zvonimir kralj, milo[ manestar, marija su^i] kako pomo]i · 2018. 9. 21. · 2 kako pomo]i...

ZVONIMIR KRALJ, MILO[ MANESTAR, MARIJA SU^I]

KAKO POMO]ILARINGEKTOMIRANIMA

laringtomirani.KORICE pmd.pmd 11/27/2004, 3:33 PM5

KAKO POMO]I

LARINGEKTOMIRANIMA

Zagreb, 2004.

ZVONIMIR KRALJ, MILO[ MANESTAR, MARIJA SU^I]

Laringtomirani KNJIZNI BLOK.pmd 11/25/2004, 11:30 AM1

2

KAKO POMO]I LARINGEKTOMIRANIMA

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{naknji`nica - Zagreb

UDK 616.22-089.85-036.82

KRALJ, ZvonimirKako pomo}i laringektomiranima/ Zvonimir Kralj,

Milo{ Manestar, Marija Su~i}. - Zagreb: Zagreba~ka ligaprotiv raka; Velika Gorica: Turopoljski glasnik, 2004.

ISBN 953- 99848-0-7 (Zagreba~ka liga protiv raka)

1. Manestar, Milo{ 2. Su~i}, MarijaI. Laringektomirani bolesnici -- Rehabilitacija

441109116

ISBN 953- 99848-0-7 (Zagreba~ka liga protiv raka)


KAZALO

PREDGOVOR .................................................................................. 5. str.

KAKO @IVJETI NAKON ODSTRANJENJA GRKLJANA....................... 7. str.

GOVORNA REHABILITACIJA LARINGEKTOMIRANIH OSOBA......... 11. str

POSEBNOSTI “UMJETNOG DISANJA” ............................................ 21. str.

VJE@BE IZ FIZIKALNE TERAPIJE VRATA........................................... 25. str.

ZAGREBA^KI KLUB LARINGEKTOMIRANIH................................... 28. str.

POMAGALA ZA POBOLJ[ANJE KVALITETE @IVOTA ..................... 35. str.

BILJE[KE O AUTORIMA................................................................. 38. str.


3

IMPRESSUM

NAKLADNIK: Zagreba~ka liga protiv raka u suradnji s Turopoljskim glasnikomd.o.o. ZA NAKLADNIKA: Prim. dr. sci. Zvonimir Kralj. UREDNIK: Prim. dr.Milo{ Manestar. GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Turopoljski glasnik d.o.o. (01/6218-772). TISAK: Grafika Hra{}e. NAKLADA: 1500 primjeraka


4


Autori se zahvaljuju pokrovitelju - Gradskom ureduza zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zagreba, koji jezna~ajnom potporom omogu}io ostvarenje ove

bro{ure. Tako|er se zahvaljujemo svim sponzorima idonatorima i svima ostalima koji su prilogom, savjetom iliinim na~inom pripomogli.

Posebno se zahvaljuju saborskom zastupniku StjepanuFioli}u, koji je potpomogao tiskanje.

Ovu bro{uru, prvu takve vrste u Hrvatskoj, posve}ujemoosniva~ima Kluba laringektomiranih osoba na ~elu s in`.Vladislavom Sokolajem, ~iju 30. godi{njicu obilje`avamo.

Autori


5

PREDGOVOR

LLLLLaringektomija jeopse‘an mutiliraju}ioperativni zahvat s

potpunim odstranjenjem grk-ljana i formiranjem otvora zadisanje na donjem dijelu vrata– traheostome.

Prvu uspje{nu laringekto-miju u bolesnika s rakomgrkljana izveo je veliki kirurg Billrothjo{ 1873. godine u Be~u.

Kod nas je prva totalna laringekto-mija izvedena prije Prvog svjetskograta. Tako je 1914. godine takvojoperaciji bio podvrgnut A. G. Mato{.U to vrijeme smrtnost je bila velikazbog postoperativnih komplikacija.Ipak, ve} od prve operacije kirurzi surazmi{ljali o uspostavljanju komuni-kacije izme|u prekinute veze di{nihi artikulatornih organa kako bioperiranima omogu}ili nadomjesniglasni govor.

Ve} je Billroth prilikom operacijeprvog bolesnika formirao tracheo-pharingealnu komunikaciju (vezuizme|u du{nika i ‘drijela) usmjeriv{istruju izdahnutog zraka iz plu}a u‘drijelo s namjerom da tim na~inom

vrati bolesniku mogu}nostgovora. Naime, totalna larin-gektomija ostavlja trajneposljedice u pogledu gubit-ka glasnoga govora i trajnopromijenjenog di{nog puta(trajna tracheostoma). Bole-snici s tracheostomom itrajnim gubitkom glasnoga

govora se zbog toga nalaze u situacijiposebnih potreba za koje im jepotrebna stru~na pomo} lije~nika iosoblja koje se bavi rehabilitacijom iresocijalizacijom, a tako|er i pomo}obitelji i {ire zajednice. Govornarehabilitacija se razvijala kaokirur{ka, kirur{ko - protetska, elektro-ni~ka i kao najstarija, naj~e{}eprimjenjivana, konzervativna metoda– ezofagealnim nadomjesnim go-vorom.

Bolesnici s traheostomom, biloprivremenom ili trajnom, zbogspecifi~ne promjene di{nog puta uslu~aju nezgoda nalaze se i u po-sebnoj potrebi pru‘anja prve pomo}i.Naime, iako je ve}ina gra|anaosposobljena za pru‘anje prvepomo}i, u slu~ajevima nezgode u

PRIM. DR. SCI. ZVONIMIR KRALJ

Dr. Z. Kralj


6


prometu osoba s traheo-stomom (otvorom zadisanje na donjojstrani vrata), maloje laika educiranoo specifi~nostimapru‘anja prvepomo}i takovimosobama. Zbogtoga se laringekto-mirani u slu~ajupotrebe za hitnompomo}i mogu na}i unevolji. Ovaj priru~nik ‘eliuputiti kako pomo}i laringektomi-ranom u takovim situacijama. Kaokirurg koji je operirao mnoge bole-snike u podru~ju glave i vrata,navodim jedan primjer.

Naime, bolesnik s na~injenompolovi~nom laringektomijom pri-stupio je lije~ni~koj komisiji zbogodobrenja lije~enja u talasoterapiji(naravno jo{ tada kada su to pravoimali). Sumnji~avi lije~nici, ustvrdiv{ida bolesnik govori, zatra‘ili su daizvadi kanilu, nakon ~ega je poplavioi po~eo se gu{iti. Nijedan od prisutnihlije~nika nije ni poku{ao vratiti kanilu,ve} je medicinska sestra iz ~ekaonicepozvala suprugu bolesnika koja jepodigla kanilu s poda i stavila ju svomsuprugu u otvor traheostome, nazadovoljstvo svih i uz nelagodumedicinskog osoblja.

Pou~eni nedostatnim znanjemokoline u pru‘anju prve pomo}ilaringektomiranom bolesniku, sma-

tramo potrebnim napisatiovo {tivo. Bro{ura «Kako

pomo}i laringektomi-ranom» govori namo nekim specifi~no-stima laringekto-miranih osoba, nji-hovim potrebama io mjerama i pos-

tupcima hitne po-mo}i osobama s od-

stranjenim grkljanom.Smatramo da }e bro{ura

pridonijeti stjecanju pouz-danja operiranih, da je njihova bli‘ai daljnja okolina, kao i medicinskoosoblje u stanju pru‘iti im adekvatnuprvu pomo} i siguran transport uslu~aju potrebe za hitnim interven-cijama u zdravstvenim ustanovama.

Ovo {tivo bi trebalo korisnoposlu‘iti bli‘oj okolini, rodbini,znancima i osoblju ordinacije obi-teljske medicine kao podsjetnik ipriru~nik o primjeni mjera hitnepomo}i i ostalim potrebama kojeimaju osobe bez grkljana.

Klubovi operiranih bolesnika kojidjeluju pri Ligi protiv raka imajuzna~ajno mjesto kao dru{tvena ihumanitarna udruga u odr‘avanjuzdravlja i unapre|enju kvalitete‘ivota uz permanentnu edukacijularingektomiranih kao i njihoveokoline, pa je i ovo {tivo na~injenona njihov poticaj.


7

PRIM. DR. MILO[ MANESTAR

KAKO @IVJETI NAKONODSTRANJENJA GRKLJANA

UUUUUmirovljeni samlije~nik, radiolog .Radio sam 35 godi-

na u zoni ioniziraju}eg zra~e-nja. Nisam bio pu{a~.

Laringektomiran sam prijegotovo pet godina na ORLklinici “KB Sestara Milosr-dnica”. Tamo sam i zra~entelekobaltom. U~io sam nadomjesniezofagealni govor (kod prof. MarijeSu~i}). Sa zadovoljstvom mogu re}ida sam uspio prevladati sve te{ko}e iposljedice koje sam pro‘ivio kaoosoba s totalnom laringektomijom.Zato ‘elim svoja i skustva prenijetionima koji }e se iz istih razloga na}iu takvim okolnostima.

Nakon {to vje{t kirurg slo‘enimoperativnim zahvatom odstranimalignom bole{}u zahva}eni grkljani tako prakti~ki spasi pacijentu glavu,on se neminovno suo~ava s nizomzna~ajnih posljedica. Mo‘emo ihpodijeliti na one u ranom i kasnijemperiodu nakon operativnog zahvatai iradijacije. Neke posljedice sutrajne.

Od ranih posljedica je najva‘nije

prevladavanje te{ko}a veza-nih uz hranjenje. Kako seoperacijom razdvoji probav-ni trakt od respiratornogpotreban je kratak periodprehrane putem nazoga-stri~ne sonde. To uobi~ajenotraje do dva tjedna nakonzahvata, a ponekad zbog

komplikacija zara{~ivanja mo‘epotrajati du‘e. Nakon toga slijediprivikavanje na gutanje prilago|enehrane, od ka{aste prema krutoj, amogu}nost gutanja mo‘e biti ote-‘ana. Va‘no je znati da je zbogpromjene di{nog puta onemogu}eno{mrcanje i fenomen srkanja, aizostaje i osjet mirisa i okusa hrane.Ukoliko je sonda za prehranjivanjedugo perzistirala, mo‘e biti ote‘ano‘vakanje.

Druga va‘na i zna~ajna promjenajest disanje putem otvora u dnu vratatj. disanje kroz traheostomu u kojojje ulo‘ena kanila. Tu je potrebnonau~iti higijenu ~i{}enja i odr‘avanjastome i kanile. Potrebno je ovladatiposebnom tehnikom iska{ljavanjasekreta. Poduku o tim mjerama daju

Dr. M. Manestar

POSLIJE OPERACIJE


8


medicinske sestre na ORL odjelu.Njega otvora stome sprije~ava

infekcije mjesta prijelaza ko‘e usluznicu, {to je neobi~no va‘no zaodr‘avanje adekvatnih uvjeta zazdravo disanje. Valja se priviknuti naprekrivanje stome radi sprje~avanjaulaska hladnog zraka, pra{ine i ostalih~estica koje plu}ima nisu povoljne.Naime, nakon operacije nije mogu}ekoristiti gornje di{ne puteve, tj. disatikroz nos gdje se zrak ranijezagrijavao, pro~i{}avao i vla‘ioprije ulaska u bronhe iplu}a, stoga je to potre-bno osigurati prekri-vanjem stome. Ta-ko|er, zbog no-vog di{nog putaizostaje odre|eniotpor pri udisanju kojiplu}a poti~e da se ja~e{ire. To kasnije ima va‘neposljedice u razvitku kroni~nihplu}nih oboljenja i smanjenjavitalnog kapaciteta plu}a. Nedo-statna priprema zraka kojeg udi{emo,mo‘e se kompenzirati no{enjem tzv.prekriva~a koji mogu biti na~injeni od4 – 6 slojeva gaze. Odr‘avanjeadekvatne mikroklime u ‘ivotnomprostoru mora biti trajna briga kakobi se osiguralo zdravo disanje.Tako|er se preporu~aju svakodnevnevje‘be disanja kako bi se omogu}ilopostizanje i odr‘avanje dobrogvitalnog kapaciteta plu}a i dobrogezofagealnog govora.

Kako se nakon totalne laringekto-mije u pravilu primjenjuje intenzivnozra~enje vrata, a i baze usta, ubrzose u zra~enog bolesnika razvije tzv.radiomukozitis, obi~no prolaznonestane sline i nakon nekog vremenanastane bolnost pri gutanju. Tome sepridru‘i i promjena osjeta okusa {toznade biti vrlo tegobno. Zra~enjemnastanu o‘iljci koji mogu suziti otvor

stome. Zbog toga treba nositi kaniludok lije~nik ne utvrdi da ona vi{e

nije potrebna. Zra~enjem seneminovno o{tete i struk-

ture kralje{ni~ke mo‘-dine, ‘ivaca i krvnih

‘ila vrata te vrloosjetljive endo-krine ‘lijezde

kao {to je {titnja~ai paratiroidna ‘lije-

zda i slinovnice. Uolikosu operativnim zahvatom

prerezani neki od kranijalnih‘ivaca, i mi{i}i vrata, posljedice

su jo{ te‘e.Po iradijaciji vrlo je va‘na njega

ko‘e i ostalih struktura vrata zbogsprje~avanja o‘iljaka i kontraktura.Na sluznicama usne {upljine i ‘drijeladolazi do promjena koje moguizazvati i ispadanje zubi te zna~ajnijepote{ko}e gutanja. Kasnije se susre-}emo s atrofijom ~eljusti i potrebomza zna~ajnijim protetskim radovima.Paralelno mo‘e do}i do infekcijejezika i ‘drijela, naj~e{}e gljivicama.Stoga je va‘na adekvatna higijena


9

usne {upljine i zubi. Kako je musku-latura jezika i ‘drijela bitna i zausvajanje ezofagealnog govora, uzautonomno disanje, potrebno ju jeodr‘ati specifi~nom i trajnom medi-cinskom rehabilitacijom od kojih jeva‘na fizikalna terapija s vje‘bamavrata i ramenog obru~a, vje‘bamadisanja te inhalacijama.

Temeljni i trajni psihi~ki i socijalniproblem svih laringektomiranihpacijenata jest gubitak glasnoggovora. Taj se problem uz potporuobitelji, udruga laringektomiranih istru~nu pomo} logopeda mo‘erije{iti. Logoped }e u suradnji slije~nikom – kirurgom, predlo‘itinajbolji na~in za prevladavanjeizgubljenog glasnog govora.

Za reintegraciju u obitelj i zaje-dnicu vrlo su va‘ne udruge operiranihosoba koje su ve} dobro rehabi-

litirane i koje kroz dru‘enje izmje-njuju osobna iskustva i kroz stru~nuedukaciju novooperiranima doka-zuju da se mo‘e normalno ‘ivjeti i straheostomom. Zna~aj udruga larin-gektomiranih prepoznat je svugdje usvijetu.

Postoji Europska asocijacija udrugau koju je u~lanjen i Zagreba~ki klublaringektomiranih. Zagreba~ki klublaringektmianih upravo }e 2004.godine navr{iti 30 godina djelovanjau sastavu Lige protiv raka. Osnovaoga je ing. Vladislav Sokolaj na poticajakademika prof. dr. sci. Ive Padovana.Klub sura|uje s ORL-klinikama,medicinskim {kolama te Defekto-lo{kim i Medicinskim fakultetom.Timovi dobro rehabilitiranih ~lanovaposje}uju neposredno operirane isavjetuju ih kako da prihvate novostanje i uspje{no se rehabilitiraju.

Te~ajhidroterapije uNjema~koj, nakojem susudjelovala idvojica ~lanovaZagreba~kogkluba

POSLIJE OPERACIJE


10


OSOBE BEZ GRKLJANA MOGU SVOJE STANJE - FIZI~KO I PSIHI~KO,PREVLADATI SNAGOM VOLJE I UZ RAZUMIJEVANJE OKOLINE I STRU~NUPOMO} REHABILITATORA OPET POSTATI KORISNIM ~LANOM OBITELJII {IRE DRU{TVENE ZAJEDNICE

“

“

Tako|er ih upoznaju s radom kluba ipozivaju da se uklju~e u njegoveaktivnosti. Godine 2003. osnovana jei Hrvatska zajednica laringektomi-ranih kao ustrojbeni oblik Hrvatskelige protiv raka. Na podru~ju Hrvat-ske za sada su aktivni jo{ i klub u^akovcu, Dubrovniku i Splitu, anekoliko ih se obnavlja. Zagreba~kije klub povezan s klubovima idru{tvima iz Austrije, Njema~ke,

[vicarske i Italije, a osobito dobrosura|uje s Dru{tvom laringektomi-ranih Slovenije. Ve}ina dru{tava imasvoje ~asopise koje redovito primamoi u njima sura|ujemo. Zagreba~ki jeklub od svoga osnutka sudjelovao u~asopisu Lige protiv raka - Humanitas.Vi{e o udruzi laringektomiranihmo`ete pro~itati na internet straniciZagreba~ke lige protiv raka, pod«klubovi», na adresi www.zglpr.hr


11

GGGGGovorna rehabilitacijasamo je jedan odsegmenata rehabili-

tacije u koju se laringekto-mirana osoba treba uklju~iti.U proces govorne rehabi-litacije logoped i laringekto-mirani moraju u}i kao sura-dnici. Operirana osoba moraznati da njezin uspjeh u vra}anjumogu}nosti glasnoga govora ovisi onjenom anga‘manu, strpljenju i voljida svoju budu}nost u~ini {to sli-~nijom pro{losti tj. da joj {to prijeomogu}i nastavak ‘ivota tamo gdjega je bolest prekinula.

To nije lako, ali je mogu}e. Podr{kaobitelji i zdravstvenog osoblja odsamog po~etka rekonvalescencije jeod presudne va‘nosti za pozitivanishod rehabilitacije, kako govornetako i socijalne. Jako je va‘no imatiplanove za budu}nost i te‘iti njihovuostvarenju.

Govorna rehabilitacija preduvjetje zdravog i dru{tveno prihvatljivog‘ivota. Ipak ne treba zanemariti~injenicu da je laringektomiranaosoba vrlo ~esto i nakon odstranjenja

tumora ({to je naj~e{}i uzroklaringektomije), traumati-zirana, kako opsegom zah-vata i njegovim posljedicamatako i sumnjama u ishodlije~enja te mu je briga ogovornoj rehabilitaciji sekun-darna ili potpuno neva‘na uodnosu na egzistencijalna

pitanja. Stoga bi bilo va‘no u procesrehabilitacije uklju~iti psihologa i popotrebi psihijatra. To u na{im uvje-tima naj~e{}e nije slu~aj. Logopedisu educirani za rad s osobama pose-bnih potreba, no to ne isklju~uje ipotrebu specifi~nih stru~nih profila.

Prema adaptiranoj Weinbergo-voj shemi vidljivo je da govornarehabilitacija zapo~inje preope-rativno gdje se uz relevantneanamnesti~ke podatke za lije~enjeuzimaju i podaci va‘ni za planiranjegovorne rehabilitacije. Logoped }e,nakon {to specijalist predvidi totalnularingektomiju, uzeti sljede}e ana-mnesti~ke podatke:

- slu{ni status- kroni~ne ili akutne respiratorne

bolesti

PROF. MARIJA SU^I]

GOVORNA REHABILITACIJALARINGEKTOMIRANIH OSOBA

Prof. M. Su~i}

GOVORNA REHABILITACIJA


12


- govorni status (eventualne ano-malije artikulacijskih struktura)

- psihosocijalni status (izobrazba)- informiranost o onkolo{koj

bolesti i govornoj rehabilitacijiLogoped }e se pobrinuti da bole-

snika upozna s kvalitetno govornorehabilitiranim i socijalno integri-ranim osobama. Uloga ~lanovaklubova laringektomiranih je odneizmjerne pomo}i. Informiranaosoba manje je zaokupljena strahomod posljedica operativnog zahvata iracionalnije ulazi u borbu sa ̀ ivotomkoji donosi mno{tvo nepoznanica.

Uzimaju}i u obzir navedeneanamnesti~ke podatke, uz prefe-riranje zdravstvenog statusa, lije~nikspecijalist onkokirurg donosi opera-tivni i govorno - rehabilitacijski plan.Mogu}e je odlu~iti se za jedan odsljede}ih na~ina govorne reha-bilitacije:

1) totalnu laringektomiju i konzer-vativnu rehabilitaciju:

- ezofagealnim govorom- govor pomo}u elektrovibratora -

vanjskih ili unutarnjjih proteza2) totalnu laringektomiju i kirur{ku

govornu rehabilitaciju – formiranjetraheoezofagealnih fistula sa ili bezimplantirnih govornih proteza

Podsjetit }emo se da je totalnalaringektomija ekstenzivan mutili-raju}i kirur{ki zahvat kojim se od-strani larinks u cijelosti, a mo‘e bitipro{iren na podru~ju kri`anja aero-digestivnog puta i artikulatornih

struktura, vanjskih mi{i}a vrata ilimfnih ~vorova. Trajna posljedicatotalne laringektomije je afonija(gubitak glasa) i nemogu}nost disanjagornjim di{nim putovima. Disanje seodvija preko traheostome (otvor udnu vrata) u koju je ulo‘ena kanila –privremeno ili trajno, a gubitakglasnoga govora zahtijeva restitucijskepostupke za postizanje nadomjesnogalaringealnoga glasa i govora.

Ukoliko je done{ena odluka okonzervativnoj govornoj rehabili-taciji, laringektomirana se osobaupu}uje logopedu ~im to dopustiuredan postoperativni status. Po-‘eljno je da to bude {to prije kako biperiod psihi~ke deprivacije zboggubitka glasnoga govora bio {to kra}ii kako se ne bi razvili nepo‘eljni -parazitski popratni mehanizmi unastojanju da se komuncira (npr.poja~ani stridor, pretjerano napi-njanje artikulatora; poku{aj da seglasno govori sa mogu}im paluci-raju}im glasom). Od toga je najva-‘nije suzbiti trahealni stridor. Poja-~ano disanje prepreka je svakomobliku nadomjesnoga glasnog govora.Treba zapamtiti da je disanje prekotraheostome, kao i disanje prijeoperacije, automatizirano i izvanna{e kontrole te je otvor na vratu«otvor ‘ivota» i mogu}nost da disanjebude uredno izvan na{e brige.«Briga» o disanju {tetna je za usva-janje bilo kojeg na~ina nadomjesnoggovora. Zbog toga se preporu~a


13

Prikaz di{nog puta i ostvarivanje glasaprije operacije totalne laringektomije

Prikaz di{nog puta i ostvarivanje glasanakon operacije totalne laringektomije

pismeno komuniciranje – bilo pisa-njem ili SMS porukama, kao i znakov-nom abecedom sve do usvojenjaautomatiziranog nadomjesnog go-vora.

Govorna rehabilitacija komplek-san je i aktivan proces koji zahtijevaanga‘irani odnos laringektomiranogi logopeda. Osoba mora znati daishod rehabilitacije ovisi o njenomaktivnom uklju~ivanju, strpljivom iupornom vje‘banju i provo|enjuuputa koje individualno daje logo-ped, osobito ukoliko se odlu~i zanadomjesni ezofagealni govor.

REHABILITACIJA

EZOFAGEALNIM GOVOROMEzofagealni govor pretpostavlja

postizanje ezofagealnoga glasa. To jenajprirodniji i najstariji na~in posti-zanja glasa vlastitim snagama, azahtijeva uspostavljanje novih funk-cionalnih navika preostalih anatom-sko - fiziolo{kih struktura govoranakon totalne laringektomije.

Totalnom laringektomijom nastajegubitak dva od tri periferna segmentaneophodna za fonaciju (postizanjeglasa). Gubi se larinks (grkljan u kojemsu smje{tene glasiljke) tj. generatorglasa – glotis, i aktivator glasa tj.nedostaje potreban stupac zra~nestruje za fonaciju (dovod zraka izplu}a je prekinut). Dakle, preostajuartikulatori s rezonantnim prostorimai netaknute strukture sredi{njeg‘iv~anog sustava koje upravljaju

govorom, kako laringealnim tako ialaringealnim.

Terapijskim postupcima kojeprovodi logoped potrebno je ostvaritinovi energetski izvor tj. rezervoarzraka i novu glotis. Novi energetskiizvor postaje zrak uba~en u gornji diojednjaka na jedan od tri osnovnana~ina (gutanjem, injekcjom iliaspiracijom) od kojih se preferira onakoja je za pojedinca najprimjerenija.

Taj se zrak voljnom eruktacijomvra}a prema hipofarinksu i na tom



14


putu dovodi do titranja sluznicefaringo - ezofagealnog segmenta(pseudoglotisa) i produkcije osnovnogtona ~ija frekvencija iznosi izme|u 50– 60 Hz.

Rezervoar zraka se mo‘e ostvaritiu hipofarinksu, jednjaku i ‘elucu.Po‘eljno je da to bude u razini 5.,6.i 7. vratnog kralje{ka. Zrak koji bje‘iu ‘eludac ne slu‘i govoru.

Nova glotis (neoglotis) se formiraaktivnim poticanjem krikofaringeal-nog mi{i}a na eruktiranje uba~enogzraka. Ali ona se mo‘e formirati i ufaringealnoj i u usnoj {upljini, {torezultira siroma{nijim glasom (tzv.faringealnim, buko-faringealnimglasom). U takvom slu~aju glas je vrloslabe kvalitete i ne mo‘e se govoritio ezofagealnom govoru. Takav glasnaj~e{}e razviju samouki govornici.Postignuti ezofagealni glas zahtjevauvje‘bavanje pravilno impostiranogglasa u fonemima do mogu}nostivoljnog postizanja optimalnog glasakroz individualno dugi period.

Nakon toga slijedi du‘i periodusvajanja ezofagealnoga govora.Drugim rje~ima va‘no je uspostavitidobar feedback vlastitoga glasa,svjesno i dovoljno dugo odr‘avanjeglasa, a zatim kroz «gradnju» govoravje‘bati optimalnu artikulaciju,dostizanje intenziteta, intonativnostii tempa govora do zadovoljavaju}efluentnosti i razgovjetnosti govora. Pritome je potrebno raditi na uklanjanjumogu}ih parazitskih {umova i po-

kreta od kojih se naj~e{}e javljapoja~ani trahealni stridor (poja~anodisanje) ili glasno gutanje zraka.

Dovoljno dugim i pravilnim vje‘-banjem mogu}e je ostvariti kvalitetanezofagealni govor {to uklju~uje dobarintenzitet, fluentnost i u prvom redu,razgovjetnost govora. Ezofagealnigovor ~esto se procjenjuje kao tih,dubok glas, spor i po dinamicineprirodno isprekidani govor. @enega zbog toga ~esto ne prihva}aju. Zausvajanje ezofagealnoga govora po-trebno je 2-3 mjeseca vje‘banja, a uslu~ajevima pro{irene totalne larin-gektomije i 3-6 mjeseci. To sunedostatci ove metode.

Niz faktora utje~e na u~enjeezofagealnoga govora: dob pacijenta,op}e zdravstveno stanje, motivacijai psiholo{ki status, inteligencija,kvaliteta podu~avanja slu{ni status,a osobito prisutnost ili odsutnostporeme}aja inervacije faringo -ezofagealnog segmenta (osobitokrikofaringealnog mi{i}a). Na mogu-}nosti usvajanja ezofagealnogagovora utje~e stanje za vrijeme inakon terapije zra~enjem.

Terapija zra~enjem ~esto seprovodi u ranom, postoperativnomperiodu, a to je ujedno i vrijeme ukojem se u na{im uvjetima provodipo~etna govorna rehabilitacija. UHrvatskoj samo manji postotaklaringektomiranih osoba ima mogu-}nost biti uklju~eno u rehabilitacijskiproces u~enjem ezofagealnog govora


15

ADAPTIRANA WEINBERGOVA SHEMA REHABILITIRANJA

LARINGEKTOMIRANIH PACIJENATA

PACIJENT

PREOPERATIVNA

ANAMNEZA

LOGOPEDSKI STATUS

- SLU[NI/GOVORNI/PSIHOSOCIJALNISTATUS/INFORMIRANOST O BOLESTII REHABILITACIJI

TOTALNA LARINGEKTOMIJAS OPSE@NIM RESEKCIJAMA

I REKONSTRUKCIJOMP-E SEGMENTA

TOTALNA LARINGEKTOMIJAI PRIMARNA

TRAHEOEZOFAGEALNAPUNKCIJA (SELEKT. MIOTOM)

TOTALNALARINGEKTOMIJA

AFONIJA - GUBITAK GLASA


KONZERVATIVNA METODA KIRUR[KE METODE

PROTETI^KA REHABILITACIJA

ODABIR GOVORNE PROTEZE

- TRANSORALNE

- TRANSCERVIKALNE

EZOFAGEALNIM

GLASOM

TRA@ENJE OPTIMALNE

RAZGOVJETNOSTI GOVORA I

UGODE ZVUKA

NA^IN OSTVARIVANJA

REZERVOARA ZRAKA- INHALACIJOM

- GUTANJEM

- INJEKCIJSKI

a) GLOSOFARINGEALNOM

b) KONSONANTSKIM

TRAHEOEZOFAGEALNI

GOVOR POSREDSTVOM

T-E FISTULA ILI

IMPLANTIRANIH PROTEZA

ODABIR PROTEZE

USKLA\IVANJE PRITISKA

EKSPIRATORNE STRUJE

I FONACIJE

POSTIZANJE ALARINGEALNOGA GLASA

VJE@BANJE

- PRAVILNO IMPOSTIRANJE

- DOVOLJNO TRAJANJE

- SVJESNA KONTROLA

- AUTOMATIZACIJA

OBNOVA GOVORA

- POSTUPNO PRODU@AVANJE GLASA

- OTKLANJANJE PARAZITSKIH [UMOVA

- USVAJANJE PROZODIJE

USPJE[NA REHABILITACIJA

FLUENTAN I RAZGOVJETAN GOVOR

NEUSPJE[NA REHABILITACIJA

PREISPITIVANJE UZROKA

- ANATOMSKO - FIZIOLO[KIH- GOVORNO - PATOLO[KIH

T-E PUNKCIJA SA SELEKT.

MIOTOMIJOM

SELEKTIVNA

MIOTOMIJA

FONEMIMA

KOMPRESIJOM


16


Shematski prikaz kori{tenja jednogod modela elektrolarinksa

jer se govorna rehabilitacija na tajna~in provodi osim u Zagrebu, samou Rijeci, Dubrovniku i Splitu. Premdase laringektomije vr{e na mnogimORL-odjelima op}ih i ‘upanijskihbolnica, govorna rehabilitacija ezofa-gealnim govorom se ne provodi zbognedostatka logopeda.

U slu~aju neuspjele govornerehabilitacije ezofagealnom govorompreostaje upotreba vanjskih elektro-vibratora, a mogu}a je i kirur{karehabilitacija ukoliko razlog neus-pjeha nije nemogu}nost postizanjaadekvatnog toniciteta segmentafonacije.GOVORNA REHABILITACIJA

POMO]U VANJSKIH

GOVORNIH PROTEZAGovorna rehabilitacija pomo}u

vanjskih proteza po‘eljna je u slu~ajukada osoba nije u mogu}nosti usvojitiezofagealni glas i govor ili kaoprivremeno sredstvo glasovno-go-vorne komunikacije. Ovaj rehabili-tacijski postupak je znatno kra}i negousvajanje ezofagealnoga govora.Logoped }e uputiti laringektomiranuosobu kako }e koristiti elektrovibrator(govornu protezu) :

1. Potrebno je prona}i zonuoptimalne vibracije na vratu koja }eomogu}iti najbolju kvalitetu produ-ciranoga govora i najugodniju bojuzvuka koju daje aparat po svojimkonstrukcijskim obilje‘jima

2. Vje‘ba se sinhroniziranje oralneprodukcije i aktiviranje elektro-

vibratora pritiskom prsta na odgova-raju}i aktivator (gumb aparata).Preporu~a se da se za to ne koristidominantna ruka, tj. ruka kojomse slu‘i u obavljanju drugih poslova(pisanje, telefoniranje, otvaranje vratai drugo).

3. Vje‘ba se korektno artikuliranjezvu~nih i bezvu~nih konsonanata

4. Uvje‘bavanje ritma, intonacijei brzine govora – u okviru konstruk-cijom zadanih mogu}nosti

Preduvjet kori{tenja vanjske govor-ne proteze – elektrovibratora jeuredno disanje tj. sposobnost odva-janja artikulacijskih pokreta odpoja~anog trahealnog {uma. Uslu~aju da disanje nije mirno nemarealizacije zvu~nog signala.

Vanjsku protezu nije mogu}e


17

Elektrovibrator s bazom za punjenje(model koji se naj~e{}e koristi u RH)

Elektrovibrator s oralnim nastavkom

koristiti u slu~aju kada je lezijapostkirur{kog zahvata tako {iroka dane ostavlja prostor za apliciranje napovr{inu vrata, bilo da je vrat pretvrdradi opse‘ne eksploracije mi{i}javrata ili radi postradijacijskog edema.^esto se to doga|a i kod osobakratkog i vrlo pretilog vrata.

Tako|er nije mogu}e koristitiaparat kada je kirur{ki zahvat pro{ireni na artikulatore (korijen jezika, apeksjezika ili mandibulu).

U slu~ajevima kada postoji potre-ba da su ruke slobodne ili postojete{ko}e u motori~kim sposobnostimaruku (kao {to su te{ki artritis, neuro-motori~ki deficiti, artroze zgloba {akei sli~no), ne preporu~a se koristitiaparat. Vibracije aparata moguutjecati na usporeno zara{}ivanje fis-tula ili nezara{}enih rana na vratu pase ni u tom slu~aju ne preporu~aupotreba elektrovibratora. Za onekoji aparat ne mogu koristiti na vratu

mogu}e je prona}i mjesto dobrevibracije na obrazu ili se preporu~aupotreba intraoralnih nastavakakojima se posti‘e glasniji {apat. Takoviintraoralni nastavci mogu se koristitiu prvim postoperativnim danimakada nije mogu} pristup vratu.Nedostatak intraoralnih nastavaka jebrzo za~epljenje salivom i u~estalapotreba ~i{}enja intraoralnih nasta-vaka. Kvaliteta komunikacije upo-trebom tih aparata je vrlo slaba, teiziskuje napor sugovornika.

Prednost ovakvog na~ina rehabi-litacije je {to se mo‘e provesti uznatno kra}em vemenu. A nedo-statak je govor mehani~kog timbra {to



18


Prikaz traheoezofagealne fonacije simplantiranom govornom protezom

ga ~ini neprirodnim i upadljivim zaokolinu.

KIRUR[KE METODE GOVORNE

REHABILITACIJE Od 80-ih godina 20. stolje}a vrlo

je ra{irena govorna rehabilitacija kojase ostvaruje kirur{kim putem s ciljemda se pove‘e plu}ni rezervoar zrakas fonatornim i artikulatornim struk-turama govora. Kirur{kim putemformira se fistula koja omogu}avadovo|enje ekspiratornog zraka uvokalni trakt – jednjak ili ‘drijelo.Dakle formiranjem traheoezofa-gealne fistule. Traheoezofagealna fis-tula mo‘e se formirati (primarno) usklopu operativnog zahvata totalnelaringektomije ili sekundarno (nak-nadno), traheoezofagealonom punk-cijom. U tako formiranu traheoezo-fagealnu fistulu naknadno se postavljagovorna proteza. Govorna proteza jeu principu jednosmjerna valvula kojaomogu}ava stabilnost otvora zaprolazak zraka iz du{nika (plu}a) ufaringoezofagealni segment (tzv.fonatorni trakt), a ujedno sprije~avaaspiriranje hrane i salive prilikomgutanja. Postavljanjem protezeomogu}ava se kori{tenje fiziolo{kogrezervoara - plu}a i na taj na~injednostavno postizanje glasa i govora.Takav glas zove se traheoezofagealniglas.

Postupak postizanja glasa zahtjevazatvaranje otvora traheostome.Glasovno-govornu rehabilitaciju

provodi logoped, a odvija se u trifaze:

1) pravilno zapo~imanje – mekoimpostiranje vokala.

2) vje‘ba se dovoljno trajanje glasa- foniranje vokala i fonemskih sku-pina do automatizacije govora.

Govor postignut na ovaj na~ingotovo je prirodan po tempu ifluentnoj artikulaciji, ali je glas ipakpromijenjen u odnosu na preope-rativni – laringealni glas. Po svojimglasovnim karakteristikama sli~niji jeezofagealnom glasu najboljih govo-rnika nego laringealnom glasu prijeoperacije. Velika je prednost posti-zanje dobre fluentnosti govora u vrlokratkom periodu nakon implantiranjaproteze dok se ezofagealni govor


19

posti‘e znatno du‘im treningom. Dabi se mogla koristiti ovakva govornaproteza potrebni su odre|eni uvjeti.Pacijent mora biti motiviran i men-talno stabilan, inteligentan i manua-lno spretan da bi mogao odr‘avatiadekvatnu higijenu traheostome igovorne proteze pa ~ak i po potrebisamostalno mijenjati protezu. Morabiti onkolo{ki prikladan pacijent o~emu odlu~uje specijalist.

Jedan od presudnih ~imbenika zaimplantiranje proteze koja }e omo-gu}iti postizanje dobroga glasa igovora jest pozitivan insuflacijski testfaringoezofagealnog segmenta. Oso-ba mora imati adekvatan plu}nikapacitet i dovoljno {irok otvortraheostome da bi se mogla postavitiproteza. Osobe sa motori~kim te{ko-}ama ruku, kao i u slu~aju kori{tenjavanjske govorne proteze, ne mogu seslu‘iti traheoezofagealnim govorombez dodatne, tzv. «hands-free»proteze. To je jednosmjerna valvulakoja slu‘i kao zatvara~ traheostome iujedno kao filter za disanje .

Sve glasovne proteze uglavnom sugra|ene od kvalitetnih materijala(npr. silikon i titanium). Moraju bitihidrofobne, otporne na gljivice ibakterije, na njih se ne smije lijepitihrana i ne bi smjele izazivati reakcijuokolnog tkiva.

Zna~ajan nedostatak protetsko-kiru{ke rehabilitacije jest promjenljivvijek trajanja ovih proteza, zbog ~egaje laringektomirani dugotrajno usmje-

ren na svog kirurga. Drugi zna~ajanproblem je pojava aspiracije prigutanju teku}ih namirnica {to mo‘epredstavljati smetnju zdravlju. Mo-gu}e su i komplikacije izazvanepojavom gljivica i bakterija ukolikose ne provodi adekvatna briga okofistule i proteze. Odabir proteze vr{ise kooperativno izme|u kirurga,pacijenta i logopeda. O svim ~imbe-nicima, za i protiv, odlu~iti }especijalist ORL-kirurg u dogovoru spacijentom, prvenstveno vode}ibrigu o zdravlju bolesnika.

Za postizanje uspje{ne govornerehabilitacije opisanim na~inom,potrebno je znatno kra}e vrijemenego za usvajanje ezofagealnogagovora, a tako|er se posti‘e i znatnove}i postotak zadovoljavaju}eggovora. To je prednost ove metode uodnosu na opisane konzervativnemetode.

Metoda kirur{ke rehabilitacije sveje ra{irenija u svijetu i kod nas zbogsvojih pozitivnih u~inaka.

Postoje mnogi proizvo|a~i i tipoviproteza, a kod nas se one primjenjujuod 1978. godine. Zadnjih godina,naj~e{}e se koristi dugotrajna «Pro-vox2» proteza koja se mijenja obi~nodva puta godi{nje. Tro{kove implan-tiranja ove proteze pokriva HZZO, anjihova ugradnja mogu}a je, osim uZagrebu i na ORL-odjelima drugih‘upanijskih bolnica (u Osijeku,Slavonskom Brodu, Splitu, Zadru,Dubrovniku, Koprivnici i Rijeci).



20


U slu~aju neuspje{ne kirur{kegovorne rehabilitacije vr{i se revizijasa mogu}im dodatnim kirur{kimzahvatom, tzv. selektivnom mioto-mijom. Osim toga laringektomiranaosoba se mo‘e uputiti na jednu oddvije prethodne metode govornerehabilitacije.

Uspje{na govorna rehabilitacija,bilo kojim od opisanih na~ina, izlazje iz dru{tvene izolacije i va‘an uvjetkvalitetnog ‘ivota nakon totalne

laringektomije. Govor je izrazitosocijalna aktivnost jer se ostvaruje ukomunikaciji s drugim ljudima. Glasnigovor odlika je ljudske vrste po kojojse ~ovjek bitno razlikuje od svih ‘ivihbi}a. On mu odre|uje socijalnudimenziju. Stoga je ostvarivanjenadomjesnoga glasnoga govoramogu}nost integriranja u socijalnusredinu iz koje bi laringektomiranaosoba bez svoje krivnje bila isklju-~ena.

PRIKAZ TRAHEOEZOFAGEALNE FONACIJE “HANDSFREE”IMPLANTIRANOM GOVORNOM PROTEZOM

Slika 1: Udisanje Slika 2: Izdisanje


21

Slika 6

PPPPPri pru‘anju pomo}i

u hitnim stanjimatreba imati na umu

da se op}epoznati principiprimjene umjetnog disanja ina~ina transporta u laringe-ktomiranih osoba bitno razli-kuju te bi uobi~ajeni na~inmogao biti fatalan, a upuhi-vanje zraka na usta samo binapuhnulo ‘eludac.

Jedino ispravno umjetnodisanje je «usta - stoma»,budu}i da laringektomirani mo‘edisati samo kroz otvor na donjem

dijelu vrata – traheostomu!Glava mora biti zaba~ena,a otvor stome slobodan.(slika 7)

Pri transportu besvje-snog laringektomiranogtreba paziti da glava nepada prema naprijed jerse tako zatvara otvor za

disanje. (slike 6, 8 i 9).Za umjetno disanje «usta-stoma»

postoje razli~ita pomagala. Naj~e{}ese na|e gumeni lijevak po dr. Stolluna koji se mo‘e priklju~iti i Ambubalon. (slike 10 i 11)

Z. KRALJ i M. MANESTAR

POSEBNOSTI PRIMJENE«UMJETNOG DISANJA» ULARINGEKTOMIRANIH

Slika 7: Pru`anje pomo}i umjetnog disanja laringektomiranoj osobi “usta - stoma”

“UMJETNO DISANJE”


22


Slika 8: Pogre{no pruànje pomo}ilaringektomiranoj osobi u nesvjesti jermu je stoma zatvorena

Slika 9: Ispravno pruànje pomo}ilaringektomiranoj osobi u nesvjesti jermu je stoma slobodna

Prilikom pru‘anja pomo}i unu‘di treba imati na umu:

1. Da si laringektomirani me|u-sobno ne mogu pru‘ati umjetnodisanje, osim ako su uvje`bani iraspolaù sa “Ambu” - balonom(pliva~i ).

2. Da se brzom pomo}i iprimjenom «umjetnog disanjausta – stoma» mo‘e laringektomira-nom spasiti ‘ivot.

3. Umjetno disanje se mo‘eprimjenjivati i kod nosioca kanile uzprovjeru je li ista prohodna (najboljeizvaditi unutra{nji dio).

4. Kod parcijalno laringekto-miranih treba pri upuhivanju zrakakroz stomu rukom za~epiti usta inos jer se kroz njih vra}a dioudahnutog zraka.

5. Ove principe moraju znati sviiz najbli‘e okoline laringektomi-

ranog te zdravstveno osoblje!Kod potrebe za umjetnim

disanjem treba provjeriti ima lilaringektomirana osoba kod sebe iliu automobilu nastavak po dr. Stollu,jer Klub laringektomiranih njimenastoji snabdjeti i sve ~lanove (sl.10).

Nakon {to kroz 2 sekunde uda-

Slika 10


23

Slike 11 i 12: Tehnika pru`anja umjetnog disanja laringektomiranoj osobi. U minutije potrebno 12 puta upuhati zrak kroz stomu u plu}a onesvije{tenog

hnemo zrak kroz stomu, odmaknemose da bolesnik izdahne i to pona-vljamo u ritmu 12 puta u minuti.(slike 11. i 12.)

^lanovi Kluba laringektomiranihosoba obi~no kod sebe imaju iska-znicu s uputama te adresom koga

treba obavijestiti.Najbolje je ugro‘enog odvesti u

najbli‘u bolnicu na ORL odjel, pri~emu ga ne smijemo stavljati u bo~nipolo‘aj, nego na le|a. Brada morabiti uspravno i zaba~ena natrag, aotvor za disanje slobodan.

Vje`be masa`e srcana seminaru

hidroterapije uNjema~koj.

“UMJETNO DISANJE”


24


Vje`be iz fizikalne terapije vrata i ramenogobru~a poma`u o`ivljavanju funkcija vrata, adoprinose i pobolj{anju funkcije gutanja iuspostavljanja ezofagealnog glasa.

“

“


25

VJE@BE IZ FIZIKALNE TERAPIJEVRATA I RAMENOG OBRU^A

SSSSSljede}e vje‘be vrlo sukorisne za razgibavanje vrata i ramenog

obru~a u svih laringektomiranihpacijenata, a osobito zaone sa disekcijamavratnog mi{i}ja i lim-fnih ~vorova. One sena nekim ORLodjelima provodeve} tjedan dana nakon operacije.Poma‘u o‘ivljavanju funkcija vrata, adoprinose i pobolj{anju funkcijegutanja i uspostavljanja ezofagealnogglasa. Mogu se provoditi trajno.

A) VJE@BE ISTEZANJAVRATNE KRALJE@NICE

1) Sjede}i ispred ogle-dala istegnutog abdomena

(trbuha), okre}ite lagano,usporeno glavu premadesno, zaustavite usredini i polagano

krenite u lijevo.Vje‘bu ponovite

pet puta.2) U istoj poziciji glave i tijela

priklonite glavu naizmjence premadesnom i lijevom ramenu. Ponovitepet puta.

A2

VJE@BE IZ FIZIKALNE TERAPIJE

A1


26


A3 A3

B13) Po~ev{i u istom po~etnom

polo‘aju, pokrenite glavu premanaprijed, bradom prema prsima, azatim prema le|ima podi‘u}i braduvisoko.

B) VJE@BE JA^ANJA MI[I]A1) Prislonite jedno rame uza zid,

glavu ravno, bradu u sredi{nji polo‘aj.Zatim umetnite jedan zamotuljaktvrde “scottex” spu‘ve (ili dobrozamotan ru~nik), izme|u zida i glavete gurajte glavom u lijevo kroz 6sekundi. Nakon popu{tanja pritiskanapravite pauzu od 10 sekundi.Vje‘bu ponoviti 10 puta, kako zalijevu tako i za desnu stranu.

2) Naslonite se le|ima uza zid takoda noge i stopala budu od zida

odmaknuta oko 10 cm. Ramena ibokovi prislonjeni, kao i nadlaktice,{to potpunije uza zid. Tiskajtezatiljkom prema zidu kroz 6 sekundi,


27

B3

B2

a zatim slijedi pauza od 10 sekundi.Va‘no je da u momentu pritiskanjaudahnete zrak, a u pauzi ga izdi{ete.Navedenu vje‘bu ponovite 20 puta.

3) Le‘e}i nauzak na tvrdoj podlozi,ramenim zglobovima oslonjeni napodlogu. Izdu‘ujte zatiljak odizanjembrade prema natrag i prema naprijed.Ponavljajte vje‘bu.

B4

4) Sjede}i ispred ogledala, podi‘iteprema gore uteg te‘ine od 1- 2 - 3kg na vrhu glave. Ponovite vi{e puta.

VJE@BE IZ FIZIKALNE TERAPIJE


28


MOTO KLUBA LARINGEKTOMIRANIH OSOBA JE:

Sposobni smo za normalan ìvot i rad. Prilagodimose novom na~inu ìvljenja!

Udruèni smo ja~i i glasniji!


29

Klub, kao najstariji ustrojbeni oblikLige protiv raka aktivno djeluje ve}vi{e od 30 godina.

Osnovan je sa ciljem da okupljaoperirane osobe, koje su izgubilegovorni organ, ‘ive sa stomom i imajuposebne potrebe.

Klub im poma‘e da se reintegrirajuu okolinu, te rehabilitiraju i postignunove mogu}nosti komunikacije.Osnovao ga je ing. Vladislav Sokolajna poticaj prof.dr.sci. Ive Padovana.

Kako se nakon operacije javljajubrojni problemi, po~ev{i od poslje-dica zra~enja, novog na~ina pre-

hrane, do reintegracije u obitelj, kaoi na radno mjesto, kroz Klub me|u-sobnom razmjenom iskustva, savje-tima, te psiholo{kom potporom~lanovi uspjevaju savladati svaisku{enja, koje im takvo stanjedonosi.

Uskom suradnjom s logopedimaposti‘e se dobra govorna rehabi-litacija, ve}inom ezofagealnim govo-rom, a tijekom koje se nau~i odr‘a-vanje i ispravna higijena stome.

Klub usko sura|uje s ORL klini-kama. Timovi posje}uju neposrednooperirane i savjetuju ih kako da se

ZAGREBA^KA LIGA PROTIV RAKA

ZAGREBA^KI KLUBLARINGEKTOMIRANIH OSOBA

PRILOZI

Posjet i razgovor soperiranima na ORL klinicibolnice Sestara milosrdnica


30


priviknu na novo stanje i uspje{norehabilitiraju.

Tako|er ih upoznavaju s radomKluba i pozivaju da se uklju~e unjegove aktivnosti.

Klub sura|uje s drugim udrugama,primjerice s Zagreba~kim savezominvalida rada, informira i poma‘e~lanovima u ostvarivanju njihovihprava iz zdravstvenog i mirovinskogosiguranja, te nastoji povratiti ranijaprava, na primjer na rehabilitaciju ifizikalnu terapiju, koja su «u{tedamau zdravstvu» izgubili.

Klub vodi inicijativu povezivanjasli~nih udruga u Hrvatsku zajednicularingektomiranih. Tako|er Klubodr‘ava dobre kontakte s udrugamalaringektomiranih u Austriji, Italiji,Njema~koj i Sloveniji.^lan je Evrop-

ske asocijacije dru{tava laringekto-miranih (C.E.L.).

Klub se sastaje svakog prvog utorkau mjesecu u 10,30 h u BiblioteciKlinike za tumore i svake tre}e srijedeu Fonijatrijskom centru [alata u 10,30.

^lanovi i suradnici naizletu u Crikvenici,

za blagdan Sv. Bla`aza{titnika grla

Dr. Manestar predaje zahvalnicu UdrugeKlausu Steinbornu, voditelju te~ajahidroterapije u Aulendorfu u Njema~koj


31

ZAGREBA^KA LIGA PROTIV RAKAKLUB LARINGEKTOMIRANIH OSOBA (osnovan 1974. godine)Zagreb, Ilica 197, tel/faks: +385 (0)1 37-75-584

Broj ‘iro ra~una: 2340009-1100011046, kod Privredne banke Zagreb.

VIDI Internet STRANICU: www.zglpr.hr

Pole|ina iskaznice ~lanova Kluba s naputkom u slu~aju nesre}e


Iskaznica s logotipom Kluba koji je osmislio @eljkoFÜZY


32


Izgovoriti rije~ je podvig.Podvig je ne{to hvale vrije-dno. To je ne{to veli~an-stveno, ne{to {to odu{evljava,ne{to ~emu se divimo, ne{to{to nas ushi}uje.

Ja sam taj koji ~ini pod-vige. Ja sam taj koji upornopokazuje i dokazuje «oko-lini» da su podvizi mogu}i. Misliteda je jednostavno? Poku{ajte vi .......... Nije mi namjera izazvati va{edivljenje. Ne treba mi va{e tap{anjeni ~u|enje, a najmanje su mi potre-bni va{i pogledi puni znati‘elje i‘aljenja.

Poku{ajte prijatelji u~initi ne{to~emu }e se «okolina» diviti. U~initepodvig koji }e vam donijeti sre}u usrcu i kojim }ete usre}iti drugoga.Za to vam ne treba ni puno snage, nipuno energije. Na kraju ne treba vamba{ ni{ta osim dobre volje.

Va{ je podvig vrlo jednostavno ilako ostvariti. Naime, samo nas jepotrebno primijetiti i registrirati.Morate dragi prijatelji shvatiti da na{«hendikep» nije oduvijek, nego jedo{ao iznenada, sam od sebe, bez

poziva i mimo na{e volje.Uo~iti «bolesne» pokraj sebeje podvig. Velika je stvaruo~iti ih kad si zdrav, kao {toje veliko djelo pomo}i im bezda te tra‘e.

Nama koji smo druga~ijiod vas ne treba sa‘aljenje, netreba nam milost, niti kurto-

azna utjeha. Mi trebamo samorazumijevanja, trebamo minimumprostora da bi nas se percipiralo, dabi nas se ~ulo i da bi nas se uva‘ilo.

Na{ glas je tih.... Na{e rije~i sune~ujne, nerazumljive, nejasne....

U~inite podvig! Potrudite se ~utinas, razgovarati s nama. Nastojteuva‘iti na{ hendikep i nas. Upo-znavaju}i nas bit }e vam lak{e,osje}ati }ete se bolje jer mi smo tu,mi vas okru‘ujemo, mi ‘ivimozajedno. Koliko je nama te{koizgovoriti re~enicu bez glasnica,toliko }e vama, dragi prijatelji, bitilako uo~iti nas pored sebe.

Primijetiv{i nas u~inili ste podvig.Lako -zar ne? E, pa kada ste ga ve}u~inili, shvatit }ete da smo svi mi isti,ali je netko imao malo vi{e, a netko

@ELJKO FÜZY, ~lan zagreba~kog kluba laringektomiranih

LARINGEKTOMIRANI«MI SMO VI»


33

malo manje sre}e. Nitko ne mo‘e bitisam sretan. Sre}u treba podijeliti dabi je sam u‘ivao!

Prijatelju, usprkos bolesti, hendi-kepu, nesre}i - ja sam sretan jer samovdje, jer ti pi{em, obra}am ti se,razgovaram s tobom bez glasnica,jedva ~ujno, tiho, pretiho zapjevat }uprijatelju u srcu. Ne ~uje se, ali shvatida ja to mogu, ja to ho}u, ja to ‘elim.

Mi vas volimo prijatelju, jer smoprije samo nekoliko dana bili Vi idanas ~inimo podvige ‘ele}i da nasuva‘ite u svojoj blizini.

Ne odbacujte nas, mi smo Vi,zajedno }e nam biti ljep{e.

Sve izre~eno proiza{lo je iz du{e isrca u jednom dahu, u jednomtrenutku.

@elio bih prijatelji da shvatite, kakomoja namjera nije bila uvjeriti Vasda «Vi» budete «Mi», ali ipak znajteda «Mi» jesmo «Vi», pa makar zatosvakodnevno ~inili podvige.

Va{ je podvig vrlo jednostavno i lako ostvariti. Naime,samo nas je potrebno primijetiti i registrirati. Moratedragi prijatelji shvatiti da na{ «hendikep» nije oduvijek,nego je do{ao iznenada, sam od sebe, bez poziva imimo na{e volje. Uo~iti «bolesne» pokraj sebe jepodvig. Velika je stvar uo~iti ih kad si zdrav, kao {to jeveliko djelo pomo}i im bez da te tra‘e.

“

“


@eljko na te~ajuhidroterapije u Aulendorfu

FÜZY


34


“ Laringektomirane osobe mogu koristiti osnovnipribor te druga sredstva i pomagala zapobolj{anje kvalitete `ivota.

“


35

Osnovni pribor koji dobiva novo-operirana osoba u nekim europskimzemljama sadr‘i: aspirator, inhalator,set podlo‘aka za kanilu, set ~etkicaza kanilu, trake za u~vr{}ivanjekanile, prekriva~e traheostome (tj.kanile), sredstva za sterilizaciju i~uvanje kanila i gumeni ovratnik zatu{iranje.

Osim osnovnog pribora mogu senabaviti i druga pomagala i sredstvaza njiihovo odr‘avanje kao {to su:

- lijevak po dr. Stollu za pru‘anjeumjetnog disanja laringektomiranom

- mali samoljepivi – jednokratniprekriva~i - prakti~ni za ljetne dane

- silikon sprej za odr‘avanjeplasti~nih kanila, kanila za plivanje i

POMAGALA ZA POBOLJ[ANJEKVALITETE @IVOTA

slika13: Pribor iz osnovnog paketa pomagala za laringektomirane osobe

POMAGALA

PROF. MARIJA SU^I]


36


drugih silikonskih pomagala- Provox-filteri i samoljepivi dr‘a~i

filtera-vla‘ne maramice za ~i{}enje vrata

i ostataka samoljepivih filtera- filter i ovla‘iva~ traheostome- d‘epno poja~alo ezofagealnog ili

traheoezofagealnog govora- poja~alo za razgovor u automo-

bilskoj vo‘nji- alarmni ure|aj sa zvu~nim i svjet-

losnim signalom za dozivanje na

daljinu- kanila za plivanje (u mirnim

vodama)- zahtijeva prethodnu pro-vedbu te~aja od ovla{tenih trenera

- lampica za osvjetljavanje tra-heostome pri odr‘avanju higijeneimplantiranih proteza.

Vi{e informacija o ovim poma-galima mo‘ete na}i na web straniciproizvo|a~a:

http/ www.servox.de i www. fahl.de

In`. Slavko Riba{,predsjednik slovenskogdru{tva laringektomiranihu bazenu Thalassotherapieu Crikvenici s aparatom zahidroterapiju i plivanje


37

MODIFICIRANA DVORU^NA ABECEDAPOMO] GOVORNOJ KOMUNIKACIJI

Preporu~a se laringektomiranima da nau~e, a i njihovi najbli`i, ovu jednostavnudvoru~nu abecedu koja je vrlo korisna za komunikaciju u uvjetima ekstremnebuke i prigodom konzumiranja obroka

POMAGALA


38


Ro|ena je 1949. godinena Pagu. Maturirala je ugimnaziji prirodoslovno -matemati~kog smjera uZadru. Diplomirala je logo-pediju na Fakultetu za de-fektologiju u Zagrebu.

Govornu rehabilitaciju laringekto-

MARIJA SU^I], prof. defektologije logoped

Ro|en je 1930. godine uVi‘ovlju - Veliko Trgovi{}e.Klasi~nu gimnaziju i Medi-cinski fakultet zavr{io je uZagrebu. Specijalizirao jeotorinolaringologiju na ORL-klinici “KB Sestre Milosr-dnice”. Kao specijalist radio je u MCZabok, gdje je utemeljio prvu ORL-ambulantu s audiometrijom.

Od 1973. godine na poziv Akade-mika Prof. Dr. Sci. Ive Padovana radina odjelu kirurgije glave i vrataSredi{njeg instituta za tumore i sli~nebolesti sve do umirovljenja.

Tijekom rada na Institutu, kasnijeKlinici za tumore, uz rutinu i opera-cije bavio si i znanstvenim radom. Uzvanju pimariusa je od 1978. godine,a 1981. godine obranio je doktorsku

BILJE[KE O AUTORIMAZVONIMIR KRALJ, prim. dr. sci, specijalistotorinolaringolog, predsjednik Zagreba~ke lige protiv raka

tezu “Klini~ko i eksperi-mentalno ocijenjivanjevitalnosti regionalnih re`-njeva u plasti~noj i rekon-struktivnoj kirurgiji” testekao doktorat znanosti.Objavio je oko 80 znan-

stvenih, stru~nih i ostalih radova. Od1982. godine je znanstveni suradnik,a kasnije i vi{i znanstveni suradnik.

U radu Lige za borbu protiv rakauklju~en je od osnutka. Obavljao jerazne du‘nosti. Bio je tajnik Zagre-ba~ke lige, urednik ”Glasila lige protivraka”, dopredsjednik Hrvatske ligeprotiv raka, urednik ~asopisa lige“Humanitas”, a niz godina obna{adu‘nost predsjednika predsjedni{tvaZagreba~ke Lige protiv raka.

miranih osoba provodi naORL-odjelu klini~ke bolnice“Sestre Milosrdnice” kaologoped Poliklinike SUVAG.

Specifi~na znanja iz po-dru~ja rehabilitacije larin-gektomiranih osoba stjecala

je na specijaliziranim te~ajevima te


39

O AUTORIMA

Ro|en je 1933. godine uGospi}u. Osnovnu {koluzavr{io je u Crikvenici, agimnaziju, Medicinski fakul-tet i specijalizaciju iz radio-logije u Zagrebu.

Kao prvi stalni radiolog uHrvatskom Zagorju, radi domirovine i to u MC Zabok, DZKrapina, DZ Pregrada, Bolnici Bra~akte Specijalnoj bolnici za medicinskurehabilitaciju Krapinske Toplice.

Posebice se bavio radiologijomreumatskih i ortopedskih bolesti te jeiz tog podru~ja objavio dvadesetakstru~nih i znanstvenih radova. Poha-|ao je niz te~ajeva i stru~nih seminarau zemlji i inozemstvu, a bio je ipredava~.

Zavr{io je postdiplomski studij izJavnog zdravstva 1980. U zvanju“Primariusa” je od 1984. godine.

Za aktivnost u Hrvatskom lje~-

MILO[ MANESTAR, prim. dr., predsjednik Zagreba~kogkluba laringektomiranih

ni~kom Zboru odlikovan jemedaljom “Ladislav Rako-vac” te progla{en “Po~asnim~lanom Hrvatskog lje~ni-~kog Zbora”. Osniva~ je iprvi predsjednik Lije~ni~kekomore ‘upanije Krapinsko- Zagorske, a tako|er je

jedan od utemeljitelja Zagorske ligeprotiv raka.

Od operacije grla 2000. godine~lan je Kluba laringektomiranih, a odtravnja 2001. godine i predsjednik.Od rujna 2003. godine je v.d.predsjednik Hrvatske zajednicelaringektomiranih.

Za 50 - godi{nji aktivni rad uHrvatskoj zajednici za tehni~kukulturu je 2002. godine primio i“Nagradu za `ivotno djelo”.

U srpnju 2003. godine izabran jeza revizora Europskog udru‘enjalaringektomiranih (C. E. L.)

stru~nim i znanstvenim skupovomau zemlji i inozemstvu.

Objavila je vi{e autorskih i koau-torskih radova u stru~nim ~asopisimai na znanstvenim skupovima sapodru~ja logopedije, fonetike iotorinolaringologije.

Kao suradnik u nastavi Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebuiz podru~ja patologije glasa i govora,

svoja prakti~na iskustva prenosistudentima logopedije.

^lan je kluba laringektomiranih odnjegova osnutka 1974. godine.

U svojstvu ~lana kluba sudjelovalaje na me|unarodnim skupovima ite~ajevima u organizaciji C. E. L.-a italijanskog nacionalnog udru‘enjalaringektomiranih.


GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD I SOCIJALNU SKRB ZAGREB

ZAGREBA^KI KLUB LARINGEKTOMIRANIH OSOBA

ISBN 953-99848-0-7(Zagreba~ka liga protiv raka)

laringtomirani.KORICE pmd.pmd 11/27/2004, 3:33 PM4

zvonimir kralj, milo[ manestar, marija su^i] kako pomo]i · 2018. 9. 21. · 2 kako pomo]i...

Documents