4 podrska studentima sa ostecenjem vida

7/26/2019 4 Podrska Studentima Sa Ostecenjem Vida

1/71

1


2/71

2


3/71

3

Autori:

Amela TeskerediAlma DizdareviVesna Bratovi

Recenzenti:

Prof. dr. sc. Mira Oberman-Babi, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilite uZagrebu,Prof. dr. sc. Mirela Duranovi, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerzitet u Tuzli,Doc. dr. sc. Meliha Bijedi, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerzitet u Tuzli

Lektor: Fikreta Gafi, prof.

Izdava:

Haris MuhiWorld University Service of Bosnia Herzegovina (SUSBiH)

Tira: 800 komada

Grafiki dizajn: Faruk Bavi

DTP i tampa:ADizajn d.o.o.

-----------------------------------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

378-057.87-056.262(497.6)(036)

TESKEREDI, AmelaStudenti sa oteenjem vida u visokom

obrazovanju / Amela Teskeredi, Alma Dizdarevi,Vesna Bratovi. - Sarajevo : Svjetskiuniverzitetski servis, 2013. - 65 str. : ilustr. ;24 cm

Bibliografija: str. 63-[64].ISBN 978-9958-042-03-41. Dizdarevi, Alma 2. Bratovi, VesnaCOBISS.BH-ID 20708358-----------------------------------------------------------------------

Knjiga je nastala u okviru Tempus projekta Jednake mogunosti za studente sa posebnim potrebama uvisokom obrazovanju (EQOPP) (2011-2517) (Broj projekta: 516939-TEMPUS-1-2011-1-BA-TEMPUS-SMHES), koji je finansirala Evropska komisija.

Ovaj tekst prikazuje gledita partnera i ne predstavlja miljenje Komisije. Evropska komisija nije odgovorna za

bilo kakvu upotrebu informacija koje se ovdje nalaze.


4/71

4

STUDENTI SA OTEENJEM VIDA U VISOKOM OBRAZOVANJU

2013. godina


5/71

5

PREDGOVOR 7

I UVODNE INFORMACIJE 9

Ured za podrku 9

Koordinator za podrku 10

Zadaci koordinatora za podrku 10

Podrka tutora ili asistenta za podrku i studiranje 10Pristup informacijama 11

Individualni profil 12

II OTEENJE VIDA 13

Definisanje pojma oteenje vida 13Fenomenologija i etiologija oteenja vida 15Uestalost oteenja vida 17Karakteristike osoba sa oteenjem vida 18Socijalne i emocionalne tekoe 19Samopotovanje i slika o samom sebi 22

Anksioznost i depresi ja 24

Uticaj porodice na osobe oteena vida 25

Problemi u porodici 25

III PROCJENA I PROCES IDENTIFIKACIJE 27

Prepoznavanje studenata sa oteenjem vida 27Identifikacija studenata sa oteenjem vida 27Korak 1. Informirajte nas o svojim potrebama 27

Korak 2. Vratite identifikacijski obrazac uredu za podrku 28

Korak 3. Upoznajte svoj ind ividualni profil 28

Koja vam je dokumentacija potrebna? 28

Proces procjene 29

IV STRUNA POMO I PODRKA 31

Podrka u zajednici 31

Vaa prava 31

Organiziranje predavanja 32

Savjeti profesorima i drugom osoblju 34Materijal i oprema 35

Nastavni materijali 36

Ispiti 36

Preporuke za podrku 37

V VJETINE UENJA 39

Vremenska organizacija i odreivanje ciljeva 39Voenje biljeki 40

Oznaavanje i spremanje biljeke 40

Cornell sistem uzimanja biljeki 41

Koritenje raunara 41Pristup objektima 42

Studentski dom 42

VI ASISTIVNA TEHNOLOGIJA 43

Vodi za studente i nastavno osoblje 43POMAGALA ZA SLIJEPE OSOBE 45

A. Pomagala koje slijepim osobama omoguavaju rad na raunaru 45Brajev red Brajev displej 45

Prenosni raunar za slijepe i biljenice za slijepe 46B. Pomagala koja slijepim osobama omoguavaju tampanje tekstova na Brajevom pismu itampanje taktilne grafike 47

Brajev tampa emboser 47


6/71

6

Softveri/editori-translatori za prevoenje na Brajevo pismo 47tampa za tampanje taktilnih rel jefnih slika 47C. Pomagala koja slijepim osobama omoguavaju itanje tekstova na crnom tisku48ita ekrana screen reader 48

D. Pomagala koja slijepim osobama omoguavaju snimanje i itanje (sluanje) zvunih knjiga

49Sintetizator govora sinteza 49E. Pomagala koja slijepim osobama omoguavaju komunikaciju, orijentaciju i navigaciju 51

POMAGALA ZA SLABOVIDNE OSOBE 55

A. Pomagala koja slabovidnim osobama omoguavaju rad na raunaru 55Ureaj za skeniranje i itanje za slabovidne i slijepe 55Softver za prepoznavanje teksta 56Softver za uveavanje sadraja dijela ekrana sa ili bez govora 56Tastature sa velikim slovima, obojenim i uveanim tasterima 57

B. Pomagala koja slabovidnim osobama omoguava uveanje teksta 57Teleskopske naoale za uveanje 57

C. Pomagala koja slabovidnim osobama omoguavaju uveanje teksta elektronskim putem 58Stolne elektronske lupe 58Elektronske lupe na pokretnom postolju 59Prenosne elektronske lupe 60

D Pomagala koja slabovidnim osobama omoguava uveanje teksta elektonskim runimlupama 60

62

Ostala pomagala koja mogu biti od koristi osobama sa oteenjem vida 62Digitalni snima ili diktafon 62Traka za itanje 64Uveanje za ekran monitora 64Stolna lampa 65

VII BONTON U KOMUNIKACIJI SA OSOBOM OTEENA VIDA 66LITERATURA 67


7/71

7

PREDGOVOR

Studenti koji imaju specifine tekoe u uenju, kretanju i svakodnevnom funkcionisanju

zbog oteenja vida imaju pravo na odgovarajuu podrku tokom njihovog visokogobrazovanja. Oteenje vida moe nastati u bilo kojem razdoblju ivota pod uticajem

razliitih faktora, gdje rano otkrivanje ima presudan znaaj za sve naredne faze

rehabilitacije i pruanja podrke.

Ovaj tekst je, prije svega, namijenjen studentima sa razliitim stepenima oteenja vida, ali i

svim drugim studentima koji imaju problema sa nekim od onih oboljenja, ili bi se zbog

optereenja anamneze mogli nai u takvoj situaciji. Takoer, tekst je namijenjen i

nastavnom osoblju u radu sa studentima oteena vida, koji u svom radu imaju mogunost

da se susreu sa ovim studentima, te su date osnovne upute za rad i savjeti o

prilagoavanju nastave, te nain ostvarivanje adekvatnog kontakta sa osobama oteena

vida.

Tekst se sastoji iz sedam dijelova. Prvi dio se odnosi na uvodne informacije vezano za

nain osiguranja podrke studentima sa oteenjem vida u visokom obrazovanju i

pojedinim osobama na vaem univerzitetu koji su ukljueni u ovaj proces.

Drugi dio ukljuuje definiranje i prevalencu oteenja vida, osnovne karakteristike oteenja

vida kod odraslih, a predstavljena je i fenomenologija oteenja vida. Takoer se bavi

emocionalnim i socijalnim tekoama studenata sa oteenjem vida, njihovim osjeanjima,

problemima koji se javljaju u porodici.

Klju uspjene podrke jeste efikasna procjena. Procjena moe pomoi u identificiranju

podruja u kojima osoba ima tekoe, te u skladu s tim odrediti i najoptimalniji nain

pruanja podrke. U sluaju da je dijagnoza stepena oteenja vida postavljena

nekvalitetno, osoba moe dobiti pomo koja ne samo da je beskorisna, nego moe biti i

tetna, te u treem poglavlju govorimo i o procesu procjene studenata sa oteenjem vida,

odnosno procesu identifikacije i prepoznavanje studenta sa oteenjem vida

U etvrtom poglavlju objanjena je struna pomo i podrka koja treba biti organizirana za

te studente u visokom obrazovanju, ukljuujui njihova prava, nain organiziranjapredavanja i ispita za ove studente, te su navedene procedure i preporuke za podrku.


8/71

8

U petom poglavlju su detaljno objanjene vjetine uenja i naini za njihovo unapreenje,

organizacija rada, voenje biljeki, te ostali savjeti za unapreenje vjetine uenja i pristup

objektima.

U pretposljednjem poglavlju navedena je asistivna tehnologija koju smo podijeliti na

pomagala za sijepe i pomagala za slabovidne osobe, a koje mogu biti od velike pomoi za

studente sa oteenjem vida.

U zavrnom dijelu ove knjige, dali smo neke osnovne upute o kontaktu sa osobama

oteena vida.

elimo naglasiti da je Univerzitet obavezan da osigura podrku za studente sa razliitim

stepenima oteenja vida. Studenti sa oteenjem vida ne smiju biti diskriminirani. Veoma

je vano osigurati prihvatljivu adaptaciju za te studente kako bi im se omoguilo kolovanje

u skladu s njihovim stvarnim sposobnostima. Fakulteti imaju obavezu da pripreme strategije

i plan u skladu s potrebama studenata sa oteenjem vida.


9/71

9

I UVODNE INFORMACIJE

Ovaj tekst je namijenjen kako studentima sa oteenjem vida, tako i akademskom i

neakademskom osoblju u visokom obrazovanju, menadmentu univerziteta, koordinatorimaza podrku, studentskim servisima i svima onima koji tokom svog rada na visokokolskoj

ustanovi mogu biti u situaciji da trebaju prepoznati i odgovoriti na posebne zahtjeve ove

specifine grupe studenata.

Prema zakonu o visokom obrazovanju (Okvirni Zakon o visokom obrazovanju Bosne i

Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, 59/07), visokokolska institucija ne smije vriti

diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, ukljuujui i invaliditet (lan 7). Visokokolske ustanove u

naoj zemlji imaju dunost da ne tretiraju studente sa invaliditetom ili posebnim potrebamanepovoljnije nego one bez invaliditeta, te imaju obavezu da preduzmu razumne prilagodbe

za sve studente, te da im osiguraju uslove kojima e se sprijeiti njihov nepovoljan poloaj

u poreenju sa onima koji nemaju invaliditet ili posebne potrebe.

Ured za podrku

Ured za podrku predstavlja koordinacijsko tijelo na univerzitetu koje pridonosi stvaranju

drutva u kome svaka osoba pripada i uestvuje u potpunosti. Ured za podrku njeguje

obrazovnu okolinu koja je inkluzivna i spremna podrati studente sa posebnim potrebama

kroz:

graenje i odravanje partnerstva s fakultetima i akademskim i neakademskim

osobljem

promoviranje svjesnosti o invaliditetu izmeu svih lanova univerzitetske zajednice

osiguranje smjernica s obzirom na univerzitetske politike i procedure koje

osiguravaju potpunu participaciju studenata sa invaliditetom u svim aspektimauniverzitetskog ivota.

Zadatak ureda za podrku jeste osigurati da studenti sa posebnim potrebama imaju jednak

pristup svim univerzitetskim programima i aktivnostima. Ured za podrku osigurava

studentima mogunost da ispune svoj puni potencijal tako to:

1. koordinira aktivnosti akademskih prilagodbi i servise podrke;

2. promovira samostalnost i samozastupanje;


10/71

10

3. osigurava informacije i upuuje na odgovarajue resurse.

Studenti sa invaliditetom ili posebnim potrebama kroz aktivnosti ureda bit e podstaknuti da

postanu odgovorne osobe koje donose odluke u svoje ime, rjeavaju probleme i sami

zastupaju svoje interese.

Koordinator za podrku

Koordinator/ica za podrku je kljuna osoba na visokokolskoj instituciji koja koordinira cijeli

proces podrke studentima sa posebnim potrebama putem ureda za podrku.

Zadaci koordinatora za podrku

Uspostavljanje jasnih procedura za provoenje identifikacijskih i drugih potrebnih

procjena i voenje registra;

Osiguranje individualnog tutorstva za studente sa invaliditetom ili posebnim

potrebama od strane drugih studenata ili nastavnika u saradnji sa fakultetima;

Koritenje web-stranice institucije u to veoj mjeri, uz postavljanje svih relevantnih

podataka na vrijeme;

Unapreivanje meunarodne saradnje i razmjene studenata sa invaliditetom (u

saradnji s uredom za meunarodnu saradnju);

Pruanje strune pomoi pri prijavi i realizaciji domaih i meunarodnih projekata;

Pruanje informacija i podrke u prostorima ureda i u drugim prostorima univerziteta,

telefonom, e-mailom te putem web-stranice i broura;

Saradnja s partnerima: nadlenim ministarstvima, gradom, udruenjima studenata i

osoba sa invaliditetom ili posebnim potrebama i udruenjima koje programski djeluju

u korist osoba sa invaliditetom, te strunjacima.

Podrka tutora ili asistenta za podrku i studiranje

Podrka tutora ili asistenta za podrku je oblik dodatne pomoi studentima pri njihovom

studiranju kroz volonterski rad. Moe ukljuivati podrku tutora studenta (vrnjaka ili mlaih

ili starijih studenata), tutora nastavnika ili personalnog asistenta ukoliko se osigura njegov

angaman iz drugih izvora finansiranja.


11/71

11

Podrka koju prua tutor studentu ne odnosi se samo na probleme prilikom studiranja, nego

openito u vezi sa okolnostima tokom studiranja, te se odnosi i na kolegijalnost, ope

informacije o studiranju, slobodno vrijeme i sl. Podrka tutora moe biti u formi lice u lice ili

putem telefona ili on-line. Tutorstvo lice u lice traje oko dva sata sedmino i organizira se uz

odobrenje ureda za podrku univerziteta.

Podrka omoguava sljedee:

Ukljuivanje studenata u akademsku okolinu;

Voenje studenata kroz proces uenja i savjetovanje o studijskim pitanjima;

Informiranje studenata o bilo kojoj vanoj temi kakva je promjena pravila studiranja,

kao i drugih tema koje se odnose na proces uenja;

Unapreenje uenja;

Unapreenje kvaliteta studija.

Podrka tutora je neformalan sastanak tutora i drugih studenata volontera, gdje se istrauju

aspekti studijskog programa. Ovo znai obino jako puno razgovora, sluanja, voenja

biljeki i drugih grupnih aktivnosti. Priroda same tutorske podrke ovisi o prirodi predmeta,

ali tutor uvijek provodi neko vrijeme obraajui se grupi i odgovarajui na pitanja. Ovisno ovrsti posebnih potreba ili invaliditeta, tutorska podrka moe biti i individualna.

Ukoliko imate odreene tekoe prilikom studiranja ili prilikom provjere znanja, bilo bi dobro

da proitate ovaj tekst, kako biste se upoznali sa podrkom koju nudimo i kako biste se

upoznali sa svim potrebnim pojedinostima koje nudimo zajedno sa drugim aktivnostima.

Obratite se uredu za podrku ukoliko elite savjet u vezi s podrkom koju emo vam pruiti.

Imajte na umu da se termini zahtjevi ili dodatne usluge odnose na specifine uslugevezane za invaliditet ili na bilo koji drugi oblik posebnih potreba koje su uzrokovane

objektivnim okolnostima.

Pristup informacijama

Prije samog pristupanja visokokolskoj instituciji ili tokom upisa, visokokolska ustanova

moe da zadovolji potrebe studenata sa oteenjem vida ukoliko ih prvenstveno ohrabri da

iskau svoje potrebe.


12/71

12

Potencijalne barijere su:

1. Studenti se boje diskriminacije ukoliko otkriju drugima da imaju posebne potrebe ili

invaliditet;

2. Socio-ekonomsko i kulturno okruenje moe utjecati na pitanje stigmatizacije ilinjihove line spremnost da otkriju line podatke;

3. Studenti imaju osjeaj da su u stanju da se sami izbore sa svojim tekoama bez

pomoi drugih, te da usljed toga ne trebaju otkrivati detalje o svojoj tekoi ili

invaliditetu.

Sve ove potencijalne barijere mogu se negativno odraziti na identifikaciju studenata sa

oteenjem vida i moguu podrku koja je potrebna kako bi se osigurale jednake

mogunosti studiranja. Visokokolska institucija treba da kreira uslove i podsticaje koji e

ohrabriti studente da otkrivaju svoje tekoe ime e se omoguiti pruanje usluga koje su

im potrebne.

Individualni profi l

im ispunite identifikacijski obrazacmi sakupljamo sve potrebne podatke i kreiramo va

individualni profil posebnih potreba i dodatnih usluga (IP). Va IP je kratak profil o tome

kako vae posebne potrebe, koje mogu biti privremene ili trajne te mogu biti rezultatinvaliditeta, ili kako vai posebni zahtjevi utjeu na va studij. Profil se sastoji od podataka

do kojih smo doli putem identifikacijskog obrasca i preko drugih izvora univerziteta. Ovo je

povjerljivi dokument dostupan samo osoblju ureda za podrku koji uestvuje u

zadovoljavanju vaih potreba, kao i vaem tutoru (ukoliko vam bude dodijeljen). Glavni cilj

profila jeste osigurati usluge koje odgovaraju vaim potrebama, a slui i tutoru da zna kako

da osigura podrku. Svi studenti imaju pristup svom profilu te ga imaju pravo nakon godinu

dana aurirati.


13/71

13

II OTEENJE VIDA

Da bismo se upoznali sa problemima oteenja vida, moramo se osvrnuti na znaaj i

vanost vida za ivot ovjeka. Vid je ovjekovo najbogatije osjetilo, ono ga povezuje sa

svijetom i njegovim bogatstvom slika. Tko bi povjerovao da tako mali prostor moe da

sadri slike itavoga univerzuma? Tako je pisao strastveni promatra Leonardo da Vinci,

prouavajui ljudsko oko koje je izazivalo strahopotovanje. Da je Leonardo ivio i pet

stoljea poslije, saznao bi sve tajne oka koje je otkrila nauka. Sa jedne strane ipak je imao

pravo, jer ni jedan jezik nauke, niti filozofi, matematiari, anatomiari, ne mogu odmrsiti

misteriju oka. Pored primarne funkcije oka da alje informacije mozgu, ono takoer izdaje

tajnu naeg srca. Bile zamuene ili nejasne, oi govore mnogo o ljudskom duhu koji se krije

iza njh, pa su tako mnoge kulture povezivale oi sa nadprirodnim moima (Wertenbacker,

1984).

Za ivot i rad ovjeka vid ima veliku vanost, pa tako i oteenje organa vida zauzima

posebno mjesto. injenica da preko oka primamo oko 90% svih utisaka, dok je na ostale

ulne organe rasporeeno 10%, dovoljno govori o njegovom znaenju. Oima dakle

spoznajemo svijet i esto se ba na osnovu tih vizuelnih spoznaja opredjeljujemo prema

njemu, jer slike koje smo primili, angauju itav na senzo receptivni sistem

(Defterdarevi-Serdarevi, Serdarevi, 1996). Vid je vrlo vaan za pojmovni razvoj. Vid ima

vanu ulogu u razvoju pojma objekta, u shvaanju da neki predmet postoji, traje i onda

kada nestaje iz neposrednog opaanja. Vid omoguava identifikaciju objekata, dogaaja i

ljudi, mnogo uspjenije nego drugi senzoriko perceptivni kanali (Warren, 1981).

Oteenje vida za osobu predstavlja veliki hendikep ako uzmemo u obzir da vizualna

informacija ini oko 90% podataka koji dolaze u koru velikog mozga preko svih ovjekovih

osjetilnih organa. Vidom se upoznaje materijalni svijet, oblici, veliine, boje, odnosi meupredmetima, udaljenosti, smjerovi to nas upuuje na injenicu da osobe sa oteenjem

vida upoznaju svijet i ue koristei preostala osjetila.

Definisanje pojma oteenje vida

Poput kamere, oko se usmjeri, fokusira i prilagodi promjenama svjetla. Kao i svaki organ

tako i oko, raste, razvija se, umara i stari. Kako dobro oko vidi pomae da otkrijemo njegovo

pravo stanje. Kao to nam oko otkriva tragove o njegovom stanju, takoer nam otkriva i

stanje cijeloga tijela. Oko je jedini transparentni organ, prozor prema vani i unutra. Tumori


14/71

14

mozga, visok krvni pritisak, bakterijske infekcije, multipla skleroza, pa i zloupotreba droga

moe ostaviti trag na osjetu vida. Engleski lijenik Peter Mayer Latham, prije jednog

stoljea savjetovao je svoje studente:U oku ete vidjeti sve bolesti umanjeno, i vidjet ete

ih kao kroz staklo (Wertenbaker, 1984).

Postoje etiri nivoa vidne funkcije i to: normalan vid, umjereno oteenje vida, teko

oteenje vida i sljepoa (Meunarodna klasifikacija bolesti -10, 2006), i dok je umjereno

oteenje vida u kombinaciji sa tekim oteenjem vida grupisano pod pojmom

slabovidnost, o sljepoi govorimo ukoliko osoba ima samo projekciju svjetla ili nema ni to

(potpuna tama). Kod definisanja oteenja vida, meu autorima postoji neujednaen stav o

granicama sljepoe i slabovidnosti, dok isto tako varira i granica izmeu slabovidnosti i

dobrog vida. Oteenje vida se ne definie samo sa medicinskog, nego i sa psiholoko,pedagokog, sociolokog i drugih stanovita, jer na oteenje vida utiu brojni

somatopsihiki faktori.

Defininisanje oteenja vida je kompleksan problem, pa u literaturi sreemo razliite

definicije koje se mousobno razlikuju u pojedinim zemljama svijeta. Granice vidne

percepcije odreuju se sa razliitih gledita. Jedan od osnovnih aspekata je da se

slabovidnost definie kvantitativnom vrijednosti otrine vida na boljem oku sa korekcijom,to je medicinski aspekt problema. Oftalmolozi (Pavii, 1970; Crouzete, 1972; Sefi,

1998), istiu i vanost drugih karakteristika vida kao to su: irina vidnog polja, kvalitet vida

na blizinu i na daljinu; akomodacija, stereoskopski vid; razvoj one jabuice itd.

Sljepoase prema stepenu oteenja vida dijeli na (WHO, 2000):

- potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) ili na osjet svjetla bez, ili sa projekcijom

svjetla;

- ostatak vida na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju do 0,02 (brojanje prstiju na

udaljenosti od 1 metra) ili manje;

- ostatak otrine vida na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju od 0,02 do 0,05;

- ostatak centralnog vida na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju do 0,25 uz

suenje vidnog polja na 20 stepeni ili ispod 20 stepeni;

- koncentrino suenje vidnog polja oba oka sa vidnim poljem irine 5 stepeni do 10

stepeni oko centralne fiksacijske toke;

- neodreeno ili nespecificirano.


15/71

15

Sljepoom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu, smatra se nesposobnost

itanja slova ili znakova veliine Jaeger 8 na blizinu. Sljepou prema stepenu oteenja

vida klasificiramo na totalnu i praktinu sljepou. Totalno sljepilo je takvo sljepilo gdje je

osoba potpuno izgubila osjet svjetla (amauroza), nasuprot tome, praktino sljepilo je takvo

sljepilo, gdje osoba ne razlikuje svjetlo od tame, predmete, izgled lica.

Slabovidnost se prema stepenu oteenja vida dijeli na (WHO, 2000):

- otrinu vida na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju od 0,1 do 0,3 i manje;

- otrinu vida na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju od 0,3 do 0,4;

- neodreeno ili nespecificirano.

U pedagokom pristupu slabovidnosti koja ne zahtijeva numeriko izraavanje otrine vida

to je u praksi prihvatljivije, pod slabovidosti smatraju se osobe koje pod normalnim

uvjetima, iskljuivo zbog ogranienja vida i njegovih posljedica, ne mogu normalno da

napreduju u usvajanju znanja, vjetina i navika i da se normalno razvijaju (Zovko, 1967), te

u zavisnoti od sposobnosti kompenzacije slabovidnosti slabovidni se dijele na dvije grupe

(From, 1967): prva, gdje je slabovidnost tolika da se to oteenje mora smatrati primarnim i

druga, gdje slabovidnost nije tako velika, ali kojima nedostaje kompenzacija.

Fenomenologija i etiologija oteenja vida

Poremeaji binokularnog vida nastaju u periodu njegovog razvoja i mogu se javiti u bilo

kom ivotnom dobu. to se ranije pojave smetnje koje izazivaju poremeaje u razvoju

binokularnog vida i to se kasnije pristupi njihovom otklanjanju posljedice su sve tee

(Blagojevi i Litriin,1989). Pri pojavi devijacije na jednom oku ili obostrano, poinju se

uspostavljati neadekvatni fizioloki odnosi tj. stvara se nepravilna saradnja dva oka i dolazi

do poremeaja senzorike.

Tada nastaju diplopije i smetnje vida. Diplopije (duplo vienje) e nastati onda kada slike

pojedinanog objekta padnu na mrenjaine take, koje su toliko disparentne za vidni

sistem da bi ih taj sistem mogao fuzionirati. Vidni sistem djeteta se moe adaptirati

odstranjenjem diplopija, a ta adaptacija podrazumijeva potiskivanje slike i razvoj anomalne

retinalne korespodence i ambliopije. Fizioloko potiskivanje nastaje bez obzira na

umjerenost oiju, dok patoloko potiskivanje nastaje kada jedno ili oba oka ine otklon

(Defterdarevi-Serdarevi, 1996).


16/71

16

Ambliopia je poremeaj monokularnog vida. Rije ambliopia, u irem smislu, se

upotrebljava za sve oblike slabovidnosti. Predstavlja senzorni poremeaj koji je nastao

zbog nemogunosti razvoja vidne otrine na jednom ili na oba oka (Sefi, 1998). Patoloke

promjene u vidu ptoze kapka, kongenitalne katarakte i slino, dovode do pojave organske

ambliopije, a ukoliko ne nalazimo patoloke promjene na oku i pored ordinirane korekcije

ne dolazi do poboljanja, onda govorimo o funkcionalnoj ambliopiji (Blagojevi i Litriin,

1989).

Prema jaini ambliopija se dijeli:

a) teku ambliopiju -vidna otrina ispod 0,1 D;

b) srednju ambliopiju - vidna otrina od 0,1 do 0,3 D;

c) laku ambliopiju - vidna otrina od 0,3 do 0,8 D.S obzirom na modane hemisfere i dominaciju strana, ukoliko je desno oko dominantno,

ea je ambliopija na lijevom oku (Vukov i saradnici, 1974) i suprotno.

Vrste ambliopije s obzirom na etiologiju su:

1. strabina ambliopija - javlja se ako uvijek isto oko strabira, te je ono iskljueno iz

funkcije i uzrokuje pojavu ambliopije. Smatra se da 1/2 do 2/3 razrokih ima

funkcionalnu ambliopiju. Nastaje zbog smanjenog ulaza vidnih podraaja u kritinomperiodu razvoja.

2. refrakcijska ambliopija javlja se kod refrakcijskih greaka, srednjih ili visokih

vrijednosti, gdje korekcija nije na vrijeme ordinirana pa nije dolo do pravog razvoja

vida.

3. anizometropijska ambliopija zasniva se na anizometropiji veih vrijednosti,

potiskuje se slika sa veom refrakcijskom grekom (Vukov i saradnici,1974).

Prema istraivanju Zovko (1966) najei uzroci ambliopije tj. slabovidnosti u uem smislusu okulomotorni poremeaji i refrakcione greke, dok oteenja vidnog analizatora mogu se

po Wardu (1986) podjeliti prema mjestu, tipu (obliku) i etiologiji. Mjesta oteenja mogu biti

razliita od lezija ili razvojnih poremeaja koji mogu nastati u razliitim dijelovima oka od

ronjae do korteksa velikog mozga, ili pak u samom korteksu; a prema tipu ili obliku

oteenja odnose se na dijagnozu, a etiologija na uzroke koji su izazvali oteenje ili

anomaliju vidnog analizatora.


17/71

17

Uestalost oteenja vida

Broj osoba oteena vida u svijetu iznosi oko 161 milion, od ega je 37 miliona slijepih

osoba (WHO, 2004; Resnikoff i saradnici, 2004), a od toga 80% slijepih je mogue

prevenirati, ukoliko se na vrijeme poduzmu akcija. Potrebno je naglasiti da refrakcionegreke nisu ukljuene u statistiki podatak, to implicira na globalni, veoma znaajan

problem poveanja broja osoba oteena vida u svijetu Oko 9/10 slijepih osoba ivi u

nerazvijenim zemljama treeg svijeta (Sarajli i saradnici, 2003). Smatra se da u srednje

razvijenim zemljama broj slabovidnih osoba iznosi 1:500 u ukupnoj populaciji.

Procijenjeno je da oko 1% populacije zapadnih zemalja ima oslabljen vid i da ovaj

nedostatak utie na 5 miliona Amerikanaca, do te mjere da oni ne mogu itati svakodnevnutampu, ak i uz refraktivnu korekciju (AJO, 1999), dok vie od 3 miliona Amerikanaca ima

oteenje vida (NAEC, 1998). Takoer, procjenjuje se da oko 12 miliona osoba imaju

oteenja vida koje nije mogue korigovati naoalama. Broj slijepih osoba u Americi e do

2020. godine porasti za 70%, odnosno na oko 1,6 miliona, pri emu se akcenat stavlja na

poveanje prevencije (Nathan i saradnici, 2000).Amerika Fondacija slijepih (2004) je

procijenila da oko 20% ili manje, ima zvanino slijepih osoba, po medicinskoj definiciji

oteenja vida, to predstavlja oko 260 hiljada slijepih osoba. Oko 19 miliona osoba

uzrasta 18 godina i starijih (8,8%) ima 17 onih sa vizuelnom percepcijom, ak i uz

koritenje naoala ili kontaktnih lea (Lethbridge-Cejku i saradnici, 2006). Prema

registarskim podacima Saveza slijepih i slabovidnih u Republici Hrvatskoj, 2001. godine bilo

je registrirano 5.360 slijepih i slabovidnih osoba uz incidenciju od 1,3% (Novak i saradnici,

2002).

U naoj zemlji jo uvijek ne postoje relevantni statistiki podaci o osobama oteenog vida,

jer ne postoji baza podataka. Prema upi (1988, prema Jablan, 2007), na podrujucentralne Bosne i Hercegovine, rasprostranjenost sljepoe i slabovidnosti je iznosila 0,086

u odnosu na ukupan broj stanovnika ispitanog podruja. Najvei broj slijepih i slabovidnih je

u produktivnom dobu (25-60) i to vie od 48%, a neto manje u treoj ivotnoj dobi.

Ustanovljeno je da 41% gubi vid u djeijem dobu, u dobi produktivnosti vie od 31%, a

najmanje u adolescentnom dobu (10%). Unija slijepih Bosne i Hercegovine je u 2002.

godini objavila podatak da od 3.690.993 stanovnika, oteenje vida je evidentirano kod

5.354 osobe, a sa ostacima vida je 2.357 osoba (5%), dok je broj slijepe djece iznosio 165,hronoloke dobi od 0 do 14 godina (Teskeredi, 2009).


18/71

18

Razliiti kriteriji i definisanje oteenja vida, kao i deficijentnost voenja statistikih

podataka, dovode do razliitih procjena i broja osoba oteena vida, te su pokazatelji o

uestalosti oteenja vida jo uvijek nepouzdani i u veini zemalja ne postoji propis o

obaveznoj evidenciji istih. Treba napomenuti da se podaci, koliko god bili nepotpuni i

nepouzdani, preteno odnose na slijepe osobe, dok su rjei, nepotpuni i nepouzdani podaci

o postocima slabovidnih u populaciji.

Karakteristike osoba sa oteenjem vida

Populacija osoba sa oteenjem vida ima neke zajednike karakteristike koje se kod svake

osobe ne moraju manifestirati. Slijepe osobe ostvaruje neposredni kontakt s okolinom

oslanjajui se iskljuivo na intaktne senzorne organe, upoznajui haptike predmete i

njihove karakteristike putem taktilnih, odnosno taktilno-motornih percepcija, sluei se

analitiko-sintetikim spoznajnim postupkom. One komuniciraju sa socijalnom sredinom

uglavnom pomou sluha i govora. Pokazuju manje ili vie naglaenu sklonost prema fizikoj

imobilnosti, ime reagiraju na tekoe samosvladavanja prostora i na ugroenu sigurnost

pri kretanju. Slijepe osobe posjeduje sposobnost distantne percepcije, tj. pravodobnog

otkrivanja veih objekata kojima se pribliava. To postie zahvaljujui odbijanju umova ili

zvukova koje prilikom hodanja proizvodi svojim koracima ili na drugi nain. Ta sposobnostje potrebna zbog izbjegavanja zapreka na putu.

Slabovidna djeca za percepciju okoline osim preostalih osjetila koriste i preostali vid, ali im

je takoer potrebno vie vremena. Nekim ispitivanjima utvreno je da slabovidna osoba

treba i do deset puta vie vremena za percipiranje predmeta od osobe neoteena vida.

Vrlo se esto zaboravlja da je percepcija kod slabovidnih nepotpuna, osiromaena i vrlo

esto fragmentirana. Slabovidne osobe nisu po svojim tekoama u vizualnoj percepciji

transparentni kao slijepe osobe to esto rezultira nerazumijevanjem i neprimjernim

pristupom. Iskustvo je pokazalo da zbog toga slabovidni imaju veih tekoa u procesu

uenja od slijepih osoba.

Osobe s oteenjem vida mogu imati sljedee karakteristike:

usporeno i nesigurno kretanje,

izbjegavanje jakog osvjetljenja,

sporo itanje s mnogo greaka,

nemogunost itanja standardne veliine i vrste slova,


19/71

19

izbjegavanje itanja i pismenih zadataka,

tekoe sumiranja informacija,

primicanje teksta oima,

savijanje glave i tijela,

zauzimanje posebnog poloaja tijela pri itanju,

usmjeravaju malo panje ili uope ne prepoznaju detalje,

pogreno proitaju informaciju,

neadekvatno znanje onoga to se proitalo,

potekoe s planiranjem, organiziranjem vremena, materijala i zadataka,

uestale glavobolje u eonom dijelu glave,

pojava svjetlica ili magle ispred oiju,

pojava crnih taki u irini vidnog polja,

nemogunost itanja normalnog tiska,

strahod svjetlosti,

skrivati svoje probleme vezane za orjentaciju i kretanje,

nemogunost razlikovanja boja ili nijansi boja; glavobolje vezane za

odreeno

bolovi u stranjem dijelu oka;

doba dana

biti prostorno dezorjentisani.

Socijalne i emocionalne tekoe

Osobe sa oteenjem vida moraju prevazii vie prepreka tokom svog ivota kako bi bile

sposobne da ostvare svoje snove i postignu svoje ciljeve. Kao i u socijalizaciji osoba

normalnog vida, postoje razliiti socijalni agensi koji djelujui na osobe sa oteenjima vida

uslovljavaju razliite nivoe njihovog socijalnog razvoja u njegovim razliitim segmentima.

Socijalizacija je interaktivni proces najveeg stepena koji ukljuuje druge ljude, pa je stoga

opravdano oekivati da njen uspjeh, tj, postignuti nivo socijalnog razvoja, uveliko zavisi o

reakcijama, stavovima i ponaanjima drugih ljudi u odnosu na osobe sa oteenjima vida

(Stani, 1991). Socijalne situacije za studente oteena vida predstavljaju veliki izvor

problema. Stalno su prisutna osjeanja da su posmatrani, frustrira linost to moe da bude

razlog njihovih impulsivnih reakcija. Iskustvo u najrazliitijim situacijama, sa svim


20/71

20

neprijatnostima koje moe da stvori sljepilo, uslovilo je jedno specifino prilagoavanje jer

slijepa osoba mora da prevazie samu sebe, svoja osjeanja, svoj karakter.

Mnogo se govori o redu kod sljepih ak i onda kada to ne odgovara drutvenim potrebama i

estetskim zahtjevima, ali ono predstavlja pouzdan nain za adekvatno snalaenje. Iskustvoje znai, bitan faktor za postizanje to boljeg prilagoavanja slijepe osobe u socijalnoj

sredini. Prilagoavanje u socijalnom smislu znai uspjenost jedne osobe u njenoj porodici,

koli, braku, radnoj sredini, konkretnije, njen doivljaj pripadanja jednoj sredini i usvajanje

ciljeva i vrijednosti te sredine.

Kada govorimo o socijalno emocionalnoj adaptaciji osoba oteena vida ima mnogo toga

da se kae. Postoji stalna potreba da se istakne emocionalni problem, kao konflikt, koji je

kontinuiran, a vezan za odsustvo vidne funkcije. Smatra se da je nain na koji osoba sa

oteenjem vida naui da ivi sa tom injenicom odluujui za njenu adaptaciju na nove i

manje povoljne uslove ivota. Trauma, nastala gubitkom vida, zahtijeva prihvatanje nove

realnosti, savladavanje tendencija za regresijom i njenim adekvatnim interpretiranjem, za

nostalgijom, pasivnou, zavisnosu, za fantazijama postojeih elja a uspjenost zavisi od

same linosti. Neuspjesi adaptacije su vezani za konstantne frustracije, zbog nemogunosti

savladavanja osjeaja melanholinosti i depresije, vezanih za oteenje vida.

Emocionalna adaptacija je u neposrednoj vezi sa socijalnom adaptacijom i reorganizacijom

osobe oteena vida. Izmeu emocionalne i socijalne adaptacije postoji nepotpuna, ali

svakako visoka pozitivna korelacija, pa se moe rei da su socijalno zrelije osobe i

emocionalno stabilnije. Oba oblika adaptacije predpostavljaju i reorganizaciju ponaanja

osobe oteena vida.

Pod reorganizacijom smatra se pronalaenje novih naina i vidova adaptacije na fizike

okolnosti u izmijenjenim nepovoljnim uslovima i u posebnim uslovima oteenja. Ovo se

moe primijeniti na sluajeve steenog, ali ne i kongenitalnog (uroenog) sljepila. Svaka

reorganizacija ne vodi neminovno emocionalnoj i socijalnoj adaptaciji, ali svaka adaptacija

nuno podrazumijeva reorganizaciju. (Npr. mogue je postii uspjenu fiziku

reorganizaciju ponaanja, ali ona ne mora biti socijalno prihvatljiva, pa se ne moe govoriti

o socijalnoj adaptaciji. Uzmimo sluaj slijepe osoba koja sama sebi sipa aj i odmjerava

koliinu tenosti savijanjem palca sa unutranje ivice ae; i pored praktine koristi koji na


21/71

21

ovakav nain samoposluivanja moe imati u privatne svrhe, u pomenutoj socijalnoj situaciji

nije prihvatljiv, jer moe ugroziti njegovu linu adaptaciju).

Reorganizacija ponaanja predstavlja uslov emocionalne i socijalne adaptacije i

omoguava je, samo ako je socijalno prihvatljiva, odnosno ako zadovoljava norme

odreene socijalne sredine. Pri poreenju adaptacije (emocionalne i socijalne) osoba koje

vide i osoba sa vizuelnim oteenjem zapaa se slijedee:

1. Slijepa lica na pojedinim podrujima adaptacije nalaze se pred veim tekoama

nego lica sa vidom;

2. Vee tekoe pri adaptaciji slijepih proizilaze iz toga to su slijepi ee i trajnije

izloeni brojnim frustracijama, njihove potrebe i ciljevi se tee i oskudnije zadovoljavaju uporeenju sa potrebama i eljama ljudi normalnog vida;

3. Slijepa lica ee dospijevaju u nove nepoznate situacije, u kojima nisu dovioljno

jasni ni ciljevi djelovanja, ni sredstva kojima se mogu postii ti ciljevi;

4. Postoji niz uslova koji slijepe osobe ee nego osobe sa vidom stavljaju u za njih

nepoznatu psiholoku situaciju:

a) nedostatak iskustva takvih osoba, koji proizilaze iz nepravilnog odnosa sa

roditeljima (prezatiivanje i odbacivanje);b) nedostatak vida kao sredstva prihvatljivog ponaanja; slijepi ovjek esto nailazi

na niz nepovoljnih situacija, koje od njega tree da se kree i orjentie u prostoru, da stupa

u kontakte i niz drugih praktinih aktivnosti- ukoliko reorganizacija nije izvedena u dovoljnoj

mjeri i na pravi nain, ili ukoliko nije socijalno prihvatljiva, dospjeva u nepovoljan poloaj

zavisnosti od drugih;

c) slijepi su esto nedovoljno kritini u procjeni svojih mogunosti, pa zanemaruju

ogranienja koja im namee nedostatak vida, zbog ega dospijevaju u nepovoljne situacije;

d) svojim ponaanjem slijepi, kao i osobe sa vidom, izazivaju reakcije svoje sredine-

slijepi te reakcije ne mogu predvidjeti jer e one zavisiti od stava prema oteenju kako

pojedinca tako i drutva u cjelini.

Znai, prilagoavanje na sljepilo je prilagoavanje na sve njegove propratne pojave, u koje

treba ubrojiti i reakcije drugih (onih koji vide). Osoba oteena vida treba da se pomiri sa

anksioznim reakcijama drugih u odnosu na nju i da se osloni na one koji nemaju strah od

sljepila ili da sarauju sa onima koji su u stanju da svoj strah kontroliu, ali isto tako ona

mora i da utie da se ta sredina mijenja. Pasivni stav u procesu adaptacije je neprihvatljiv.


22/71

22

Proces adaptacije je mogu samo uzuzajaman i kreativan odnos slijepe osobe i njene

sredine. Neprilagoene osobe ne uspjevaju da predhodnim mehanizmima odbrane,

pojedinano ili njihovim meusobnim kombinovanjem, ublae psihike konflikte koje stvara

oteenje vida.

Treba naglasiti injenicu da je slijepa osoba primorana da ivi u svijetu koji je struktuiran u

slubi vida, stalno mora da gradi svoju psihiku ravnoteu. Potaknuti ga na pozitivno

razmiljanje davanjem pozitivnih primjera gdje su sve slijepi uspjeli. Zadavati mu zadatke

koje realno moe da uradi, a za koje se i sam u poetku mislio da su nemogui za njega.

Naravno, idealan cilj - optimalnu adaptaciju slijepih nije lako postii, ali mi moramo nastojati

da mu pomognemo da u to veoj mjeri iskoristi svoje potencijale i da izvue to je vie

mogue zadovoljstva iz ivota koji mora da vidi, poto sljepilo samo po sebi ne

onemoguava uspjenu adaptaciju, ono je samo dodatna tekoa drugim problemima.

Prometne guve na ulicama ili u hodnicima fakulteta moe izazvati posebnu, novu reakciju

straha kod studenata oteena vida. Ukoliko tekoe u vidnom aparatu nisu

dijagnosticirane na vrijeme, zbog ega je student godinama doivljavao neuspjeh u koli, to

e znaajno uticati na njegovo samopouzdanje. Anksioznost i frustracija utiu na to da

student ima znanje, ali ga nije u stanju izraziti na nain koji se pozitivno vrednuje.

Samopouzdanje moe bit narueno tokom cijelog ivota unato usvojenim drugim

vjetinama i nainima uenja. U obrazovnom okruenju osobe sa oteenjem vida esto se

smatraju lijenima, nepaljivim i nemarnim i osjeaju da nema dovoljno razumijevanja u

odnosu na prirodu njihovih tekoa. Takoer, osjeaju da njihovi roditelji nisu dovoljno

informirani kako bi bili u stanju da im pomognu kod problema koje imaju u koli. Kao

posljedica navedenog, na fakultetu su studenti sa oteenjem vida nesigurni u svoje

sposobnosti i mogu izbjegavati aktivno uee posebno ukoliko je ono vezano za itanje i

pisanje teksta. U cilju pruanja podrke studentima sa oteenjem vida, veoma je vano daakademsko osoblje bude upoznato s tim da student ima oteenje vida odreenog stepena,

kako bi im se omoguio adekvatan pristup zbog mogueg manjka samopouzdanja.

Samopotovanje i slika o samom sebi

Svako ima vlastitu sliku o svojim slabim i jakim stranama, koja je rezultat pozitivnih i

negativnih odgovora koje primamo od osoba koje su nam vane. Ideja koju imamo o nama

samima i vrijednosti koje tome pripisujemo je nae samopotovanje. Samopotovanje je


23/71

23

kreirano iz naeg iskustva i oblikuje se od najranijih godina naeg ivota. Kod osoba sa

oteenjem vida slika o samome sebi je veoma naruena. Frustracija i anksioznost su

obino prisutni. Ako dijete doivi uspjeh tokom obrazovanja razvie pozitivna osjeanja o

samome sebi i vjeru da moe uspjeti u ivotu. Ukoliko doivi neuspjeh i frustraciju, ui da je

inferioran u odnosu na druge i da njihov trud i nastojanje ne utiu na ono to se deava.

Umjesto osjeaja snage i produktivnosti, oni ue da okolina njih kontrolira. Osjeaju da

nemaju snage i da su nekompetentni.

Istraivai su utvrdili da uenik, koji nema tekoa, nakon postignutog odreenog uspjeha

dobija dodatnu motivaciju za uspjehom. Kada ne uspije, kae samome sebi da treba da se

jo jae trudi. Meutim, kada osoba sa oteenjem vida uspije, ona svoj uspjeh pripisuje

srei. Kada ne uspije, jednostavno se smatra nesposobnom i esto krive druge za svoj

neuspjeh. Reakcije na vlastitu sljepou i na sebe kao slijepu osobu mogu se opravdano

promatrati kao jedan od segmenata socijalnog razvoja u skladu s njegovim opisom, koji

ukljuuje i stavove i vrijednosti u odnosu prema sebi. Kako kod osoba sa oteenjem vida

uope, tako i u osoba normalnog vida, postoje odreene reakcije na sljepou, odnosno na

slijepe osobe (Stani, 1991). Sljepilo koje se javlja u ranim uzrastima, kao i kongenitalno

sljepilo, ne mora uvijek biti uzrok promijenjenog Ja i poremeaja linosti, ali sljepilo koje se

javlja kada su funkcije Ja ve razvijene u svakom sluaju je traumatino, jer razarautvrene obrasce motiliteta, komunikacije, self-koncepta i tjelesne sheme (Popovi, 1986).

Ukoliko je u pitanju zrela linost, reakcija na pojavu iznenadnog sljepila je trenutni ok,

poslije ega dolazi do oporavljanja. Stanje oka esto se manifestuje depersonalizacijom i

depresijom, koji obino traje od nekoliko dana do nekoliko nedjelja. Ovo stanje se moe

smatrati nekom vrstom anestezije, jer je unesreeni skoro sasvim nepokretan sa

oskudnom facijalnom ekspresijom ili osiromaenim i sporim govorom.

Reakcije na sljepilo sasvim pouzdano zavise od individualnih svojstava linosti. ini se da

individualne razlike nastale zbog sljepila postaju jo vee, na ta ukazuju statistike analize

rezultata brojnih istraivanja; npr. marljivog sljepilo ini jo marljivijim, inteligentni razvijaju

svoju nasljednu sposobnost jo vie, dok slabo obdareni ostavljaju utisak da zaostaju vie

nego njihovi vrnjaci koji vide sa istim potencijalima itd. Znai, stalno treba imati na umu:

nema slijepog ovjeka, ve mnogo razliitih slijepi ljudi (Popovi,1986).

Vano je istai da adaptacija na sljepou obuhvata est podruja: moral (realistinopovjerenje slijepe osobe u svoju sposobnost da se bori s problemima koji proizlaze iz


24/71

24

oteenja); stavove prema ljudima normalnog vida; stav prema sljepoi (prihvaanje

oteenja na realistian nain); obiteljske odnose; stavove prema rehabilitaciji/ habilitaciji;

stav prema zaposlenju (adaptirana slijepa osoba priznaje profesionalna ogranienja

uvjetovanja sljepoom, ali joj ona ne slue kao isprika za traenje povlastica).

Jo jednom treba istai da ovjek bez vida, primoran da ivi u svijetu koji je struktuiran u

slubi vida, stalno mora da gradi svoju pshiku ravnoteu. Njega tjelesni nedostatak

orjentie ka prilagoavanju koji odgovara njegovim senzornim ogranienjima, a bazini

motivi ga stalno podstiu da razvija i koristi svoje potencijale. Osjeanja ga vuku da ostane

lan drutva, a drutvo pak ne prihvata linosti prilagoene jedino na sljepilo, tako dolazi do

nesklada izmeu potreba slijepog i nerealne slike koju stvaraju oni koji vide o posljedicama

gubitka vida. Sve promjene blindizmi, egocentrizam, sklonost ka sanjarenju, verbalizmu inepokretnosti, tendencija integraciji u uu grupu slijepih ili odbijanje integracije od strane te

grupe imaju po neto od ta dva odnosa. To, naravno, ne znai da sve pomenute promjene

moramo sresti kod svakog slijepog ovjeka, niti da su te promjene kod onih kod kojih se

pojavljuju trajna pojava, a ne moraju biti ak ni naglaene (Popovi, 1986).

Anksioznost i depresija

Kada govorimo o anksioznosti i depresiji mislimo na sposobnost prilagoavanja okolini i

noenjem sa razvojnim zadacima koji su postavljeni pred njih u datoj fazi ivota

(Teskeredi i saradnici, 2007). Ova osjeanja su pogorana nedosljednou u stepenima

oteenja vida. Depresija je ozbiljan emocionalni poremeaj koji znaajno utie na razvoj

problema u odnosima sa drugim ljudima, patnju porodice i gubitak radne produktivnosti

(Teskeredi i saradnici, 2007). Osobe sa oteenjem vida ne reagiraju negativnim

emocijama na vlastito oteenje. Ono postaje izvor negativnih emocija tek kao indirektan

faktor onda kada poinju uoavati da se okolina prema njima drugaije odnosi nego prema

ostalima. O intenzitetu doivljavanja vlastite razliitosti, koji se potie ili ublaava pod

utjecajem svakodnevnog socijalnog iskustva, ovisi, ustvari, hoe li se kod osobe formirati

pozitivne crte socijalnog ponaanja, hoe li se povlaiti iz zajednice ili e teiti da djeluje

kao njezin integralni dio.


25/71

25

Uticaj porodice na osobe oteena vida

Jedan od najutjecajnijih agenasa socijalizacije je porodica. Ona ima izuzetno vanu ulogu u

oblikovanju osobina linosti (ali, naravno, ne samo po sebi nego u interakciji s drugim

elementima strukture), u njezinoj socijalizaciji i postizanju odreenog stepena socijalnog

razvoja u sva tri njegova segmenta (Stani, 1991).

Stoga i adaptivno ponaanje slijepih osoba sadri reakcije koje su prema nalazima

povezane sa stavovima roditelja kao:

1. Zdrava kompenzacijska reakcija: priznaju i prihvataju ogranienja uvjetovana

sljepoom, nastoje ih umanjiti razliitim supstitucijama, pokazuju zdrav natjecateljski duh s

obzirom na postizanje moguih ciljeva, slobodno razgovaraju o problemima u vezi sa

svojim oteenjem i ne pokazuju reakcije izbjegavanja.

2. Hiperkompezacijska reakcija: gdje pokazuju ekstremnu agresivnost, snanu tenju

za natjecanjem, zamjeraju svaku kritinost, to su sve obiljeja nesocijalnog ponaanja.

3. Reakcija negiranja: ne priznaju stvarna ogranienja koja proizlaze iz oteenja

vida, to se oituje u njihovim obrazovnim i profesionalnim planovima, u aktivnostima i

interesima. Negiraju sljepou kao hendikep i izbjegavaju diskusiju o toj problematici.

4. Defenzivna reakcija: Zbog oteenosti vida takve osobe ne postiu ono to bieljele, pa se javljaju obrambeni mehanizmi, kao to su racionalizacija i projekcija da bi se

dali socijalno prihvatljivi razlozi za vlastito ponaanje. Takve osobe optuuju drutvo zbog

predrasuda prema slijepima i smatraju da nisu ispravno tretirane.

5. Reakcija povlaenja: Sve aktivnosti su koncentrirane oko oteenja vida, takve

osobe izbjegavaju socijalne kontakte i natjecanje, osim s onima koji su slino hendikepirani.

Za njih je karakteristian osjeaj inferiornosti, a postoji i sklonost sanjarenju.

6. Reakcije neadaptiranog ponaanja: Nesposobni su da se uhvate u kotac sproblemima ivota; neprilagoenost je izraena u egocentrinom ponaanju, emocionalnoj

nestabilnosti, intenzivnoj zabrinutosti i tjeskobi.

Problemi u porodici

Oteenje vida ima znaajan uticajna djeijuporodicu. Profesionalni i emotivni aspekti su

jako bitni za formiranje mentalnog zdravlja osobe oteene vida. Ono je naime, veoma

vano posebno u periodu adolescencije, u kojem se odvijaju procesi krize identiteta, a koji


26/71

26

utiu na stabilnost i efikasnost kasnijeg porodinog i profesionalnog ivota. Istraivanja su

pokazala da roditelji slijepih adolescenata iskazuju manje optimizma, a vie skepticizma, pa

ak i pesimizma u pogledu njihove perspektive na profesionalnom planu, nego roditelji

adolescenata bez oteenja vida (Stanimirovi i igi, 2006).


27/71

27

III PROCJENA I PROCES IDENTIFIKACIJE

Veoma je vano da se tekoe studenta identificiraju to je mogue ranije, kako bi se

osigurala odgovarajua podrka i inkluzivno okruenje.

Cilj procjene je:

utvrditi vrstu i stepen oteenja vida kao razlog potencijalnih tekoa,

prepoznati jake i slabe strane studenta.

Cilj procjene nije napisati dijagnozu. Ne procjenjujemo oteenje vida da bi nekog

obiljeili, nego da bi olakali toj osobi i akademskom osoblju postizanje boljih

rezultata u uenju.

Prepoznavanje studenata sa oteenjem vida

Obino studenti sa oteenjem vida ve imaju dijagnozu i odreen stepen oteenja vida,

ali kako bi im se moglo pomoi prilikom studiranju neophodno je da postoji identifikacija.

Ukoliko ne moete sami ispuniti identifikacijski obrazac, savjetujemo vam da naete nekoga

ko e vam proitati upute i umjesto vas ispuniti formular. Va tutor (ukoliko ga imate) trebao

bi vam nai vodi u odgovarajuem formatu, kao to je elektronski format. Razgovarajte o

svojim zahtjevima sa svojim tutorom, ili sa drugim studentima u grupi koji su spremni da

vam pomognu.

Identifikacija studenata sa oteenjem vida

Identifikacija studenata sa oteenjem vida se sastoji od nekoliko vanih koraka i trebala bi

se provoditi na sljedei nain:

Korak 1. Informirajte nas o svoj im potrebama

Navedite svoje potrebe putem identifikacijskog obrazaca.

Identifikacijski obrazac moete pronai u uredu za podrku svog univerziteta.

Molimo vas da ga ispunite i vratite uredu za podrku ukoliko elite da dobijete

odgovarajuu podrku koja je u skladu sa vaim posebnim potrebama, invaliditetom

ili hroninom bolesti.

Ukoliko u ovom trenutku vae tekoe ne zahtijevaju dodatnu podrku molimo vas

da ipak ispunite identifikacijski obarazac s ciljem registracije vaih tekoa i breg


28/71

28

osiguranja dodatne podrke ukoliko se okolnosti promijene. Na ovaj nain moi

emo vam i povremeno slati vane informacije.

Ukoliko ste sigurni kakav vid podrke trebate, poeljno je da ovaj obrazac ispunite

to je prije mogue.

Ako, meutim, elite razgovarati o svojim dodatnim zahtjevima, molimo vas da

ispunite ovaj obrazac te da posebno obratite panju na dio gdje trebate opisati svoje

okolnosti.

Univerzitet e svaku informaciju koju budete dali uvati u tajnosti.

Korak 2. Vratite identifikacijsk i obrazac uredu za podrku

Ispunite identifikacijski obrazac i poaljite ga to prije. Takoer, moete popuniti i on -

line verziju identifikacijskog obrasca kada se registrirate na naoj stranici.

Nekada organiziranje podrke moe potrajati izvjestan period (do nekoliko sedmica)

tako da je vano da obrazac poaljete to prije. Na taj nain emo stii kreirati va

profil i osigurati podrku prije nego to krenete sa predavanjima.

Ako nam identifikacijski obrazac ne poaljete na vrijeme, ili nam ga uope ne

poaljete, to e rezultirati neprepoznavanjem vaih posebnih potreba, i dovest e do

kanjenja u organiziranju podrke za vas ili nae mogunosti da vam pravovremeno

osiguramo podrku.

Korak 3. Upoznajte svoj individualni profil

Na kraju, proitajte svoj profil.

U sluaju da se nakon podnoenja identifikacijskog obrazaca vae okolnosti

promijene tako da utjeu na zadovoljavanje vaih potreba i dodijeljenih usluga,

molimo vas da se ponovo obratite uredu za podrku. Takoer, moete ponovo

popuniti i podnijeti on-line verziju identifikacijskog obrazaca ukoliko se vae okolnosti

promijene.

Koja vam je dokumentacija potrebna?

Studenti koji putem identifikacijskog obrasca zahtijevaju podrku tokom studiranja i

posebne pogodnosti tokom ispita duni su da svoj zahtjev podre dodatnom

dokumentacijom koja e jasno ukazati na tekou i pruiti dovoljno informacija u vezi s


29/71

29

nainom manifestacije oteenja vida. Ove informacije e posluiti uredu za podrku da

donese odluku da li je traeni zahtjev opravdan ili ne, te koji intenzitet podrke je potreban.

Dodatna nuna dokumentacija u formi oftalmolokog nalaza ne smije biti starija od tri

godine i mora je potpisati kvalificirani strunjak.

Takoer, dokumentacija bi trebala da prui dodatne informacije o tome kako navedene

okolnosti djeluju na trenutno funkcioniranje studenta/ice i kako to utjee na studenta u

edukacijskom okruenju. Ukoliko nemate potrebne dokumente kojima biste mogli

poduprijeti svoj zahtjev, moete razgovarati sa uredom za podrku koji e zajedno s vama

osigurati validnu dokumentaciju i pokuati pronai najbolje rjeenje za vas.

Proces procjene

Prilikom identifikacije i kreiranja individualnog profila podrke za studente sa oteenjem

vida veoma je vano procijeniti da li je studentu potrebno osigurati vizualni ili nevizualni

pristup studiranju, te to treba biti prepoznato kao prva faza ka ostvarivanju cilja, a cilj je

uspjena podrka.

Tremin vizualno oteenje pokriva cijeli spektar oteenja vida, od onog koji zahtijevaminimalnu prilagodbu, do onog gdje je potrebno osigurati razliite metode i tehnike radi

visokog stepana slabovidnosti ili sljepoe. Jako je bitno da studenti sa oteenjem vida

jasno iskau svoj nivo efikasnosti preostalog vida. Ovo znai da e studenti moi dobiti

odgovarajuu podrku i materijal za uenje u odgovarajuem formatu to prije.

Ovdje je potrebno da se studentu sa oteenjem vida postave dva pitanja prilikom

ispunjavanja identifikacijskog obrasca:

1. Da li mogu koristiti preostali vid za itanje i pisanje? Ovdje se moe ukljuiti

koritenje razliitih poveala, posebnih naoala ili elektronikih pomagala.

2. Da li mogu vidjeti dovoljno na ekranu prilikom koritenja raunara?Ovo moe

ukljuiti koritenje uveanog ekrana ili prilagoavanje sadraja pomou posebnog

softvera tako da se tekst poveava ili da se boja displey mijenja.


30/71

30

Ukoliko je odgovor na ova dva pitanja potvrdan i student moe koristiti preostali vid,

vjerovatno uz pomo posebne opreme, najbolje je da podrka bude kreirana na nain da

student koristi materijal za uenje u printanom, elektronskom ili PDF formatu, koritenjem

softvera za uveanje na raunaru. Takoer, student e najvjerovatnije kombinovati neke ili

sve ove pristupe, koji se nazivaju metode uenja zasnovane na vidu. Ukoliko je odgovor na

ova pitanja negativan, onda je najbolje za ove studente osigurati materijale za uenje u

nevizualnom obliku. Ovo se odnosi na audio zapise i softvere za itanje sa ekrana i

konvertiranje printanog teksta u govor. Takoer, student e najvjerovatnije kombinovati

neke ili sve ove pristupe, koji se nazivaju metode uenja koje nisu zasnovane na vidu.

Potrebno je odabrati koji pristup najbolje odgovara studentu, i jako je vano naglasiti da se

ovo moe promijeniti s vremenom. Odgovori na ova dva pitanja nam pomau u procjeni i

davanju savjeta prilikom pruanja podrke koja je dostupna za studente sa oteenjem vida

prilikom koritenja raunara, pristupu printanom materijalu i uzimanju biljeki. U razgovoru i

procesu procjene od strane strune osobe sa studentom oteena vida, neophodno je

utvrditi na kojem polju ili nivou se javljaju tekoe:

u itanju ipisanju;

praenju nastavnog gradiva;

osiguranju prilagoenog materijala za uenje u toku nastave;

osiguranju asistivne tehnologije;

komunikaciji sa kolegama ili profesorima;

pronalaenju informacija na oglasnim ploama;

pronalaenju sala za predavanje ili laboratorija za vjebe;

pronalaenju kolega u guvi;

prepoznavanju kolega i profesora;

formiranju mentalne sheme unutar zgrade;

formiranje mentalne sheme oko zgrade fakulteta;

formiranje mentalne sheme grada ili dijelova grada neophodnih za kretanje studenta.


31/71

31

IV STRUNA POMO I PODRKA

Studenti sa oteenjem vida ele jednak pristup obrazovanju u skladu sa svojim stvarnim

sposobnostima koristei pri tome svoje stvarne potencijale. Oteenje vida zavisno od vrstei stepena je razliito te nee svi studenti pokazati istu vrstu tekoa i nee trebati istu vrstu

podrke.

Podrka u zajednici

Osim u Uredu za podrku na vaem Univerzitetu, moete potraiti i pomo stunjaka za

oteenje vida (tiflologa/edukatora-rehabilitatora), u najbliem domu zdravlja ili klinici. U

Bosni i Hercegovini jedno od mjesta za podrku je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetUniverziteta u Tuzli. Takoer, moete se obratiti za pomo i podrku i Udruenje studenata

sa posebnim potrebama i volontera u Tuzli koje djeluje od 1998. godine, a ija je misija

borba za ostvarivanje prava na visoko obrazovanje osoba sa invaliditetom na jednakoj

osnovi sa drugima. Volonteri ovog udruenja rade na prilagoavanju udbenika i druge

literature za slijepe studente. Prilagoeni materijali uvaju se u biblioteci udruenja za nove

lanove. Volonteri udruenja takoer pruaju podrku slijepim studentima asistirajui im na

ispitima i u drugim okolnostima kad je to potrebno. Na Univerzitetu u Banja Luci djelujeUdruenje studenata sa invaliditetom Info part, koji raspolae kompjuterom sa govornim

izlazom za slijepe studente.Takoer studenti se mogu obratiti brojnim udruenjima graana

oteena vida u BiH ili Centru za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu u Sarajevu.

Vaa prava

Prava osoba sa oteenjem vida u razvijenim zemljama postoje u mnogim zakonskim

oblicima. Meutim, to nije sluaj i na Univerzitetima u naoj zemlji, gdje su specifina prava

studenata sa oteenjem vida priznata samo na nekim visokokolskim institucijama.

Tako, na primjer, na Univerzitetu u Tuzli, u dokumentu Pravila studiranja na I ciklusu

studija, lan 13 (2010) navodi se: Studentu koji ima status studenta sa posebnim

potrebama, kao i studenta sa disleksijom, moe se odobriti savladavanje studijskog

programa pod posebnim uslovima, koje utvruje Senat Univerziteta na prijedlog

Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.


32/71

32

U dokumentu Pravila o nainu polaganja ispita i ocjenjivanju studenata, lan 16, (2010)

Univerzitet u Tuzli navodi se: Za studente sa posebnim potrebama i studente sa

disleksijom koji nisu u mogunosti da ispit polau na nain utvren studijskim programom,

ili ukoliko prostorija za polaganje ispita nije dostupna takvim studentima, fakultet e

obezbijediti drugi odgovarajui nain polaganja.

Organiziranje predavanja

Prilagoavanja za studente sa oteenjem vida propisuje oftalmolog, kvalificirani

defektolog-tiflolog/edukator-rehabilitator u zavisnosti od vrste poremeaja. Iskustva klinike

i edukaciono-rehabilitacijske prakse ukazuju i na poseban znaaj vidnog polja u dostizanju

ciljeva maksimalne efiasnosti u koritenju preostalog vida (Ekirovi i Vuini, 2011;

Ekirovi, 2000; Hyvarinen, 2000).

Prilagoavanja za slabovidne studente je jednostavnije osigurati. Studentima treba dati

priliku, motivaciju i dovoljno vremena za rad. Predavanja i metode rada, te nain rada

prilagodoti njihovim mogunostima i sposobnostima. Predavanje drati jasno i glasno, a

ukoliko postoje neke slike ili slajdovi dodatno ih objasniti usmenim putem. Prilagoditi

pismene testove uz uveani crni tisak, dati za testiranje vie vremena nego studentima bez

oteenja vida. ak iako ima na ovaj nain prilagoeno testiranje,nove situacije ili kratkoavremena pri izradi testa, mogu poveati njihovu anksioznost. Stoga je nophodno dati im

punu podrku i stalno ih poticati na samostalan rad, te ukljuivati u grupni rad. Mnogi

slabovidni i slijepi studenti vrlo rado uestvuju u aktivnostima koje zahtijevaju govor i

sluanje.

Razna komunikacijska pomagala su dostupna za studente koji imaju tekoe sa

oteenjem vida. Studenti mogu koristiti elektronska prenosna pomagalati koja imajugovornu jedinicu sintetiziranog audio izlaza (ita). Takoer na predavanjima mogu kostiti

diktafone ili druga elektronska pomagala za snimanje usmenog predavanja. Studenti ije

tekoe onemoguavajupotpisivanje, mogu koristiti fasimil, a za pisanje ili kucanje mogu

koristiti elektronsku opremu za glasovnu sintezu.

Kao i kod drugih studenata sa invaliditetom, prilagoavanja za studente sa oteenjem vida

e se razlikovati od studenta do studenta. Postoji nekoliko strategija koje se mogu koristiti

od strane nastavnika a koje e znaajno pomoi studentu sa oteenjem vida, pri emu


33/71

33

vanu ulogu u edukaciji imaju i lanovi (ukoliko je u pitanju grupni rad), tako da su

jednostavne taktike opisane u nastavku, a koje se vrlo esto koriste.

Navodimo ope smjernice koje se mogu koristitiu situacijama koje ukljuujuove studente:

Studenti trebaju imati jednake mogunosti da izraze svoje miljenje ili postave

pitanja, ak i ako to znaidodatno vrijeme;

Ponekad studentu moe trebati dodatni podsticaj da uestvuje u raspravama na

predavanju ili dodatno vrijeme da uradi neki pisani zadatak;

Dopustite mu dodatno vrijeme da apsorbira podatke;

Takoer je vanoda se prevlada poriv da prekinemo studenta dok govori ili dovrimo

njegovu misao, jer sporije ita;

Ne izbjegavajte traiti da ponovi ono to je rekao/uradio, jer e studenti sa

oteenjem vida radijeponoviti poruku/ zadatak, kako bi komunicirali, nego prihvatiti

da se njihov sagovornik pretvara da razumije ono to govore / rade;

Rezimiranje poruke/zadatkaje estokoristan nain provjereda li je student shvatio

poruku ili usvojio radni zadatak;

Pokaite stav prihvatanja i podstiite studenta kako bi se smanjila nelagoda i

povealo povjerenje studenta; ne komunicirajte uz stav simpatije, neugodnosti ili

poputanja;

Pismena izlaganja mogu biti zabrinjavajua za studenta.Neki studenti bi radije da

usmeno odgovaraju ili da pisani tekst, rade na linom raunalu i da ga sami

proitaju;

Usmena izlaganja su najbolje rjeenje ali ne zahtjevati prezentacije, posebno kod

slijepih studenata i ocjenjivati vizuelnu konotaciju a ne sadraj prezentacije;

Treba slobodno i otvoreno razgovarati o tome sa studentom;

Pripremiti materijal na Brailleovom pismu, uveanom crnom tisku ili audio vrpcama,tako da bi bilo poeljno da planirate unaprijed, jer je jako bitno da student ima

tekstove dostupne na poetku semestra;

Ukoliko piete na ploi, jasno i glasno govorite to piete;

Slajdovi na prezentacijama za slabovidne osobe treba da su jednostavni sa bijelim

podlogama i crnim slovima ili uvijek da imete kontrast pozadina-slovo, bez dodatnih

slika, to e prezentaciju uiniti tekom za gledanje;

Ne dopustite da vie od jedne osobe govori u isto vrijeme; Ne koristite gestovnu komunikaciju, verbalno izrazite svoje osjeaje.


34/71

34

Savjeti profesorima i drugom osoblju

Predstavite se, u sluaju da student ne prepoznaje va glas ili se verbalno oglasite

ukoliko ulazite ili izlazite iz predavaone;

Ne zahtjevajte od slijepih studenata da skinu crne naoale;

U radu maksimalno koristitet metodu verbalnog izraavanja koji treba biti dovoljno

glasan i jasan (normalnim glasom, ne glasno, sporo ili pretjerivanjima):

Drite ruke dalje od usta dok drite predavanje;

Koristite metodu razgovora (provjeriti da li iza rijei postoji iskustvo);

Slobodno u komunikaciji sa studentima sa oteenjem vida koristite rijei i pojmove

s vizuelnim konotacijama (gledati, vidjeti, plavo, zeleno...);

Na predavanju, pri davanju uputa studentu sa oteenjem vida budite konkretni,

precizni i kratki;

Budite strpljivi i sluajte;

Pokuajte ostati na istom mjestu i ne kretati se dok razgovarate;

Udaljite se od prozora kako slabovidna student ne bi imao refleksiju svjetla, pri

gledanju prema vama;

Eliminiite pozadinsku buku u prostoriji gdje predajete;

Podstiite uestvovanje, ali ne zahtijevajte od studenta sa oteenjem vida da neto

samostalno demonstrira pred cijelom grupom;

Koristite metode pisanih i ilustrativnih radova u uveanom crnom tisku ili studentima

dozvolite da koriste svoje prenosno raunalo;

Ocjenjujte sadraj a ne rukopis;

Pri davanju pisanog materijala izbjegavajte duge reenice;

Student koji ima potpunu sljepou, moe na svom raunalu uraditi test, i da vam

nakon toga sam proita odgovore, a vi mu usmeno ukazujete na greke;

Slijepi studenti mogu raditi dijagrame i tablice, ukoliko koriste brajevu mainu; Pri demonstriranju, kad god je mogue treba koristiti stvarne predmete i dozvoliti

slabovidnom studentu da prie i pogleda iz blizine ili slijepom studentu da opipa

demonstrirani predmet;

Ukoliko studentima pokazujete neku vizuelnu prezentaciju ili film, obavezno je

usmeno objasniti sadraj istog;

Slijepi studenti koriste materijale tampane na brajici, (slova, brojke, simbole i ostali

znakovi), ali mogu koristiti i zvune knjige (CD-e i raunare sa govornom jedinicom,koja pretvaraju pismo u govor);


35/71

35

Ukoliko koristite metodu laboratorijsko-eksperimentalnih radova, neophodno je da

student sa oteenjem vida individualno uvjebavaju manipulaciju predmetima,

alatima i instrumentima, odnosno da imaju neposredni kontakt sa predmetom;

Ukoliko se ove metode koriste van uionica, potrebano je osigurati pomo videeg

vodia za kretanje i upoznavanje prostora;

Oekujte isti kvalitet rada studenata sa oteenjem vida kao i onih koji ga nemaju;

Ukoliko student koristi psa vodia, dozvoliti da bude u prostoriji gdje predajete jer su

posebno obueni, vrlo disciplinovani psi i zahtijevaju malo prostora;

Ne ometajte psa vodia na dunosti (ne mazite ga);

Imajte obzira na pojavi glavobolja koja moe da bude uestala nakon dugotrajnog

itanja, kod slabovidnih studenata.

Materijal i oprema

Kako biste dobili potrebnu podrku, prilikom ispunjavanja identifikacijskog obrasca potrebno

je da navedete posebne zahtjeve u vezi sa materijalom i opremom. Ukoliko nismo u

mogunosti odmah odgovoriti na vae zahtjeve, ured za podrku e vas kontaktirati kada

osigura potrebne prilagodbe.

Studiranje zahtijeva jako mnogo itanja i vjerovatno vam je potrebno da isti materijal

proitate vie puta. To moe biti jako zamorno za vas, posebno ukoliko koristite poveala ili

optika pomagala, te vam moe biti od velike koristi da potrebni materijal imate snimljen.

Osim toga, tokom studiranja bit ete u prilici da snimate predavanja i usmene prezentacije

te vas molimo da imate na umu da je to iskljuivo u vlasnitvu univerziteta, te da morate

slijediti odreene procedure. O ovome pitanju se trebate raspitati u svom uredu za podrku.

Takoer, neki studenti mogu koristiti audio format kao sredstvo hvatanja biljeki. Postoje

ureaji za snimanje koje moete koristiti, kao to su digitalni diktafon ili player. Ukoliko jepotrebno, ured za podrku vam moe posuditi potrebnu opremu.

Ukoliko ste primijetili da zaostajete u svojim zadacima i obavezama, moete zatraiti

dodatno vrijeme kako biste izvrili svoje obaveze. Ovo moe biti dodatna potekoa na

kraju godine kada morate stii zavriti svoje obaveze u okviru pojedinih nastavnih

predmeta. Ovdje moe znaajno pomoi tutor tako to e vam dati savjete o nainima

postavljanja i rjeavanja prioriteta tokom studiranja.


36/71

36

Nastavni materijali

Ured za podrku vam moe pruiti:

audio verzije printanih materijala

digitalne verzije u Adobe Reader PDF (Portable Document Format) uveantisak (A4 formata A3).

Ispiti

Prilikom procjenjivanja znanja, standardna je praksa da svoje znanje prvo prikaete u

pisanom obliku. U izuzetnim sluajevima, uz odobrenje ureda za podrku univerziteta, svoj

rad moete prikazati snimanjem u audio formatu.

Ukoliko su vam ispitni materijali i testovi potrebni na Brailleovom pismu, trebate znati danam treba odreeno vrijeme kako bismo osigurali ovu vrstu usluge. Takoer, pri

razmatranju vaeg zahtjeva, moemo uzeti u obzir i uvean tisak, ukoliko vam je potreban.

Za osiguranje ove usluge potrebno nam je izvjesno vrijeme a trebali bismo i porazgovarati s

vama o vaim zahtjevima.

Ukoliko vam je potrebno dodatno vrijeme na ispitu ili koritenje asistivne tehnologije

potrebno je da se obratite uredu za podrku i ispunite identifikacijski obrazac gdje ete

tano navesti eljene modifikacije.

Ukoliko ste se odluili za koritenje raunara za vrijeme ispita morate biti sigurni da ste

upoznati sa svim zadacima, nainom pohranjivanja i dohvaanje podataka i mogunosti

printanja. Studenti sa oteenjem vida, posebno slijepi, trebaju prilagoavanje za vrijeme

provjere znanja, kao to to trebaju studenti s drugim tekoama u uenju. Ipak, veoma je

vano razmotriti sljedee:

Usmena izlaganja su alternative za pisane zadatke ili odgovore na pitanja, koje neko

drugi moe proitatinaglas za studenta sa oteenjem vida;

Za studente koji se odlueodgovarati usmeno profesori trebaju pokazati strpljenje,

nuditi ohrabrenje i priliku da se razvije samopouzdanje;

Dajte studentima pitanja za ispite koji prikazuju format i sadraj testa, kao i

objanjenje ta ini dobarodgovor i zato;

Produite vrijeme doputeno za rjeavanje zadataka kada je to prikladno;


37/71

37

Napravite alternativne zadatke u nekim sluajevima putem uveanog teksta ili

dozvoliti im koritenje personalnog raunala koji ima govornu jedinicu;

Usluge biblioteke trebaju imati mogunosti i elektronske verzije teksta ili kao e-knjige

ili eventulano povezivanje s izdavaem;

Ne zaboravite da je studentima sa oteenjem vida, nee biti svjesni poruke

ostavljene na oglasnim ploama, tako da bi bilo dobro da postoje i verbalne

obavijesti;

Ne mjenjati raspored namjetaja uionice, ili ukoliko se to uradi, na vrijeme upozoriti

studenta sa oteenjem vida, jer to moe predstavljati problem pri kretanju slijepih

studenata;

Odravati predavanja u istoj Sali / uionici radi orjentacije i formiranja mentalne

sheme prostora studenata sa oteenjem vida;

Podesiti osvjetljenje prostorije, izbjegavajui kombinaciju dnevnog i vjetakog

svjetla, odsjaj povrina ili je pak, za neka oteenja vida potrebno i dodatno/lino

osvjetljenje na klupi;

Prilagoavanje osvjetljenja moe i da varira iz dana u dan, po potrebi slabovidnosti;

Kontaktirajte sa studentom putem e-maila.

Preporuke za podrkuCentar za podrku moe osigurati tutora ili asistenta za podrku, koji e individualno raditi

sa studentom sa oteenjem vida, a nain rada e zavisiti od izvjetaja strunjaka za

oteenje vida.

Preporuke bazirane na izvjetaju/nalazu strunjaka iz oteenja vida, mogu ukljuivati

podrku za:

vjetine i strategije itanja i pisanja,

vjetine i strategiju uenja, pravljenje zabiljeki,

tehnike uenja i ponavljanja,

tehnike ispitivanja,

organizaciju vremena i organizacione sposobnosti,

vjetine sluanja,

koritenje raunara za obradu teksta,

vjetine pronalaenja informacija i koritenje referenci,


38/71

38

kupovinu, iznajmljivanje, ili neki drugi nain koji omoguava primjenu asistivne

tehnologije,

koordinaciju (usklaivanje) i primjenu drugihterapija i mjera, ili usluga koje su u

vezi i u skladu s postojeim edukativnim i rehabilitacijskim planovima,

procjena potreba studenta sa oteenjem vida, ukljuujui i funkcionalnu

procjenu osobe u njenoj svakodnevnoj ivotnj sredini,

savladavanje prepreka pri kretanju,

formiranje prostorne i mentalne sheme.


39/71

39

V VJETINE UENJA

Vjetina je nauena aktivnost koja moe biti razvijana i kontinuirano usavravana. Oitije

vjetine uenja, kao to su pisanje eseja i ispitne tehnike nalaze se s jedne strane

kontinuuma. Kvalitete kao to su vremenska organizacija, motivacija i predanostpredstavljaju ravnoteu i organizirani pristup uenju i nalaze se sa druge strane

kontinuuma.

Vjerovatno ete shvatiti da su neki aspekti uenja zahtjevniji od drugih. Ukratko, vjetine

koje ete koristiti i razvijati kao studenti su:

itanje, sluanje, sakupljanje podataka,

voenje biljeki,

izvravanje zadataka (pisanje eseja, seminarskih radova i sl.) i polaganje ispita,

koritenje raunara i drugih informacijskih tehnologija; koritenje interneta i pristup

web-stranicama,

provoenje praktinog rada kod kue ili na fakultetu,

uestvovanje u grupnim i timskim aktivnostima.

Efikasno uenje se postie kroz spoznavanje sebe, svojih kapaciteta za uenje, procesa

koje trebate koristiti i koji su vam potrebni te zainteresiranosti za predmet koji uite.

Vremenska organizacija i odreivanje ciljeva

Obino je tokom studiranja potrebno svake sedmice odvojiti odreeno vrijeme za uenje.

Vremenska organizacija je odreivanje i praenje plana uenja na nain da organizirate i

odredite prioritete pri uenju.

Organizacija vremena predstavlja:

Odreivanje ciljeva uenja, Planiranje usmjereno na ispunjavanje cilja,

Planiranje vremena,

Podjela zadataka na manje dijelove.

Mislite li da vam je potrebno vie vremena za uenje?

ta vam moe pomoi kako biste bre proitali tekst?


40/71

40

Moda biste trebali da porazgovarate o ovim pitanjima sa savjetnikom u uredu za podrku

vaeg univerziteta.

Voenje biljeki

Zapisivanje glavnih ideja i injenica koje su vam potrebne kako biste izvrili svoje zadatke ili

kako biste nauili i ponovili gradivo, omoguava vam da pokaete svoje razumijevanje

materije vlastitim rijeima. Kako bi bili uspjeni tokom studiranja svi studenti trebaju biti u

stanju zapisivati biljeke tokom predavanja, uenja, itanja ili tokom diskusija. Nakon toga

one kasnije trebaju biti organizirane na nain da se mogu lako pronai i iz njih uiti. Biljeke

se mogu praviti na vie naina: zapisivanjem u svesku ili na raunar; diktirajui na diktafon

ili nekome drugom; podvlaei pisani tekst; biljeei namargine pisanog teksta ili na drugi

nain istiui tekst.

Uzimanje i voenje biljeki obino podrazumijeva nekoliko zadataka u isto vrijeme:

sluanje, itanje, razumijevanje, sumiranje i pisanje. Potrebno je istraiti postojee alate

koji bi mogli pomoi u voenju biljeke. Kompijuterski programi kao to su Word ili Excel

nude mnogo korisnih alata, primjerice, veliinu fonta, izgled i tabele. Vano je identificirati

metode biljeenja koje vam najbolje odgovaraju npr.:

Snimanje predavanje u diktafon, kasnije presluavanje i zapisivanje glavnih taaka.

Datoteka se moe kopirati na kompjuter, to olakava cijeli proces;

Tokom itanja knjige moete uzimati zabiljeke koristei diktafon koje ete kasnije

zapisati ili prenjeti na raunar;

Koristite laptop ili mali ureaj za biljeenje kako bi uzeli biljeke tijekom predavanja

ili itanja knjige;

Pitajte drugog studenta ili kolegu sa predavanja da uzima biljeke za vas.

Oznaavanje i spremanje biljeke

Kako bi najbolje iskoristili svoje biljeke morat ete imati vlastiti sistem kreiranja,

organiziranja i pristupanja istima. Ako ih zadrati na raunaru, potrebno je provjeriti da li su

oznaene i sauvane na adekvatan nain. Ukolikoih uvate u printanom obliku potrebno ih

je oznaiti bojama.

Na koji nain vi vodite biljeke?

Koja metoda je najbolja za vas?


41/71

41

Cornell s istem uzimanja biljeki

Ne postoji "najbolji nain" za uzimanje biljeke - ljudi se razlikuju po tome ta je dobro za

njih, te je potrebno isprobati razliite metode kako bi ste bili u stanju odluiti ta je najbolje

za vas. Postoji niz strategija koje su posebno prikladne za slabovidne studente. Ovdjeemo dati jedan primjer uzimanja biljeki koji na efikasan nain ilustrira usku povezanost

izmeu uzimanja i voenja biljeki i uenja.Rije je o Cornell metodi pravljenja biljeki koja

koristi pet kljunih rijei: zapisivanje, reduciranje, uenje, razmiljanje i pregled.

1. Zapisivanje.Tokom predavanja ili dok itate, zabiljeite to je mogue vie znaajnih

injenica i ideja.

2. Reduciranje. to je bre mogue nakon toga potrebno je jasno saeti ove ideje i

injenice. Na ovaj nain pojanjavate znaenja i odnose, jaate kontinuitet i memoriju, a

ujedno se pripremate za polaganje ispita.

3. Uenje.Nakon saimanja uzetih biljeki pokuajte se prisjetiti i rei naglas injenice i

ideje o toj temi to vie moete, ne mehaniki, nego u svojim rijeima. Zatim, provjerite

svoje biljeke kako bi potvrdili ono to su rekli. Ovaj postupak pomae u prenosu injenica i

ideja u dugoronu memoriju.

4. Razmiljanje. Razmislite o ovim injenicama i idejama kako bi ste formirali svoje

miljenje o njima. Tokom razmiljanja oznaavajte svoja iskustava i ideje, stavljajui ih u

strukture, saetke i referentne okvire, to e pojaati vae sjeanje na njih.

5. Pregled. Ako provedete 10 minuta svake sedmice u brzom pregledu tih biljeki, zadrat

ete veinu nauenog i biti ete u mogunosti koristiti svoje znanje na efikasan nain.

Koritenje raunara

Kako biste uspjeno studirali potreban vam je redovan i pouzdan pristup internetu. Prilikom

studiranja vrijeme koje provodite za raunarom ovisi o vrsti studijskog programa, ali za

veinu programa moe se oekivati da biste trebali barem nekoliko sati sedmino provesti

na nekim aktivnostima na raunaru (pisanje eseja, pretraivanje interneta i sl.).

Da li vam je potrebna posebna oprema da bistekoristili raunar i imali pristup internetu?


42/71

42

Ukoliko vam je potrebna posebna oprema da biste koristili raunar i imali pristup internetu

obratite se svom uredu za podrku.

Pristup objektima

Pristup objektima je razliit i varira od studijskog programa do studijskog programa, a nije

uvijek mogue ni pronai odgovarajui objekt. Ukoliko su nam poznati vai zahtjevi,

moemo vam rei da li postoji mogunost da se pronae alternativno rjeenje, kao to je

promjena mjesta predavanja, vjebi ili osiguranje alternativnih pristupnih staza, gdje je to

mogue. Molimo vas da svoje zahtjeve u vezi s pristupom objektima navedete u

identifikacijskom upitniku.

Studentski domPosebne potrebe, invaliditet ili hronina bolest samo po sebi nije razlog da ne budete

korisnik studentskog doma. Mi emo uiniti sve to je u naoj mogunosti da udovoljimo

vaim dodatnim zahtjevima. Ukoliko vam je potrebna dodatna podrka ili tutor molimo vas

da nas kontaktirate najmanje est sedmica prije nego to nastava pone.

Da li za vrijeme studiranja boravite u studentskom domu?

Da li vam je potrebna dodatna podrka?


43/71

43

VI ASISTIVNA TEHNOLOGIJA

Asistivna ili pomona tehnologija omoguava osobama sa oteenjem vida da na laki

nain rijee probleme, kako u nastavi, tako i u vannastavnim aktivnostima ili svakodnevnom

ivotu. Isto tako, asistivna tehnologija pomae osobama sa oteenjem vida da koriste

svoje vrijeme za druge stvari za koje su nadareni. Asistivna tehnologija koja se koristi kod

postojanja problema sa vidom podrazumijeva pojaanja signala ili zamjenu signala.

Savremena tehnologija omoguava brz pristup razliitim informacijama, otvara nove

mogunosti kolovanja, zapoljavanja i svakodnevnog ivota, te znatno unapreuje kvalitet

ivota osoba oteena vida.

Asistivna tehnologija se vidi kao svaki zadatak, dio opreme, ili sistem, koji se uz izmjene iliprilagoavanje, koristi za ouvanje, poveanje ili poboljanje, tj. unapreenje funkcionalnih

sposobnosti lica sa oteenjem (vizuelna sredstva manje jaine, pojaanje i potamnjenje

linija, Brajeve pisae maine, itai ekrana, sredstva za komunikaciju I sl.).

Studentu koji ima probleme sa vidom, ali jo uvek moe njime da se slui, moemo da

poveamo slova ili da pojaamo kontrast izmeu teksta i pozadine. Ako je student slijep i

uopte ne moe da koristi tampani materijal, potrebno je da tekst bude obezbijeen u

audio formatu ili odtampan na Brajevom pismu.

Za studente sa oteenjem vida tehnologija otvara vrata omoguavajui im da pokau svoje

znanje na nain koji je bio nezamisliv u prolosti. Razliite pomone tehnologije mogu biti

od koristi za osobe sa oteenjem vida, a svaka od njih je dizajnirana s ciljem olakavanja

procesa uenja i svaka nudi podrku i pomo na razliite naine.

Vodi za studente i nastavno osoblje

1. Potrebe svakog studenta za pomonom tehnologijom su jedinstvene;

2. Funkcionalna upotreba pomone tehnologije zahtijeva kombinaciju uveane

tampe, govora ili Braja. Student moe da oekuje senzorni fidbek kao

dodatak primarnom mediju uenja (slabovidni student koristi zvuni izlaz, ili

slijepi student koristi govor i Braj u kombinaciji);

3. Cilj je da se maksimalno povea brzina komunikacije;


44/71

44

4. Materijali za itanje (uveani tisak ili Braj) mogu da budu razliiti od

elektronskog itanja (koritenjem kompjuterskog monitora, zatvorenog

televizijskog sistema, govornog izlaza, audio traka isl.);

5. Ergonomija je vana za sve student na svim stepenima pri izboru i koritenju

opreme i materjala;

6. Uenje i koritenje tehnologije je razvojni proces. Ukoliko se osobi

komunikaciono ili senzorno funkcionisanje (vid, sluh ili taktilne sposobnosti)

promijeni, primjena nove tehnologije je neophodna;

7. Svakoj osobi je neophodan lini nain komunikacije (itanja i pisanja), kako bi

razmjenjivala informacije;

8. Rekreacija, slobodno vrijeme, razonoda i druge socijalne aktivnosti se mogu

unaprijediti koritenjem pomone tehnologije;

9. Saradnja izmeu defektologa-tiflologa ili edukatora rehabilitatora, te strune

osobe za asistivnu tehnologiju, programera kao i profesionalca za odravanje

opreme (igi i Radi-esti, 2006).

Kad god je mogue, pomone tehnologije treba koristiti u kombinaciji s dodatnim

pomagalima, a ne kao zamjenu za uenje vjetinakoje pomau ublaiti deficite. Prilikom

odabira adekvatne tehnologije za koritenje, potrebno je fokusirati se na specifine potrebe

pojedinca. Takoer je neophodno potovati opte principe jer pomona tehnologija moe

jedino da povea osnovne sposobnosti, ne moe da ih zamjeni i vieje nego edukativno

sredstvo. To je osnovno sredstvo jednako olovci i papiru osobama bez oteenja vida koje

omoguava osobama oteena vida pristup standardnim sredstvima, kompletiranju i

izvravanu zadataka i uestvovaju u koritenju istih sredstava koji koriste osobe bez

oteenja vida u regularnim elektronskim edukacionim sredinama, te ne ini automatski

edukacione komercijalne softvere prihvatljivim i upotrebljivim za lica sa oteenjem vida.To je odgovarajua tehnologija u odgovarajue vrijeme- ne koristi tehnologiju prije nego to

je vrijeme (za svaku osobu pojedinano), (igi i Radi- esti, 2006).

Asistivna tehnologija za slabovidne obuhvata sva pomagala (elektronska ili runa) koja su

bazirana na principu skerniranja, uveanja slike ili tekstakao i govornog itaa. Savremena

tehnologija veoma brzo napreduje, stoga emo u nastavku dati preporuku i osnovne

karakteristike pojedinih novijih pomagala za osobe oteena vida (naoare, lupe, diktafoni,knjige tampane krupnim slovima, razni softverski paketi namjenjeni slijepim i slabovidnim,


45/71

45

poveanja kontrasta na ekranu, ita ekrana ili teksta, softveri za prevoenje sa ili na

Brajevo pismo, poveana I/ili reljefna tastatura, tastatura sa uveanim tasterima).

Radi preglednosti, asistivnu tehologiju smo podijelili na pomagala za osobe oteenog vida-

slijepe osobe ipomagala za osobe oteenogvida slabovide osobe.

POMAGALA ZA SLIJEPE OSOBE

Asistivne tehnologije pomagala slijepim osobama omoguavaju:

A. rad na raunaru,

B. tampanje tekstova na Brajevom pismu i tampanje taktilne grafike,

C. itanje tekstova na crnom tisku,D. snimanje i itanje (sluanje) zvunih knjiga,

E. komunikaciju, orjentaciju i navigaciju.

A. Pomagala koje slijepim osobama omoguavaju rad na raunaru

Brajev red Brajev displej

Brajev displej je ureaj koji ini plastino kuite na kome se nalaze dva reda tastera i

Brajev red. Brajev displej prevodi tekst iz raunara na Brajevo pismo, tako to se rijei kojevidimo na ekranu pretvaraju u pokretne estotake Brajevog pisma na kuitu Brajevog

displeja. Pored toga, tasteri se mogu isprogramirati tako da obavljaju unapred definisanu

radnju (npr. pritiskom na odreeni taster otvara se definisani folder, fajl).

Brajev red ili Brajev displej je znai, monitor za slijepe osobe. Kao i obini monitor i Brajev

red moe da prikae samo tekst koji ima sauvan u memoriji, ili pak tekst koji dobija na

ulazu od itaa ekrana (screen readera), a koji vri pretvaranje sadraja raunarskog

monitora u niz slova i znakova. Brajev red prikazuje tekst na Brajevom pismu (Brajevoj

azbuci) sa 6 ili 8 taaka. Ima mogunost povezivan

4 podrska studentima sa ostecenjem vida

Documents