RAD“ na uspostavljanju rada deponije. Predviđen je završetakradova na izgradnji platoa za prijem i recikliranje građevinskog otpada. – Finaliziranjeradova je u toku. Završena je izgradnja boksova i kanalizacione mreže. Projekatsanacije klizišta vodi Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, te će radovi biti nastavljeninakon izrade projekta.

4. L1: Izrada evidencije o vrstama i količini otpada koji dolazi i odlaže se u sklopuRCUO Smiljevići za 2019. godinu prema katalogu otpada. – Detaljni izvještaji o svimvrstama otpada u skladu sa kategorijama otpada se dostavljaju redovno na mjesečnomnivou prema MPUGZO KS.

5. L2: Čišćenje ulaza i sanacija korita potoka na osnovu glavnih projekata regulacijeLepeničkog i Žičkog potoka. Finansirano sredstvima KJKP „RAD“ u okviru redovnogodržavanja i aktivnosti. – U toku izvještajnog perioda izvršeno je čišćenje koritaLepeničkog i Žičkog potoka u mjesecu junu tekuće godine. Naredno čišćenje jeplanirano u oktobru 2019. godine.

6. L3: Održavanje drenažnog sistema i utvrđivanje lokacije eventualnog izvora ispodsortirnice. – U mjesecu junu tekuće godine izvršeno je ispiranje i provjera drenažnog

37

sistema. Ispod sortirnice nije pronađen izvor. Naredno ispiranje drenažnog sistema jeplanirano u mjesecu oktobru 2019. god. gdje će biti prisutni i svi članovi OT.

7. L4: Analiza i praćenje produkcije plina (mjesečni i godišnji izvještaji premaMPUGZO KS I OT) uz servisiranje sistema i opreme. - Detaljni izvještaji se dostavljajuredovno na mjesečnom nivou prema MPUGZO KS.

8. L5: Analiza procjednih voda i mjesečni/godišnji izvještaji. – Detaljni izvještaji sedostavljaju redovno na mjesečnom nivou prema MPUGZO KS i OT.

9. L6: Realizacija rada Reciklažnog dvorišta: KJKP „RAD“ redovno vrši izradumjesečnih planova i izvještaja o radu reciklažnog dvorišta, u kojima se prate ievidentiraju koli čine sirovina iz Reciklažnog dvorišta. Evidentira se ulaz odvojenoprikupljenog otpada (preuzetog od građana i dovezenih vozilima KJKP „RAD“) i izlaz(količine predate na reciklažu ili energetsku upotrebu ovlaštenim operaterima). Uperiodu od otvaranja (25.10.2018.), RD je posjetio veoma mali broj građana. KJKP„RAD“ u RD dovozi kabasti otpad, koji se razdvaja po vrstama. Izdvojene su najvećekoličine namještaja, elektronske opreme, frižidera, kućnih aparata i slično.

10. L7: Realizacija rada Deponije inertnog materijala – Aktivnosti pod tačkom G 10 jošuvijek nisu završene, te će se po finaliziranju istih pogon pustiti u rad. Za realizacijuove tačke potrebno je i donošenje Pravilnika o građevinskom otpadu od straneFederalnog ministarstva okoliša i turizma. Potrebno je da se zakonskom regulativomuredi i područje ispitivanja, korištenja i plasmana recikliranog građevinskogmaterijala.

11. L8: Popravka i održavanje saobraćajnica, ograde, rasvjete i sistema odvodnjepovršinskih voda – Saobraćajnice su redovno održavane. Izvršena je sanacija jednogdijela saobraćajnice, pokrpljene su udarne rupe na potezu od kapije Smiljevići doulazne kapije. Također, redovno je vršeno čišćenje prilaznih puteva, kao i održavanjesistema površinskih voda, kanalica i šahtova.

12. L9: Čišćenje sistema za procjedne vode (čišćenje i provjera ispravnosti opremesistema za recirkulaciju, čišćenje ulaznih šahtova MS1 i PS1, održavanje bazena i servisiranjeopreme) - Sva oprema starog postrojenja za tretman procjednih voda je provjerena prijeulaska u projekat izvodjenja radova na hidrauličkom protoku kroz bazene. Postrojenjeza pročišćavanje je rastavljeno prije toga uz prethodnu saglasnost MPUGiZO KS.Šahtovi MS1 i PS1 se redovno održavaju i čiste. Sistem za recirkulaciju obuhvatapumpe uz PS1 šaht i pumpe u tijelu deponije.

Zaključak Tematske sjednice br.5 Vlade KS juni 2019.godine

41. Zadužuje se KJKP “Rad” da ubrza sve procedure na obezbjeđenju vodnih akata iOkolinske dozvole, a Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša dau tom procesu pruži sve vidove pomoći, uključujući operativne, stručne i finansijske.

Na vrijeme i u zakonski predviđenom roku podneseni su Zahtjevi za produženje Okolinske i Vodne dozvole.

38

Povodom tekućih problema i pitanja vezano za pribavljanje Vodne dozvole, dana25.09.2019. godine u prostorijama KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo održan jesastanak iniciran od strane Agencije za vodno područje rijeke Save. Sastanku jepored predstavnika Agencije, prisustvovao i Ministar prostornog uređenja,građenja i zaštite okoliša KS - Damir Filipović sa saradnicima i v.d. direktoricaKJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo, Vera Arnautovi ć sa saradnicima.

Na sastanku su definisane smjernice i aktivnosti koje se moraju ispuniti u cilju dobivanja vodne dozvole.

Nakon izdavanja Rješenja o vodnoj dozvoli za ispuštanje tehnoloških otpadnihvoda nastalih na lokaciji Regionalnog centra upravljanja otpadom „Smiljevi ći“,nastavit će se postupak za dobivanje Okolinske dozvole od strane Federalnogministarstva okoliša i turizma.

o IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI I AKTIVNOSTIMA ZIKS PO ZAKLJUČCIMA

VLADE KS I PROGRAMU AKTIVNOSTI ZA 2019.GODINU

Zaključak Tematske sjednice br.9 Vlade KS juni 2019

32. Zadužuje se Zavod za izgradnju Kantona da, maksimalno koristeći svoje kapacitete,prioritetno realizuje sve aktivnosti utvrđene Programom sanacije odlagališta za2019.godinu.

Izvještaj ZiKSA o realizaciji Programa aktivnosti za 2019.

Realizacija aktivnosti Zavoda za izgradnju KS u okviru Programa aktivnosti u okviru RCUOSmiljevići:

• D3 i D3** Rekonstrukcija/uspostava protoka kroz postojeće objekte uređaja zatretman procjednih vodaRadi se o nastavku radova iz ove pozicije iz 2018.god, a odnosi se na nabavku iugradnju razvodnog ormara i dijela automatike za privremeni rad postrojenja zatretman procjednih voda. Elektro inženjer iz Zavoda za izgradnju KS je, nakonobilaska objekta i analize postojećeg stanja, uputio dopis Ministarstvu prostornoguređenja, građenja i zaštite okoliša, u kojem je obrazložen način na koji bi se ovastavka mogla realizovati.

• H6 Izrada projektne dokumentacije i izgradnja nove plohe za odlagane od 15.000 m 2

Realizaciju ove stavke preuzeo je UNDP.

• C4.1 Izvođenje geomehaničkog ispitivanja tijela deponije RCUO Smiljevići na terenui laboratoriji uz izradu elaborataProveden je postupak javne nabavke (konkurentski). Otvaranje ponuda bilo je13.09.2019., Pristigla je jedna ponuda. Spremna je Odluka o izboru najpovoljnijegponuđača, koja će biti dostavljena Ministarstvu.

• C4.2 Izrada glavnog projekta proširenja tijela deponije do čeonog dijelaOva stavka je u planu javnih nabavki Zavoda za izgradnju KS. Postupak javnenabavke za odabir najpovoljnijeg projektanta će biti pokrenut, u skladu sa

39

raspoloživim kapacitetima. Ova stavka nije uzeta kao prioritetna iz razloga što će se iodlaganje otpada na ovom dijelu deponije moći vršiti tek nakon revitalizacije i obnovečela deponije. Sanacija čela deponije započeta je ove godine, u skladu sa odlukomTužilaštva BiH i odobrenim sredstvima za sanaciju terena.

• H2.1 Izrada projektne dokumentacije za prikupljanje i prihvat procjednih voda sacentralnog dijela odlagalištaProveden je postupak javne nabavke (konkurentski). Otvaranje ponuda bilo je

23.09.2019. Pristigle su tri ponude. Nakon evaluacije ponuda, Odluka o izboru

najpovoljnijeg ponuđača biće dostavljena Ministarstvu.

• H2.2 Izgradnja cjevovoda za prikupljanje i prihvat procjednih voda sa centralnogdijela odlagalištaNakon odabranog projektanta za stavku H2.1 i izrade projektne dokumentacije,

pristupiće se objavljivanju tendera za H2.2 (izbor izvođača radova za izgradnju

cjevovoda) na osnovu projektne dokumentacije.

• H3.1 Izrada Glavnog projekta za prikupljanje postojećih izvora (ispod trafo stanice) idispozicija do potokaProveden je postupak javne nabavke (konkurentski). Otvaranje ponuda bilo je

30.09.2019. Nakon evaluacije ponuda, Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača biće

dostavljena Ministarstvu.

• H3.2 Izvođenje radova iz pozicije H3.1• Nakon odabranog projektanta za stavku H3.1 i izrade projektne dokumentacije,

pristupiće se objavljivanju tendera za H3.2 (izbor izvođača radova) na osnovu

projektne dokumentacije.

• I4 Izrada izvještaja o upravljanju procjednim vodama na osnovu završenogmonitoringa procjednih voda 2018/2019Ministarstvu je dostavljena ovjerena Okončana situacija, sa računom koju jeispostavio izvođač, za usluge praćenja i tehničke podrške realizacije rada naanalizama sastava i količina procjednih voda. Prema zaključku sa sastankaOperativnog tima, završni izvještaj će bit predstavljen od strane Gorana Mirkovića,angažovanog kao eksperta za ovu oblast.

• K1Sa ove pozicije je utrošeno 1.000,00 KM za prevod izvještaja pilot postrojenja.Postupak javne nabavke za odabir najpovoljnijeg projektanta za izradu Glavnogprojekta sanacije klizišta uz internu saobraćajnicu kod platoa za inertni otpad naRCUO Smiljevići je proveden. Otvaranje ponuda bilo je 30.09.2019. Nakon

evaluacije ponuda, Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ćemo dostaviti

Ministarstvu. Finansijska sredstva su obezbijeđen a na ovoj stavci.

40

5. Plan iz Programa za 2020.godinu

o Izrada tehničke dokumentacije za proširenje deponije od centralne plohe dočela deponije i početak izgradnje ploha za odlaganje.

o Sanacija čela deponije u skladu sa odlukom Tužilaštva BiH i odobrenimsredstvima za sanaciju terena.

Tužilaštvo BiH je odobrilo dio sredstava i u saradnji sa MPUGiZO KantonaSarajevo i napravilo sporazum za sanaciju čeonog dijela odlagališta.

Formirana je komisija koja je imenovana po rješenju Načelnika stručne službeza zajedničke poslove Kantona Sarajevo.

Prva sjednica komisije održana je 26.07.2019. godine u centralnoj zgradiKantona Sarajevo. Podijeljeni su zadaci članovima komisije za provođenjezajedničke javne nabavke radova za sanaciju devastirane lokacije na RCUOSmiljevići.

Urađena je tenderska dokumentacija u otvorenom postupku javne nabake(zajednička nabavka). Otvaranje ponuda je bilo u septembru 2019. godine. Natenderu se pojavio samo jedan ponuđač sa znatno većom ponuđeom cijenom zaizvođenj raova od predviđene (odobrene) cijene. Komisija je jednoglasnoodbacila ovog ponuđača iz razloga ponuđene cijene i predložila da se krene uobnovu postupka.

o Nastavak monitoringa deponijskih voda i gasova,

o Kontinuirana nadogradnja sistema za otplinjavanje, kao redovan dio aktivnostina RCUO Smiljevići, a planirano je i puštanje postrojenja za proizvodnjuelektrične energije u rad.

Sistem za otplinjavanje je pušten u rad u oktobru mjesecu 2018 godine.Centralni dio odlagališta je izbušen sa 30 bušotina. Navedene bušotine suuvezane u sistem i od oktobra 2018.godine se vrši kontuinirano spaljivanjedeponijskog gasa. Postrojenje za proizvodnju električne energije jeinstalirano 2001. godine i do sada je proizvedeno 4 miliona KW elektri čneenergije. Postrojenje je ispravno.

Postrojenje ne radi zbog toga što nema dovoljnih količina deponijskog gasaza rad postrojenja. Trenutno imamo zadovoljavajuću koncentraciju metanaoko 50% u deponijskom gasu. Planirano je uvezivanje novih 15 otplinjača usistem po završetku odlaganja na aktivnim plohama . ( 15.000m² iz 2016.godine i 3.000m² iz 2019. godine).

o Smanjenje produkcije filtrata ( prekrivanje gornjim multibarijernim slojem uskladu sa studijom i idejnim projektom WB koji će biti predmetomrazmatranja daljih aktivnosti i ulaganja), zatim sagledavanje ulaznihparametara i konturnih uvjeta za izbor tehnologije i izrada projekta zapostrojenje za tretman procjednih voda. Ovo je uvjetovano izgradnjomkolektora za otpadne vode naselja Zabrđe i spajanjem sa PPOV Butila.

41

o Za 2020. se očekuju i poboljšanja u upravljanju građevinskim i inertnimotpadom kao i smanjenje količina otpada promoviranjem reciklaže i sistemaprimarne selekcije otpada.

KJKP Rad je dobilo zaduženja od MPUGiZO za promoviranje rada RD i DIM.Rezultate poslovanja sortirnice, RD i DIM KJKP Rad će redovno podnositiizvještaje MPUGiZO (kvartalno) i Vladi KS na godišnjem nivou.

Neophodno je istaći da je do sada za izgradnju RCUO Smiljevići utrošeno cca 24, 5miliona KM, te da KS, između ostalog, očekuju značajna finansijska ulaganja uizgradnju uređaja za tretman procjednih voda. Procjena je da bi ovaj uređaj mogao imatiinvesticiona potraživanja u visini od 8-10 mil.KM pa i više, a pogonski troškovi za svakugodinu bi mogli iznositi i 500.000 do 1.000.000 KM. Ovome treba dodati i sumu odminimalno 4 miliona KM, koliko je potrebno za smanjivanje količine procjednih vodapokrivanjem nožičnog dijela deponije. Ovo je veoma bitno naglasiti jer se morajuplanirati sredstva u Budžetu za deponiju i RCUO Smiljeviće, a tu se moraju uzeti u obzirtroškove rada uređaja. Bez toga nema uspješnog rada uređaja i investiciona ulaganjamogu biti dovedena u pitanje. Za izbor i izgradnju uređaja za tretman procjednih voda neophodno je sagledati i druge povezane aktivnosti za koje je također potrebno realizirati određene aktivnosti i izdvojiti sredstva iz budžeta KS.

Sve navedeno će biti predmetom narednih aktivnsoti MPUGiZO i budućih informacija.

6. Prijedlog mjera

Osnovni cilj svih aktivnosti koje se preduzimaju na lokalitetu Smiljevići je uspostavasavremenog Centra za tretman i iskorištavanje otpada, koji će ispunjavati ekološke standardepropisane važećim propisima, a samim tim će biti eliminisani i svi negativni uticaji nazdravlje stanovništva i okoliš općenito.

U tom smislu, potrebno je provesti slijedeće mjere:

1. Vlada Kantona Sarajevo se zadužuje da planira potrebna sredstva u Budžetu Kantonaza 2020. i 2021.godinu, kako bi se provele mjere planirane Programom sanacije zaperiod 2016-2020.godina, uključujući uspostavu sistema za prečišćavanje procjednihvoda.

2. Obavezuju se Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša i KJKP“Rad” Sarajevo da izvrše sve neophodne predradnje (odabir tehnologije, prekrivanjedijelova odlagališta, izrada tehničke dokumentacije) za izgradnju i puštanje u pogonprečistača procjednih voda do kraja 2021.godine.

3. Zadužuje se Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture da, u saradnji saOpćinom Novi Grad, u 2020.godini obezbijedi izgradnju kanalizacionog kolektoraSmiljevići – Zabrđe, kako bi se tretirale vode do nivoa omogućavanja ispuštanja usistem kanalizacije, a ne direktno u otvoreni recipijent – Lepenički potok, čime će se

42

smanjiti troškovi investicije i održavanja postrojenja za prečišćavanje procjednihvoda.

4. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša će zahtijevati odFederalnog ministarstva okoliša i turizma da hitno donese pravilnike za posebne vrsteotpada, prije svega za građevinski, te za otpadna vozila, otpadna ulja, otpadnebaterije i akumulatore, otpadne gume, otpad koji sadrži azbest, otpad koji sadrži PCB,otpad iz proizvodnje titandioksida. U tom smislu, potrebno je da poslanici iz KantonaSarajevo u Parlamentu Federacije BiH insistiraju na adekvatnom regulisanju ovematerije na nivou F BiH.

5. Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture treba odmah pristupiti izmjenamaZakona o komunalnoj čistoći i pripremi posebnog propisa o upravljanju komunalnimotpadom, shodno Kantonalnom planu upravljanja otpadom (“Službene novineKantona Sarajevo” broj 29/15).

6. Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture i KJKP “Rad” trebaju, u saradnji saMinistarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, pripremiti Pravilnik oodržavanju i bližim uslovima za korištenje deponije Smiljevići i mjerama zaštite saaspekta zaštite tla, vodotoka i vazduha, a u skladu sa članom 38. Zakona okomunalnoj čistoći Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br. 14/16,43/16, 19/17, 20/18, 22/19).

7. Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture i Ministarstvo prostornog uređenja,građenja i zaštite okoliša će, shodno Kantonalnom planu upravljanja otpadom,obezbijediti Studiju opravdanosti uspostave RCUO kao nove samostalne institucijeunutar sistema i time institucionalnog odvajanja prikupljanja/transporta otpada oddeponiranja.

8. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša će u roku od 30 danapredložiti Vladi Kantona Sarajevo usvajanje Studije opravdanosti izgradnjekogenerativnog postrojenja i postrojenja za mehaničko-biološki tretman otpada napodručju Kantona Sarajevo, uz zahtjev za konkretno opredjeljenje oko prvorangiraneopcije, kako bi se napravio ključni reformski iskorak u postupanju sa komunalnimotpadom i smanjile količine za odlaganje na deponiji Smiljevići.

9. KJKP “Rad” je obavezan preduzeti, uz nadzor Ministarstva komunalne privrede iinfrastrukture, sve organizacione i kadrovske mjere kako bi se poboljšao sistem rada iupravljanja RCUO Smiljevići.

10. KJKP “Rad” je obavezan preduzeti, uz nadzor Ministarstva komunalne privrede iinfrastrukture, sve organizacione i kadrovske mjere kako bi se poboljšalo korištenjekapaciteta sortirnice i Reciklažnog dvorišta, odnosno povećala reciklaža i smanjilekoličine za odlaganje.

43

11. KJKP “Rad” je dužan da ubrza sve procedure na obezbjeđenju nedostajućih vodnihakata i Okolinske dozvole, a Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštiteokoliša je obavezno da pruži sve vidove pomoći u tom postupku, uključujućioperativne, stručne i finansijske.

12. Potrebno je da Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo hitno pristupi realizacijiaktivnosti utvrđenih Studijom izvodljivosti uspostave postrojenja za spaljivanjeanimalnog otpada, koju je osiguralo Ministarstvo prostornog uređenja, građenja izaštite okoliša i dostavilo 27.09.2019.godine.

13. Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture dužno je da, u saradnji saKantonalnom upravom za inspekcijske poslove, obezbijedi razdvajanje animalnog odkomunalnog otpada, prema Zakonu o komunalnoj čistoći, te da nabavi vozilo KJKP“Rad”-u za prevoz otpada.

14. Obaveza Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša je da nastavi iubrza postupak nabavke analizatora koji će biti instalirani u mobilnu stanicu zamjerenje kvaliteta zraka, a koji će mjeriti uticaj deponijskih gasova (amonijaka,merkaptana, sulfida) na lokaciji Smiljevići. Takođe, treba insistirati da Federalnoministarstvo okoliša i turizma ugradi granične vrijednosti ovih polutanata u važećiPravilnik o načinu vršenja monitoringa kvlaiteta zraka i definiranju vrsta zagađujućihmaterija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (“Službene novineFederacije BiH” broj 1/12).

15. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, u saradnji sa Zavodom zajavno zdravstvo KS, će uspostaviti monitoring kvaliteta zraka u blizini RCUOSmiljevići, te pokušati obezbijediti sredstva za postavljanje displeja za prenospodataka o izmjerenim vrijednostima.

16. Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture i Ministarstvo prostornog uređenja,građenja i zaštite okoliša će planirati redovno sredstva u saradnji sa općinama zaimplementaciju Elaborata o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka napodručju Kantona Sarajevo, usvojenih odlukom na sjednici Vlade Kantona održanoj01.08.2019.godine.

17. Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša treba da, u saradnji saZavodom za izgradnju Kantona Sarajevo, u 2020.godini nastavi aktivnosti na otkupuzemljišta za proširenje deponije inertnog i građevinskog otpada.

18. Zadužuje se Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo da što prije predloži Prostornuosnovu za Prostorni plan RCUO Smiljevići i da ubrza Stratešku procjenu uticaja naokoliš koja se provodi paralelno sa izradom Plana.

19. Ministarstvo obrazovanja KS treba da ispita mogućnosti ugovaranja sa naučno-istraživačkim institucijama Sarajevskog univerziteta usluge za različite istraživačkeprojekte u okviru RCUO Smiljevići.

44

20. Općina Novi Grad dužna je izdati sve dozvole, prema Zakonu o prostornom uređenjuKantona Sarajevo, za izgradnju jama grobnica iz svoje nadležnosti.

45