2.druga predispitna obaveza (domaći rad) iz predmeta računovodstvo

Upload: misel-milic

Post on 09-Apr-2018

221 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 8/8/2019 2.Druga predispitna obaveza (domai rad) iz predmeta Raunovodstvo

    1/6

    Univerzitet EduconsFakultet poslovne ekonomije

    Druga predispitna obaveza (domai rad)

    iz predmeta Raunovodstvo

    Mentor: Student:Prof.dr Slobodan V.Vidakovi Broj indeksa:

    Ni, 18.12.2010.

    1. Navedite i objasnite istorijske okolnosti koje su dovele do razlikau raunovodstvenim sistemima

  • 8/8/2019 2.Druga predispitna obaveza (domai rad) iz predmeta Raunovodstvo

    2/6

    Mnogi istorijski dogaaji i okolnosti uticale su na razlike prisutne uraunovodstvenim reenjima u svetu.

    Svetska ekonomska kriza (1929. do 1933. godine), je u SAD dovela doosnivanja amerike dravne Komisije za nadzor berzi sa prevashodnom

    funkcijom nadzorno-berzanske vlasti u SAD. Od momenta kada su, 1929. godine,Njujorka berza i Ameriki institut za raunovodstvo pripremili zajednika stunapravila, opta raunovodstvena naela (GAAP) su poela da se koriste.

    Restauracijom postojeih, kao i izradom novih propisa o delovanju privrednihdrutava u Evropi, nakon drugog svetskog rata je dolo do prihvatanja direktivaEvropske Zajednice. Postojee ili nove drave, u delu Evrope gde je dominiraosocijalizam, uspostavile su, 90-ih godina, nove ekonomske i pravne sisteme, kaoi reenja vezana za raunovodstvo svojih privrednih drutava.

    Kao uzori za izradu sopstvenih raunovodstvenih standarda, u sluajevimanekih zemalja (Slovenija, eka, Poljska, Slovaka, Bosna i Hercegovina),

    posluili su meunarodni raunovodstveni standardi i reenja. Neke od zemalja(SR Jugoslavija, Hrvatska), su izabrale neposrednu upotrebu raunovodstvenihstandarda i reenja.

    Vei deo evropskih zemalja je raunovodstvena pravila definisao i uredio uokviru privrednog prava, to je bila direktna posledica prvih evropskih trgovakihzakona, kao i kasnijih pravnih nadgradnji.

    Upravo iz navedinih razloga, razlike, prisutne u pomenutim pravnimreenjima, su i dovele do drugaijih sadraja i forme godinjih obrauna, kao i dorazlika u vrednovanju i prikazivanju ekonomskih kategorija u finansijsko-raunovodstvenim iskazima privrednih drutava. U anglosaksonskom svetu,

    pravila raunovodstvenih organizacija, tj. strunih uduenja i instituta,preovladavaju u odnosu na pravna raunovodstvena pravila. U prolosti, dvojnoknjigovodstvo se razvilo i bilo prihvaeno, najpre u Italiji, Francuskoj, Nemakoj,Engleskoj, Holandiji, a zatim, se proirilo i na ostale zemlje u svetu, uglavnom nakolonije i uprave pomenutih zemalja.

    2. Navedite kojim dvema injenicama su zemlje lanice EZ bile

    motivisane da se propisima o polaganju rauna, zavrni rauni

    uine razumljivijim

    Na prvom mestu je potreba za konstruisanjem zajednikog trita, to je i biocilj potpisivanja ugovora o osnivanju Evropske Zajedice, to znai brisanjeogranienja izmeu zemalja lanica.

    Druga bitna injenica, motivisana je okolnou da su se u pojedinim zemljanapropisi o polaganju rauna delimino veoma razliito razvijali

    3. Navedite redosled objavljivanja najvanije etiri direktive

    Evropske Zajednice, 1,4,7,8

    Prva direktiva - 09.marta 1968.godine, vezano za objavljivanje

  • 8/8/2019 2.Druga predispitna obaveza (domai rad) iz predmeta Raunovodstvo

    3/6

    etvrta direktiva - 25. jula 1978.godine, odnosi se na unifikovane godinjeraunovodstvene izvetaje o ekonomskom poloaju i uspehu drutavakapitala

    Sedma direktiva - 13. jula 1983.godine, odnosi se na izradu konsolidovanihbilansa drutava kapitala

    Osma direktiva - 10. aprila 1984.godine, odnosi se na eksternu revizijugodinjih obrauna poslovanja drutava kapitala

    4. Navedite pozitivne efekte od harmonizacije i standarizacije

    raunovodstva

    Pozitivni efekti od harmonizacije i standardizacije raunovodstva su:

    uporedivost meunarodnih finansijskih informacija

    uteda vremena i novca koji se sada troe na konsolidovanje divergentnihfinansijskih informacija

    trend da se raunovodstveni standardi irom sveta podignu na najviimogui nivo i budu konzistentni sa lokalnim ekonomskim prilikama.

    5. Navedite definiciju harmonizacije prema Christoferu Nobes-u, a

    zatim pomenite odreene interesne grupe koje imaju koristi od

    harmonizacije

    Christopher Nobes definie harmonizaciju kao proces poveavanjapodudarnosti raunovodstvenih praksi putem utvrivanja granica moguegstepena njihovih razlika. Interesne grupe koje imaju koristi od harmonizacije su:investitori i finansijski analitiari, koji treba da razumeju finansijske izvetajestranih kompanija ije akcije ele da kupe, kompanije koje ele da izdaju noveakcije izvan domaeg trita, multinacionalne kompanije, meunarodni davaocikredita (Svetska banka idr.), meunarodne raunovodstvene firme.

    6. Obrazloite odnos prema globalnoj harmonizaciji rauna u naoj

    praksi

    Raunovostveno izvetavanje privrednih preduzea I drugih pravnihsubjekata, kod nas se regulie u Zakonu o raunovodstvu. Tu se navode Iobavezni raunovodstveni standardi, ali nita se ne precizira u vezu sa njihovomsvrhom, sadrinom i praktinim znaajem. Pri njihovom utvrivanju voeno jerauna o potrebi za njihovom maksimalnom moguem usklaivanju sa okvirimadatim u odgovarajuim Meunarodnim raunovodstvenim standardima (MRS).

    U novije vreme, profesionalana organizacija raunovoa i revizora, na osnovuovlaenja koje im daje Zakon o raunovodstvu, ini napore na rastereivanjuzakonodavne i upravne inicijative, kao i obezbeivanju strunih reenja bezuticaja tekue dravne ekonomske politike. Doneena je odluka o neposrednojprimeni MRS. U poslednje vreme dolo je do bitnih promena u MRS, dok JRS nisumenjani. Kako, ni Zakon o raunovodstvu, ni JRS nisu doveli do harmonizacije

    Jugoslovenskog raunovodstva i finansijskog izvetavanja sa releventnim MRS,ukazala se potreba za urgentnim inoviranjem postojeih JRS. Meutim, za tonedostaju finansijska sredstva, vreme i angaovanje velikog broja eksperata, pa

  • 8/8/2019 2.Druga predispitna obaveza (domai rad) iz predmeta Raunovodstvo

    4/6

    se savez raunovoa I revizora Jugoslavije opredelio za neposrednu primenuMRS.

    Meutim, to reenje treba postupno prihvatiti, vodei rauna da se odreenespecifinosti nacionalne privrede reguliu samo po neophodnim posebnimnacionalnim standardima, koji bi inili jedinstvenu celinu sa MRS.

    7. Navedite nadlenosti i odgovornosti top menadmenta

    Nadlenosti i odgovornosti top menadmenta su sledee:

    polaganje rauna o stanju, uspehu i tokovima u finansijskom poloajupreduzea

    donoenje pojedinanih poslovno-finansijskih odluka

    planiranje i kontrola ostvarenja preduzea u domenu stanja, uspeha itokova finansijskog poloaja preduzea, tj. sistematsko upravljakakontrola poslovnofinansijskih procesa u preduzeu

    8. Navedite dvojaku ulogu top menadmenta a zatim obrazloite

    zato nijednu od njih na top menadment ne realizuje na

    zadovoljavajui nain

    Dvojaka uloga top menadmeta je:

    on je kreator eksternih finansijsko-raunovodstvenih informacija

    javlja se u funkciji korisnika finansijsko-raunovodstvenih informacija opreduzeu koje vodi

    Ni jednu od ovih uloga uprave naih preduzea ne realizuju na zadovoljavajui

    nain, iz tri razloga: niska raunovodstvena obrazovanost lanova uprave,neadekvatan stepen poslovne etike i odsustvo sankcija za sluaj emitovanjanedovoljno pouzdanih i uporedivih finansijsko-raunovodstvenih informacija.

    9. Obajsnite etiki aspekt finansijsko raunovodstvenog izvetavanja

    i revizije

    Etika naela i pravila i pravila profesionalnog ponaanja prisutna su usvakom kodeksu profesionalnog ponaanja.

    Glavna naela profesionalnog ponaanja su: naelo integriteta (zahtev za zatitu nedodirljivosti profesije)

    naelo objektivnosti (nepristrasnost u reavanju raunovodstvenorevizorskih nedoumica) i

    naelo kompetentnosti i dune panje (prihvatanje samo onih poslova zakoje su struno osposobljeni, pridravajui se uvek tehnikih i etikihstandarda profesije).

    U veini razvijenih zemalja, kodeks profesionalne etike se sastoji iz etirikategorije etikih standarda, i to:

    koncepti profesionalne etike pravila ponaanja koja se sastoje od prinudnih zabrana

  • 8/8/2019 2.Druga predispitna obaveza (domai rad) iz predmeta Raunovodstvo

    5/6

    tumaenje pravila ponaanja koja se publikuju od strane odbora komitetaza profesionalnu etiku i

    etika pravila na koja se moe gledati skoro identino kao na odluke suda

    Najvaniji elementi koncepta profesionalne etike i pravila ponaanja revizora su:nezavisnost, integritet i objektivnost, opti i tehniki standardi, odgovornostprema klijentu, odgovornost prema kolegama itd.

    10. Definiite finansijsku situaciju u uem smislu prema

    francuskom autoru Pierre Conso-u, a zatim i u irem smislu prema

    profesoru Mihailu Kovaeviu i prema profesoru Nikoli

    Stevanoviu

    Francuski autor Pierre Conso kae da se finasijska situacija preduzea definiekroz njegovu sposobnost da odri stepen likvidnosti dovoljan da osigura

    permanentno usklaivanje monetarnih tokova, tj. da se konfrontiranjem izmeustepena likvidnosti i elemenata aktive i stepena dospelosti obaveza, odreujefinansijska situacija.

    Profesor Mihailo Kovaevi za finansijsku situaciju kae da je dobra ako imadovoljno sredstava za izvrenje postavljenog poslovnog zadatka, ako postojeskladniji odnosi izmeu osnovnih i obrtnih sredstava u celini, ako unutar svakeove grupe nisu poremeeni normalni odnosi izmeu njihovih konstitutivnihelemenata, ako su rokovi naplate potraivanja relativno krai, ako su sopstveniizvori jae zastupljeni od tuih, ako su rokovi vraanje pozajmljenih sredstavadui, ako je kamata na pozajmljena sredstva manja, itd.

    Profesor Nenad Stevanovi smatra da je finansijski poloaj odreen ukupnimiznosom ulaganja i njihovom strukturom, strukturom izvora finansiranja irelacijama koje postoje izmeu pojedinih delova ulaganja i odgovarajuih izvorafinansiranja.

    11. Navedite faktore finansijske situacije, a zatim objasnite

    uticaj faktora privredni sistem i mere ekomomske politike na

    finansijsku situaciju

    Najznaajniji faktori finansijske situacije su: bonitet inicijalne finansijske

    konstitucije preduzea, poslovna aktivnost preduzea, brzina obrta sredstava,konjunktura, privredni sistem i mere ekonomske politike, inflantorna kretanja itd.

    Privredni sistem i mere ekonomske politike utiu na karakter i kvalitetfinansijske situacije. Privredni sistem se realizuje putem ekonomske politike injenih mera ije dejstvo na finansijsku situaciju moe da ima usmeravajui iliograniavajui karakter. Kao opti uslovi privreivanja, mere ekonomske politikese reflektuju na finansijske rezultate svakog preduzea, na neko pozitivno a naneko negativno. Na finansijsku situaciju uticae sledee opte ekonomske mere:carinski i devizni reim, kreditno-monetarna politika, politika usmeravanjainvesticija, politika cena, itd.

  • 8/8/2019 2.Druga predispitna obaveza (domai rad) iz predmeta Raunovodstvo

    6/6

    12. Definiite pravila finansiranja, zatim navedite ime je bilo

    inspirisano njihovo utvrivanje i postavljanje, a potom objasnite

    statiko i dinamiko shvatanje sigurnosti

    Pravila finansiranja se mogu definisati kao principi za izbor sredstava

    finansiranja radi zadovoljenja neke date potrebe kapitala, kao norme zapribavljanje kapitala sa odreenih aspekata.

    Polazei od zajednike karakteristike svih pravila finansiranja, da tangirajufinansijsku strukturu preduzea i da su izraz finansijske politike, mogue ih jesistematizovati u sledee dve grupe:

    vertikalna pravila finansiranja - tretiraju sastav kapitala prema poreklu ironosti

    horizontalna pravila finansiranja - tretiraju odnose izmeu pojedinih delovaimovine i kapitala

    Utvrivanje i postavljanje pravila finansiranja je bilo inspirisano zatitom

    poverioca, ija je osnovna namera u utvrivanju imovinskog bilansa, koji otkrivarealnu garantnu supstancu koja e poveriocima omoguiti nadzor sigurnosti iodranja kapitala.

    Statiko shvatanje sigurnosti je klasino shvatanje kreditne sposobnosti , kojesigurnost trailo iskljuivo u stanju, tj. u visini garantne supstance (sopstvenikapital), dok je dinamiko shvatanje sigurnosti zasnovano je na rezultatu,tj.rentabilnosti, odnosno zaraivakoj sposobnosti dunika, koja predstvaljanajveu sigurnost kreditoru.