SRBIJA

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ, SMJEŠTAJ I RELJEF SRBIJE

Zemljopisni položaj Srbije

Zemljopisni položaj svake zemlje čini mnoštvo elemenata koji se međusobno isprepliču i

nadopunjuju. Cijeli prostor Srbije se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu što ovaj prostor čini

pogodnim za naseljavanje. Srbija je balkanska, panonska, podunavska i planinska zemlja.

Preko Panonske nizine Srbija je otvorena prema ostalim zemljama, a cijeli panonski prostor pogodan

je za razvoj prometa prema drugim europskim zemljama. Glavne prometnice čvorište imaju kod

Beograda te dalje, moravsko – vardarskim pravcem nastavljaju put prema jugu. Prostorom Srbije i

njezinom granicom prema Rumunskoj protječe Dunav, duljinom od 588 km. Prokopavanje kanala od

Regensburga na Dunavu do Nurnberga na Majni dugačkog 171 km stvorena je najveća morsko –

riječna veza na svijetu. To je plovni put Rajna – Majna – Dunav dugačak 3505 km.

Srbija je država koja je nastala raspadom SiCG 2006. god. 1992. god. formirana je Savezna Republika

Jugoslavija, koja je nastala raspadom SFRJ, a 2003. državna zajednica Srbija i Crna Gora. Srbija ima

dvije autonomne pokrajne Vojvodinu i Kosovo koje je 2008. god. proglasilo neovisnost. Glavni grad

Srbije je Beograd.

Površina Srbije je 77 474 km2, a od toga na Vojvodinu otpada 21 506 km2. Najdužu granicu Srbija ima

prema Rumunjskoj 476 km na sjeveroistoku. Srbija još graniči na zapadu sa Hrvatskom i Bosnom i

Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na jugu sa Kosovom, na istoku sa Bugarskom i na

sjeveru sa Mađarskom.

Na prostoru Srbije živi oko 7,5 milijuna stanovnika.

Reljef Srbije

Srbija je sjeverno od Save i Dunava nizijska zemlja, a južno od Dunava i Save je blago zatalasana

nizinama i pobrđima, koji se prema jugu izdižu u tipične planinske spletove. Dvije najvisočije planine u

Srbiji su Stara planina (2169 m) i Kopaonik (2017 m).

Nizinsku Srbiju predstavlja Panonska nizina, koja južno od Save i Dunava, duž njihovih južnih pritoka,

široko zalazi u peripanonski obod. Najniži dio Panonske nizine je Vojvodina. Ona je Dunavom i Tisom

podijeljena na tri velike cijeline: Srijem, Banat i Bačku. Srijem se nalazi između Dunava, Save i

Hrvatske. Banat se prostire između Dunava, Tise i granice sa Mađarskom i Rumunjskom. Bačka

zahvača Panonske nizine između Dunava na zapadu, Tise na istoku i Mađarske na sjeveru.

Panonska nizina leži na nadmorskoj visini 70 do 130 m. U njoj se ističu naplavne ravnice, pješčare i

niske planine kao što je Fruška gora. U aluvijalnim nanosima se zadržava voda i obrazuju bare.

Najpoznatija je Obetska bara pokraj Save, te Ilidžanski rit pored Tise i Dunava. Bare i ritovi su staništa

ptica selica. Pješčare su nastale vjetrovitim ispuhivanjem i akumuliranjem pijeska i prašine.

Najpoznatija je Banatska ili Delibarska pješčara. Planine u Panonskoj nizini su niske. Nastale su nakon

povlačenja Panonskog mora i pripadaju niskim gromadnim planinama.

Peripanonska Srbija obuhvaća sjeverozapadni dio u koji spada Posavina i Podrinje, središnji dio koji

čini Zapadno i Veliko Pomoravlje.

Sa juga Peripanonska Srbija je omeđena planinama Tarom, Zlatiborom, Javorom, Čemernom, Velikim

Jastrepcom, Rtnjom i Beljanicom. Peripanonsku Srbiju čine prostrane aluvijalne zaravni uz Savu i

Dunav, niska pobrđa, te usamljeno šumadijsko gorje i podrinjsko – valjevske planine.

Planinsko-kotlinska Srbija može se podijeliti na: Karpatsko-balkanski dio na istoku, Rodopski dio na

jugu, Šarski dio na jugozapadu i Dinarski dio na zapadu.

Karpatsko-balkanski dio obuhvaća istočni dio Srbije. Prostire se između Rodopske mase na zapadu i

granice prema Bugarskoj na istoku, te Dunava na sjeveru, a Ruj-planine na jugu.

Među balkanskim planinama visinom i prostranstvom ističe se Stara planina, koja se sastoji od više

vijenaca. Ona je dio zapadnog Balkana, koji se u Bugarskoj pruža do rijeke Iskr.

Rodopski masiv obuhvaća jugoistočni i središnji dio Srbije oko Južne Morave. U njemu izdvajamo

dolinu Južne Morave i planinske regije istočno i zapadno od nje.

Rodopski masiv zapadno od Južne Morave obuhvaća uski pojas. Ondje se ističu planine: Kukavica,

Goljak, Majdan, Radan, Vidojevica, Jastrebac.

Šarski dio obuhvaća krajnji jugozapadni dio Srbije u koji se pored Šare ubrajaju još: Koritnik, Korab i

Paštrik. U ovu oblast sopada i Kosovo. Obuhvaća dvije velike kotline Kosovsku koja je nešto visočija

od Metohijske na istoku. Dna ovih kotlna prekrivena su tercijarnim i kvartarnim naslagama u kojima

su istaloženi ugljeni slojevi.

Dinarski masiv je prostrana planinska oblast u Srbiji. Obuhvaća Starovlašku-rašku visiju i Kopaonički

kraj. Stari Vlah je planinska oblast između Drine i Lima, dok planinska oblast Raške obuhvaća

središnje porječje Ibra i njenih pritoka Raške i Studenice. Kopaonički kraj obuhvaća prostore između

Ibra na zapadu i Kosovske kotline na jugu i zapadne Morave na sjeveru.