Zdravi stilovi životaKvalitet života i unapređenje zdravlja

Sindrom bolesne zgrade

Prim. Doc. Dr. Sc. Senada Selmanović, spec. P/OM

Uvod

• Zdravlje• Životni stil• Kvalteta života • Sindrom bolesne zgrade

Definicija

• U Ustavu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2006. godine, definicija zdravlja glasi:

• »Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.«

Šta je zdravlje• Zdravlje se ne nasljeđuje samo od predaka, već ga čovjek

pozajmljuje i od svojih potomaka. • Dužina života i rezerve zdravlja nisu opredijeljeni isključivo

nasljeđem.• Na njih utiču i drugi faktori, prije svega, način i uslovi života i rada. • Zdravlje savremenog čovjeka najviše ugrožavaju preobilna i

neadekvatna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, stresna prenaprezanja, zagađenja životne i radne sredine, štetne navike, i sl..

• Najveći broj savremenih bolesti civilizacije: oboljenja mišićno-koštanog sistema, bolesti srca i krvnih sudova, bolesti organa za disanje, varenje i različita nervno-emocionalna oboljenja, rezultat su djelovanja pojedinačnih i više faktora.

Faktori rizika za zdravljeNepromjenjivi faktori rizika:

• Dob• Spol• Rasa• Genetski kod• Već doživljene štete po

zdravlje

Promjenjivi faktori rizika:• Pušenje• Alkohol i opojne supstance• Fizička aktivnost• Stres• Upotreba lijekova

(postizanje ciljnih vrijednosti)

• Siguran seks• Preventivni pregledi• Sigurnosni obrasci

Životni stil• Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) životni stil definira

kao opći način života temeljen na interakciji između uvjeta života u širem smislu i individualnih obrazaca mišljenja i ponašanja uvjetovanih sociokulturnim faktorima i ličnim karakteristikama (Deklaracija iz Alma Ate 1978).

• Individualni stil življenja čine osobine ličnosti, stavovi, emocije, znanja i vještine, ali i izbor standardnih reakcija i oblika ponašanja u socijalnim uvjetima života.

• Stil društva i ponašanja prenosi se putem različitih socijalnih grupa, kao što su obitelj, škola, interesne grupe i drugo.

“Uvjeti”za unapređenje zdravlja

• U savremenom pristupu zdravlju i bolesti pretpostavlja se da je zdravlje uvjetovano složenim međuodnosom bioloških, psiholoških, socijalnih i okolišnih faktora.

• Svi oni zajedno djeluju na stavove i emocije, ali i na sve oblike ponašanja povezane sa zdravljem.

• Zdravstveno ponašanje je svako ponašanje koje je na bilo koji način povezano s našim zdravljem.

Obrazac “zdravog” ponašanja• Dijetna prehrana, • Nepušenje, • Redovna fizička aktivnost, • Ograničeno konzumiranje alkohola, • Izbjegavanje upotrebe droga i opojnih supstanci, • Odlazak na redovite preventivne liječničke preglede radi

ranog otkrivanja bolesti, • Pridržavanje zdravstvenih savjeta,• Prakticiranje sigurnog seksa, • Kontrola stresa!!!• Uživanje u aktivnostima koje nas vesele,• Vezanje pojasa u automobilu...

Zdravo/nezdravo ponašanje – njegovanje/zanemarivanje životnog stila

• prema trajanju: kratkoročno i dugoročno• prema učestalosti: često i rijetko• prema načinu na koji utječe na zdravlje:

- pozitivno i negativno, s direktnim ili indirektnim posljedicama, odnosno trenutačnim ili dugoročnim uticajem, - istodobno pozitivan i negativan uticaj –dijetna prehrana može, primjerice, doprinijeti smanjenju prekomjerne težine, ali i dovesti do nezdravih varijacija tjelesne težine – naglo mršavljenje i brzo ponovno debljanje.

Pozitivno (zaštitno) zdravsveno ponašanje:• redovita tjelovježba, • njega i higijena, • odmor i relaksacija, • umjerenost u hrani, • upravljanje emocijama i stresom,

sklad u odnosima, • uživanje u radu i druženju,

kulturno uzdizanje, pomaganje drugima i društveno koristan rad,

• redovita kontrola zdravlja, pridržavanje zdravstvenih savjeta i uputa...

Negativno (rizično) zdravstveno ponašanje:• slaba tjelesna aktivnost, • neumjerenost u jelu i piću, • Pušenje, • izbjegavanje liječničkih

kontrola, • nesiguran seks, • zlopotreba opojnih i drugih

sredstava, • prekomjerno izlaganje stresu i

sklonost sukobima, • sjedilački način život...

Zdravo/nezdravo ponašanje – njegovanje/zanemarivanje životnog stila

Što određuje naše zdravstveno ponašanje

• biološke odrednice: nasljedne osobine, spol, dob • psihološke odrednice: crte ličnosti, sposobnosti, emocije,

motivacija, stavovi, vjerovanja• sociokulturološke odrednice: tradicija vezana uz način života ili

prehrane, društveni običaji, društvene norme, sustav moralnih vrijednosti, nacionalna pripadnost, socioekonomski status, religijska pripadnost, stupanj gospodarske razvijenosti, razvijenost i dostupnost zdravstvene zaštite, sustav zdravstvenog osiguranja i drugo

• fizička okolina: urbani ili ruralni okoliš, klimatske karakteristike, zagađenost okoliša, itd.

Promocija zdravlja• Promocija zdravlja treba biti

sveobuhvatna i uzeti u obzir cjelokupnu populaciju (sve dobne i spolne skupine), a ne samo rizične grupe i pojedince.

• Sve aktivnosti promocije zdravlja moraju biti proizvod timskog rada i jasno definirane zdravstvene politike, koja za cilj ima podržati promociju zdravlja na svim razinama.

• Koncept promocije zdravlje, zapravo, je proces informiranja i osposobljavanja ljudi da preuzmu kontrolu nad osobnim zdravljem, korištenjem osobnih i društvenih vrijednosti, ideja i energije, kako bi ga razvijali, unaprijedili i poboljšali.

• Ujedno podržava nastojanja da se fokus zdravstvenog sistema i cjelokupne zajednice pomakne s bolesti na zdravlje.

Aktivnosti u promjeni životnog stila i promocija zdravlja

• određivanje teme ili problema klijenta – zbog čega je klijent došao?

• određivanje cilja ili ishoda – što klijent želi?

• utvrđivanje sadašnjeg stanja (stvarnosti) – kako je sad?

• iznalaženje opcija i mogućih rješenja

• određivanje djelovanja – koje korake će klijent poduzeti?

Kvaliteta života• Kvaliteta života je nejasan i teško definisan koncept, u širokoj upotrebi, sa

malo konzistentnosti. Štaviše, pojedini istraživači smatraju da se on ne može precizno definisati.

• Pojmom kvaliteta života obično se opisuju faktori koji imaju uticaj na životne uvjete društva ili pojedinaca. Općenito se pod pojmom kvaliteta života misli na stepen blagostanja pojedinačne osobe ili grupe ljudi.

• Jedan od faktora je fizičko blagostanje, a pored toga postoje i brojni drugi faktori, kao što je obrazovanje, mogućnost zapošljavanja, socijalni status, zdravlje itd.

• Kvaliteta života je temeljna tema u filozofiji, medicini, vjeri, ekonomiji i politici.

• Neki naučnici polaze od toga da se ocjena kvalitete vlastitog života događa po vrlo subjektivnim kriterijama.

• Drugi govore o tome da je ocjena kvalitete života pojedinca u velikoj mjeri ovisna o individualnom temperamentu.

Razvoj koncepta kvaliteta života• Rasprava o kvalitetu života seže do Platona i Aristotela i može se naći u

literaturi.

• Kao akademska disciplina kvalitet života se pojavio1970. godine, a potvrđen je i razmatran 1974. godine od strane naučnog žurnala Social Indicators Research.

• Druga bitna akademska publikacija je Journal of Happiness Studies, multidisciplinarni žurnal koji omogućava rasprave o tome šta su dvije glavne polazne osnove u istraživanju sreće:

- teorijski ogledi dobrog života i

- empirijska istraživanja subjektivnog blagostanja.

• Međunarodna asocijacija za istraživanje kvaliteta života (ISQOLS) služi kao forum akademskim istraživačima koji rade na ovom polju.

Objektivni i subjektivni socijalni pokazatelji kvaliteta života

Istraživači Centra za istraživanje kvalitete življenja sa Sveučilišta u Torontu (Quality of Life Research Unit) definiraju kvalitetu življenja kao stepen u kojem osoba uživa u mogućnostima koje joj život pruža, pri čemu se te mogućnosti odnose na rezultate šansi i ograničenja nastalih u interakciji osobe i njezine okolice.

Svjetska zdravstvena organizacija poima kvalitetu življenja kao percepciju osobe o vlastitom životu u kontekstu kulturnog i vrijednosnog sistema u kojem živi, a sobzirom na svoje ciljeve, očekivanja i ograničenja.

Subjektivni objektivni pristup kavalitetu života

Unazad 20-30 godina razvila su se dva osnovna pristupa istraživanjukvalitete življenja: objektivni i subjektivni. Razlikuju se ovisno o vrstiindikatora koji su u središtu istraživanja.

• Objektivni pristup usredotočen je na proučavanje zastupljenosti različitih vanjskih indikatora kao što su materijalno stanje, stanje okoliša,političke slobode, stupanj demokratičnosti u društvu i sl.,

• Subjektivni pristup se pretežno bavi subjektivnim doživljajima i iskustvima pojedinaca (Diener i Suh, 1997.;Oliver, Holloway i Carson, 1995.).

Alati za mjerenje kvaliteta života

• Kontinuirano mjerenje i praćenje kvalitete života provodi se u brojnim zemljama diljem svijeta, što omogućuje uspoređivanje kroz vrijeme, ali i kroz nacije i regije.

• Za mjerenje nacionalnog blagostanja i kvalitete življenja koriste se različiti indeksi koji se sastoje od niza subjektivnih i/ili objektivnih indikatora.Među najistaknutijim takvim indeksima ističu se:

– Međunarodni indeks dobrobiti (International Wellbeing Index-IWI)– Indeks ljudskog razvoja (Human Development Index-HDI), – Indeks sretnih godina života (Happy Life Years-HLY),– Indeks planetarne sreće (Happy Planet Index-HPI) – Indeks kvalitete življenja (Economist Intelligence Unit’s Quality of Life Index).

• Svi opisani indeksi temelje se na objektivnim indikatorima kvalitete življenja ili na kombinaciji objektivnih i subjektivnih indikatora.

Sindrom bolesne zgrade (Sick Building Syndrome – SBS)

• Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), sindrom bolesne zgrade ili SBS je stanje karakterizirano iritacijama sluznica, vegetativnim smetnjama kao što su glavobolje i umor, a isto tako i narušavanjem mentalnog zdravlja, depresijom i iritiranošću.

• SBS se pojavljuje u literaturi, od 1994. godine.

SBS

• SBS je termin koji se sve češće koristi u vezi s cijelim nizom hroničnih zdravstvenih problema, povezanih s boravljenjem u određenoj zgradi sa svojom specifičnom mikroklimom.

• Obzirom da je SBS uglavnom ispitivan u poslovnim, a ne stambenim zgradama, preklapa se s nizom hroničnih problema koji su vezani i za samo radno mjesto u određenoj zgradi, ali, zasad se ne definira kao profesionalna bolest zbog prevelikog spektra simptoma.

Sindrom bolesne zgrade

• U sindromu bolesne zgrade bolesnik je zgrada u kojoj ljudi borave, a njihove su smetnje tek posljedica stanja zgrade.

Raširenost SBS

• U SAD oko 25 milijuna službenika boluje od određenog oblika SBS u oko 1.2 miliona službenih zgrada.

• U Velikoj Britaniji i Novom Zelandu je ustanovljeno da oko 80% radnika ima neki od simptoma, a 40% većinu simptoma SBS-a.

• U Italiji SBS se penje do 92,6%.

• U Singapuru je taj udio 19,6%.

• Navedeno pokazuje da se simptomi SBS-a javljaju u bitno većem postotku u zgradama zemalja s hladnijom i vlažnijom klimom, gdje je mnogo češće prisutna umjetna mikroklima zgrada.

• Dosad je najviše istraživanja SBS-a provedeno u skandinavskim zemljama.

• U našoj zemlji nema istraživanja na ovu temu.

Simptomi SBS

Najčešći simptomi:• hronični konjuktivitis, • začepljenost nosa, • kihanje, • šmrcanje, • kašalj, • suhoća grla, • upala sinusa, • kontaktni i nekontaktni

dermatitis, • Glavobolje???

Manje česti simptomi:• depresija, • Iritiranost, • Letargija...

Razlozi i faktori za pojavu SBS

• Fizički• Hemijski • Građevinski materijali

– povišene koncentracije CO2, – boja, – tepisi (najlošijima su se

pokazali vuneni!) – formaldehidi u zraku

• Strojevi (kopir aparati)• Kvaliteta zraka

• Biološki faktori: – Gljive,– Bakterije,– Grinje;

• Psihološki • Alergije• Spol

Ima li rješenja?

• Promjena u samoj zgradi ili zgrade u kojoj se boravi jedino je pravo rješenje:

– zrak, svjetlo, voda,– raspored prostorija i radnog prostora

moraju se prilagoditi čovjeku.

• U slučaju da je to nemoguće, preseljenje u bolje organiziranu zgradu jedino je trajno rješenje.

• Iako od simptoma SBS-a nitko direktno ne umire, kumulativni učinci mogu itekako narušiti zdravlje pojedinca, zajednice, a i bitno smanjiti produktivnost.