1. postura - priručnik

J. Paui

6

1. POSTURA

UVOD U ANALIZU POSTURE

Postura je kompozicija pozicija svih zglobova tijela u bilo kojem momentu. Postura se

moe objasniti i kao miina ravnotea.

Kako bi postura bila pravilna a samim time i mehanizmi tijela funkcionirali optimalno,

potrebno je da raspon pokreta bude adekvatan a ne prekomjeran. Potrebna je normalna

fleksibilnost a ne prekomjerna. Osnovni principi za rad zglobova mogu se prikazati na

slijedei nain:

Vie fleksibilnosti manje stabilnosti

Vie stabilnosti manje fleksibilnosti

Problem se poveava kod estetskih gibanja u kojima je potrebna prekomjerna fleksibilnost

i duina miia.

POSTURA I BOL

Mnoga bolna stanja su povezana s

nepravilnom posturom. Lumbalni bolni

sindrom je jedan od najeih uzroka

pojave boli, potom sve ee ljudi se ale

na bol u vratnoj kraljenici, ramenima

ruci. Bol u stopalu i koljenima esta je kod

sportaa a i u ostalih osoba.

Postura moe izgledati veoma nepravilno,

a ipak osoba moe biti fleksibilna i moe

esto mijenjati stavove i poziciju dijelova

tijela. S druge strane postura moe

izgledati dobrom ali ukoenost i stegnutost

miia e ograniiti mobilnost to e

rezultirati tim da osoba nee moi esto

mijenjati poloaje tijela. Nedostatak

mobilnosti, koja nije utvrena prilikom

pregleda posture ve pri testiranju

Postura se najee definira kao poravnanje dijelova tijela. Dobra postura je stanje

miine i kotane ravnotee koja titi potporne strukture tijela od ozljeda ili progresije

deformiteta, bez obzira na stav (uspravni, leei, uanj, ) i bez obzira da li te

strukture su aktivne ili neaktivne. U dobroj posturi miii e raditi efikasnije te e biti

postavljene optimalne pozicije za grudne i abdominalne organe. Loa postura je

nepravilan odnos razliitih dijelova tijela a koji izaziva poveano naprezanje potpornih

struktura to izaziva naruavanje ravnotee tijela unutar povrine oslonca.

Principi poravnanja zglobova i miia:

Neispravno poravnanje rezultira

pretjeranim stresom i

deformacijama kostiju, zglobova,

ligamenata i miia

Pozicija zgloba upozorava koji mii

je izduen i koji je skraen

Ako je postura uobiajena postoji

povezanost izmeu poravnanja

posture i testiranja miia

Skraenje miia zadrava polazite

i hvatite miia bliim

Adaptirano skraenje miia razvije

se kad mii dui period provede u

takvom skraenom poloaju

Hipotonija/slabost miia doputa

udaljavanje polazita i hvatita

miia

Mii koji je preko jednog zgloba

ostao izduen dui period postaje

izduen i hipotonian

J. Paui

7

fleksibilnosti i duine miia, je najee najznaajniji faktor.

Osnova razumijevanju boli u relaciji s posturom je koncept koji akumulira efekte

konstantnih i ponavljanih malih stresova kroz dui period a to s vremenom prelazi u

potekou toliko veliku kao i da se od jednom dogodi ozbiljan stres na miino ili vezivno

tkivo, tzv. sindrom prenaprezanja.

Imobilizacija se najee koristi kako bi se opustila bol, ali ukoenost miia, koja bi

proizala iz dugotrajne imobilizacije, nije eljen krajnji rezultat. Kako bi pacijent

povratio normalni pokret mora biti svjestan da prijelaz iz akutne faze boli u fazu oporavka

zahtjeva pokretanje a ne imobilizaciju.

ANATOMSKI POLOAJ

Anatomska pozicija tijela podrazumijeva uspravno tjelesno dranje

s licem naprijed, rukama sa strane trupa, dlanovima okrenutim

prema naprijed i pruenim prstima obaju udova. U ovom se

poloaju definiraju ravnine i osi tijela.

NULTI POLOAJ

Ovaj poloaj se razlikuje od anatomskog u poloaju dlanova

odnosno podlaktica, a koje su u poloaju izmeu pronacije i

supinacije, odnosno dlanovi su okrenuti prema tijelu. Stopala su

razmaknuta i okrenuta prema vani za ukupno 20.

OSI TIJELA

Osi tijela su linije, prave ili zamiljene u kojima se odvijaju pokreti. Postoje tri osi i one su

izmeu sebe pod pravim kutom.

1. Sagitalna os lei na sagitalnoj ravnini i protee se horizontalno od naprijed put

nazad. Pokreti: abdukcija/adukcija u ovoj osi po frontalnoj ravnini

2. Frontalna os lei na frontalnoj ravnini i protee se horizontalno od jedne do druge

strane. Pokreti: fleksija/ekstenzija u ovoj osi po sagitalnoj ravnini

3. Longitudinalna os protee se vertikalno u kranialno-kaudalnom smjeru. Pokreti:

medialna i lateralna rotacija, horizontalna abdukcija i adukcija u ramenom zglobu u

ovoj osi po transverzalnoj ravnini.

J. Paui

8

RAVNINE TIJELA

Postoje tri osnovne ravnine tijela a koje su

pod pravim kutom jedna na drugu.

1. Sagitalna ravnina je vertikalna i

protee se od naprijed prema nazad.

Moe se nazivati i anterior-posterior

(AP) ravnina. Sredina sagitalne

ravnine dijeli tijelo na lijevu i desnu

polutku.

2. Frontalna ravnina je vertikalna i

protee se od jedne strane ka drugoj

strani tijela. Moe se zvati lateralna

ili koronalna ravnina. Dijeli tijelo na

anteriorni i posteriorni dio.

3. Transverzalna ravnina je

horizontalna i dijeli tijelo na gornji i

donji dio.

Toka u kojoj se sve tri ravnine sijeku zove

se centar masa.

Centar masa: Tijelo je sastavljeno od mnogo malih dijelova na koje neprestano djeluje sila

gravitacije i vue ih prema tlu. Takvo privlaenje sile gravitacije na dijelove tijela

proizvodi sustav paralelnih sila to rezultira da te sile djeluju vertikalno kao teina tijela.

Toka u kojoj sve sile se ujedinjuju u jednu koja je po svojoj veliini jednaka teini tijela i

u kojoj ta sila djeluje vertikalno prema gore (suprotne od sile gravitacije) zove se CENTAR

MASA ili Center of gravity. Kod idealne posture, kod prosjenog ovjeka, toka centra mase

(CM) smatra se da se nalazi malo ispred 1. i 2. krstanog kraljeka.

Linija gravitacije je vertikalna linija koja prolazi kroz centar masa.

FLESKIJA I EKSTENZIJA

U frontalnoj ili koronalnoj osi koja se protee horizontalno s jedne na

drugu stranu tijela lei frontalna ravnina. Da tijelo lei samo u toj

ravnini moglo bi samo vriti pretklon i zaklon trupom, odnosno

fleksiju i ekstenziju udovima.

Fleksija je pokret pregibanja dijela tijela (glava, vrat, trup, gornji

ekstremiteti i kuk) prema naprijed anteriorno, te pokret prema

natrag posteriorno za koljeno, gleanj i prste.

Ekstenzija je pokret suprotan od fleksije posteriorno za glavu, vrat,

trup, gornje ekstremitete i kuk, te prema naprijed anteriorno za

koljeno, gleanj i none prste.

Hiperekstenzija je pojam koji se koristi kako bi se opisao povean

pokret u smjeru ekstenzije, kao to je hiperekstenzija koljena.

J. Paui

9

Takoer se koristi kako bi se objasnila poveana zakrivljenost

slabinske kraljenice kao to je hiperlordoza s anteriornim pomakom

zdjelice, ili poveana zakrivljenost vratne kraljenice to se primijeti

kod anteriornog poloaja glave.

ABDUKCIJA I ADUKCIJA

U sagitalnoj osi koja se horizontalno protee od prednje prema

stranjoj strani lei sagitalna ravnina. U ovoj osi tijelo se moe samo

postranino pregibati. Pokreti koje dijelovi tijela izvode zovu se

abdukcija i adukcija te lateralna fleksija.

Abdukcija je pokret od sredine tijela, a adukcija je pokret prema

sredini tijela a to se odnosi na sve dijelove ekstremiteta osim nonih

i runih prstiju. Za prste ake abdukcija i adukcija su pokreti od i

prema liniji koja se protee kroz trei prst, dok za none prste to su

pokreti od i prema liniji koja se protee kroz drugi prst.

LATERALNA FLESKIJA

Lateralna fleksija podrazumijeva pokrete glave, vrata i trupa. Uoava

se u sagitalnoj osi kao pokret u stranu.

KLIZANJE

Klizanje je pokret koji se uoava kod zglobova koji imaju ravne plohe ili slabo zakrivljene

plohe. Primjer takvog pokreta je klizanje lopatice po posteriornim rebrenim lukovima.

CIRKUMDUKCIJA

Cirkumdukcija je pokret koji uspjeno kombinira fleksiju, abdukciju, ekstenziju i adukciju

a u kojoj se dio tijela kree kao stoac. Proksimalni kraj ekstremiteta formira vrh stoca,

dok distalni kraj vri krug. Primjer su rameni zglob

(glenohumeralni), zglob kuka (coxae).

ROTACIJA

Longitudinalna os je vertikalna, koja se protee u kranialno

kaudalnom smjeru. Rotacija je pokret oko longitudinalne osi u

transverzalnoj ravnini u svim dijelovima tijela osim lopatice i

kljune kosti.

Medijalna rotacija je ona koja se odvija prema sredini sagitalne

ravnine, dok je lateralna rotacija ona koja se odvija od sredine

sagitalne ravnine.

NAGIB (TILT)

Nagib podrazumijeva neki od pokreta glave, lopatice i zdjelice.

Glava i zdjelica se mogu nagibati anteriorno ili posteriorno u

frontalnoj ravnini. Anteriorni nagib glave rezultira fleksijom vratne

kraljenice, dok posteriorni nagib rezultira ekstenzijom.

Posteriorni nagib zdjelice rezultira fleksijom slabinske kraljenice,

dok anteriorni nagib zdjelice rezultira ekstenzijom slabinske

kraljenice.

J. Paui

10

Glava i zdjelica se mogu nagibati i lateralno kreui se oko sagitalne osi. Lateralni nagib

glave odnosi se na lateralnu fleksiju glave, dok lateralni nagib zdjelice pokazuje viu jednu

stranu zdjelice od druge.

Nagib zdjelice koja se pokree kao jedna jedinica, moe se definirati kao anteriorni,

posteriorni i lateralni nagib u transverzalnoj ravnini. Takoer u istoj ravnini mogu je

pokret rotacije zdjelice.

Lopatica iz neutralnog poloaja moe postii anteriorni nagib a ne posteriorni nagib, osim

ako se posterironim nagibom smatra povrat lopatice u neutralni poloaj iz anteriornog

nagiba.

PRIPREMA MJERENJA POSTURE

POTREBNA OPREMA I MJERNI INSTRUMENTI

Postoji vie mjernih instrumenta koji se mogu koristiti pri analizi posture. Referentnu liniju

moe simulirati visak, ili neka mrea na staklenoj ili pleksiglas ploi. Isto tako u novije

vrijeme uz upotrebu fotografskog aparata i raznih raunalnih programa, simulacija

referentne linije i odreivanja poloaja referentnih toaka odrauje se raunalno uz dobre

standardnizrane procedure. Razni raunalni programi mogu izraunavati poloaje i kutove

odreenih toaka na slici (UTHC, Inc., McEvoy i Grimmer, 2005), odnosno mogu

izraunavati poloaje specifinih preddefiniranih referentnih toaka posturalne analize

(Posture Image Analyser - Paui, 2006; PostureZone, PostureIt, Posture Screening, ).

Za sve navedene naine izraune poloaja referentnih toaka u analizi posture potrebno je

osigurati slijedee:

Toplu privatnu prostoriju

Naljepnice uoljive boje promjera od 1 cm, ili boje za tijelo

Ogledalo (mogunost)

Posturalnu kartu s objanjenjem referetnih toaka i njihovih anatomskih pozicija(u

prilogu)

Ako se koristi fotografska metoda procjene posture, potrebno je i slijedee:

Fotografski aparat

Stalak za fotografski aparat s libelom

Neutralna pozadina (bijela)

Raunalni program za analizu fotografija

J. Paui

11

POSTUPCI PRI ANALIZI POSTURE

Kako bi brzo i precizno izmjerili posturalne

referentne toke trebamo pripremiti prostoriju za

mjerenje. Na tlu nacrtati ili ljepljivom trakom

oznaiti prostor stajanja. Kao to je ve reeno

stopala, odnosno sredinje toke otiska pete, su

udaljene za 10 cm, a prednji dijelovi stopala su

okrenuti prema vani tako da stopala zatvaraju kut

od 20. Potom treba postaviti stalak s

fotoaparatom, te provjeriti udaljenost od pozicije

stajanja pacijenta. Navedena udaljenost moe biti

3 m, a to ne mora biti fiksno odreeno. Cilj je da

tijelo cijelog pacijenta bude vidljivo u prikazu

fotoaparata. Stalak i fotoaparat obavezno treba

postaviti u libelu, odnosno horizontalni poloaj

kako mjerni instrumenti ne bi utjecali na

pouzdanost dobivenih rezultata.

Pacijent se postavlja na prije navedene linije na tlu s licem prema fotoaparatu (anteriorna

analiza posture), bono okrenut (sagitalna analiza posture), te s licem od fotoaparata

(posteriorna analiza posture). Pacijent se postavlja u stav u donjem rublju.

Mnoge osobe osjeaju se neugodno pri takvom pregledu, pogotovo to se pregled dogaa

pri prvom susretu s terapeutom. Najbitnije je da terapeut dobije povjerenje pacijenta te

na taj nain da se pacijent osjea sigurnim i smirenim. Terapeut ne smije kritizirati

pacijenta. Preporua se poeti analizu posteriornim, potom sagitalnim te nakraju

anteriornim pregledom, kako bi ublaili neugodu pacijenta koja se najee pojavljuje ako

zaponemo anteriornim pregledom, lice u lice.

J. Paui

12

STANDARDNA POSTURA

Idealno ili standardno poravnanje kotanog sustava ukljuuje najmanji mogui stres i

naprezanje te je pogodno za maksimalnu efikasnost tijela.

U standardnoj poziciji kraljenica posjeduje normalne krivine a kosti donjih ekstremiteta

su u idealnom poloaju za odravanje ravnotee i mase tijela. Tzv. neutralna pozicija

zdjelice pogodna je za dobro poravnanje abdomena i trupa i donjih ekstremiteta. Grudni

ko i gornji dio lea su u poziciji koja osigurava optimalno funkcioniranje organa za

disanje. Glava je uspravna i dobro uravnoteena to minimalizira stres na miie vrata.

Sjecite sagitalne i frontalne ravnine formira liniju gravitacije a koja se protee cijelim

tijelom. Oko te linije, hipotetski, tijelo je u ravnotei.

Kako bi se procijenila postura koriste se mnogi razliiti instrumenti. Suvremeniji

instrumentariji s HD kamerama, 3D skenerima cijelog tijela, a koji pomou sloenih

raunalnih programa odreuju pozicije dijelova tijela i cijelog tijela, te izraunavaju

teinu, antropometrijske mjere i sl, koriste se u centrima kao to je NASA.

Ipak, danas postoje precizni i pouzdani mjerni postupci i instrumentariji koji na

jednostavan nain i uz minimalan financijski troak mogu procijeniti posturu. Danas je

najvie rasprostranjen nain procjene posture i poravnanja tijela, fotografiranjem ovjeka

u nultom poloaju. Metode procjene posture fotografiranjem ispitanika i obrade fotografija

u nekom raunalnom programu, poivaju na metodama koje su se koristile prije njih, a

koristile su visak ili neto drugo to je simuliralo liniju gravitacije. U spomenutim

metodama fotografiranja, linija gravitacije se simulira u raunalnom programu, dok se

referentne toke odabiru na fotografiji a nakon ega se dobiju vrijednosti pozicija

referentnih toaka u anteriornoj, posteriornoj i sagitalnoj ravnini.

Analiza posture sastoji se od tri dijela:

1. Procjena poravnanja segmenata tijela u stajanju anteriorno, posteriorno i

sagitalno

2. Testovi raspona pokreta (RP) i duine miia

3. Testovi miine snage

J. Paui

13

Posteriorna analiza posture

GLAVA Referentna linija kroz sredinju liniju lubanje Bitne opservacije glava bi trebala biti okrenuta prema naprijed, bez rotacije i/ili

lateralne fleksije

RAMENA Referentna linija na jednakoj udaljenosti od obiju medijalnih rubova lopatica Bitne opservacije ramena bi trebala biti na istoj visini. Dogaa se da je rame dominantne ruke neto nie od ramena nedominantne ruke.

ZDJELICA I KUK Referentna linija kroz sredite zdjelice Bitne opservacije PSIP (spina iliaca superior posterior) s obje strane moraju biti podjednako udaljene od referentne linije i na istoj visini; Veliki trohanter obe natkoljenine kosti moraju biti u istoj visini; glutaealni zarezi moraju biti simetrini i na istoj visini

KOLJENO Referentna linija na jednakoj udaljenosti od obaju koljena Bitne opservacije koljena moraju podjednako biti udaljena od referentne linije, noge pruene i bez znakova genu varuma i genu valguma

VRAT Referentna linija kroz sredinju liniju svih vratnih kraljeaka Bitne opservacije vrat bi trebao biti uspravan bez prisutnosti lateralne fleksije

GORNJI UDOVI Bitne opservacije ruke bi trebale visiti pored trupa s dlanovima okrenutim prema tijelu i na jednakoj udaljenosti od sredinje referentne linije; laktovi i runi zglob simetrini s obje strane

GRUDNI KO I LOPATICA Referentna linija kroz sredinju liniju svih grudnih kraljeaka Bitne opservacije lopatice bi trebale biti podjednako udaljene od kraljenice, a njihovi medijalni rubovi bi trebali biti udaljeni od kraljenice 3.8 do 5 cm. Lopatica treba prianjati na rebrene lukove bez anteriornog nagiba. Donji kut obiju lopatica mora biti u istoj ravnini, bez naznaka depresije, elevacije i rotacije lopatice. Lorenztov trokut obiju strana mora biti simetrian (trokut koji zatvara ruka, lateralni dio trupa).

SLABINSKA KRALJENICA Referentna linija kroz sredinju liniju svih slabinskih kraljeaka. Bitne opservacije slabinska kraljenica mora biti ravna bez krivina u lijevo i desno

STOPALO I GLEANJ Referentna linija na jednakoj udaljenosti od obaju medijalnih maleolusa Bitne opservacije lateralni i medijalni maleolusi moraju biti simetrini; Ahilova tetiva mora biti vertikalna kao i petna kost calcaneus; stopala malo okrenuta prema vani.

J. Paui

14

Anteriorna analiza posture

RAMENA Referentna linija po sredini prsne kosti ( sva tri dijela) Bitne opservacije simetrina ramena, simetrine kljune kosti; simetrine papile (bradavice)

ZDJELICA Referentna linija po sredini zdjelinog prostora kroz krstane kraljeke, te kroz pubinu simfizu Bitne opservacije ASIS (spina iliaca superior anterior) s obje strane zsjelice su simetrine i jednako udaljene od referentne linije

KOLJENO Referentna linija tono izmeu femoralni medijalnih kondila, jednako udaljena od obje noge Bitne opservacije simetrina koljena; patele bi trebale biti okrenute prema naprijed i simetrine; tibia je uspravna

GLAVA Referentna linija preko sredine lica: izmeu oiju, nos, sredina brade Bitne opservacije glava okrenuta prema naprijed bez rotacija i lateralne fleksije

SLABINSKA KRALJENICA Referentna linija kroz pupak Bitne opservacije pupak se nalazi na liniji, ne smije biti po strani.

NATKOLJENICE Referentna linija jednako udaljena od obiju natkoljenica Bitne opservacije femur uspravan bez rotacija

GLEANJ I STOPALO Referentna linija izmeu medijalnih maleolusa Bitne opservacije simetrini medijalni maleouli i stopala malo rotirana prema vani

J. Paui

15

Sagitalna analiza posture

GLAVA Referentna linija kroz unu resicu Bitne opservacije glava u nastavku trupa, bez nagiba prema naprijed ili nazad

RAMENA Referentna linija kroz acromion Bitne opservacije ramena mogu malo biti rotirana prema unutra, prema vani ne smiju

SLABINSKA KRALJENICA Referentna linija kroz tijela slabinski kraljeaka Bitne opservacije slabinska kraljenica mora imati prirodnu zakrivljenost s konveksitetom prema naprijed

KOLJENO Referentna linija malo ispred lateralnog epicondyila Bitne opservacije zglob koljena u neutralnoj poziciji . ne smije biti u fleksiji ili hiperekstenziji

VRAT Referentna linija kroz tijela veine vratnih kraljeaka Bitne opservacije vratna kraljenica mora imati prirodnu zakrivljenost s konveksitetiom prema naprijed

GRUDNI KO I LOPATICE Referentna linija po sredini trupa Bitne opservacije grudna kraljenica ima prirodnu kifotinu komponentu, zakrivljenost s konveksitetom prema natrag; poloaj grudnog koa mora biti umjeren, ne smije biti previe isturen (vojniki) ili sputen

ZDJELICA I KUK Referentna linija kroz sredinu zgloba kuka, tonije veliki trochanter natkoljenine kosti Bitne opservacije zdjelica mora biti u neutralnoj pozicijij ASIS je u istoj vertikalnoj ravnini kao pubina simfiza; ASISI i PSIS su priblino u istoj ravnini; ne smije zdjelica biti u anteriornom ili posteriornom nagibu; miii stranjice trebali bi biti s obje strane tijela

simetrini

GLEANJ I STOPALO Referentna linija malo ispred lateralnog maleolusa Bitne opservacije normalna dorzalna fleksija stopala

J. Paui

16

Referentne toke u sagitalnoj i posteriornoj analizi posture prema Kendell i sur, 2005.

U sagitalnom pregledu, standardna referentna linija predstavlja projekciju linije

gravitacije u frontalnoj ravnini. Ova linija hipotetski dijeli tijelo na prednji i stranji dio s

jednakom teinom. Ova dva dijela tijela nisu simetrina.

U posteriornom pregledu, standardna referentna linija, predstavlja projekciju linije

gravitacije u sagitalnoj ravnini. Zapoinje izmeu peta i protee se prema gore izmeu

donjih ekstremiteta, kroz sredinu zdjelice, kraljenice, prsne kosti, i lubanje. Lijeva i

desna strana tijela moraju biti potpuno simetrine i hipotetski dvije strane tijela koje

suprotstavljajui se jedna drugoj odravaju ravnoteu i simetrinost.

GLAVA I VRAT

Idealna pozicija ova dva dijela tijela je ona u kojoj je glava u ravnotenom poloaju a koji

se odrava s minimalnom miinom snagom. U sagitalnom pregledu, referentna linija

podudara se s otvorom uha, a vratna kraljenica posjeduje normalnu anteriornu

zakrivljenost. U posteriornom pregledu referentna linija podudara se s linijom sredine

lubanje i spinoznih nastavaka vratnih kraljeaka.

Dobro poravnanje gornjeg dijela lea je kljuno za dobro poravnanje vrata i glave;

nepravilnosti u poravnanju gornjeg dijela lea djeluje na poravnanje glave i vrata. Ako

J. Paui

17

gornji dio lea postane oblog oblika, tzv. okrugla lea (kifotino dranje), u stajanju ili

sjedenju, dogodit e se kompenzacija posture u vratnom dijelu kraljenice a to e

rezultirati i promjenom u poloaju glave.

Ako je vratna kraljenica normalne lordotine zakrivljenosti prema naprijed a grudna

kraljenica poprima oblik okruglih lea, glava e biti inklinirana prema naprijed i dolje.

Kad vrimo sagitalnu analizu posture i postavljamo pacijenta u nulti poloaj traimo od

njega da podigne glavu i gleda ravno ispred sebe u razini visine njegovih oiju. Samim time

dobijemo prividno dobar poloaj glave, jer se dogaa ekstenzija vrtane kraljenice. Kod

normalne ekstenzije vratne kraljenice poloaj zatiljka je tono u liniji povie sedmog

vratnog kraljeka. Ako je kao u naem sluaju glava podignuta radi prisilnog poravnanja

kako bi pogled bio u visini oiju, tada zbog vee ekstenzije vratne kraljenice, udaljenost

izmeu zatiljka i sedmog vratnog kraljeka se znaajno smanjuje.

Kad je glava inklinirana prema naprijed s ekstenzorima vratne kraljenice koji su skraeni i

hipertrofirani postoji mogunost skraenja miia kao posljedice adaptacije posture

podruja glave i vrata. S anteriorne strane fleksori vratne kraljenice su oputeni i izdueni

te pri testiranju MMT zamjeujemo njihov manjak snage.

GORNJI DIO LEA

U idealnom poravnanju, krivina grudne

kraljenice je u posteriornom smjeru. Kako je

prije reeno da poloaj gornjeg dijela lea

uvjetuje poloaj vratne kraljenice i glave,

tako i poloaj slabinske kraljenice i zdjelice

uvjetuje poloaj gornjeg dijela lea. Ako

zdjelica i slabinska kraljenica su u normalnom

poloaju tada i grudna kraljenica moe imati

idealno poravnanje. Najei je primjer

poveanje slabinske lordoze, tzv. hiperlordoze,

kod koje je prisutan anteriorni nagib zdjelice.

Takav poloaj tih dvaju dijelova tijela uvjetuje

da se gornji dio lea ispravi i smanji

posteriornu krivinu grudne kraljenice. Iako,

postoje i mnogi sluajevi nastanka kifo-

lordotinog dranja, pri anteriornom nagibu

zdjelice i poveanoj anteriornoj krivini slabinske kraljenice, a pri svakodnevnom

nepravilnom habitaulanom poloaju tijela i/ili neadekvatnoj opetovanoj aktivnosti zbog

kojih se poveava posteriorna krivina grudne kraljenice.

Kod hipolordotine posture, nastaje poveana posteriorna krivina u grudnoj kraljenica kao

kompenzacija posteriornog nagiba zdjelice.

RAME

Idealno poravnanje ramenog zgloba u sagitalnoj analizi posture definirano je prolaskom

referentne linije sredinom zgloba ramena, odnosno kroz referentnu toku acromion, koju

moemo lako palpirati. Pozicija ramenog zgloba direktno je vezana uz poloaj lopatice i

Hiperlordoza Hipolordoza Kifoza Ravna lea

J. Paui

18

gornjeg dijela lea. U idealnom poravnanju lopatica lei na posteriornim rebrenim

lukovima na razini od otprilike drugog do sedmog grudnog kraljeka. Nepravilan poloaj

lopatice direktno utjee na poloaj glenohumeralnog zgloba (ramenog) a to u konanici

donosi poveanu mogunost ozljede i kroninu bol.

ZDJELICA I DONJI DIO LEA

Poloaj zdjelice u odnosu na referentnu liniju je u velikoj mjeri odreena odnosom izmeu

zdjelice i zgloba kuka. U sagitalnoj analizi posture, referentna vertikalna linija, prolazi

malo posteriorno od sredine zgloba kuka to zdjelicu presijeca u podruju acetabuluma.

Ipak ti podatci nisu dovoljni za procjenu poloaja zdjelice, zbog toga to se zdjelica moe

nagnuti prema naprijed (anteriorni nagib) i prema nazad (posteriorni nagib).

Prema tome nuno je definirati neutralni poloaj zdjelice kod standardne posture.

Navedeni poloaj zdjelice definiramo tada kad su zadovoljeni slijedee uvjeti: kad je lijeva

i desna ASIS toka (spina iliaca superior anterior) u horizontalnoj ravnini i kad su u

sagitalnoj analizi posture ASIS i pubina simfiza u istoj vertiklanoj ravnini. Takoer se

moe procijeniti poloaj ASISa i PSISa (spine iliace superior posterior) koje se nalaze u istoj

horizontalnoj ravnini.

Kad je u pitanju neutralna pozicija zdjelice tada slabinska kraljenica poprima normalnu

anteriornu zakrivljenost. Ako postoji anteriorni nagib zdjelice, tada govorimo o

hiperlordozi, a ako postoji posteriorni nagib zdjelice tada govorimo o hipolordozi.

Iako ne trebamo umanjiti znaaj poloaja stopala i njegovih struktura na povrini oslonca,

moramo naglasiti da je poloaj zdjelice klju idealne posture. Miii koji odravaju

zdjelicu u neutralnom poloaju, u AP (anterio-posteriornom) smjeru i sagitalnom

(lateralnom) smjeru su meu najvanijima u odravanju ukupne idealne posture tijela.

Disbalans, odnosno neravnotea izmeu miia suprotnih strana djeluju na poravnanje svih

dijelova tijela povie i ispod zdjelice.

ZGLOB KUKA I KOLJENA

Idealna sagitalna referentna linija prolazi donjim ekstremitetima malo posteriorno od

sredine zgloba kuka te malo anteriorno od sredine zgloba koljena (malo ispred lateralnog

epycondila).

Ako se centar zglobova koji su zadueni za prijenos teine tijela prema povrini oslonca,

poravna se s referentnom vertikalnom linijom, postojat e podjednaka tendencija da se

dogodi fleksija ili ekstenzija u zglobu. Stoga takav poloaj nije stabilan. Mala sila koja bi

mogla djelovati u bilo kojem smjeru rezultirala bi da se zglob mora pomaknuti a to bi

znailo da treba djelovati konstantno miino naprezanje svih miia donjih ekstremiteta,

a to bi dovelo do nepotrebne potronje energije.

Kad bi se zglob kuka i koljena slobodno mogli kretati u ekstenziji i fleksiji, ne bi postojala

stabilnost navedenih zglobova i bilo bi potrebna konstantno miino naprezanje koje bi se

odupiralo moguoj hiperekstenziji. Kod oba navedena zgloba, ligamenti, snani miii i

tetive predstavljaju otpor i limitiraju pojavljivanje hiperekstenzije. Navedene strukture su

bitne u odravanju standardne idealne posture. Ako doe do poputanja ligamenata i

tetiva ne staje i adekvatna podrka pokretljivosti zglobova, oni poveavaju svoj raspon

pokreta (RP) i postura postaje nepravilna s nastankom hiperekstenzija.

J. Paui

19

GLEANJ

Standardna referentna linija prolazi malo ispred lateralnog malleolusa i kroz zglob izmeu

calcaneusa (petne kosti) i kuboidne kosti. Normalna dorzalna fleksija s pruenim koljenima

iznosi 10,a to podrazumijeva da u stojeem stavu s stopalima malo razmaknutim i

prstima okrenutim prema vani, potkoljenica ne smije premaiti 10u nagibu prema stopalu.

Prednji nagib tijela (dorzalna fleksija u zglobu glenja) je odgovor tijela na neprekidnu

napetost snanih miia posteriorne strane potkoljenice. Poviene pete na obui,

postavljaju zglob glenja u plantarnu fleksiju to je posebno upozoravajue ako osoba ima

i flektirana koljena.

STOPALA

Kod analize standardne posture stopala se postavljaju u poziciju da su im pete razmaknute

cca 8 centimetara, a prednji dio stopala je usmjeren prema lateralno za 8-10to ukupno

znai da su stopala pod kutom od 20.

Generalna pitanja o tijelu pacijenta?

Dranje tijela

Da li je teina distribuirana podjednako na oba donja ekstremiteta ili je tijelo nagnuto na stranu?

Da li pacijent izgleda simetrino ili asimetrino? Da li pacijent je nagnut anteriorno, posteriorno ili na jednu stranu?

Poravnanja dijelova tijela

Da li bilo koja komponenta tijela izgleda uravnoteeno u odnosu na druge dijelove tijela?

Da li je glava centrirana tono povie grudnog koa? Da li je grudi ko centriran tono povie zdjelice? Da li su ekstremiteti podjednako udaljeni od tijela?

Kosti Da li kosti imaju normalan oblik?

Da li iti jedna kost ima neki nedostatak ili oteenje?

Zglobovi Da li su zglobovi u neutralnom poloaju, odmarajuem? Da li iti jedan zglob je nateen?

Miii Da li je podjednak obujam miia lijeve i desne strane tijela?

Da li je uoljiva hipertrofija ili atrofija nekog miia?

Koa Da li postoji iti jedan znak promjene boje, suhoe ili upale na koi? Da li postoji neki oiljak, modrica ili rumenila na koi?

Tjelesni stav

Da li pacijent izgleda oputano? Da li pacijent izgleda da bi mogao odravati s lakoom pravilnu

posturu?

Da li postoji napetost u iti jednom podruju tijela?

Navedena generalna ili opa pitanja, a na koja terapeuti moraju odgovoriti, postavljaju se

pri prvom susretu s pacijentom. Prvi susret s pacijentom zapoinjemo ispitivanjem o

razlogu posjeta kineziterapeutu, o lokacijama boli, o povijesti bolesti ili samih bolova,

nelagoda ili nekih drugih simptoma. Veoma je bitna komunikacija i suradnja s lijenicima

ope prakse i specijalistima koji su lijeili vaeg pacijente prije nego to je doao kod vas.

U preventivnoj kineziterapiji ili preventivnom tjelesnom vjebanju koje ima za cilj

postizanje idealne posture, a s viim ciljem da ne bi se pojavile boli, terapeut moe nakon

kratkog razgovora o njegovim svakodnevnim aktivnostima prijei odmah na analizu

posture. Prvo kroz gore prikazana generalna pitanja, dok je pacijent jo u odjei, a potom

detaljnu analizu posture u posteriornom, anteriornom i sagitalnom pregledu. U slijedeim

redcima biti e detaljno opisano na to treba paziti pri analizi posture u sva tri pregleda.

J. Paui

20

POSTERIORNA ANALIZA POSTURE

Glava, vratna kraljenica

Standardna postura to moemo otkriti?

Pregled poravnanja vrhova uki ili unih resica, te odnosa zamiljene linije simetrije/asimetrije uki s vertiklanom linijom vratne kraljenice. Osobe s dugom kosom, obavezno trebaju svezati kosu i to najbolje u punu, kako bi se oslobodio pregled na vratnu kraljenicu.

VISINA UKI GORNJI RUB ILI DONJI RUB

Asimetrine pozicije uki mogu ukazati na postojanje lateralnog nagiba glave, odnosno lateralne fleksije vratne kraljenice. Lateralna fleksija vratne kraljenice moe biti prisutna zbog skraenja miia s jedne strane vratne kraljenice tonije s one na koju je glava nagnuta. Ako je glava nagnuta na desno, gornja vlakna m. trapeziusa , te m.levator scapulae, m. sternocleidomastoideusa, te mm. scalenis s desne strane biti e zategnuti. Ponekad se moe dogoditi da osoba ima ureenu asimetriju uki. Torticollis je postranino iskrivljene vratne kraljenice zbog skraenja m. sternocleidomastoideusa, te pri tom miino-kotanom problemu dogaa se lateralna fleksija.

Neke osobe naginju glavu u stranu zbog stalno prisutne boli jedne strane podruja vrata ili gornjeg dijela ramenog obrua, a sve s ciljem da se postavi u poloaj koji mu odgovara a u kojem je bol svedena na minimalni intenzitet ili je uope nema.

NAGIB GLAVE I POLOAJ VRATNE KRALJENICE

Slijedei korak je pregled mogue rotacije u vratnoj kraljenici. Posteriornim pregledom moguu rotaciju vratne kraljenice emo uoiti ako pacijentu s jedne strane vidimo dio lica.

ROTACIJA GLAVE

Mnogi miii sudjeluju u rotaciji glave, ukljuujui m. sternocleidomastoideus i mm. scaleniusi. Kako bi procijenili poziciju vratnih kraljeaka tada trebamo izvriti palpaciju procesus spinosusa od sedmog vratnog kraljeka pa na gore. Obavezno terapeut treba izvriti markaciju nakon palpacije te nakon tog s udaljenosti pogledati ili fotografirati. Kako bi prije palpacije stabilizirali glavu a time i vratnu kraljenicu terapeut treba jednom rukom uhvatiti glavu za zatiljak. Palpacijom se moe osjetiti i povieni tonus miia ekstenzora vratne kraljenice ili neke druge nateenosti ili zategnutosti oko precesusa spinosusa vratnih kraljeaka.

J. Paui

21

Rameni obru


Pregled visine ramena, tonije anatomske toke Acromion. Pregled tonusa miia

VISINA RAMENA ACROMIONI

Nejednaka visina ramena moe biti zbog skraenja m. levator scapulae i gornjeg dijela m. trapeziusa. Ako je lopatica poviena, povieno je i rame te je donji medijalni kut lopatice isto tako vii od donjeg medijalnog kuta druge lopatice. Rame na dominatnoj strani su u depresiji i protrakciji. Osobe koje boli vrat zbog protekcije mogu podignuti rame kako bi smanjili napetost na toj strani vrata. Hipertorfija miia jedne strane ramenog obrua moe se dogoditi zbog zanimanja (prijenos teret), zbog sporta (asimetrini sport). Kod starijih pacijenta koji imaju slabiji tonus miia ili su pretrpili neku ozljedu moemo primijetiti oslabljenost jedne strane miia.

Pregled lopatica odnosno medijalnog ruba lopatice u odnosu na kraljenicu. Primijetiti abdukciju protrakciju lopatice odnosno adukciju retrakciju lopatice. Kifotina kraljenica povezana s abdukcijom lopatica odnosno protrakcijom. Oznaiti gornji medijalni kut i donji medijalni kut ili samo nacrtati liniju lopatice bojom za tijelo. Treba palpirati lopaticu.

UDALJENOST DONJEG KUTA LOPATICE OD

KRALJENICE

Protrakcija lopatice je posljedica slabe posture i oslabljenja i elongacije m. rhomboideusa i donjih vlakana m. trapeziusa. Retrakcija lopatice je manje prisutna ravna lea stav vojnika. Asimetrina retrakcija lopatice je najee prisutna u bacaa koplja a sve zbog hipertrofija m. rhomboideusa. Obje lopatice u retrakciji mogu biti kod veslaa, penjaa i sl.

GORNJA I DONJA ROTACIJA LOPATICE

Gornja rotacija lopatice predstavlja abdukciju donjeg medijalnog kuta lopatice a to izduuje m. rhomboideus major i skrauje m. rhomboideus minor te m. levator scapulae Donja rotacija, medijalni donji kut lopatice je u adukciji, a to skrauje m. rhomboideus major i izduuje m. rhomboideus minor i m. levator scapulae.

J. Paui

22

Usporedba visina donjih medijalnih rubova lopatica.

VISINA DONJEG KUTA LOPATICE

Ako je cijela lopatica via od druge i jednako su udaljenje od kraljenice tada je rame cijelo u elevaciji na toj strani tijela i priutno je skraenje gornjih vlakana m. trapeziusa i m. levator scapulaea. I s prednje anteriorne strane tada trebamo pogledati da li postoji povienje kljune kosti.

Nagib lopatice prema rebrenim posteriornim lukovima, te odmicanje medijalnog ruba lopatice od rebara. Problem m. serratus anterior.

KRILATA LOPATICA

Razlog tome moe biti oteenje grudnih ivaca. A najee je hipotnija m. serratusa anteriora i esto se vidi kod djece slabe miine jakosti i kifo-lordotinih dranja.

Grudna kraljenica


Prostor koji zatvara ruka s trupom mora biti simetrian s obje strane tijela.

ROTACIJA TRUPA, LORENTZOV TROKUT

Razlog tome moe biti slijedei:

Na strani gdje je Lorentzov troku vee povrine ruka je u abdukciji skraeni m. supraspinatus i/ili m. deltoideus srednja vlakna.

Pacijent je u lateralnoj fleksiji trupom, skraen m. quadratum lumborum na flektiranoj strani

Pacijentova je zdjelica u lateralnom nagibu

J. Paui

23

Pozicija grudnog koa s posteriorne strane. Rotirana zdjelica, rotiran grudni koa a to se moe primijetiti ispupenjem lopatice prema nazad na rotiranoj strani. Povezano s rotacijom kraljeaka kod skolioza postraninih iskrivljenja kraljenice.

Rotacija trupa u desno, skraeni mii su:

Desni m. internal oblique

Lijevi m. external oblique

Lijevi m. psoas major

Lijevi m. erector spinae

Miii rotatori vrata u lijevo

Skoliotina kraljenica u u ovoj analizi posture obavlja se pregledom poloaja kraljeaka odnosno povlaenjem laganim pritiskom po kraljenici pacijenta od vratne prema slabinskoj kraljenici.

SKOLIOTINA KRALJENICA

Ako otkrijemo da kraljeci nisu rasporeeni po vertikalnoj liniji, ako smo primijetili rotaciju trupa, nepravilne poloaje lopatica i ramena, moemo posumnjati u jedan od tipova skolioze. Napraviti test pretklonom.

Slui nam kako bi otkrili da li je u pitanju skoliotino dranje ili je u pitanju strukturalna skolioza s rotacijom kraljeaka.

TEST PRETKLONOM

U pretklonu trupom i pruenim rukama prema tlu djelujemo na istezanje kraljeaka to treba u normalno strukturiranoj kraljenici se pokazati kao poravnanje svih kraljeaka u jednoj liniji. Ako postoji problem s strukturalnom skoliozom tada i kod pretklona ispitanika imamo evidentne znakove rotacije kraljeaka i grudnog koa, a to izbacuje lopaticu prema gore.

J. Paui

24

Ruke


Pozicija lakta i podlaktice je bitna iz dva razloga: razliita visina zglobova lakta ukazuje na lateralnu fleksiju trupa ili elevaciju ramena; ili unutranja rotacija lakta i podlaktice ukazuje na internu rotaciju u glenohumeralnom zglobu, a to moe izazvati bol u ramenu zbog nagnjeenja mekih tkiva.

POLOAJ CIJELE RUKE, POLOAJ LAKTA

Unutranji rotatori humerusa, m. subscapularis, m. pectoralis major i m. teres major su skraeni.

POLOAJ DLANOVA

to vidimo veu povrinu dlana, vie je prisutna unutranja rotacija u ramenom zglobu.

Slabinska kraljenica i zdjelica


Procjena slabinske kraljenice u posteriornoj analizi posture moe na pokazati informacije o laterlanim krivinama. Masno tkivo i koa na struku, odnosno asimetrija tih tvorevina ukazuje na lateralnu fleksiju slabinske kraljenice. Razlog moe biti: skolioza, miini spazam, LBS, miina asimetrija ili lateralni nagib zdjelice. Poloaj zdjelice je veoma bitan. On utjee na poravnanje gornjeg dijela tijela i donjeg dijela tijela, na pravilnu rasporedu teine na donje ekstremitete. Palpacijom s obje ruke ilijanog grebena procjenjujemo asimetriju u njihovoj visini.

SLABINSKA KRALJENICA I LATERALNI NAGIB

ZDJELICE

Poviena zdjelica na desnoj strani, poveava lateralnu fleksiju trupa na desnoj strani, to moe pokazati se na koi s dubokim brazdama. Taj problem upuuje na skraenje m. quadratum lumboruma i m. erector spinaea. Isto tako i desni zglob kuka je u nepravilnom poloaju odnosno nalazi se u aadukciji, dok se lijevi zglob kuka nalazi u abdukciji (skraeni abduktori natkoljenice).

J. Paui

25

Ova toka je locirana tono ispod rupica na slabinskom podruju.

PSIS SPINA ILIACA SUPERIOR POSTERIOR

Ukazuju na lateralni nagib zdjelice ako nisu u ravnini.

Rotaciju zdjelice moemo primijetiti polaganjem ruku na nju, na njen lijevi i desni dio. Lake ju je primijetiti u sagitalnoj analizi posture kad moemo vidjeti da li se dalji dio zdjelice nazire iza blieg dijela. Ako da postoji rotacija.

a) Rotacija u lijevo b) Normalna zdjelica c) Rotacija u desno

ROTACIJA ZDJELICE

Rotacija zdjelice u desno znai skraenje slijedeih miia:



Dalje rotacija zdjelice utjee na poloaje donjih ekstremiteta.

Poloaj glutealnih zareza bitan je kako bi utvrdili lateralni nagib zdjelice ili asimetrino teite tijela.

GLUTEALNI ZAREZI

J. Paui

26

Donji ekstremiteti


Usporedba obujma natkoljenice ili potkoljenice s obje strane.

SIMETRIJA LIJEVE I DESNE NATKOLJENICE I

POTKOLJENICE

Vei obujam na jednoj natkoljenicu u odnosu na drugu moe ukazati na opravk od ozljede jednog koljena i smanjenje miinog tonusa na ozljenoj nozi. Osoba nakon rupture Ahilove tetive, ima smanjen miini tonus na ozlijeenoj potkoljenici.

Sredinja os potkoljenice polazi s sredine zgloba koljena i protee se po sredini potkoljenice i zavrava Ahilovom tetivom. Vrimo usporedbu s sredinjom vertikalnom linijom tijela

SREDINJA LINIJA POTKOLJENICE

J. Paui

27

Pozicija Ahilove tetive ukazuje na poloaj calcaneusa. Moemo nacrtati liniju bojom za tijelo ili goniometrom izmjeriti nagib calcaneusa.

POLOAJ AHILOVE TETIVE

Utvrujemo everziju i inverziju stopala. Kod everzije stopala, odnosno prekomjerne pronacije, dolazi do skraenja mm. preoneusa.

Poloaj medijalnog i lateralnog maleolusa.

LINIJA MEDIJALNOG I LATERALNOG

MALEOLUSA

J. Paui

28

Pes valgus - calcaneus i talus padaju prema unutra i gleanj i de u everziju. Hipotnija miia koji odrauju supinaciju, s m. triceps suraeom, m. tibialis posteriorom, m. flexor hallucis longusom, m. flexor digitorium longusom i m. tibialisom anteriorom. Osobe koje stoje u ovom poloaju mogu imati i skraene fibularni mm. peroneus. Pes varus (excavatus) calcanues je u supinaciji, a to dovodi do hipotnije miia pronatora stopala: m. fibularis, m. extensor digitorium longus, m. extensor hallucis longus.

J. Paui

29

SAGITALNA/LATERALNA ANALIZA POSTURE

Glava, vratna kraljenica


Sredina slunog otvora u odnosu na vertikalnu referentnu liniju ukazuje na poloaj glave. Iako traimo da se ispitanik prividno postavi u pravilan poloaj pravilna ekstenzija vratne kraljenice se moe provijeriti poloaje zatiljne kosti i processusa spinosusa C7 a koji moraju biti na istoj vertikali. Marker koji se postavi na C7 i najizboeniji dio zatiljne kosti.

POLOAJ GLAVE, VRATNE KRALJENICE

Poveana ekstenzija u vratnoj kraljenici popratni je simptom kifotine kraljenice. Zbog poloaja glave koja je isturena naprijed u duem periodu, s ravnom vratnom kraljenicom, skrauju se fleksori vrata i oslabljuju ekstenzori vratne kraljenice.

Palpirati zglob C7 T1. Da li postoji nakupina mekog tkiva i da li postoji izboenje?

ZGLOB C7-T1

Poloaj acromiona u odnosu na vertikalnu referentnu liniju. I pogledati postoji li rotacija ramena prema vani ili unutra. Povezati informacije s posteriornom analizom posture.

POZICIJA RAMENA - ACROMION

Da li je grudna krivina vea od normalne ili nije. Povezano s poloajem acromiona.

GRUDNA KRIVINA KRALJENICE

J. Paui

30

Abdomen, slabinska kraljenica i zdjelica


Poloaj slabinske kraljenice, ispupenja abdomena a to upuuje na anteriorni nagib zdjelice i oslabljene miie abdomena.

ABDOMEN

Poloaj slabinske kraljenice.

A) Normalna slabinska kraljenica

B) Hiperlordoza C) Hipolordoza

POLOAJ SLABINSKE KRALJENICE

Hiperlordoza zdjelica u anteriornom nagibu, skraeni miii opruivai slabinske kraljenice, m. iliopsoas i pomoni pregibai kuka, a hipotnini i izdueni m. rectus abdominis, te miii stranje loe. Hipolordoza zdjelica u posteriornom nagibu, skraeni miii ekstenzori zgloba kuka i oputeni i izdueni pregibai kuka, te opruivai slabinske kraljenice.

J. Paui

31

a) Neutralna zdjelica ASIS

i Pubina simfiza u istoj vertiklanoj liniji

b) Anteriorni nagib zdjelice c) Posteriorni nagib zdjelice

POLOAJ ZDJELICE

a. Neutralna zdjelica,

nagib linije koja spaja

ASIS i veliki trochaner

femura, normalna

vrijednost vertikalnog

nagiba kree se od

33do 38

Donji ekstremiteti


Sagitalni poloaj koljenskog zgloba odnosno natkoljenice u odnosu na potkoljenicu.

a) Normlano b) Flektirano c) Hiperekstendirano

POLOAJ KOLJENA

Flektirano koljeno skraeni miii stranje loe i m. popliteus a oslabljen m. quadriceps i m. soleus. Utjecaj na zglob kuka fleksija Utjecaj na zglob glenja dorzalnafleksija Hiperekstendirano koljeno hipertrofini m. quadriceps i izdueni miii stranje loe, i m. gastrocnemius. Smanjena dorzalna fleksija stopala, poveana ekstenzija u zglobu kuka, bol u koljenu u podruju patele.

a) Normalna dorzalna

fleksija od 10 b) Poveana dorzalna

fleksija c) Smanjena dorzalna

fleksija

DORZALNA FLEKSIJA STOPALA

Dugo stajanje i hodanje u poveanoj dorzalnoj fleksija (oni koji imaju flektirana koljena) ne distribuiraju ravnomjerno teinu na tibiju tijekom hoda. Skraenje m. tibialisa anteriora i povean pritisak na prednji dio gleanjskog zgloba.

J. Paui

32

Smanjena dorzalna fleksija je povezana s skraenjem m. quadricepsa i povean je pritisak na prednji dio zgloba koljena.

a) Normalno b) Sputeno c) izdignuto

SVODOVI STOPALA

J. Paui

33

ANTERIORNA ANALIZA POSTURE

Glava, rameni obru


Simetrija lijeve i desne strane lica nije uvijek prisutna. Ne moraju sve osobe imati potpunu simetriju na licu. Pregled lica treba sadravati pregled tonusa miia, spazam ili oputenost. Nos, vrh brade, prsna kost i pupak trebaju biti poravnati na vertikalnoj gravitacijskoj linij.

ASIMETRIJA LICA

Asimetrija glave i vrata moe biti uzrokovana rotacijom ili lateralnom fleksijom trupa u malim stupnjevima a koja je nastala zbog specifinosti posture u nekoj svakodnevnoj aktivnosti (radnom mjestu, sportu, ). Toristicollis ili ozljeda vratne kraljenice, te skraenje jednog od donjih udova i sline lateralne devijacije na drugim dijelovima tijela mogu biti primarni uzrok asimetrija poloaja glave i vrata. Stoga je veoma bitno napraviti pregled cijele A-P-S posture.

Pregled miinog tonusa na podruju vrata, prsiju i ramenog obrua. Pregled postojanja atrofije ili hipertrofije odraenih miia. Postojanje nam daje naznaku koji miini test upotrijebiti u daljnjem dijagnosticiranju stanja naeg pacijenta. Pregled poloaja lijeve i desne clavicule te poloaja zgloba acriomioclaviculare (AC). M. deltoideus slui za procjenu oblika i poloaja ramenog obrua i zgloba. Visinu ramena pregledavamo poloajem acromiona.

POLOAJ KLJUNIH KOSTIJU (SC AC ZGLOB) I VISINA RAMENA - ACROMION

Otar rub jedne clavicule ukazuje na njenu rotaciju, te na njeno povienje, odnosno ukazuje na povienje ramena. Na dominantnoj strani tijela clavicula i rameni obru su nii. Neravni rubovi clavicule ukazuju na ozljedu AC zgloba ili frakturu same clavicule. Osoba moe imati podignuto rame kako bi zatitio ozlijeeni zglob u ramenom obruu ili vratnoj kraljenici. Depresija ramena s primjetnim uvlaenjem kontura m. deltoideusa moe se primijetiti u osoba s subluksacijom u zglobu glenohumerale GH).

J. Paui

34

Trup, ruka


Nos, sternum, pupak i pubis trebaju biti poloeni na vertiklanoj gravitacijskoj liniji. Sagitalnim pregledom moemo uoiti rotacije u trupu i zdjelici.

ASIMETRIJA GRUDNOG DIJELA TRUPA U ODNOSU NA REFERENTNU LINJU

Lateralni pomak trupa u grudnom ili slabinskom dijelu pojavljuje se kod osoba s miinim lateralnim disbalansom, kod osoba koji maju problema s bolnim leima. Sagitalnim pregledom moemo uoiti rotacije u trupu i zdjelici, a koje mogu biti uzrokom lateralnog pomaka trupa.

Poloaj papila ukazuje na asimetrije grudnog dijela, prvenstveno tonusa prsnih miia.

POLOAJ PAPILA

Asimetrija papila moe biti uvijetovana skoliotinom kraljenicom i rotacijama kraljeaka i rebara. Takoer moe biti uslijed izazvana uslijed deformiteta kosti sternuma, kao to su pectus carinatum odnosno pectus excavatum.

Kod mukaraca nomraln kut je 5a kod ena 10 15(Levanigie i Norkin, 2001).

KUT IZMEU OSI HUMERUSA I OSI PODLAKTICE U ANATOMSKOM STAVU S

PODLAKTICOM U SUPINACIJI

Vei ili manji kut od normalnog moe biti uzrokom nastajanja fraktura na kostima podlaktice, te moe biti oteavajui faktor prilikom upotrijebe gornjih udova u podizanju tereta, izvoenju nekih vjebi i sl.

Abdomen, zdjelica


Pupak u vertikalnoj liniji s prsnom kosti i pubinom simfizom.

POLOAJ PUPKA U ODNOSU NA VERTIKALNU

REFERENTNU LINIJU

Postoji mogunost da osoba ima skraen m. iliopsoas ako mu je pupak zarotiran u suprotnu stranu. Rotacija, lateralni nagib zdjelice ili trupa sigurno e uvjetovati pomak pupka.

J. Paui

35

Ukazuje na lateralni nagib zdjelice

PORAVNANJE ASIS-a

Povienje desne ASIS toke ukazuje na mogue skraenje desnog m. quadratus lumboruma. Desni kuk u tom sluaju biti e primaknut i biti e skraeni primicai desnog kuka, dok je lijevi kuk odmaknut, te je skraen lijevi m. gluteus medius.

a. Podjednak pritisak na

lateralnim i medijalnim rubovima. Obe ASIS toke u ravnini.

b. Cijela zdjelica je rotirana u desno, te je povean pritisak na lateralnu stranu desnog stopala

c. Cijela zdjelica je rotirana u lijevo, te je povean pritisak na lateralnu stranu lijevog stopala.

ROTACIJA ZDJELICE

Rotacija zdjelice u desno znai skraenje slijedeih miia:



Dalje rotacija zdjelice utjee na poloaje donjih ekstremiteta.

J. Paui

36

Donji ekstremiteti


Genu valgum x noge Genu varum o noge

GENU VALGUM I GENU VARUM

Prekomjerno istezanje mekih tkiva na suprotnoj strani. Utjecaj na meniskuse. Genu valgum povean pritsak na lateralni dio koljenskog zgloba i na latralni menisk. Skraeni miii na lateralnoj strani natkoljenice m. biceps feomoris i iliotibialna sveza (ITB) u odnosu na medijalnu stanu natkoljenice koji su izdueni m. gracialis, m. semimembranosus i m. semitendinosus. Genu varum povean pritsak na medialni dio koljenskog zgloba i na medialni menisk. Izdueni miii na lateralnoj strani natkoljenice m. biceps feomoris i iliotibialna sveza (ITB) u odnosu na medijalnu stanu natkoljenice koji su skraeni m. gracialis, m. semimembranosus i m. semitendinosus.

Q kut pokazuje odnos izmeu zdjelice, noge i stopala. Mjeri kut izmeu m. rectus femorisa i patelarne tetive. Pomae nam u predikciji nekih problema s koljenom. Linijom povezati sredinu patele i ASIS. Druga linija se protee od tibialnog tubercula vertikalno preko sredine patele do zdjelice. Dvije linije zatvaraju kut koji se zove Q kut. Normalna vrijednost je od 15do 20a ovisi o spolu te o irini zdjelice.

Q - KUT

Ako je kut vei od normalnog dogaa se vei stres na strukturu patele pogotovo kad se izvode repetitivne vjebe koje optereuju koljeno. S vremenom se dogaaju mikrotraume a koje nakon sindroma prenaprezanja preu u ozbiljnu patologiju, te se dogaaju promjene na strukturi patelofemoralne hrskavice. Unutranja rotacija tibije, kao poveana pronacija stopala, remeti Q kut i dovodi do bolnih stanja u zglobu koljena.

J. Paui

37

Poloaj patele treba biti u liniji s tuberositas tibialis. Patela se nalazi unutar tetive m. quadricepsa.

POLOAJ PATELE

Pomaknuta patela je prisutna kod osoba s hiperekstenzijom koljena u stajanju. Tada moe doi do boli u prednjem dijelu koljena zbog ulegnua patele u masno tkivo ispod nje a koje titi zglob koljena.

Rotacija tibie i/ili femura, patela se takoer rotira lateralno ili medijalno.

ROTACIJA KOLJENA

Kod osoba s hiperkstenzijom koljena patela je sputena. Kod lateralne rotacije femura ili tibie imamo lateralni pomak patele i obratno. Rotacija tibie se utvruje poloajem tuberositas tibialisa koji se treba nalaziti na sredini prednjeg dijela tibie. Lateralna torzija tibie prsti stopala prema vani, poveana supinacija i inverzija petne kosti i naglaen je medijalni longitudinalni svod stopala. Vanjska rotacija u zglobu kuka moe biti u kombinaciji s navedenim poloajem stopala i tibie, a koju izaziva skraenje m. gluteusa maximusa i posteriornih vlakana m. gluteusa mediusa, te iliotibalne sveze (ITS). Medijalna torzija tibie prsti stopala su prema unutra, petna kost je u everziji i sputen je medijalni longitudinalni svod. Unutranja rotacija u zglobu kuka moe biti u vezi s navedenim poloajem tibie i stopala, a koju izaziva skraenje miia unutranjih rotatora kuka.

J. Paui

38

a. Normalno stopalo b. Pes planus c. Pes cavus (excavatus)

STATUS STOPALA

a. Pes planus

- gubitak medijalnog longitudinalnog svoda - talus je pomaknut medijalno preko clacaneusa - slabosti unutranjih miia plantarnog dijela stopala, istegnutost ligamenata plantarnog dijela stopala, plantarne aponeuroze, dugih tetiva miia potkoljenice koji zavravaju na plantarnim kostima stopala.

b. Pes cavus (excavatus) - naglaeni longitudinalni svodovi stopala - supinirani calcaneus, pronirano stopalo - skraeni unutranji miii stopala i plantarna aponeuroza (Fascia) Rotacije trupa i zdjelice naglaavaju razliite pritiske na laterlane i medijalne dijelove stopala.

1. postura - priručnik

Documents