""\1' II!"I II 'If ,

Jl 1 U 007499 12 Uvp'ltNl} VOl 0 .04.2012. godine

UDRUtENJE GRAfJANA "CENTAR ZA ISTRAiIVACKO NOVINAR rvo"UI. Fer/lildija 2771000 Sarajevo

Dana 28.03.2012. godine ova} sud}e zapnmlo Zahtjev za preispitivanje s"d'jAr'od/uke bro) Sl 3 U 007499 11 U od 28.02.2012. godine, podnesen od slri1l1rJAGENCIJE ZA DRZA VNU SLUZBU BOSNE I HERCEGOVINE, u sk/adu sa Clanom -10.Zakona 0 upravnim sporovima BiH (S/uibeni g/asnik BiH" bro): 19/02 do 83/08)

/'(J//Vc/Il' C() da u roku od 10 dana od dana prijema ovog dopisa a u sk/adu sa Clanof71'}I, .••1.1V /. (i(/rtlflog "'akona dostavite ovom sudu vas odgovor na navedeni zal7t) 'v

n 1.1 /(I #lIln !.II(/';Al' or//I/kt'.

II IiN' /JIt'/sp/l/van)e sudske od/uke bra). I ./1/ O{)/·/Y9 /1 U od 28.02.2012. godine

,Isna i Hercegovina. sencija za drzavnu sluzbu

bOCHa H Xepu;eroBHHaAzeuu,uja 3a opJICa6uy CJlYJIC6y

Broj: 01-50-901-6111Sarajevo, 26.3.2012. godine

BOSNA I HERCEGOVINASUD BOSNE I HERCEGOVINEKraljice Jelene 88Sarajevo

TUZITELJ: Udruienje gradana "Centar za istrazivaeko novinarstvo" Sarajevo, Ferhadija 27,zastupano po BieakCic Lejli, direktoru i zakonskorn zastupnikll, a ona popunornocniku Milanovic Nebojsi, advokatu iz Banja Luke, Dositcja Ohradovi6abroj 1

TUZENI: Agencija za drzavnu sluzbu BiH, Trg BiH 1, Sarajevo

RADI: Ponistenja akta

Protiv presude tog Suda, broj SI 3 U 007499 11 U od 28.02.2012. godine,blagovremeno podnosirno

ZAHTJEV ZA PREISPITIV ANJE SUDSKE ODLUKE,presude broj SI 3 U 007499 11 U od 28.02.2012. godine

sa prijedlogom da Apelaciono upravno vijece pobijanu presudu preinaCi i tuzitelja odbije satuzborn ili da pobijanu presudu ukine i predrnet vrati prvostepenorn vijecu na ponovnosudenje uz uputu za postupanje.

Zahtjev podnosirno zbog povrede dole pobrojanih zakona Bosne i Hercegovine i zbogpovrede pravila po stupka u pobijanoj presudi.

Pravni interes za podnosenje zahtjeva tuzeni irna ne sarno zbog pravilnosti prirnjenepropisa, vec i zbog dosudenih troskova postupka na stetu tuzenog u iznosu od 700 KM.

U prilogu dostavljarno sve spise postupka koje je vratio Sud, te dodatne dokurnentezadrzane od Suda (sto cerna naknadno obrazloziti).

1-CINJENICNO STANJE

Nairne, kako proizilazi iz spisa, tuzitelj je podnio tuzenorn zahtjev za pristupinformacijama 0 zaposlenirn i angazovanirn licirna; zahtjev se u sustini svodio na dostavljanje(odnosno objavljivanje u zakonskorn srnislu) imena i prezimena lica koja su sa Agencijomimala lIgovore 0 djelu i ugovore 0 radu na odredeno vrijerne (taeka 1. zahtjeva) te imena i

- 2 -

II RELEVANTNI PROPISI:

I. Na osnovu ispitivanja svakog pojedinacno,1!, sh/(-,~(/j(/,iZllzc:/ak ou objav(jivanja traieneinformaeije utvrauje se samo u slucajevima kau I/uuleinijavni organ:a) utvrdi izuzetak u smislu Cl. 6., 7. ili 8. za eijelll injormaciju iIi dio informaeije,' ib) odredi, nakon obav(jenog ispitivanja javnog interesa u smislu Clana 9" da objavljivanjeinformaeije nije od javnog interesa.

"Clan 5. UtvriJil'(lIlj('i:II:i'lliiI

1. 'I, Illn {I .llIhll(I"1I111 I'I'INflll'lI illfllnllaci,iallla u Bosni i Hercegovini ("Sluzbeni glasnik11111", hI', 2H/flfl, .'~/fI(, I 102/H'), vcrzija vazec;1 1I vrijeme vodenja prvostepenog postupka iJllldllll, l'njll ·).lIlhc:

I.

Clan 8. Izuzetak kod z(/.vtiteprivatnosti

.prezimena lica koja su u Agenciji zaposlena na neodredeno vrijeme (tacka 2. zahtjeva), sve uperiodu od 2006. godine do dana podnosenja zahtjeva. Prvostepenim rjdenjem odobren jepristup ,traienirn informacijama u dijelu broja zaposlenih po navedenim osnovama, sto jeukljuCilo i imena i prezimena same drzavnih sluzbenika, te statisticke podatke 0 ostalimangaiovanim i zaposlenim, dok je dio zahtjeva koji se odnosi na imena i prezimena ostalih(zaposlcnika na pomoenim i tehnickim poslovima i lica koja su radila osnovom ugovora oddjelll), odbijen. Protiv tog rjesenja, tuzitelj je izjavio zalbu, dana 18.08.2011. godine, u kojojjc osporio rjesenje u cjelosti, navodeCi da nije ni traiio spisak ddavnih sluzbenika Agencije(??!) i inace osporavajuei prvostepeno rjesenje, tvrdeCi da postoji nedosljednost (zbograzlikovanja ddavnih sluzbenika i zaposlenika, !!! !), te navodeCi da ee podatke koristiti "radiprovjere proeesa zaposljavanja u javnoj upravi, odnosno angaiiranje osoba po ugovorima,...", odnosno tuzitelj u zalbi explicite je naveo da mu je namjera da kontrolise driavneorgane!!? Rjesenjem broj 01-50-3/11 od 31.08,2011. godine, zalba je u cjelosti odbijena kaoneosnovana, protiv cega je tuzitelj pokrenuo upravni spor. Agencija je dala odgovor na tuzbu24.1 0.20 11. godine, dopunjen 01.11.2011. godine.

Pobijanom presudom, broj i datum gornji, udovoljeno je tuibi, ponisteni su iprvostepeno i drugostepeno rjesenje i predmet vraeen prvostepenom organu sa uputom da seim se dostave svi traieni licni podaci (stav 1.). Tuzitelju je dosudeno 700 KM troskovapostupka, primjenom Advokatske tarife Republike Srpske (??), dok je sa ostatkom tuibenogzahtjeva u pogledu troskova spora tuiitelj (pravilno) odbijen.

Nadleini javni organ ee utvrditi iZlcelak kada opravdano utvrdi da traiene·informaeije ukljucuju licne interese koje se odno,\'('na privatnost treeeg liea.

- 3 -

Clan 9. (Sf. 1. i 2.) Ispitivanje javnog interesa

/ Nadhdni jayni organ ce objaviti traienu informaciju, bez obzira na utvraeni izuzetak usmislu Cl. 6., 7. ili 8., ako je to opravdano javnim interesom, i uzeti u obzir svaku korist isvaku Stetu koji mogu proisteCi iz toga.·2. U donosenju odluke da li je objavljivanje informacija opravdano javnim interesom,nadleini javni organ ce razmotriti okolnosti kao sto su, ali nisu ogranicene na, svakonepostivanje zakonske obaveze, postojanje bilo kakvog prijestupa, sudsku pogrdku,zloupotrebu vlasti ili nemar u obavljanju sluibene duinosti, neovlasteno koristenje javnihfondova, ili opasnost po zdravlje ili sigurnost pojedinca, javnosti ili okoline.

Clan 10. Razdvajanje informacija na dijelove

Aka je dio traienih informacija utvraen kao izuzetak, nadleini javni organ ce izdvojititakav dio i objaviti ostatak informacija, osim ako usljed ovog razdvajanja informacije nisupostale nerazumljive. "

2. Zakon 0 zastiti licnih podataka ("Sluzbeni glasnik BiH", br. 49/06 i 76/11):

"Clan 3.(Definieije)

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeea znaeenja:lieni podaci znace bilo koju informaciju koja se odnosi na jizicko lice koje j('ident(ficirano ili se moie utvrditi identitet liea,'nosilac podataka je jizicko lice Ciji .'Ie identitet moze ustanoviti ili identijicirali,neposredno ili I)()sredno ... :

Clan /6(Obaveza euvanja /ailli/s/;fl0t/a/a/iff)

(3) Lieni podaci koje obraauju kontrolor ili obraaiv((("I}()da/uk(f::.u::.al}()slel/epredstavljaju sluzbenutajnu.

Clan 17.(Davanje lienih pot/u/aka korisniku)

(1) Kantrolor podataka ne moze dati liene podatke Iilwisnikuprije nego sto 0 tome obavijesti nosiocapodataka. Ako nosilac podataka ne odobri daval/i<'Ii(-nih podataka, oni se ne mogu otkriti treeojstrani osim ako to nije u javnom interesu.

(4) Zabranjenoje davanje lienih podataka na kori,i'/,'I//('drugim korisnicima za eiju obradu, odnosnokoristenje nisu ovlasteni prema odredbama Cl. 5, i (, '1I'ogZakona, te ako je svrha za koju .'Ielienipodaci traze na koristenje suprotna odredbi Clana-I,""",t: 7-akona.

- ·1 -

"IX UPRAVNI SPOR

Clan 19.

300 bodova

Cl. 14.

OSTALI POSTUpeI (u neprocjenjivim predmetima)

U upravnom sporu

Vrijednost boda iznosi 2,00 KM

Advokatu pripada nagrada za izvr.\'cI11/'(fu:

,,('I. 2.

Vrijednost boda iznosi 3 KM "

Clan 5-1.(Postupak pristupa informac~i{fma od ja VIIOJ.: illlert'.m)

CZan 33.

, .tlredbe ovog Zakona uzet ee se u obzir prilikom primjelle Za/wlI(I 1/ .''(IIIII/dt JlrlJ'lULJit,.

/I/{ormacijama. "

2. U pogledu troskova postupaka:

2. Tarifa 0 nagradama i naknadi troskova za rad advokata ("Sluzbeni glasnikRepublike Srpske", broj 68/05):

1. Nagrada za sastav tuibe, odgovora na tuibu i podnesaka koji satirzc ('ll/j<'I/I('l/il III/'ill'/lilobrazloienja, ialbe i odgovora na ialbu, kod procjenjivih predmel({ /l((,l!,mc/ilS(' lIc/r('(/II/('110

clanu 12. u vezi sa cZanom 13., a kod neprocjenjivih predmeta Or/U 1::I/(}slSf) hll(/II\'(/.

1. Tarifa 0 nagradama i naknadi troskova za rad advokata ("S I IIJ.I H.'II (' 1I0vlll('

Federacije Bill", broj 22/04):

- 5 -

3. Zakon 0 upravnirn sporovirna Bosne i Herccgovine ("Sluzbeni glasnik BiH", br. 19/02,88/07 i83/08):

"Clan 61.

Troskovi u postupku 0 upravnim sporovima su izdaci uCinjeni povodom upravnogspora od njegovog pokretanja do zavrsetka.

Sud ee svakom odlukom kojom okoncava postupak 0 upravnom sporu odlucili ko snositroskove postupka i koliko oni iznose.

Sud ee odluciti da stranka koja je pokrenula ili nastavila postupak u losoj namjeri iliiz nemara snosi sudske troskove u cijelosti. "

4. Zakon 0 parnicnorn postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ("Sluzbeni glasnikBiH", br. 96/07 i 43/10):

"Clan 324.

(1) Pri odluCivanju koji ee se troskovi stranci nadoknaditi, Sud ee uzeti u obzir sarno troskovekoji su bili potrebni radi voaenja parnice. 0 tome koji su troskovi bili potrebni, te 0 visinitroskova odlucuje Sud ocjenjujuCi briiljivo sve okolnosti.(2) Ako je propisana tarija za nagrade advokata ili za druge troskove, odmjerit ee se takvitroskovi prema tarifi. "

III - ZAHTJEV U POGLEDU MERITUMA SPORA

Sud je na strani 5. izlozio svoju argumentaciju, te prema stavu suda Agencija jepogresno primijenila zakon jer je vrsila ispitivanje javnog interesa po clanu 8. i 9. Zakona 0

slobodnom pristupu informacijama u BiH. Prema stavu Suda, licne podatke drzavnihsluzbenika i ~aposlenika tuzeni treba objaviti bez ikakvih ogranicavanja.

1- Najprije, Sud je pogresno primijenio i clan X. a u vezi sa clanom 9. Zakona 0 slobodnompristupu informacijama u BiH, jer je pogresno i bez osnova u zakonu naveo da objavljivanjeimena i prezimena nema uticaja na privatnost (?). Nairne, tuzitelj se bavi novinarskim poslomkoji ce po osnovu dostavljenih aktivnosti rezultirati clankom u kome ce biti sadrzani i sviraspolozivi licni podaci koji su im dostavljeni od institucija. Stoga, tvrdnja prvostepenogSuda (strana 5. pobijane presude) da takvo sta nerna uticaja na privatnost je ne sarnopravno neodrliva vec i bez srnisla, jer je potpuno jasno da objavliivanje necijeg irnena iprezirnena u negativnorn kontekstu (na primjer, taj i taj je imao ugovor 0 djelu pa je po tomprimljen u radni odnos, itd. jer prema namjeri iz zahtjeva, namjera tuzitelja nije da hvali vecda "blati" ddavne organe) irna itekakav uticaj na privatnost. Stoga, kako objavljivanjeimena i prezirnena nekog lica ocigledno ima uticaj na privatnost, to nije tacna odnosnone sarno da je bez osnova u zakonu vec je pogresna i neargumentovana tvrdnja Suda datuzena (Agencija) nije trebala provoditi procedure prema Cl.8. i 9. Zakona 0 slobodnompristupu informacijama u BiH, jer KAKO OB.JAVLJIVANJE IMENA I PREZIMENAU NEGATIVNOM KONTEKSTU U MEDJ.J1MA IMA ITEKAKVOG UTICAJA NAPRIVATNOST, to je proceduru po cl. X. i 9. Zakona 0 slobodnom pristupu

l·

- 6 -

ul'macijarna u BiH, suprotno navodirna Suda trebalo provoditi, cirne je SudC/vri'edio odredbe ovo zakona BiH od izuzetne vaznosti za odlucivan·e.

Nadalje, povreda zakona Bosne i Hercegovine ogleda se i u tome sto Sud uopee nijeuzeo u obzir clan 54. Zakona 0 zastiti licnih podataka, kojim je propisano da ee se odredbeistog uzeti u obzir prilikom primjene Zakona 0 slobodnom pristupu informacijama. Direktnaposljedica toga je da svako objavljivanje bilo kakvog licnog podatka ex lege ukljucuje licneinterese koji se odnose na privatnost treeeg lica. Kako ime i prezime jeste licni podatak uskladu sa clanom 3. istog Zakona 0 zastiti licnih podataka, to je pogresan zakljucak Suda danjegovo objavljivanje nema uticaj na privatnost - saglasno pomenutim clanovima 3. i 54.Zakona 0 zastiti licnih podataka, objavljivanje licnog irnena i prezirnena !!!.Q!! irnati uticajna privatnost i taje zakonska pretpostavka neoboriva (praesumtio iuris et de iure). Stogaje iiz ovog razloga pogresan stay Suda da Agencija nije trebala provesti postupak prema cl. 8. i 9.Zakona 0 slobodnom pristupu informacijama - institucije za svako objavljivanjeimena iprezimena koje nije propisano sarno po sebi moraju preispitivati postojanje javnog interesaprema navedenim clanovima, te u zavisnosti od toga postupati.

Iz istog razloga, Sud je povrijedio i clan 16. stay (3) Zakona 0 zastiti licnih podataka(bez argumenata je nalozio objavljivanje sluzbene tajne), a posebno i clan 17. Zakona 0

zastiti licnih podataka kojim je propisano da ako nosilac podataka ne odobri davanje li(~"i!Jpodataka, oni se ne mogu otkriti treeo; strani osim ako to ni;e u ;avnom intereslI. ()V;l

odredbajeste u saglasnosti sa cl. 8. i 9. Zakona 0 slobodnom pristupu informacijama, s tilll sIllje preciznija, jer suprotno shvatanju Suda odreduje da se nijedan licni podatak n~ IlIlJZ'objaviti ukoliko to nije u javnom interesu ili ako nosilac podataka ne da saglasnost i Iii IlhjUYU(koja nije data, odnosno uskraeena je), te je iz tog razloga postupanje tuzcnc ;\gl'lll'ijl' 1,lli'l kispitivalajavni interes, suprotno shvatanju Suda, bilo pravilno. Stogajcjedalllld 1.i1I-UIIIII\illlovdje povrijeden odnosno primjcna (odnosno neprimjena) ovog zakona je pravna pllgr~sk:t,jer sud ne sarno da niti jednim jcdinim navodoll1 nije argumentirao zasto ne treba primijcniJiclan 17. Zakona 0 zastiti licnih pouataka (!!! !), vec ga cak nije ni pomenuo. Ovo jc posd1l1apovreda zakona i stoga jer clan 17. Zakona 0 zastiti licnih podataka u dijclll 1I kOlll Sl' OlilHISina licne podatke cak i derogira clan 8. Zakona 0 slobounoll1 prislllpll inlilJ'Jllilci.ialllil.prl'IlHInacelu lex posteriori derogat legi priori.

Zakljucno, po pitanju povrede zakona BiH, Sud jc prvostcpclIOIll lH"csudmll IICsarno nepravilno prirnijenio odnosno povrijcdio clanove 8. i 9. Zakona 0 slobodnolllpristupu inforrnacijarna u BiH, vec je povrijcdio odnosno nikako nije ni prirnijenio iclanove 16, 17. i 54. a u vezi sa clanorn 3. Zakona 0 zastiti licnih podataka.

II - Dalje, povreda postupka ogleda se u tome sto Sud nije cijenio odredene dokumente kojisu izvedeni u postupku ili dostavljeni od strane tuzene, odnosno Sud je pogresno i nepotpunoutvrdio cinjenicl}o stanje koje je bio duzan pravilno utvrditi radi primjene odgovarajueepravne norme.

Najprije, Sud je pogresno utvrdio Cinjenicno stanje stoga sto tuzitelj nije trazio sarnopodatke 0 drzavnim sluzbenicima i zaposlenicima, vee i licne podatke lica koja su zakljuCilaugovore 0 djelu, pri cemu svoj stay Sud nikako nije obrazlozio. Nairne, svakome je jasnarazlika izmedu drzavnog sluzbenika i zaposlenika koji obavljaju dumost u okviru radnogodnosa, a posebno razlika izmedu lica koja rade prema ugovoru 0 djelu i nisu u radnom

- 7 -

tJ U kod poslodavca - tzv. "poslenik", poduzetnik ili preduzimac, u skladu sa Zakonom 0

ublhtut:ionim odnosima (ZOO).

Stoga, Sud ne sarno da nije dao argumentaciju zbog cega bi se trebali objavljivati licnipodaci lica koja su radila po ugovoru 0 djelu, vec nije pomenuo ni pravni osnov tih ugovora,posto na strani 5. pobijane presude navodi Zakon 0 driavnoj sluzbi i Zakon 0 radu, ali ne iZOO koji je osnov zakljuCivanja ugovora 0 djelu. Preciznije, Sud nieim nije argumentiraozbog eega su i lieni podaci lica angazovanih PO UGOVORU 0 DJELU javno dobro kojese ima objaviti bez ikakvog izuzetka. Nerazlikovanje lica u radnom odnosu od lica koja radepo osnovu ugovora 0 djelu, odnosno preciznije ugovora u radu i ugovora 0 djelu od straneSuda zaista ne zahtjeva dalju elaboraciju, sarno sto valja napomenuti da je argumentacija Sudao drZavnim sluzbenicima iako tacna bila suvisna, jer je Agencija podatke 0 driavnimsluibenicima i objavila putem prvostepenog rjesenja (stav 1. dispozitiva), posto se isti podacipo clanu 28. Zakona 0 drZavnoj sluzbi u institucijarna BiH i mogu objaviti, pa nije trebalopreispitivati uticaj na privatnost i postojanje javnog interesa u tom dijelu.

Nadalje, Sud nije cijenio izjavu pribavljenu od lica ciji bi se licni podaci objavili, a tasu lica slobodnom i vlastitom vo1jom dala IZJAVU da ODBIJAJU da se njihovi licni podaci,konretno ime i prezime objave tuzitelju.

DOKAZ: izjava od 15.08.2011. godine ulozena u spisu

Time sto nije cijenio predmetni dokaz, Sud je povrijedio pravila postupka sto kaoposljedicu ima ponovno krsenje odredaba Zakona 0 zastiti licnih podataka. Nairne,punomocnik tuiitelja je u tuzbi kao nepravilnost naveo: "da Ii je tuzeni pitao svoje zaposleneda Ii oni imaju ita protiv da se trazene informaeije objave luziocu". Cinjenica da je tuzeniupravo tako i ucinio, te da su trenlltno zaposleni i anga:l.ovani svojolll i:;jaw)1ll odbili Ja s~informacije uCine dostupnim tll:l.iOCU,() CCIllIljc data pismena izjava predstavlja argumentuma eontrario 1I odnosu na tvrdnj LI punol11ocnika tuzitlelja, odnosno pokazuje pravilnostpostupanja, sto Sud ni na koji naCin nije cijenio, Cimeje poCinio predmetnu povredu postupka.

Takode, Sud nije cijenio ni javne isprave - akte Agencije za zastitu licnih podataka uBiH, i to broj 03-1-37-9-543-4/10 od 24.02.2011. godine (strane 3. i 4), koji negirajuobjavljivanja kakva Sud nalaie, a rijec je 0 regulatomoj agenciji izvan sistema uprave,odgovomoj sarno Parlamentarnoj skupstini BiB, ciji su stavovi konacni i obavezujuCi, te aktiste Agencije broj 03-1-37-2-533-2/11 od 27.10.2011. godine (0 definiciji licnog podatka),koji je dostavljen Sudu aktom tuzene broj 01-50-901-4/11 od 01.11.2011. godine, azaprim1jen prema dostavnici u Sudu 02.11.2011. godine. Vrlo je vazno istaCi da predmetnadva akta nisu uopste vraceni tuzenoj sa spisom. ~t() otvara mogucnost da ih uspisu nije nibilo, te da ih Sud nije cijenio jer nije ni imao livid u iste (sto je greska koja ima uticaja napravilnost odluke, ali ne krivicom sudeceg vijcc;1 vec administracije Suda). Kako bi ih Sudmogao cijeniti, ovim putem dostavljarno ih ponovo zajedno sa kopijom dostavnice 0 prijemuu tom Sudu.

- 8 -

su u pitanju licne in(ormacije samo lice na koje se te informacije odnose ili od njegaovlasteno lice imaju legitimaciiu za podnosenje zahtjeva za pristup tim informacijama. ".Tuieni ne mo~e odgovoriti ni znati zbog cega Sud postupa ovako proizvoljno, zauzimajueirazliCite stavove u svojim presudama po istim pitanjima, te molimo Apelaciono upravnogvijeee da razjasni ovakvo postupanje Cime ee oktloniti sumnju u postojanje mens rea u ovojpravnoj stvari. Isticemo da inace presudu U-350/07 smatramo apsolutno pravilnom i nazakonu zasnovanom, za razliku od pobijane, te da nam je presuda U-350/07 bila jedan odkamena medasa za donosenje oba rjesenja, taka da ee dragocjen biti buduCi stay Apelacianogupravnog vijeea zbog cega prvostepeno vijeee "nicim izazvano" mijenja svoju praksu.

Posebno istieemo da se pobijanom presudom prvostepeno krsi naeelni stay,odnosno propisi tog Suda. Nairne, Pravilnikom 0 ostvarivanju pristupa informacijamapod kontrolom Suda i saradnju Suda sa zajednicom, koji je donesen 20.3.2012. godine uzodobrenje Opste sjednice Suda, propisan je i naCin objavljivanja informacija te anonimizacija.Inace, navedenim Pravilnikom, u clanu 21. recipiraju se manje vise zakonske odredbe 0 zastitilicnih interesa koji se odnose na privatnost. Od izuzetnog znacaja za predmetnu pravnu stvarje clan 42. kojim se propisuje postojanje ananimizacija, clan 43. koji upueuje da su u nacelu isva fizicka lica predmet anonimizacije, te posebno clan 44. stay 1. alineja 1. kojim jepropisano da se anomiziraju ime i prezime, nadimak i ime roditelja, koji se prema clanu 45.istog, ispustaju i zamjenjuju inicijalima. Na osnovu tog Pravilnika, taj Sud je istog dana(20.03.2012. godine) donio i Up ute 0 naeinu anonimizacije sudskih odluka, audio/videozap isa roeista i drugog informativnog sadriaja, u kojima je u tacki II stay 1. propisano dase ime i prezime ima zamijeniti inicijalom - pocetnim velikim stampanim slovom s tackom.

DOKAZ: Izvod iz Pravilnika i Uputa

Bez posebnc namjere da hvalill10 pobrojane propise tog Suda (koje smatramoapsoilltno pravilnim, na zakonu zasnovanim i potrebnim i koji postoje u Republici Hrvatskoj -primljcna 1I EU i Crnoj Gori - kandidata za EU), smatramo da je ozbiljna povreda postupka utome sto jedno sudsko vijeee ne sarno da ne postuje svoje zauzete i javno objavljene stavove,vee ne pastuje stavove opee sjednice istog Suda, odnosno svojom odlukom ih direktno krsi.

In jin,e ovo bi moglo otvoriti i pitanje ustavnosti pobijane presude. Nairne, clanomIII.3.b) Ustava- Bosne i Hercegovine propisano je da: "Opsta naeela meaunarodnog prava susastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta". Koristimo ovo da skrenemopainju da je jedno od opCih nacela medunarodnog prava i nacelo da se nekom drugome nemoze osporiti svoje vlastito ponasanje, koje sc ogleda u latinskoj sentenci: "Venire contrafactum proprium non valet". Ovo opee nacelo mcdunarodnog prava uslo je unutrasnje pravneporetke, kako kontinentalnog zasnovanog na rimskom pravu, tako i anglosaksonskog (nacelo"Estoppel"). U svakom slueaju, kao ustavno naeelo ono u BiH ima snagu zakona iobavezujuee je, te ee pobijana presuda biti vjerovatno predmet apelacije ukolikoApelaciono upravno vijeee ne udovolji zaht.icvu ili ne uputi zahtjev po CIanu V.3.c)Ustava BiH, sto ovim putem predlazemo i trazimo, jer je Sud osporio Agenciji ponasanjekoje i sam uveliko (ali i zakonito) primjenjuje.

Na kraju ovog dijela, isticemo da Sud nijc cijenio niti se osvrnuo ni na podzakonskeakte tuzene (Vodic za slobodan pristup infonll~lci.i"ma i indeks registar) koji su doneseni zaprovodenje Zakona 0 slobodnom pristupu infarlll~ll'ij~ll11au BiH i prosli su kontrolu Institucijeombudsmena, a po kojim se takode licni pod"ci Ill' 1l10gudavati po zahtjevu za slabodanpristup informacijama.

- 9 -

S obz;rom na sve navedeno, predlazemo da se postup; kao u uvodu zahtjeva,odnosno da Ape/adono upravno v;jeee pre;nac; pob;janu presudu ; tuz;teljevu tuzbu odbijeodnosno alternat;vno da pobijanu presudu uk;ne ; predmet vrat; prvostepenom vijeeu naponovno odluCivanje sa uputom da postupe u skladu sa dt;ran;m odredbama zakona ; da;zvedene dokaze prav;lno odjene, sto je u ran;jem postupku izostalo.

IV -ZAHTJEV U POGLEDU ODLUKE 0 TROSKOVIMA POSTUPKA

Sud je potpuno zanemario argumente tuzene strane koji se odnose na primjenu vazeeeadvokatske tarife. Nairne, u dijelu nagrade za rad advokata, tuzeni se usprotivio naknadi poTarifi 0 nagradama i naknadi troskova za rad advokata RS, iz razloga sto je ista rnnogo veeaod federalne Tarife 0 nagradama i naknadi troskova za rad advokata (nagrada advokatu premavaZeeoj federalnoj tarifi iznosila bi 240 KM (80 bodova puta 3 KM), dok po tarifi RS (kojauopee ne vaZi na podrucju od znacaja za spor) ista iznosi 600 KM (300 bodova puta 2 KM).

Nairne, u odgovoru na tuzbu je detaljno obrazlozeno zbog cega je takav zahtjev patime i pobijana presuda nezakonita, iz razloga sto ne postoji nikakva veza izmedu RepublikeSrpske i ovog spora kao ni njegovih subjekata. Nairne, kako je proizaslo iz dostavljenihdokaza uz tuzbu, tuzitelj ima sjediste u Federaciji BiH i to u ulici Ferhadija broj 27, aovlasteno lice (direktor) je takode gradanin Federacije BiH nastanjen u Sarajevu, tuzeni imasjediste u Sarajevu, Trg BiH 1, Federacija BiH, a u Sarajevu (Federacija BiH) je nastanjen idirektor i zakonski zastupnik tuzene. Konacno, u Sarajevu, Federacija BiH, je i sjediste SudaBosne i Hercegovine.

Nairne, u pravu je potpuno jasno i opeeprihvaeeno nacelo 0 prostomom vazenjuzakona i drugih propisa, po kojima isti vaze na teritoriji koia ie pod vlascu zakonodavnogorgana koji ie donio konkretni propis. U ovom slucaju, prvostepeni sud je povrijedio tonacelo jer je na spor koji je u cjelosti vezan za teritoriju Federacije BiH primijenio propisRepublike Srpske, koji u Federaciji uopste nema pravne snage.

Nadalje, iz spisa je oCigledno da je tuzitelj postupao dolozno (nesavjesno, dolus), kadaje bez ikakve uzrocno posljedicne veze sa Republikom Srpskom uzeo advokata iz tog entitetasamo sa namjerom da vodenje spora ucini sto skupljim (zbog enorrnnih iznosa propisanihtarifom tog entiteta, naspram advokatske tarife Federacije). Argument 0 pravu na slobodanizbor advokata od strane prvostepenog suda je apsolutno neutemeljen jer takvom logikomtuzitelj bi mogao uzeti i americkog advokata te potrazivati vise desetima hiljada $ troskovaiako predmetni spor nema nikakve veze sa SAD, kao sto nema ni sa entitetom RS. Nairne,prema zakonima u BiH, posebno u RS, svako moze uzeti i stranog advokata (uz odobrenjeMinistarstva pravde) koji bi onda ispostavljao (cnormne) troskove prema svojoj advokatskojtarifi.

Posto se uzimanjem advokata u svakom slllcaju zasniva jedan obligacioni odnos, nakoji se Zakon 0 obligacionim odnosima primjenujc kao opsti propis, Sud je ovim povrijedioCl. 12. i 13. ZOO, jer je nezakonito podrzao tllzitelja koji nije postupao saglasno nacelusavjesnosti i postenja (clan 12. ZOO), odnosno Illzitelj je uz podrsku Suda vrsio svoje pravoprotivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno ili priznato (clan 13. ZOO), zbog cegaje pobijana presuda i u dijelu troskova postupka nepravilna i nije zasnovana na zakonu.Takode, Sud je povrijedio i clan 324. stay 1. ZPP prcd Sudom BiH, au vezi sa c1. 60a. i 61.ZUS BiH, koje je takode povrijedio, jer nijc hri;.Ijivo cijenio sve okolnosti, dodijelio jetroskove koji nisu bili potrebni za vodenje spura (u Sarajevu ima dovoljan broj uspjesnihadvokata), a naroCito nije cijenio losu nanljl'lll Illzcne u smislu "nabijanja" nepotrebnihtroskova spora, a sto je sve morao u smislu pobmjanih /.akonskih odredbi.

r

if<1~'1;~, ";:J.~i£:1

DIREKTORNeven AkSamija

- 10 -

f'Dostavljeno:naslovu

arhiva

Prilozi: spis, kao u tekstu

Stoga, ukoliko Sud ovaj zahtjev ne usvoji u meritumu, predlazemo da preinaCiprvostepenu.ortluku u dijelu troskova postupka tako sto ee dosuditi troskove postupka od240 KM, uz odbijanje viSka tuzbenog zahtjeva kao neosnovanog.