NOVEMBER / STUDENI2 0 1 5

4. sabor hrvatske kulture - Škofja Loka - REPORTAŽA

Prva televizijska emisija u Sloveniji namijenjena pripadnicima etničkih zajednica s područja nekadašnje Jugoslavije

Novosti i obavijesti o radu saveza SHDS možete pratiti i na novi web stranici:

www.shds.si

Tiskanje časopisa Korijeni Financira JSKD-IRSMednarodna standarna Številka: ISSN2463-8129.

ZVEZA HRVAŠKIH DRUŠTEV V SLOVENIJI, Masarykova 14, 1000 Ljubljana, Slovenija

urednički kolegi

za izdavačagrafička obrada

tisaknaknada

Ninoslav Kutnjak,Marijo Malkoć,Vesna Hrdlička Bergelj,Ivana Stipić Lah,Maja Milas,Renata Lugomer Pohajda,Đanino Kutnjak

Đanino KutnjakZef StudioArma s.p.300 kom.

S a d R ž A j4. SAbOR HRVATSKE KULTURE..........................................................................................................................................4MISNO SLAVJE - U SKLOpU IV. SAbORA HRVATSKE KULTURE.......................................................................................7IZLOžbA RUčNIH RADOVA - SHOW H’ART 2015.............................................................................................................8SKUpŠTINA SAVEZA SHDS...............................................................................................................................................10NOVI pREDSJEDNIK SHDS..............................................................................................................................................12ODRžANA 2. SJEDNIcA SAVJETA VLADE REpUbLIKE HRVATSKE ZA HRVATE IZVAN REpUbLIKE HRVATSKE..............13SASTANAK SREDIŠNJEg ODbORA HRVATSKOg SVJETSKOg KONgRESA......................................................................14SASTANAK S IZASLANSTVOM SAVEZA HRVATSKIH DRUŠTAVA U SLOVENIJI...............................................................15VESNA TERZIĆ - pRILOg ZA KORIJENE..........................................................................................................................16NA gLAS - RTV EMISIJA.................................................................................................................................................18VJETAR LEđA- JEDINA RADIO EMISIJA NA HRVATSKOM JEZIKU U SLOVENIJI.........................................................20NIJE LAKO SVITU UgODIT!.............................................................................................................................................2110 gODINA pOSTOJANJA HKD pOMURJE.......................................................................................................................22HRVATSKI JEZIK SVUDA OKO NAS .................................................................................................................................23NASTAVA HRVATSKOg JEZIKA U SLOVENIJI..................................................................................................................26HRVATSKA TURISTIčKA ZAJEDNIcA .............................................................................................................................28pODRAVKA LJUbLJANA ..................................................................................................................................................30

3

DRAgI čITAOcI, pred vama je redizajnirani dvanaesti broj Korijena - časopisa Saveza hrvatskih društava Slovenije.Opremljen je novim, svježim i modernim grafičkim dizajnom, što upućuje na promjenu forme, no sadr-žaj ostaje isti: zbivanja u SHDS-e i oko njega, pisana s mislima i idejama s raznih strana društvenoga živo-ta pripadnika hrvatske zajednice koja živi u Sloveni-ji. Način informiranja u današnje vrijeme se mijenja, tiskani mediji polako gube bitku pred elektronskima, pa i Korijeni kao projekt SHDS-e moraju naći način kako doći do svojih čitalaca. Zadatak Korijena je do-nositi transparentne informacije o radu i poslovanju SHDS-e, pratiti rješavanje statusnoga pitanja Hrvata u Sloveniji i angažman društva članica saveza; izvje-štavati o mnogobrojnim volonterima koji godinama rade na očuvanju hrvatske kulture, kao i o znanim i neznanim uspješnim gospodarstvenicima, medicina-rima i znanstvenicima hrvatskoga porijekla koji žive u Sloveniji. Također, želimo informirati o brojnim po-zitivnim primjerima uspješne suradnje između dviju država. U ovom prijelaznom razdoblju tiskani Korije-ni sastoje se od dva dijela: KORIJENI i KORIJENI INFO. Korijeni info su dokumentacija vezana uz rad i angažman predsjedništva SHDS-e. Tiskani su crno-bi-jelim tiskom i umetnuti u glavni dio časopisa kako bi ih se moglo jednostavno čitati i arhivirati. Istovremeno na novootvorenoj web stranici saveza (www.shds.si) u elektronskom obliku može se čitati novi broj Korijena koji izlazi jedanput godišnje i sadrži cjelogodišnji rad saveza. Koristi se kao promidžbeni materijal prilikom predstavljanja saveza u komunikaciji s raznim institu-cijama i kao dokumentacija kod izvođenja raznih pro-jekata. Web stranica kroz godinu donosi obavijesti, do-gađaje, fotografije i ostale aktivnosti. Korijene uređuje urednički kolegij sastavljen od članova naših društava koji imaju iskustva u novinarskom radu i žele svojim angažmanom pridonijeti što boljem informiranju i kva-liteti samog časopisa te s vremenom može prerasti u odjel informiranja našega saveza. Ovaj broj Korijena na transparentan način donosi sve aktivnosti saveza u protekloj godini, prvoj u četverogodišnjem mandatu

novoga predsjedništva SHDS-e. U priloženom Memo-randumu SHDS-e naznačen je plan rada i kako se za-interesirani mogu uključiti u pojedine segmente rada saveza. Savez je otvoren za sve ideje i konstruktivne prijedloge u cilju poboljšanja rada i statusa hrvatske zajednice u Sloveniji.

đANINO KUTNJAK, pREDSJEDNIK SHDS

4

IV. SABOR HRVATSKE KULTURE

DogaDaji

anDrea Magyar

Tradicionalni Sabor hrvatske kulture Hrvata koji žive u Sloveniji održan je 12. Rujna u Škofji Loki. Odličnu or-ganizaciju 4. Sabora je izvelo Hrvaško kulturno umjet-ničko društvo »Komušina« Škofja Loka. cilj, sada već tradicionalnoga susreta je bolje povezivanje svih dru-štava u Sloveniji i s time očuvanje hrvatskog jezika, kulture i običaja koje smo mi, Hrvati, donijeli iz svoje matične domovine. pokroviteljstvo ovogodišnjeg, 4. Sabora, su preuzeli: predsjednica Republike Hrvatske Kolinda grabar Ki-tarović i predsjednik Republike Slovenije borut pahor. Sabor je otvorila s pozdravnim govorom osobna izasla-nica predsjednice Republike Hrvatske i veleposlanica Republike Hrvatske u Sloveniji, Vesna Terzić. Ista-knula je da su rezultati rada svih hrvatskih društava u Sloveniji vrijedni pažnje i pohvale. Zamjenik ministra kulture Alen Kajmović se je zahvalio svima prisutni-ma na očuvanju tradicije i hrvatskog identiteta. Tre-ba poštovati Sloveniju kao našu trenutnu domovinu, ali istovremeno voljeti i nositi u srcu mati Hrvatsku. Načelnik sektora projekti Državnog ureda Republi-ke Hrvatske, Milan bošnjak je istaknuo da se veze sa domovinom ne smiju nikada prekinuti već stalno treba raditi na njihovom jačanju. predsjednik Saveza

„potrebno je očuvati tradiciju, kulturu i materinji jezik i sve to prenijeti na mlade“ bile su riječi peje

Mijatovića.

5

hrvatskih društava Slovenije, đanino Kutnjak, je u pozdravnom govoru istaknuo da je to najveća manifestacija Hrvata u Sloveniji. Naveo je da to doprinosi rješavanju statusa Hrvata u Sloveniji i zahvalio se domaćinima za uloženi trud u organi-zaciju 4. Sabora. Stručni radnik Javnog sklada za kulturne djelatnosti Ministarstva kulture Republi-ke Slovenije, Matej Maček, je govorio o tome kako je i za Republiku Sloveniju važno da se sačuva identitet i kultura drugih naroda. Na kraju je sve prisutne pozdravio svečanim govorom predsjednik Hrvatsko kulturno umjetničkog društva Komuši-na, pejo Mijatovć. „potrebno je očuvati tradiciju, kulturu i materinji jezik i sve to prenijeti na mla-de“ bile su riječi peje Mijatovića. Svečanom sku-pu su prisustvovale i Dubravka Severinski, viša stručna savjetnica Državnog ureda Republike Hr-vatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Mar-jeta preželj iz „službe za kulturne raznolikosti ni človekove pravice Minstrstva za kulturo Republike Slovenije“. Nešto kasnije se 4. Saboru pridružio i župan općine Škofja Loka, Milan Ješe. prisutne je na kratko pozdravio i zaželio im ugodno popodne. Slijedili su nastupi svih kulturnih društava Hrvata

6

koji trenutno žive u Sloveniji. Nastup su otvorili naj-mlađi članovi HKD Komušina in oduševili publiku. Sli-jedio ja nastup HD Ljubljana. Za njima su nastupili već afirmirana klapa HKD Maribor. Iznenadili su i oduše-vili svojim izborom pjesama. HKD pomurje je kao i uvi-jek svojim profesionalnim nastupom oduševilo i diglo publiku na noge. posebne ovacije je izazvao naš član, dr. Ivan Kos svojim izborom i izvedbom dviju recita-cija. pjevački zbor KD Novo Mesto se je predstavio virtuoznom izvedbom hrvatskih pjesama. HKD Međi-murje Ljubljana je pokazalo raznolikost svojih kultur-nih skupina, a posebno dirljiv nastup su izveli najmla-đi, folklorni plesači i pjevački zbor. KD Međimurje iz Velenja se predstavilo spletom međimurskih plesova. Folklorno društvo iz Ljubljane je pokazalo splet narod-nih plesova. prosvjetno hrvatsko kulturno umjetničko društvo iz pirana nas je izvedbom starih dalmatinskih plesova podsjetilo na more. Nastupe je zaključilo HKD Komušina i oduševilo energijom te unijelo dodatnu svježinu u cijeli program. Na kraju je Ivan Martić za-jedno sa svima nastupajućima zapjevao pjesmu »Ne dirajte mi ravnicu«. Družili smo se dugo u noć i rastali s mislima na novi susret iduće godine. Hvala organiza-torima za sav uloženi trud u prekrasan događaj, koje će još dugo ostati u našim sjećanjima.

DogaDaji

7

U sklopU IV sabora HrVatske kUltUre

Misnom slavlju je predsjedao i propovijedao pomoćni biskup

vrhbosanski mons.

Na poziv Hrvatskog kulturnog umjetničkog društva Komušina, 12. rujna 2015. u crkvi sv. Jakova u Škofjoj Loki u Sloveniji, Misnom slavlju je predsjedao i pro-povijedao pomoćni biskup vrhbosanski mons. pero Sudar. U koncelebraciji s biskupom Sudarom je bio mons. Ante Meštrović vrhbosanski kanonik i mr. vlč. Mario Ćosić, ravnatelj KŠc „Sv. Josip“ u Sarajevu. HKUD Komušina je domaćin održavanja četvrtog Sa-bora Hrvata u Sloveniji te su htjeli da na taj lijepi do-gađaj Misno slavlje predvodi biskup Sudar, a da njihov gost bude i nekadašnji župnik mons. Meštrović koji je s njima dijelio izbjegličke dane i sa grupom entuzijasta osnovao Hrvatski klub Komušina 1993. godine i koji je prethodnica HKUD Komušina. biskup Sudar bio je u svoje vrijeme kapelan u župi Komušina. Na početku Misnog slavlja biskupa Sudara i sve nazočne je pozdra-vio bivši dugogodišnji predsjednik Kluba gosp. Ilija Ćosić. biskup Sudar je izrekao toplu propovijed ista-knuvši na početku važnost Imena Marijina, čiji spo-mendan se toga dana slavio te oslanjajući se na misna čitanja hrabrio nazočne vjernike da pošteno žive ne zaboravljajući mjesto rođenja, ali i izgrađujući zemlju u kojoj danas žive i ne zaboravljajući da je naša prava domovina na nebu.Na koncu Misnog slavlja aktualni predsjednik HKUD Komušina gosp. pejo Mijatović zahvalio je biskupu Sudaru i mons. Meštroviću te im uručio prigodne po-klone. pod Misnim slavljen su čitači i ministranti bili mladi čiji su roditelji iz Komušine, a pjevale su se puč-ke pjesme s komušanskim napjevima, a ravnala je dje-vojka porijeklom iz Komušine.U večernjim satima je nastavljen program u športskoj gradskoj dvorani gdje je nastupilo 10 folklornih sku-pina iz hrvatskih društava koja postoje u Sloveniji te su viđene prekrasne nošnje Hrvata iz različitih kraje-va. Komušanci su jedini predstavnici Hrvata iz biH. U Škofjoj Loki je 28. studenog 1993. osnovan Hrvat-ski klub Komušina, a danas je to Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Komušina. bila su to teška ratna vremena za Komušinu i župe u gornjem toku rijeke Usore. pučanstvo protjerano, domovi spaljeni, a crkva porušena i devastirana. po riječima župnika Meštrovi-

Pero SuDar

DogaDaji

ća cilj osnivanja kluba je bio povezati raspršene Ko-mušance, buditi nadu u povratak na rodna ognjišta te očuvanje identiteta preko raznih sekcija pa tako fol-klorne. prvi predsjednik bio je Ilija Ćosić, a počasni doživotni je tadašnji župnik Ante Meštrović. Društvo se tijekom proteklih godina trudilo realizirati zacrtane programe i ciljeve očuvanja duha Komušine i ljubavi prema domovini i pradjedovskim korijenima. poticalo je na ljubav prema svim duhovnim i ljudskim vrijed-nostima koje su mnogi od obiteljskoga doma ponijeli i sačuvali u dalekom svijetu. Tako su stvarani zdravi uvjeti za prenošenje nacionalnog i vjerskog bogatstva na mlađe naraštaje. (kta)

MISNO SLAVLjE

8

IZLOžBA RUČNIH RADOVA

Ideja izložbe bila je napraviti festival hrvatske ‘art & craft’ umjetnosti u Ljubljani, s tematikom i motivima baštinjenja hrvatske tradicionalne i moderne kulture – vezenje, kukičanje, šivanje, slikanje, batićenje, šlin-ganje, izrada nakita i dr. Izložbi, koja se odvijala 13. 6. 2015., predodređivala je ideja koja bi udruživala kako tradicionalne tako i suvremene tehnike i motive. Slovenskoj zajednici svoj talent predstavili su umjet-nici, članovi hrvatskih U sklopu rastuće popularnosti umjetničkih ‘Art & craft izložbi u Sloveniji’, koji su po-stali trendovska vikend stvar, pa bilo to ljeti na otvo-renom, niz ljubljanske ulice ili zimi, organiziranim na zato prikladnim mjestima i dvoranama, odlučili smo organizirati ‘Art & craft izložbu hrvatskih umjetnika u Sloveniji’, propraćenu drugim aktivnostima, sve u cilju promidžbe hrvatske kulture i prepoznatljivosti umjet-nika u susjednoj zemlji. U posljednjih par godina nekoliko se mladih autora – umjetnika počelo aktivno udruživati kroz oblikovne sekcije autohtonih ručnih radova. Kroz sva hrvatska društva aktivirali su se oni koji su htjeli udružiti tra-dicionalno autohtono dizajniranje i tehnike sa suvre-menim društvom i tematikom – specifičnog pogleda na društvo zbog višeslojne, multikulturne pripadno-sti i posljedičnog ‘rascjepa’. poštujemo svoju baštinu ali želimo bez straha stvarati neku novu, redefiniranu kroz takav osobni pečat kojeg ćemo kroz pojedinačnu energiju i dizajniranje ostaviti u svojim djelima. Ra-čunamo na sinergično djelovanje međugeneracijskih i međukulturnih presjeka. cijenimo da je naša kvaliteta te unikatnost u tome da udruženi, s različitim tehnikama, povezujemo tradici-onalno i moderno te istovrjemeno gradimo mostove iz-

Maja MilaS

SHOW H’ART 2015

poštujemo svoju baštinu ali želimo bez straha stvarati neku novu, redefiniranu

kroz takav osobni pečat kojeg ćemo kroz pojedinačnu energiju i dizajniranje ostaviti

u svojim djelima.

RAZSTAVA UNIKATNIH ROČNIH DEL

13. junij 2015 od 10h do 18h

Hrvaški dom, Masarykova 14, Ljubljana ...

IZLOŽBA UNIKATNIHRUČNIH RADOVA

13. lipanj 2015. od 10h do 18h

Hrvatski dom, Masarykova 14, Ljubljana

DogaDaji

9

IZLOžBA RUČNIH RADOVA

među dva susjedna društva. baš na krilima te sinergije i kroz uključenost u realno društvo možemo ponuditi onaj kulturni superlativ koji će dati dodanu vrijednost te upozoriti na kvalitetu iste. Kroz takav projekt u cijelosti udružujemo komponente kvantitete, kvalitete, multikulturnog koncepta, me-đukulturnog i međugeneracijskog mosta, kolektivnu i individualnu unikatnu vrijednost, vremensku i pro-storsku komponentu, organizacijsku i medijsku pokri-venost, kvalitetu te svježinu, ponajviše stvaralačku energiju koju ćemo zajednički prikazati. Uz sve to ide i dodatni kulturni program koji će pratiti cijelu izložbu. Stvaratelji ručnih radova u sklopu drugih događaja, kroz sporadične izložbe i druženja hrvatske zajednice u Sloveniji već neko vrijeme prikazujemo osnovne stva-ralačke tehnike. gosti tako mogu uživati u stvaranju i oblikovanju raznih umjetničkih ručnih radova, kako općenitih tako i s tematikom i motivima baštinjenja hrvatske kulture. Takve radionice također obuhvaćaju izložbu ručnih radova te druženje članova i prijatelja hrvatske zajednice u Sloveniji. Maja Milas

10

6. redovna izborna skupština Saveza hrvatskih dru-štava u Sloveniji koja se je održala 29.11.2014. od 12 sati u prostorima HKUD “Komušina”, partizanska 2 u Škofji Loki. Na skupštini je bilo prisutnih 47 delegata iz 10 društava, svi nisu došli. Osim HKDML_a su sudjelo-vali još delegati iz HD Ljubljana, HKDM Velenje, HK KOMUŠINA Škofja Loka, HKU Novo Mesto, HKD Ma-ribor, MFD Ljubljana, HD ISTRA piran, HD pOMURJE Lendava, DHŠS Ljubljana. prisustvovali su još i pozvani gosti:

1. Dubravka Severinski, Ured RH za Hrvate izvan domovine 2. Azra popović, Ambasada biH u R.Sloveniji3. Mag. Miha Ježe, župan općine Škofja Loka

Izabrali smo radno presjedništvo, zapisničara, ovje-rovitelje zapisnika te verifikacijsku komisiju koja je utvrdila kvorum što omogučava pravovaljane odluke skupštine. Najprije smo glasali o promjenama u statu-tu SHDS koje su se odnosile na:

- Uvjete pristupa u Savez i uvjete isključivanja iz Sa-veza, član 13- predsjedništvo Saveza, član 22 te druge manje do-pune.Dosadašnji predsjednik Saveza petar Antunović je po-

SKUPŠTINA SAVEZA SHDS

SaVeZ

dao izvještaj o radu predsjedništva Saveza HDS u do-sadašnjem mandatu 2009-2014. On je istaknuo pod-ručja djelovanja:

1. Inicijativa za uređenje pravno formalnog položaja hrvatske zajednice u Sloveniji2. Organiziranost SHDS kao predstavnika u komuni-kaciji s državnim organima i evropskim institucijama, koje se bave s pitanjima narodnih manjina in ljudskih prava (Hrvatski kongres, Mirovni institut, Hrvatska Matica iseljenika Zagreb, RH Državni ured za Hrvate izvan RH)3. Izvješće od zadnje izvanredne skupštine od 11.6.2010 do 29.11.20144. »Sabor hrvatske kulture«5. Tiskanje biltena ZHDS »Korijeni«6. »put prijateljstva Vukovar – Ljubljana« izvješće i mo-nografija7. »Zbornik dobrodošlice Republike Hrvatske u Evrop-sku uniju«8. Škola hrvatskoga jezika9. Uvažavanje SHDS kao nosioca i koordinatora sku-pnih projekata hrvatskih društava u Slovenijipo izlaganju je je ga. Azra popović, predstavnica Am-basade biH u R.Sloveniji lijepim riječima poduprla nastojanja Hrvata u radu i očuvanju svojih korijena i pohvalila suradnju svih konstitutivnih naroda iz biH u Sloveniji.

Matija Plavša HKDMl

11

SaVeZ

Dubravka Severinski iz Ureda RH za Hrvate izvan domovine je također izabranim toplim riječima pozdravila de-legate i izvijestila o napretku u premoščivanju tumačenja autohtone nacionalne zajednice, vezane za Hrvate, u pregovorima sa Slovenijom.Mag. Miha Ježe, župan općine Škofja Loka je pohvalio dosadašnju suradnju s HKUD Komušina i veselo podupro najavljen 4.Sabor hrvatske kulture u Škofji Loki.Za predsjednika Saveza smo imali 1 kandidata Đanina Kutnjaka, koji je u predstavljanju istaknuo:

po glasanju je Josip Marinić, predsjednik izborne komisije razglasio rezultate glasanja za

organe Saveza HD u Sloveniji za slijedeći mandat 2014-2018. Izabrani su:

1. ĐANINO KUTNjAK za predsjednika

2. MIjO STANKO i VLADIMIR POBEžIN za podpredsjednike

3. Vinko Grgić (HKUDKŠL), Marija Kemec (KDMV) i Ivana Stipić Lah (HDL)

za člane nadzornog odbora

4. Dragutin Blagus (KDMV), Marijan Mirt (HKDM) i Ante Pandža (HDL)

za člane disciplinske komisije

- Inicijativa za uređenje pravno formalnog položaja hrvatske zajednice u Sloveniji- Izvedba projektov ZHDS za koje se dogovore druš-tva i koje mogu financirati- Očuvanje Hrvatskog jezika- Rad na večoj gospodarskoj povezanosti hrvatskih tvrtki i društava - Opredjeljenje do pristupa ka koordinaciji s drugim institucijama i društvima

Dogovorili smo se još, da godišnja članarina Savezu ostaje prosječno 200 eura. predsjednička primopre-daja se obavi 16.1.2015. radi zaključenja financijske godine.

Na prijedlog predsjedništva SHDS i rasprave koja je uslijedila, usvojili smo odluku da podijelimo prizna-nja za zasluge kod realizacije Sabora hrvatske kulture, realizaciju puta prijateljstva, primjereni rad društava, realizaciju izložbi i poboljšanju ugleda Hrvata u Slove-niji, tajničkih poslova, donatorstva i 5 godišnje presje-dovanje Savezu –petru Antunoviću. HKUD Komušina je prenovilo svoje prostore za taj događaj, počastili nas domaćom šljivovicom i pripravili dobar ručak. Djevoj-ke u narodnim nošnjama su obavile svu službenu logi-

stiku, što je bilo jako simpatično a da o ostalima u ku-hinji i dvorani i ne pišem, jako toplo i susretljivo do svih delegata. U dobrom raspoloženju smo se vratili u svoja mjesta s nadom da smo izabrali uspješno vodstvo.

12

Na redovitoj općoj skupštini Saveza hrvatskih dru-štava Slovenije, koja je krajem mjeseca stude-noga održana u hrvat-skom društvu „Komu-šina“ u Škofja Loci, za novoga predsjednika Saveza hrvatskih dru-štava izabran je 51-go-dišnji đanino Kutnjak iz Lendave. primajući dužnost predsjednika za slijedeći mandat od četiri godine od dosa-dašnjega predsjednika petra Antunovića, novi predsjednik je u svoje-mu međimurskome di-

jalektu rekao:“Teško bude“. Doista problema je puno, pitanja još više. Novi predsjednik je stoga odmah re-kao da sve što bude činio ne može učiniti sam, nego sa svojim najbližim suradnicima, članovima predsjedniš-tva saveza i sa dvojicom potpredsjednika. To su Mijo Stanko, koji je i predsjednik Hrvatskoga društva Međi-murje Ljubljana i Vladimir pobežin, ujedno predsjed-nik Hrvatske kulturne udruge Novo Mesto. Društava je sada više i, kako je rekao predsjednik đanino, moraju sada pružiti više, kroz još plodniji rad po sekcijama i u cjelini. Nas će cijeniti u Sloveniji i u Hrvatskoj pre-ma tome koliko budemo aktivni, koliko pripremimo i izvedemo priredbi, izložbi, radionica, susreta, posjeta, radionica i humanitarnih akcija. predsjednik đanino želi nastaviti djelo petra Antunovića sa razvijanjem još više prepoznatljivim djelovanjem u lokalnim i na-cionalnim razinama , što bi bio temelj za traženje fi-nancijskih sredstava od Slovenije i Hrvatske, u konač-nici je to jedini pravi put koji vodi priznavanju Hrvata u Sloveniji kao nacionalne manjine, sa svim pravima, koja iz toga slijede. Novi predsjednik ostaje i dalje predsjednik Hrvatskog kulturno umjetničkoga društva „pomurje“ iz Lendave, kao što i petar Antunović osta-je predsjednik Hrvatskoga društva Ljubljana, tako da to predstavlja snažan impuls za nove akcije hrvatskih društava. I Antunović i Kutnjak su u svojim nastupima istakli kao ključni problem i prepreku za uspješniji ili bolje reći normalan rad činjenicu da u Sloveniji Hrva-ti nisu priznati kao nacionalna manjina. Kutnjak je u Lendavi član gradskoga vijeća i vrlo dobro zna koliko prava i materijalnih uvjeta imaju Mađari u Sloveniji, kao priznata nacionalna manjina, premda ih u Slove-niji živi oko devet tisuća(ili Talijani, kojih ima u Slove-niji oko tri tisuće),a Hrvata oko 50 tisuća. On je i u ovoj prilici rekao da Hrvati „ne traže ništa više prava nego

što to imaju Mađari i Talijani u Sloveniji“. Na neke iz-govore u slovenskoj javnosti i politici da navodno Hr-vati nemaju autohtonost u Sloveniji, upravo na ovome skupu je dokumentirano uzvratila nazočna predstavni-ca Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvat-ske Dubravka Severinski: „ Nije točno da Hrvati u Slo-veniji nisu autohtona nacionalna zajednica. Samo na području pokuplja i bele Krajine već više stoljeća žive Hrvati, posebice u općini Metlika„, rekla je predstav-nica Državnoga ureda Republike Hrvatske. Na ovoj općoj skupštini središnje organizacije Hrvata u Slove-niji bili su nazočni gradonačelnik Škofja Loke mr.Miha Ješe i predstavnica Veleposlanstva bosne i Hercego-vine u Sloveniji Azra popović, koji su prigodnim riječi-ma izrazili podrške nastojanjima Hrvata u Sloveniji da javno zamjetnu aktivnost u kulturnom životu Slovenije oplode u ostvarenju svojih ciljeva očuvanja hrvatsko-ga identiteta i tradicionalno dobre suradnje sa civilnim društvom Slovenije. Nažalost ovome skupu nije bio nitko nazočan iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji.U odlukama, koje je usvojila sa velikim odobravanjem prihvaćen o je prijedlog da se dosadašnjega predsjed-nika Saveza hrvatskih društava petra Antunovića za dugogodišnji rad i rezultate, koje je postigao u afirma-ciji i ugledu Hrvata, odlikuje s državnim odlikovanjima od strane predsjednika Republike Hrvatske i Republi-ke Sloveniji. To je prvi takav prijedlog u Sloveniji od stjecanja njezine samostalnosti i od osnivanja hrvat-skih društava u Sloveniji.Treba reći da je Hrvatsko društvo „Komušina“, koje je bilo domaćin opće skupštine Saveza hrvatskih dru-štava, spremno dočekalo sve sudionice, osiguralo sve uvjete za uredno održavanje skupštine i na kraju rada skupštine organiziralo ukusan i prijatan ručak i dru-ženje svih sudionika. predsjednik ovoga društva pejo Mijatović pozdravio je sve nazočne i podsjetio na vi-šegodišnje nastojanje Hrvata iz Komušine da u no-vom kraju svojega bivanja organiziraju svoje društvo u Škofja Loci, koja ih je sa velikim srcem primila, i da tu nastave gajiti tradicije svojega kraja Komušine ali i da čuvaju svoj hrvatski nacionalni identitet.Općoj skupštini bile su nazočne delegacije većine hr-vatskih društava u Sloveniji i većina predsjednika tih društava. U kraćoj raspravi sudjelovalo je nekoliko predstavnika hrvatskih društava , koji su izražava-li želje i davali neke prijedloge za još veću afirmaciju društava u svojim lokalnim sredinama i u djelovanju Saveza hrvatskih društava. Objavljene rezultate tajnih izbora pozdravili sa odobravanjem sve delegacije na-zočne na ovome skupu.

NOVI PREDSjEDNIK SHDS iVan Botteri

SaVeZ

13

Održana 2. sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan

Republike HrvatskeWeB: DrŽaVni ureD Za HrVate iZVan rH

S ciljem unapređenja i jačanja suradnje Republike Hr-vatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske od 16. do 17. srpnja 2015. godine u Zagrebu je održana 2. sjed-nica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike.Na početku sjednice, prof.dr.sc. Nevenko Herceg, predsjednik Savjeta pohvalio je napore koje je Re-publika Hrvatska učinila i čini prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske. “Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske i Državnom uredu za Hrvate izvan Republike na konstantnoj potpori koju su nam pružali i pružaju u svim našim potrebama” – zaključio je Herceg i dodao kako će sjednica biti novi zamah u daljnjem radu Sa-vjeta te će doprinijeti još boljem upoznavanju i razu-mijevanju među pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hr-vate izvan Republike Hrvatske je naglasila kako Savjet ima odgovornu zadaću : “Osim predlaganja konkret-nih mjera, uloga Savjeta i svih nas je prije svega jačati zajedništvo, kako između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica, tako i zajedništvo iz-među pripadnika hrvatske manjine, hrvatskog iselje-ništva te Hrvata u bosni i Hercegovini. prvog dana sjednice potpredsjednici Savjeta podnijeli su izvješće o radu: g. Luka Krilić za hrvatsko iseljeniš-tvo u europskim zemljama, g. John Kraljić za hrvatsko iseljeništvo u prekooceanskim zemljama, g. Tomislav

žigmanov za hrvatsku manjinu u 12 europskih zema-lja, te g. Vlado Džoić (umjesto potpredsjednika g. Ilije Nakića) za Hrvate u bosni i Hercegovini. Održane su i tri panel diskusije na temu gospodarstva, temu kulture, obrazovanja i znanosti te o statusnim pitanjima poput stjecanja državljanstva Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobnih iskaznica ili boravišta. Drugog dana rada Savjeta raspravljalo se o ključnim temama te potrebnim mjerama za nastavak unapređe-nja odnosa između Republike Hrvatske s pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan njenih granica. poseban naglasak stavljen je na potrebu nastavka provođenja i razvijanja programa učenja hrvatskog je-zika u hrvatskim zajednicama diljem svijeta. Također se razgovaralo o mogućnosti olakšavanja pristupa glasovanju Hrvata izvan Republike Hrvatske (poput uvođenja dopisnog glasovanja) te o potrebi za-stupljenosti predstavnika svih Hrvata izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru (uključujući predstav-nike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva). Ista-knuto je i da je važno olakšati i ubrzati postupak stje-canja hrvatskog državljanstva. Na sjednici se raspravljalo o potrebi afirmativnije po-rezne politike prema povratnicima (osobito umirov-ljenicima) te o potencijalima gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Razgovaralo se i o potrebi razvoja programa koji bi

SaVeZ

14

SaVeZ

mladima omogućili povoljnije putovanje u domovi-nu kao temelj budućim programima razmjene, kao i o potrebi osnivanja posebnih centara za promicanje hrvatske kulture u vodećim svjetskim metropolama. Razgovaralo se i o važnosti uvođenja izravnih letova između Hrvatske i prekomorskim zemalja koji bi doveli do dodatnog povećanja turizma i investicija te održa-li snažnu povezanost Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njenih granica. podsjećamo da Savjet čine predstav-nici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta te zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i proved-bi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Tijekom sjednice Savjeta predstavljeni su i rezultati rada, te aktivnosti, programi i projekti koje provodi Državni ured za Hrvate izvan Re-publike Hrvatske.

SASTANAK SREDIŠNjEG ODBORA HRVATSKOG SVjETSKOG KONGRESA

U Zagrebu je od 30. do 31. srpnja održan sastanak Sre-dišnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa.

Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrva-te izvan Republike Hrvatske nazočila je radnoj večeri Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa koja je održana u četvrtak 30.srpnja - prvog dana sjednice.Tom prigodom predstojnica Krstičević je čestitala i zahvalila svima koji koji su putem Hrvatskog svjet-skog kongresa pridonijeli promicanju nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvata u svijetu te daljnjem po-vezivanju s matičnom domovinom. Naglasila je kako je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini tako i Hrvata koji žive u drugim zemljama strateški cilj Republike Hrvatske „prve korake prema tom cilju smo napravili donošenjem Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hr-vatske te osnivanjem Državnog ureda. Temelj je tu. Na svima nama, Hrvatima u domovini i izvan nje, je da na tom temelju zajedno i u suradnji gradimo našu zemlju - još uspješniju i bolju“ – naglasila je predstojnica Krsti-čević, koja je ujedno predstavila programe i projekte te brojne aktivnosti koje Ured provodi u cilju unapre-đenja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Stjepan Asić, predsjednik Hrvatskog svjetskog kon-gresa naglasio je kako su pomaci koje je Republika Hrvatska u odnosu prema sunarodnjacima koji žive izvan njezinih granica vidljivi. „postojanje središnjeg tijela odnosno Državnog ureda za sve nas koji živimo i radimo izvan Hrvatske značajan je iskorak te nam

olakšava i pomaže u ostvarivanju učinkovite suradnje, na konkretnim projektima, s našom zajedničkom Do-movinom“. Na večeri su, uz predstavnike nacionalnih odbora iz 25 zemalja svijeta, sudjelovali i predstavnici hrvatskih političkih stranaka. Razgovaralo se o moda-litetima daljnjeg jačanja veza Hrvata u svijetu s Hr-vatskom, te o ostalim pitanjima koji su od interesa za Hrvate koji žive izvan Republike Hrvatske.

WeB DrŽaVni ureD Za HrVate iZVan rH

15

SaVeZ

Sastanak s izaslanstvom Saveza hrvatskih društava u Sloveniji

Održan sastanak s izaslanstvom Saveza hrvatskih dru-štava u Sloveniji

U utorak, 30. lipnja 2015., predstojnica Državnog ure-da za Hrvate izvan Republike Hrvatske Daria Krstičević održala je sastanak s izaslanstvom Saveza hrvatskih društava u Sloveniji (SHDS) koje je predvodio đanino Kutnjak, predsjednik SHDS-a. Teme sastanka bile su pružanje potpore Republike Hrvatske hrvatskoj zajed-nici u Sloveniji na njezinom putu ka priznanju statusa nacionalne manjine, priprema i provođenje projekata i programa hrvatskih društava unutar SHDS-a te pro-gram rada SHDS-a. predsjednik SHDS a je naglasio kako je, u suradnji s profesorom hrvatskog jezika u Sloveniji Mariom Malkočem, izdana prva radna biljež-nica za učenje hrvatskog jezika u Sloveniji. Najavio je 4. Sabor hrvatske kulture u Sloveniji, koji će se održa-ti 12. rujna 2015. u Škofjoj Loki. Osim toga planira se organizirati i škola za učitelje hrvatskog folklora te iz-davanje zbornika o Hrvatima u Sloveniji. predstojnica Krstičević još jednom je čestitala Kutnjaku povodom njegovog izbora za novog predsjednika SHDS, na čijoj se funkciji nalazi od siječnja ove godine te je uputila

zahvalu svim Hrvatima u Republici Sloveniji na njiho-vom ustrajnom čuvanju i njegovanju hrvatskog jezika i identiteta, kao i promociji hrvatske kulture. Naglasila je kako Državni ured za Hrvate izvan Republike Hr-vatske ulaže maksimalne napore u potpori i očuvanju hrvatskih zajednica diljem svijeta, a upravo Hrvati u Sloveniji su ti koji zbog svog nepriznatog statusa na-cionalne manjine spadaju u prioritetno područje rada Ureda.

Sastanku su nazočili i Mijo Stanko i Vladimir pobežina, potpredsjednici SHDS te Maja Milas, tajnica SHDS.

WeB DrŽaVni ureD Za HrVate iZVan rH

16

DRAGE ČITATELjIcE I DRAGI ČITATELjI,

sredinom prosinca ove godine navršit će se točno dvije godine od mojeg dolaska na mandat u Sloveniju. Ti-jekom tog razdoblja upoznala sam rad i organizaciju velike većine hrvatskih društava u Sloveniji, a i Save-za, kao krovne udruge. Naravno, upoznala sam i lju-de; predstavnike, voditelje te članove, kako Saveza tako i pojedinih društava. Koliko su mi to ostale brojne obveze dopuštale, bila sam prisutna na većini orga-niziranih događanja, a ako sam bila spriječena uvijek sam nastojala da se istima odazovu moji suradnici iz Veleposlanstva. Na taj smo način pokušali izravno i iz prve ruke, svojom prisutnošću, pokazati koliki značaj pridajemo vašem radu i koliko cijenimo vaše napore. posebno nam je stalo da nijedno društvo ne zaobiđemo

VESNA TERZIćPRILOG ZA KORIJENE

te da i na taj način slovenskim dužnosnicima na držav-noj i lokalnoj razini pokažemo da nam je stalo i da ste upravo vi, Hrvati u Sloveniji, važan segment naših od-nosa, važna karika u našem povezivanju. Upravo zbog toga sam u istom razdoblju, paralelno i istovremeno, u većini svojih razgovora sa slovenskim dužnosnicima isticala potrebu rješavanja pitanja statusa Hrvata u Sloveniji. Duboko sam uvjerena da se to pitanje mora riješiti na jedini prihvatljivi način tj. tako da Hrvati u Sloveniji dobiju jednaki status kao što ga odavno već imaju Slovenci u Hrvatskoj. Sljedeće godine bit će 25 godina od osamostaljenja Hrvatske i Slovenije. proš-lo je, dakle, više od desetljeća 21. stoljeća, dvije su države postale partnerice u NATO-u i punopravne su članice EU. Dijelim uvjerenje svih onih koji u obje zemlje naglašavaju potrebu suradnje i uzajamne po-drške u ovim međunarodnim organizacijama na našu obostranu korist. Istovremeno čvrsto vjerujem da je došlo vrijeme da se i pitanje statusa Hrvata u Sloveniji riješi na način da odgovara suvremenom dobu. Vrije-me je da se zaborave riječi jednog od bivših ministara vanjskih poslova Republike Slovenije koji se izrijekom tome protivio. Vrijeme je da se i slovensko političko vodstvo i po ovom pitanju okrene Europi. prvi smo su-sjedi, tu preko zajedničkih prelijepih rijeka, koje su nas u povijesti spajale, kao što nas spajaju i danas. Ljudi

ovom prigodom, i Vama Hrvatima u Sloveniji, ali i svim Slovencima, samo informacija da je nedavno objavljen

leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina, koji ima i svoje e-izdanje.

Može se naći na web adresi:

WWW.Pilar.Hr/leKSiKon.HtMl

Drugi o naMa

VeSna terZić,VelePoSlanica rePuBliKe HrVatSKe u rePuBlici SloVeniji

17

Drugi o naMa

u pograničnom području oduvijek žive zajedno, dijele istu sudbinu, iste obitelji s obiju strana rijeka. Jedni u Sloveniji, drugi u Hrvatskoj. I tako stoljećima unazad. živjeli su dosta dugo i u istim državnim zajednicama. I sada, 2015. godine, Hrvati još nisu priznata manjina u Sloveniji. Zašto? Ovom prigodom, i Vama Hrvatima u Sloveniji, ali i svim Slovencima, samo informacija da je nedavno objavljen Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina, koji ima i svoje e-izdanje. Može se naći na web adresi: www.pilar.hr/leksikon.html , a na strani-cama 403. i 404. nalazi se kraći tekst i o Hrvatima u Sloveniji. Ne bi bilo loše da ga svi pročitaju.

No, kad sam već kod Leksikona, listajući ga, došla sam do imena pokojnog dr. Emila Lučeva (str. 773). Osobno ga nisam poznavala, no pročitavši taj tekst, svakako mislim da ga ne smijemo zaboraviti. Njegov je dopri-nos organiziranju Hrvata u Sloveniji od 1991. godine doista impozantan i nemjerljiv i zbog toga ga ovom pri-godom i spominjem.

Drage čitateljice i dragi čitatelji, svi ste vi već odavno navikli da vas

Korijeni informiraju o događanjima unutar hrvatske zajednice u Sloveniji. taj je časopis, kao i

svi projekti hrvatskih društava u Sloveniji, po mom osobnom

mišljenju važan element u ostvarivanju zajedničkog nam

cilja – očuvanja našeg kulturnog identiteta. novom uredništvu stoga

želim puno uspjeha u daljnjem radu, a svima vama zajedno

čestitam na svemu što ste do sada učinili uz nadu da će se sve više mladih članova uključiti u vaše

buduće projekte.

18

RTV emisija Naglas! – ogledalo manjinske djelatnosti u Hrvatskoj

14. siječnja ove godine u informativnom programu RTV Slovenija započela je s emitiranjem prva televi-zijska emisija u Sloveniji namijenjena pripadnicima etničkih zajednica s područja nekadašnje Jugoslavi-je. Emisija nosi ime Naglas! aludirajući pri tome na razlike u jezicima pojedinih zajednica koje su na prvi pogled evidentne već u različitim naglascima, ali i na potrebu da se o manjinama u Sloveniji progovori – na glas, odnosno javno na državnoj televiziji. Naglas! se do danas uspješno emitira svaki drugi utorak u 14,20 na prvom programu Televizije Slovenija, a sve dosa-dašnje emisije možete pronaći i na internetnoj stranici prvog interaktivnog medijskog portala, MMc RTV Slo-venija pod rubrikom Arhiva emisija. Na početku emi-tiranja razgovarala sam sa Sašom banjanac Lubej za Vjetar u leđa o ovom možda malom koraku za RTV, ali svakako velikom za manjine koje su ovim činom dobi-le svoj medijski prostor i Saša je tada napomenula da je ˝emisija namijenjena svim članovima etničkih za-jednica s područja bivše Jugoslavije, ali i Slovencima, odnosno svim ostalima koje zanimaju aktivnosti dru-štava etničkih zajednica, a koji nisu nužno članovi tih istih zajednica. želimo prikazati svu kreativnost koja vrvi pod površinom i koja ostaje zapostavljena. I zato što su te teme bile zapostavljene do sada u informativ-nom programu, sada postoji šansa da se to nadoknadi i da se taj život prati.˝po svom karakteru Naglas! je kolažna emisija u kojoj se raspravlja o svim aktualnim problemima s kojima se pripadnici manjina suočava-ju. Osim šte govori o problemima, emisija predstavlja i

uspješnje pojedince koji se svojim postignućima ističu u širem slovenskom okruženju – kulturnom, društve-no-političkom, znanstvenom, sportskom, umjetnič-kom. Nakon 10 mjeseci emitiranja, ponovo sam pitala urednicu emisije Naglas! Sašu banjanac Lubej neko-liko pitanja:

1. Emisija se emitira sad već 10 mjeseci, da li se što umeđuvremenu promijenilo, npr. koncept, vizije...Koncept je u osnovi ostao isti, ali se gradi odnosno nadgrađuje iz emisije u emisiju u smislu, da sam se ne-koliko puta odlučila da gost u studiju zaslužuje dužu pažnju od uobičajenih pet minuta – koliko nam obično ostane na raspolaganju ukoliko u emisiji pripremimo tri priloga. Dogodilo se da sam nekoliko puta »žrtvo-vala« jedan prilog zbog toga što sam gostu želela da dam malo više prostora odosno vremena. Mislim da je odluka bila prava – ako je suditi po odazivu čitala-ca i komentatora na MMc, gde objavljujemo članke na osnovu priloga odnosno razgovora sa gostom u studiju. gledanost tih emisija takođe je bila dobra.

2. Gdje pronalazite i kako se odlučujete za teme koje ćete obraditi u emisiji?Neke teme se pojave naprosto spontano, a neke pla-niramo s obzirom na događanja odnosno aktuelnosti u našem okruženju – društvu, kulturi, politici. Tako sam se recimo za emisiju o ženama-naučnicima imigrant-kinjama odlučila pošto sam na Facebooku videla obja-vu dr. Jovane Mihajlović Trbovc – beograđanke koja već osam godina živi u Sloveniji – da je dobila nagradu Jean blondel za najbolju doktorsku disertaciju u ce-loj Evropi. Naravno, ta informacija nije bila objavljena ni u jednom mediju. čim smo se vratili sa naše letnje pauze – prihvatili smo se te teme i to tako da smo jo proširili. Kolega Admir baltić je pripremio prilog o Jo-

NaGlas!RTV EMISIJA

Od početnih 16.900 tj. 0,9 % gledalaca i 8% tzv. šera ili udjela, došli smo do 34.300 ili 1,8 odsto gledalaca i 15%

šera. Ovo poslednje dakle govori da 15 odsto ljudi koji u tom terminu uopšte

gleda TV – gleda Naglas!

MeDiji

VeSna HrDličKa Bergelj

19

vani i njenom iskustvu naučnice u Sloveniji, gošća u studiju dr. Tanja petrović iz ZRc SAZU je govorila o po-ložaju imigranata naučnih radnika, doseljenika iz biv-še Jugoslavije u Sloveniju u periodu od poslednjih 20 godina. Struktura ljudi koji dolaze u Sloveniju prilično se promenila – to nisu više građevinski radnici ili ljudi sa nižim obrazovanjem; sve je više naučnika, ljudi sa diplomama, magisterijima i doktoratima od kojih Slo-venija može mnogo toga da dobije. Slovenija već dugo nije homogeno, nego multikulturno društvo.

3. Imate li uvid u statistiku; kolika je gledanost emi-sije NaGlas! i tko su njezini gledatelji?S obzirom na to da se emisija u terminu rano popodne, dakle u 14.20 svakog drugog utorka, kada je aktivno stanovništvo na poslu, fakultetima i slično, moram reći da sam gledanošću zadovoljna. Od početnih 16.900 tj. 0,9 % gledalaca i 8% tzv. šera ili udjela, došli smo do 34.300 ili 1,8 odsto gledalaca i 15% šera. Ovo posled-nje dakle govori da 15 odsto ljudi koji u tom terminu uopšte gleda TV – gleda Naglas! Samo jedna od ko-mercialnih televizija ima u to vreme malo bolji rezul-tat od nas što je priličan uspeh za emisiju koja se bavi tematikom narodnih zajednica u Sloveniji. To pokazu-je uzorak na 450 domaćinstava agencije Agb Nielsen Media Researh. TV beat koji ima uzorak na 200.000

domaćinstava pa pokazuje još bolje podatke koji go-vore da se Naglas! prati čak u 28. 824 domaćinstva. To je možda ta razlika u prvih deset meseci emitovanja emisije. Moram dodati i to da se veoma trudimo da se gledaocima približimo i putem interneta – osim što su sve naše emisije arhivirane u 4D arhivu na Multimedij-skom centru www.rtvslo.si sve sadržaje tj. TV priloge »pretvaramo« i u članke koje objavljujemo na MMc-u i društvenim mrežama Facebook in Twitter.

4. Utorak, 14,25 i nije neki ˝elitni˝ termin, ima li šanse da se to promijeni?Moja i velika želja svih mojih saradnica i saradnika je da se preselimo u malo kasnije popodne, pre ili posle 17 sati, što bi omogućilo ljudima koji rade da pogle-daju emisiju kada se vrate sa posla. Treba, međutim, imati u vidu i to da se emitujemo u tzv. alternaciji sa romskom emisijom, te da je i politika kuće da sadržaje koji tretiraju slične teme – manjinske zajednice – tretira na sličan način. programski plan za 2016. je u fazi pri-preme tako da je u ovom trenutku bilo kakva prognoza preuranjena.

5. Koji su vam planovi za budućnost?Opstanak! (smeh) Osim boljeg termina želela bih i više programskog vremena, to naravno povlači za sobom i veće zahteve u produkciji i veće troškove. cela RTV Slovenija je u teškom finansijkom položaju zato se na-dam da će emisija ne samo opstati nego i rasti. Imamo podršku odgovorne urednice Informativnog programa TV Slovenija Jadranke Rebernik, mislim i da preostalo vođstvo kuće može biti ponosno na raznolikost progra-ma koji je u Naglasu! zastupljen i ponuđen gledaoci-ma i korisnicima interneta. Emisija nastaje čak na se-dam jezika, svaki novinar je pripadnik jedne od narodih zajednica u Sloveniji. Na tome mnogi, ne samo u našoj regiji, mogu samo da nam pozavide!

Zahvaljujući našoj radiskoj emisiji na Radio Študentu, Vjetar u leđa, urednica NaGlasa! Saša Banjanac Lubej pozvala je mene i Ivanu Stipić Lah da surađujemo u emisiji. U ovih 10 mjeseci više smo puta pratile ˝hrvatsku scenu˝ pa još jednom podsjećam na protekle događaje:

http://4d.rtvslo.si/arhiv/naglas/174316527 promjena predsjednika Saveza hrvatskih društavahttp://4d.rtvslo.si/arhiv/naglas/174319071 zašto su ˝izbrisani˝ zanimljiviji kulturi nego politicihttp://4d.rtvslo.si/arhiv/naglas/174324203 hrvatski umjetnici u Mariboruhttp://4d.rtvslo.si/arhiv/naglas/174326778 klapa Dalmari u Mariboruhttp://4d.rtvslo.si/arhiv/naglas/174329193 kazalište progovara o diskriminaciji manjinahttp://4d.rtvslo.si/arhiv/naglas/174333997 problem hrvatskih studenatahttp://4d.rtvslo.si/arhiv/naglas/174336644 zašto hrvatskog jezika nema u slovenskim školamahttp://4d.rtvslo.si/arhiv/naglas/174341862 Hrvatski pleter iz Novoga Mestahttp://4d.rtvslo.si/arhiv/naglas/174358887 portret hrvatske slikarice Nataše Kupljenikhttp://4d.rtvslo.si/arhiv/naglas/174361199 četvrti sabor hrvatske kulture

Nadamo se da će NaGlas! nastaviti dalje punim jedrima. Emisiju možete pratiti i preko Facebooka i Twitera, a da bi bio još bolji, možete nam i pisati na naglas@rtvslo.si i obavještavati nas o svojim aktivnostima, slati svoje kritike, prijedloge i želje.

Avtor fotografije iz članka: Miloš Ojdanić/MMc

Logo emisije: Simon Lužnar

MeDiji

Urednica Saša banjac Lubej

20

VeSna HrDličKa Bergelj

Kada je u siječnu prošle go-dine emitirana emisija Vjetar u leđa, po prvi put od osta-mostaljenja Slovenije se na nekom slovenskom medi-ju mogao čuti i hrvatski jezik. Medijska tišina koja je obuhvaćala gotovo sve aktivnosti hrvatskih društava u Sloveniji konačno je prekinuta, te su Hrvati i hrvatska društva konačno dobili priliku predstaviti svoju kultu-ru i svoj rad široj javnosti.

POČETcI

početci nisu bili laki. U potrazi za partnerom koji bi nam omogućio djelovanje, obratili smo se na više hr-vatskih društava koja djeluju u Ljubljani, ali bez većeg uspjeha. Na naše emailove nije odgovorio nitko. Na e-mail upućen savezu sa molbom za pomoć i podršku, dobili smo kratak i jasan odgovor: »broj računa na koji možete uplatiti članarinu je...«. činilo se da Hrvati u Sloveniji nemaju potrebu predstaviti svoje djelovanje, a tada smo dobili poziv iz Hrvatskog Društva Ljubljana. Na prvom sastanku u HDL-u sam predstavila ideju za projekat Radio emisije na hrvatskom jeziku. Odaziv je bio neočekivan. Nitko nije bio pretjerano oduševljen predstavljenim projektom, iapk dobili smo blagoslov odbora uz komentar jednog od prisutnih »Zašto bismo imali svoju emisiju, kad radio Aktual stalno vrti naše glazbu.Radio Študent pronaći medij koji je spreman dati prostor hrvatskom jeziku nije bilo jednostanovno. bez pomoći Srpskog kulturnog društva Danilo Kiš, to vjerovatno ne bismo uspjeli tako brzo. Od urednice emisije Kontrola Leta na srpskom jeziku, dobili smo kontakt podatke osobe zadužene za manjinski program na Radio Študentu.

Nepunih mjesec dana po sastanku sa uredništvom počeli smo raditi i na prvoj, pilot emisiji na hrvatskoj jeziku. gosti su bili parni valjak koji je baš u to vrijeme najavljivao veliki koncert u Stožicama.

PROMOcIjA HRVATSKIH UMjETNIKA I KULTURE

Nakom što je pilot emisija odobre-na i po prvi put emitirana 25. siječ-nja 2014 godine, pomislile smo kako je najteže prošlo i kako će sada sve ići lakše. prevarile smo se. Na web stranici Saveza hrvatskih društava

dobile smo e-mailova društava koje djeluju u Slove-niji, te smo na iste poslale mail u kojem smo emisiju predstavile, te predsjednike i članove zamolile da nam jave ukoliko bi neke od svojih aktivnosti željeli medij-

VjETAR U LEĐAJedIna radIo emIsIJa na HrVatskom JezIkU U sloVenIJI

iVana StiPić laH

MeDiji

ski eksponirati. Nismo dobile niti jedan odgovor. Zbog toga smo većinu programa posvetile gostovanjima hrvatskih umjetnika u Sloveniji, te umjetnicima koji u sloveniji djeluju na hrvatskom i slovenskom jeziku. Iskazalo se da je upravo to dobirtna kombinacija.

NAPREDAK! Financijsku potproru za prvu godinu emitiranja dobili smo isključivo od Radija Študent i od obitelji Hrdlička bergelj i Lah, koji su nosili ne samo troškove produk-cije, nego i putne troškove, troškove komunikacije i neophodne opreme. bez prevelike nade, prijavile smo projekat i na Javni sklad koji nam je za godišnju pro-dukciju emisije koja košta više od 8000 eura odobrio prvih 500. Sredstva koja smo dobili nisu bila velika, ipak dala su nam dodatni vjetar u leđa. U drugoj go-dini djelovanja smo pojačali intenzitet emitiranja, te dobili novi termin. Kvalitet projekta i same emisije prepoznali su i u Uredu za Hrvate izvan domovine te u veleposlanstvu RH u Ljubljani. Na žalost, uspjeh emi-sije nije obradovao čelnike HDL-a koji su odlučili da ne žele učestvovati u produkciji emisije, te od tada emi-sija djeluje isključivo u okviru Radija Študent. Vjetar u leđa od veljače 2015, sada možete slušati dva puta mjesečno, svaki drugi utorak, točno u podne.

21

VeSna HrDličKa Bergelj NIjE LAKO SVITU UGODIT!

Sigurno ste čuli već za ovu priču: išli sin i otac zajedno s magarcem na sajam. Krenuli oni tako i put je dug pa otac stavio sina na magarca da mu bude lakše. Došli oni tako u jedno selo kad otac začuje ljude kako gunđaju: pogledaj malog magarca zajahao velikog, a svog starog oca pustio da ide pješke! Učinilo se ocu da ljudi imaju pravo pa skinio sina s magarca i sam ga zajahao, a sinu naložio da pješke hoda pored njih. Stigli oni tako u drugo selo kadli otac opet začuje žamor ljudi: pogledaj staroga magarca kako udobno jaše, a svoga nejakoga sina pustio da pored njega klipsa. počeškao se otac po glavi i opet mu se učinilo da ljudi imaju pravo. Zato sjaše s magarca i odluči da će od sada obojica ho-dati pješke, a magarac bez tereta za njima. Tako će, valjda, biti po-šteno. I stignu oni u treće selo. E tu ljudi nisu više ni šaputali, već se javno čudili kako ta dva magarca klipsaju pješke, a njihov magarac lijepo bez ikakvog tovara šetka pored njih. Što će im onda magarac! Vidi otac da ljudi i opet imaju pravo, što će im magarac, ako ništa ne nosi. I donese on još jednu odluku: ovaj put zajašiše i otac i sin, a magarac ih je nosio. I stigoše u zadnje selo. Sad su ih ljudi gledali s već očitim negodovanjem, kako ta dva teška magarca upoće nemaju milosti prema sirotoj životinji (očito su bili članovi društva za zaštitu životinja). I sad se otac uhvati smijati i smijati i reče sinu: bože moj, što god napraviš, ne valja. Ljudima se ne da ugoditi! I sad se sigurno pitate što ova narodna pričica ima veze sa mnom i Ivanom i emisijom na hrvatskom jeziku Vjetar u leđa na Radio Študentu. pa poslušajmo:Krenule jednom ja i Ivana da iz ničega stvorimo emisiju. put je bio trnovit kao u pravoj bajci, Radio Študent je obrastao u ružino trnje, a ljudi koji u tome nisu vidjeli nikakvu korist (da ne kažem protivnici ideje jer takvih, ako ćemo pravo, nije ni bilo) pretvorili se u zmajeve i zle vještice i ometali nas na putu do Trnoružice, pardon emisije. Dobro, priznajem da je sve to bilo samo u našim glavama, ali put je svejedno bio trnovit.Nakon određenih (bajkovitih) peripetija, emisija je ipak zaživjela i jurnula u eter da je sluša barem jedan dio građanstva Ljubljane, a može i šire. I tako su krenule Vesna i Ivana i magarac, odnosno emisija na sajam, ups u eter s ciljem određene vrste prodaje. Na sajmovima se prodaju različite stvari, u emisijama pa uglavnom ideje. barem ideja hrvatskog jezika u eteru. I hodale, hodale i hodale i u prvom selu čule kako ljudi mrmljaju da im muzika nije dovoljno dobra. prekomercijalna je. prihvatile one kritiku i promijenile taktiku: muzika je sada bila alternativnija i započela se potraga za manje znanim grupama u Sloveniji (pa čak i u Hrvatskoj). Nakon toga sti-gle one i do drugog sela. Ovdje su im ljudi vrlo pristojno prišapnuli da je muzike previše i da ako žele dobiti neki novac na natječajima raspisanim u Sloveniji, moraju muziku ograničit na 20% cjelokupne emisije, ili konkretno 12 minuta muzike za sat vremena emisije. Uzdahnule Vesna i Ivana duboko pa se primile i toga projekta. Sreza-le muziku na 12 minuta i prostor zapunile razgovorom. Nakon nekog vremena, stigle one i u treće selo. Ovdje su ljudi već na glas komentirali kako je muzika preagresivna i prenekomercijalna, te kako je govorancija previše, emisija nije radiofonična ako se toliko puno govori. Nedostaje muzike, a čak i ona koja se pušta, ne valja. Vrhu-nac se dogodio u četvrtom selu, tu već ništa nije bilo dobro, ni muzika, ni govorancije, ni sva ta pusta kultura o kojoj se govori u emisiji. Što će ljudima toliko kulture, razbolit će se od nje! I sad se Vesna uhvati smijati i smijati i reče Ivani: bože moj, što god napraviš, ne valja. Ljudima se ne da ugoditi!Kako priča ide dalje? Nakon još jednog neuspješnog pokušaja u kojem su otac i sin nosili magarca, otac je shva-tio da je najveći magarac on, veći i od ovog svog životinjskog suputnika jer je čitavo vrijeme pokušavao svijetu ugoditi. Od sad će on sa svojim magarcem radit što on želi! poučene narodnom pričom (jer su narodne priče i nastale zato da nas pouče) s istim zaključkom da se svijetu ne da ugoditi, naše malenkosti nastavljaju dalje s dobrim vjetrom u leđa. Kritika je dobra dok je konstruktivna, i takvu ćemo uvijek prihvatiti. Ali kada skrene u narodne pripovijetke, u potrazi za najboljim, mi ćemo s našim magarcem raditi ono što mi želimo.

MeDiji

22

10 GODINA POSTOjANjA HKD POMURjE

Od osnivanja HKD pomurje do danas, 10 godina poslije, je naše kulturno društvo doživjelo mnoge promjene i razvijalo je svoje aktivnosti u više smjero-

va što nam je donijelo napredak u svim pogledima. Na samom početku, na 1. skupštini, 2005. godine, vodstvo društva je vizionarski postavilo ciljeve koji su se realizi-rali u mnogo širem opsegu nego što smo se tada usudili sanjati. Kao mlado društvo smo se entuzijastički uklju-čili u aktivnosti Saveza Hrvatskih Društava Slovenije jer smo željeli aktivno sudjelovati i pridonijeti promicanju kulturnog naslijeđa hrvatske zajednice i pri tome se do-bro zabavljati te povezivati sa svim kulturnim društvima u Sloveniji. želja nam je bila da u našoj drugoj domo-vini predstavimo kulturu i tradiciju koju smo naslijedili od svojih predaka i koja se u mnogočemu ne razlikuje od domicilne jer nas povezuje zajednička povijest. Ak-tivno smo se uključili u kulturni milje naše okoline kroz folklorne nastupe na lokalnim kulturno turističkim do-gađanjima, organiziranjem književnih večeri i kazališnih priredbi te promicanjem kulturno turističke ponude op-ćine Lendava u Hrvatskoj i sudjelovanjem u povezivanju naše općine sa županijama u Hrvatskoj. U općini Len-dava je zalaganje HKD pomurje prepoznato i nagrađeno dodjelom prostorija za rad društva koje smo vlastitim snagama u nekoliko mjeseci uz puno truda, renovirali i uredili. Hrvatski dom su 2010. godine, simboličkim re-zanjem trake, otvorili; župan općine Lendava, g. Antun balažek i tadašnja pročelnica gospodarstva i Evropskih integracija Međimurske županije, ga. Vesna Haluga u prisutnosti velikog broja članova HKD pomurje te mno-gobrojnih uglednih gostiju i uzvanika. Svojom prisu-stvovanjem našu svečanost su uveličali; veleposlanik Republike Hrvatske u Ljubljani, g. Svjetlan berković, ministar savjetnik g. Ivan Sabolić, gradonačelnik gra-da preloga, g. Dragutin glavina, gradonačelnik grada Murskoga Središća, g. Josip Dobranić, načelnik općine Sv. Martin na Muri, g. Franjo Makovec, pročelnica ureda grada čakovca ga. Dragica Kemeter, delegacija Matice Hrvatske ogranak čakovec. Hrvatski dom je blagoslo-vio fra Stanko belobrajdić župnik i gvardijan čakovečke župe i franjevačkog samostana. Svi oni su tokom godina na ovaj ili onaj način pridonijeli ostvarenju naše želje za otvaranjem Hrvatskog doma u Lendavi i pomagali nam na tom putu za što smo im bezgranično zahvalni. Aktiv-no i organizirano djelovanje našega društva prepozna-to je i u Savezu Hrvatskih Društava Slovenije te je naš predsjednik, g. đanino Kutnjak u svibnju 2009. godine na redovnoj izbornoj skupštini SHDS, postao jedan od dva izabrana potpredsjednika SHDS s mandatom od če-tiri godine. Ove, 2015. godine, g. đanino Kutnjak pro-glašen je predsjednikom Saveza što je veliko priznanje

za njega osobno i za naše kulturno društvo. Na prijed-log đ. Kutnjaka je u organizaciji SHDS, dne 14. travnja 2012. godine, bio održan 1. Sabor hrvatske kulture u Sloveniji, u Lendavi, a domaćin je bilo HKD pomurje. cilj Sabora hrvatske kulture, na kojemu je sudjelovalo 11 hrvatskih društava pod vodstvom Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, bio je da se široj slovenskoj jav-nosti predstavi kulturna baština koju njeguju Hrvati u Sloveniji. Od tada je ta kulturna manifestacija postala tradicionalna i održava se svake godine u drugom gradu i svaki puta je domaćin jedno od 12 hrvatskih društava. Aktivnosti našega društva došle su do izražaja i kroz ini-cijativu da se u Republici Sloveniji uvede hrvatski jezik u dopunskoj nastavi. Nastavu hrvatskog jezika financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Slovensko Ministarstvo obrazovanja i sporta je omogućilo korištenje školskog prostora u slovenskim osnovnim školama. broj djece koja pohađaju nastavu je iz godine u godinu sve manji što potvrđuje da se Hrvati sve više asimiliraju u Sloveniji. Upravo zbog toga što se osjećamo dijelom slovenskog društva, 2010. godine je SHDS vladi R. Slovenije podnijelo zahtjev za uređenje formalno pravnog položaja hrvatske manjine u R. Slo-veniji. U međuvremenu, u Hkd pomurje slijedimo svoje vizijei družimo se kroz razne organizirane manifestacije kao što su: hrvatski bal, misa na hrvatskom jeziku koju uz neograničenu podršku naše župe organiziramo već niz godina u crkvi svete Katarine za božićno novogodiš-nje blagdane, nastupi folklornog ansambla na lokalnim turističkim manifestacijama i na gostovanjima, recitali i kulturne priredbe, turističko gastronomske manifesta-cije, promocije knjiga, izleti i još puno toga. Od samih početaka izdajemo informativni časopis „gLAS“ u ko-jem vodimo kronologiju naših aktivnosti i članove infor-miramo o svim događanjima u društvu. Do kraja godine ćemo izdati 19. broj. 2015. godina je posebno važna za naše društvo jer je to jubilejna godina što smo obilježili mnoštvom događanja, a najvažniji od njih je bio sveča-na akademija koju smo organizirali u kulturnom domu u Lendavi gdje smo u kulturno umjetničkom programu predstavili naše djelovanje kroz deset godina te se sa prigodnim priznanjima zahvalili svim zaslužnim člano-vima i simpatizerima društva te udrugama i županijama koje su nam pomogle u našem razvoju i djelovanju . Ima-mo još puno planova i želimo pomladiti naše društvo s uključivanjem novih članova i organiziranjem novih sek-cija te međunarodnim povezivanjem realizirati međudr-žavne projekte na području kulturne suradnje što smo već počeli uspješno ostvarivati u suradnji sa susjednom Austrijom (gradiščanski Hrvati) i hrvatskom manjinom u Mađarskoj. prvih 10 godina je za nama i trudit ćemo se da u slijedećih 10 godina budemo još bolji i uspješniji.

renata lugoMer PoHajDa

PreZentacija DruštVa

23

Identitet svakog naroda počiva na jeziku i njegovom očuvanju, te nije tajna da nje-gujući jezik, njegujemo i osnovnu pripad-nost nekoj naciji. Znajući to vrlo dobro, Republika Hrvatska brine o razvoju i oču-vanju hrvatskog jezika, ne samo unutar svojih granica, već i u državama sa znat-nim brojem hrvatskog iseljeništva. Osim što u brojnim državama postoje katedre za hrvatski jezik s lektorima, Republika Hrvatska o vlastitom trošku šalje u broj-ne države i učitelje hrvatskog jezika da u školama poučavaju hrvatski. pa tako i mi u Sloveniji imamo trenutno učitelja Mari-ja Malkoča. Uz sve to Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske svake godine organizira i stručni skup za odgo-jitelje, učitelje i nastavnike pripadnika hrvatske nacionalne manjine iseljenika i Hrvata u biH. pojednostavljeno reče-no, stručni skup za ljude koji u različitim institucijama uče hrvatski jezik kao dio obrazovnog sustava države u kojoj žive. Ove godine taj se skup odvijao u đurđev-cu, malom gradu u podravini, a kako u Sloveniji još uvijek nemamo registriranog učitelja hrvatskog jezika kojega bi mogli poslati, na ovaj sam skup, kao profesor hrvatskog koji ne radi u nastavi već kao suurednik radio emisije na hrvatskom je-ziku, otišla ja. Na stručnom skupu slušali smo predavanja o podravini, o međuna-rodnim školama, o suvremenoj hrvatskoj pravopisnoj normi, o djeci – čuvarima dje-dovine… čak smo i plesali narodne ple-sove uz ansambl Lado. U slobodno vrije-me upoznavala sam ljude iz 8 različitih zemalja koji su sudjelovali na skupu. U meni se probudila novinarska znatiže-lja pa sam se pozanimala kako se izvodi nastava hrvatskog jezika u ovim država-ma. Neki su bili vrlo pričljivi, a neke sam morala poticati pitanjima. prenosim vam ulomke naših razgovora:

BOSNAZovem se Sanja Tomić i učiteljica sam razredne nastave u Osnovnoj školi Sve-ti Franjo u Tuzli u Katoličkom školskom

centru Sveti Franjo. Mi u našem centru imamo jednu sretnu okolnost da je pri-je dosta godina bosanska nadbiskupija odlučila otvoriti škole za Europu, odno-sno katoličke školske centre u nekoliko gradova u bosni i Hercegovini i jedan od glavnih ciljeva je odgoj i obrazovanje dje-ce za današnjicu s ciljem očuvanja hrvat-skog jezika. U našim školama je hrvatski jezik obavezan, a jedna od specifičnosti je što ima ljudi svih naroda, nacional-nosti, regija koji su prepoznali kvalitet i posebnost naših škola i u našim škola-ma se nalaze djeca muslimani, bošnjaci, pravoslavci, Srbi, Hrvati, katolici i mno-gi drugi koji dolaze zbog posla u bosnu i Hercegovinu i odlučuju se za našu školu zbog njene kvalitete. Ono što je lijepo u našim školama je to što osim što se po-učava hrvatski jezik, akcent je i na oču-vanju kulture i tradicije. Mi smo uspjeli napraviti jedan specifičan i malo modifi-ciran nastavni plan i program i konkretno u našem gradu u Tuzli se pri Ministarstvu za odgoj i obrazovanje, kulturu i sport financiramo kao i sve druge škole s tim što imamo određen postotak neke slobo-de unutar koje mi obrađujemo nastavne jedinice koje se tiču hravtskog naroda, educiramo djecu i obrađujemo određene blagdane ili određene nastavne jedinice u kojima se nastoji sačuvati ono po čemu je jedan narod konstituitivan i ravnopravan u bosni i Hercegovini. Tako da je hrvatski jezik nešto što je svima nama koji radimo u ovim školama obavezan, a evo nastoji-mo i mi učiti i svakim danom biti bolji.

SLOVAČKAZovem se Anna galović i dolazim iz Hr-vatskog groba, to je selo sjeveroistočno od bratislave, jedno od 4 hrvatska sela u okolici bratislave koja su osnovali Hrvati prije 500 godina. čuvamo naš starohr-vatski u obiteljima, ali toga je sve manje i manje. Zadnjih 10 godina hrvatski se počeo podučavati u školama i to vanred-no učenicima od 1. do 4. razreda jer više razreda u selu i nemamo. Ali to radi uči-

HRVATSKI jEZIK SVUDA OKO NAS

VeSna HrDličKa Bergelj

HrVatSKi jeZiK

VESNA HRDLIčKA bERgELJ

24

teljica koja je poslana i plaćena od strane Republike Hrvatske. Ja konkretno podučavam odrasle zaintere-sirane za učenje hrvatskog jezika. Vesna: Da li su to porijeklom Hrvati koji nisu imali pri-liku učiti se hrvatski?Ne, najviše je Slovaka koji su se doselili u naše selo. Naše selo je kao satelitni dio bratislave i u budućno-sti će se s njom spojiti. Nakon naše revolucije počelo se jako graditi i ljudi iz različitih dijelova Slovačke se doseljavaju u blizinu bratislave i više je Slovaka zain-teresiranih za hrvatski, nego autohtonih porijeklom iz Hrvatskog groba.

VOjVODINAZovem se Zoran Nagel. Od prije 10 godina postoji na-stava na hrvatskom jeziku u okviru sustava obrazova-nja Republike Srbije. Mi smo najmlađa nacionalna za-jednica koja je priznata i koja je posljednja dobila šansu obrazovanja na materinskom jeziku. Osnovne škole i dvije srednje škole imaju po jedan odjel na hrvatskom nastavnom jeziku. U tri osnovne škole u gradu Subo-tici i u tri osnovne škole u naseljima u okolici Suboti-ce odvija se nastava na hrvatskom jeziku, i u nekoliko naselja u podunavlju i u Srijemu postoji mogućnost da djeca izučavaju hrvatski jezik s elementima nacional-ne kulture kao izborni predmet.Vesna: Da li toga učitelja plaća hrvatsko ministarstvo?Ne. Većina zaposlenika su zaposlenici Ministarstva obrazovanja Republike Srbije, a nastavnici hrvatskog jezika su zaposlenici Ministarstva obrazovanja Repu-blike Hrvatske jer ne postoji mogućnost verifikacije dokumenata na teritoriju Republike Srbije za one koji su studirali hrvatski jezik i književnost jer ne postoji katedra na kojoj bi se to odradilo.Vesna: O koliko učenika pričamo?pa negdje oko dvjestotinjak učenika u svim školama. To je mali broj ali je ipak nešto. Vesna: Ti predaješ u gimnaziji zemljopis na hrvatskom jeziku?

Da, ja predajem zemljopis i građanski odgoj, predajem na hrvatskom jeziku iako nisam studirao u Hrvatskoj, studirao sam u Novom Sadu, ali sam se obučio da pre-dajem na hrvatskom jeziku.Vesna: Znači svi su predmeti u tvojoj školi na hrvat-skom jeziku?Nisu. Na žalost, nisu. boljka je nedostatak kadra i pošto smo dosta razvedeni u nekoliko škola, nitko ne pristaje da ide u jednu, drugu, treću školu da bi na-punio svoju tjednu normu pa zato jedan dio kadra koji postoji u školi pristaje da radi na hrvatskom jeziku, a drugi dio ne. Neki od kolega koji nisu Hrvati pristaju da rade u hrvatskim odjelima i mogu reći da se dosta tru-de, naročito što se tiče stručne terminologije pojedinih predmeta, a imamo i situaciju da Hrvati ne žele držati nastavu na hrvatskom jeziku, nego drže na srpskom jer nas po zakonu nitko ne tjera da to radimo.

MAĐARSKAJa sam Eva Kapetan, dolazim iz Mađarske, iz Salan-ta, to je jedno selo u blizini pečuha. Radim u Salanti u dječjem vrtiću kao odgojiteljica.Vesna: Na hrvatskom jeziku? Znači u Mađarskoj se već u vrtiću može učiti hrvatski jezik?Da, ja mislim da je to jako važno da mi postavimo te-melje, a temelji se postavljaju u vrtiću. Ako djeca u vrtiću zavole naš hrvatski jezik onda će nastaviti učiti rado i u školi, a možda i dalje, na visokoj školi imaju mogućnost za nastavak.Vesna: gdje se sve nakon vrtića može učiti hrvatski jezik?Nakon vrtića djeca imaju mogućnost učiti hrvatski je-zik u osnovnoj školi, imaju mogućnost u gimnaziji i ka-snije na fakultetu.Vesna: Jesu li to dvojezične škole ili su hrvatske ško-le?Imamo i dvojezične i hrvatske škole, baš potpuno na hrvatskom jeziku iako je dvojezičnih više.Vesna: Koliko imate djece u vrtiću?U našem vrtiću imamo tri skupine i u sve tri skupine djeca imaju mogućnost upoznati se s hrvatskim jezi-kom jer u svakoj grupi imamo 1 odgojiteljicu koja priča odnosno bavi se djecom na hrvatskom jeziku. 3 skupi-ne i u svakoj skupini po 30 djece.Vesna: To su djeca hrvatskih doseljenika?Imamo djecu čiji su roditelji ili baba i djed Hrvati, ali najviše ih je iz mješovitih brakova, dakle da je samo tata ili samo mama Hrvatica, a imamo i Mađare koji rado uče hrvatski jezik. Roditelji bi voljeli da dijete na-uči hrvatski jezik i nama je zbog toga drago.Vesna: gdje se još osim vašeg kraja u Mađarskoj uči hrvatski?U Mađarskoj se hrvatski uči na više mjesta: u peču-hu imamo vrtić, osnovnu školu, gimnaziju i fakultet, u budimpešti imamo od vrtića do gimnazije, imamo u županiji Zoliji, ne bih više nabrajala da ne bih nekoga slučajno izostavila.

ITALIjATatjana barković nam je rekla sljedeće: U Italiji, od-nosno u Udinama gdje živim i široj okolici, na žalost, više ne postoji hrvatski jezik kao dio obrazovnog susta-va Republike Italije. postoji učiteljica hrvatskog jezi-

HrVatSKi jeZiK

25

ka koju plaća Hrvatska, ali mislim da to nije dovoljno. Ja danas hrvatski učim odrasle, uglavnom Talijane.

RUMUNjSKAZovem se Radić Manuela. Kod nas u Rumunjskoj pri-čamo jedan hrvatski dijalekt. Malo nam je teško pri-čati književno, ali se trudimo što bolje možemo. pored Rešice postoji 7 sela u kojima žive Hrvati. Tako da se hrvatski jezik uči u školi. Imamo i narodnu nošnju, ču-vamo običaje, tradiciju, nošnje nosimo na svadbama. Ja radim u školi i imam malo učenika, svega 9 iz 1. i 3. razreda kombinacija. Ali učitelja ima još, sa mnom su još došli na skup dvoje mojih kolega.Vesna: Odakle Hrvati u Rumunjskoj?Ja ne znam, to znaju naši stari. Hrvati žive na ovim po-dručjima već stotinama godina.

AUSTRIjAZovem se Nermina bašić-Jahić. U Austriji ne postoji nastava hrvatskog jezika, postoji nastava bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika pod jednim imenom iako na kraju školske godine djeca ili roditelji mogu odlučiti da imaju ocjenu iz jezika koji oni hoće, dakle samo iz bo-sanskog ili samo iz srpskog ili samo iz hrvatskog jezika. Većina to ne traži i imaju ocjenu gdje piše bKS.Vesna: To je organizirano pod austrijskim ministar-stvom?Da, to je organizirano pod austrijskim ministarstvom i mi smo zaposleni i radimo kao austrijski nastavnici. Ima nas puno jer ne postoji samo bKS, nego posto-ji nastava i na svim ostalim jezicima djece koja imaju interes da pohađaju maternji jezik u Austriji. Ima nas najmanje 200, a od toga nastavnika bKS preko 100. Najviše ih djeluje u beču, u ostalim republikama nešto manje jer da bi se otvorila jedna grupa mora biti naj-manje 12 prijavljenih učenika. To je problem. Učenje počinje već od 1. razreda osnovne škole i provodi se do srednje škole, a u gimnazijama se odnedavno može čak i maturirati na hrvatskom jeziku. posebna situa-cija je u gradišču gdje je gradiščanski hrvatski jezik 2. službeni jezik u republici. Vesna: Kakvo je predznanje djece i tko su vaši učenici?

Najveći broj učenika je trenutno 2. generacija, to su bile najvećim brojem izbjeglice koje su došle u toku rata i koje su tu ostale. Ja imam na primjer, sad već djecu svojih bivših učenika jer sam tu već 23 godine. predznanje je od djeteta do djeteta različito, zavisi od toga koliko se roditelji kod kuće angažiraju i kako se kod kuće govori. Ja imam djecu od 5. do 8. razreda i u 5. razredu krenem s njima od slova A što je najsigur-nije da bismo imali onda neku podlogu da radimo do 8. razreda. Iako ima djece koja vrlo dobro znaju čitati i pisati, uglavnom im je najteže čitanje. Svi govore re-lativno dobro, pišu s tim da š pišu sch, ali pišu, ali kad je riječ o čitanju, tu se patimo jako. Ali i to savladamo do 8. razreda.Vesna: Kakva je budućnost hrvatskog jezika u Austriji?bKS u Austriji ima budućnost, a s obzirom da je Hrvat-ska ušla u Europsku uniju, sve više i više Austrijanaca se interesira za hrvatski jezik tako da je na Višoj eko-nomskoj školi u Eisenstadtu ponuđen i hrvatski jezik za austrijske studente koji onda surađuju s fakultetima i višim školama u Hrvatskoj i tamo provedu jedan se-mestar. Momentalno u Eisenstadtu ima 17 studenata od kojih su samo 3 nativ speakers koji na 1. godini uče hrvatski jezik.

AUSTRALIjAgospodin Filip Vuković.Vesna: Tko se brine o hrvatskom jeziku u Australiji?Hrvatski kao oficijalni jezik egzistira još od 1983. go-dine, on je sastavni dio obrazovnog sustava u Australiji i učenici i roditelji koji žele da im hrvatski jezik uđe u maturalne svjedodžbe mogu izabrati hrvatski kao iz-borni predmet. Na žalost, od 1983. godine kada je bilo najviše učenika, a bilo ih je preko 450, taj broj pada i pada i svakim danom je sve manji, tako da sada imamo samo 1 centar u kojem ja radim sa samo 36 učenika uključujući od 7. do 12. razreda.Vesna: Tko su vaši učenici?Imamo učenike 2. i 3. generacije, a ima i onih koji su se tek doselili. Istina broj današnjih doseljenika je nešto manji, nije kao 90.-ih godina, ali nađe se poneki. Ne useljavaju se više tako intenzivno, pogotovo od kada je Hrvatska postala samostalna država, možda otprili-ke do 5 ili 10% učenika. Ima dosta povratnika koji su rođeni u Australiji, pa su živjeli u Hrvatskoj ili bosni i Hercegovini pa se sad ipak vraćaju u Australiju.Vesna: Ima li hrvatski jezik u Australiji budućnost?Moram priznati da sam ja osobno malo skeptičan zato što mislim da će ne samo zbog asimilatorske politike australske vlade, nego i zbog drugih razloga, hrvatski jezik jednostavno nestati kao što su nestali drugi jezi-ci, na primjer slovenski. Upotreba hrvatskog jezika se smanjuje, vjerojatno će samo roditeljima ostati izbor hoće li se kući govoriti hrvatski ili ne, a neće više po-stojati kao dio obrazovnog sustava Australije.

Na kraju svih mojih razgovora s kolegama nastavni-cima u drugim državama, što bih još mogla dodati? Kako mi to već znamo reći: ˝pametnom – dosta˝. Ne potrudimo li se ubrzo oko hrvatskog jezika kao dijela obrazovnog sustava u Sloveniji, naša će djeca nastavu hrvatskog pohađati u Austriji ili Mađarskoj!

HrVatSKi jeZiK

26

HrVatSKi jeZiK

1. Zbog čega si se odlučio na posao koji radiš i kako si uopće došao u Sloveniju?

Hrvatska nastava u inozemstvu vrlo je zanimljiva svim mlađim učiteljima spremnima na vrlo zahtjevan proces selekcije u kojem morate pokazati izvrsnost u mnogim područjima. Rad na terenu na velikom broju lokacija, u složenim okolnostima i višejezičnim sredinama je ne-što čime se svi susrećemo te je posebno zadovoljstvo postignete li dobre rezultate.

2. Svaki početak je težak, sto je za tebe bio najveći izazov?

Znate, meni mnogi i dalje ne vjeruju da predajem u 9 škola. Još ako se uzme u obzir da su tu Lendava, Mari-bor i Ljubljana s okolicom, dolazimo do područja šireg od 200 km.

3. jesi li sada već upao u rutinu, ili te svaki dan doče-kuju nova, ugodna i neugodna iznenađenja?

Nastava u inozemstvu nikad ne može upasti u rutinu zbog izrazito velikog broja čimbenika o kojima sami brinete.

4. jesi li bio razočaran stanjem u kojem se nalazi hr-vatski jezik u Sloveniji?

Jesam. Zaista sam očekivao veći broj govornika hrvat-skog jezika na nastavi.

5. Sada si tu već dvije godine, vidiš li napredak?

Napredak je vidljiv u mnogim segmentima: povećanju broja škola, broja učenika i standardizaciji rasporeda i prepoznatljivosti. Mislim da hrvatski jezik barem iz perspektive nastave ima šire otvorena vrata nego ikad prije. Sustav je prepoznao kvalitetu projekta, važno je i da roditelji shvate da hrvatski jezik nije nasljedna po-java, već nešto oko čega je potrebno puno truda da bi to i njihova djeca usvojila.

6. Predavati hrvatski jezik u Sloveniji nije lako. Djeca i roditelji nerijetko se odlučuju za "korisnije" jezike kao sto su engleski, njemački ili talijanski. Imaš li poteš-koća s organiziranjem nastave.

Nastava se organizira poslije 13.00 u okviru interesnih aktivnosti. pokazalo se to izvrsnim rješenjem iako ko-lizije s drugim aktivnostima često igraju ulogu u oda-zivu učenika. prošle godine je nastavu pohađalo 112 učenika što je značajan porast učenika u odnosu na prošle godine. Nadam se da će broj učenika ostati tro-znamenkast i u budućnosti.

7. Tko su tvoji najvažniji saveznici?

Škole u kojima se održava nastava, hrvatsko i sloven-sko nadležno ministarstvo, a bitnu ulogu igra i HKD pomurje iz Lendave, a posebno đanino Kutnjak koji je latentna logistička potpora kada god zatreba.

NASTAVA HRVATSKOG jEZIKA U SLOVENIjI razgovor s MarijoM MalkočeM, učiteljeM

HrVatske nastaVe U sloVenIJIraZgoValala: iVana StiPić laH

Marijo Malkoć mag.croat.

27

8. Što bi doista trebalo učiniti kako bi znanje hrvat-skog jezika kod djece Hrvata u Sloveniji bilo bolje, jedan profesor na cijelu Sloveniju to teško može uči-niti sam.

Može biti i 10 profesora, ali ako roditelj ne praktici-ra upotrebu hrvatskog jezika u kući, sav je trud uza-ludan. Hrvatska društva bi također trebala u tome igrati aktivnu ulogu. Meni je teško povjerovati da osim od strane HKDM Ljubljana i HKD pomurje nisam imao nikakvih inicijativa u vezi nastave i njegovanja hrvatskog jezika.

9. Tko su tvoji učenici? Djeca Hrvata? Slovenci?

Ne možemo ništa pouzdano tvrditi niti špekulirati brojkama. Ako je otac Hrvat, majka Slovenka, a di-jete je rođeno u Ljubljani i s roditeljima razgovara na slovenskom, gdje ćemo ga svrstati? Svaki je učenik važan na nastavi hrvatskog jezika jer pridonosi općoj popularizaciji jezika i eliminira mogući „kompleks južnjačkog stida“, a prisutnost hrvatskog jezika u slovenskim školama i otvorenost prema svima posti-že upravo to.

10. Koji su najčešći motivi za učenje hrvatskog je-zika, posebno ukoliko imaš učenike koji nemaju hr-vatske korijene?

U takvim situacijama osnovni je motiv što jako često idu na odmor u Hrvatsku.

11. Razmjenjuješ li iskustva i s drugim profesorima hrvatskog jezika koji rade u inozemstvu?

Susrećemo se na stručnim skupovima, ali smo i sva-kodnevno povezani, razmjenjujemo informacije, ide-je. U svibnju smo imali okrugli stol u Subotici gdje smo u dvodnevnom druženju razmijenili naša isku-stva. Susrećemo se i u ministarstvu na seminarima za novoizabrane učitelje.

POUK HRVAŠKEGA JEZIKA V LENDAVI

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

HrVatSKi jeZiK

28

predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Slove-niji djeluje na području promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije. Također, sudjeluje u predlaganju i izvedbi promidžbenih aktiv-nosti na području Republike Slovenije od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Hrvatske. Slo-venija je izuzetno važno tržište što dokazuju dosada postignuti rezultati koji Sloveniju stavljaju na viso-ku drugu poziciju u cjelokupnom turističkom prome-tu ostvarenom na hrvatskom tržištu. Ljetos je tako u prvih devet mjeseci zabilježen rekordan broj dolazaka slovenskih gostiju, odnosno ostvareno je više od 8 mi-lijuna noćenja, što predstavlja 10,64 posto više nego u istom razdoblju 2014. godine.

HRVATSKA, PUNA žIVOTA

Slovenski gosti već godinama u velikom broju odlaze na Jadran. Međutim, Hrvatska nije zemlja samo sunca i mora već ima široku ponudu na području gastrono-mije, enologije, aktivnog turizma (ciklo turizam, pla-ninarenje), wellnessa i sličnih produkata. Također je zemlja čija se bogata kulturna baština otkriva unutar brojnih muzeja, galerija i crkvi koje danas, kao spo-menici nulte kategorije, čine nezaobilazno poglavlje UNEScO-ova popisa svjetske baštine. bilo da slijedite bijele kamene uličice i kalete do veselih luka obalnih gradova Istre, Kvarnera i Dalmacije ili se pak uspinje-te zelenim serpentinama središnje Hrvatske do baj-kovitih utvrda i dvoraca, svaki korak ovdje nosi jedno novo iskustvo. U tom smjeru se razvio novi krovni ko-munikacijski koncept ‘’Hrvatska puna života’’ koji je

HRVATSKA TURISTIČKA ZAjEDNIcA

MetKa BraDetić

ProMo

29

bio predstavljen početkom listopada u Londonu. Ono što Hrvatska nudi je: ‘’Ne punite život danima, punite dane životom’’.

DOžIVI HRVATSKU TIjEKOM cIjELE GODINE

Izvanredno bogata prirodnim ljepotama i očuvanom kulturnom baštinom, specifična po svojoj raznolikosti, Hrvatska nudi bezbroj mogućnosti uživanja u čarobnoj prirodi, na čistome zraku. provozajte se biciklistič-kim stazama kojima su davno pohodile rimske legije, uronite u dubine mora i uživajte u netaknutom kultur-nom blagu podmorja. Ako vas svježina čistoga zraka i hladnih izvorskih voda umori, pročistite um uživajući u blagodatima termalnih voda i opuštajućim masažama, a potom udovoljite svojim nepcima kušajući tradicio-nalna svježe spremljena jela sa stolova domaćina uz izvrsna hrvatska vina. Ako ipak morate, nakon svega se posvetite poslu u jednoj od vrhunskih kongresnih dvorana pa ni to zasigurno neće biti problem, zar ne?

Slovensko tržište je nedvojbeno jedno od bitnijih trži-šta. U želji da tako i ostane pozivamo vas, da nas osim ljeti posjetit u pred i posezoni. Istražite brojnu i kvali-tetnu ponudu kontinentalne Hrvatske, posjetite naše nacionalne parkove i parkove prirode, glavni grad sa odličnom ponudom, ostale gradove te brojne kulturne događaje i festivale.Trudimo se da iz godine u godinu obogatimo našu po-stojeću ponudu. Za više informacijama o događanjima, ali i svim drugim turističkim informacijama možete se obratiti na predstavništvo Hrvatske turističke zajed-nica u Sloveniji (gosposvetska 2, Ljubljana; 01/2307 400) ili na: croatia.hr, facebook.com/croatia.hr.

IZBOR TOP 10 DOGAĐAjA PRED I POSEZONE:

1. MARTINJE NA MEđIMURSKOJ VINSKOJ cESTI; 7 – 15.11.2015.

2. ADRIA ADVENT MARATON; cRIKVENIcA; 29.11.2015.

3. ADVENT U ZAgREbU; 28. 11. 2015. - 10. 01. 2016.

4. RIJEčKI KARNEVAL; 7.2.2016.

5. MEđIMURSKI FAŠNIK; čAKOVAc; VELJAčA I OžUJAK

6. OžUJAK – OAZA WELLNESSA - OpATIJA

7. RED bULL AIR RAcE – SVIbANJ; ROVINJ

8. FESTIVAL LOŠINJSKE KUHINJE - SVIbANJ

9. pIcOKIJADA; LIpANJ; đURđEVAc

10. FESTIVAL cEST IS THE bEST; ZAgREb; LIpANJ

MetKa BraDetić

30

PODRAVKA LJUBLJANAprezentaCIJa

Zgodovina podravke sega v leto 1934 z ustanovitvijo delavnic za predelavo sadja v lasti bratov Wolf. Leta 1957 so bile proizvedene prve juhe podravka, v letu 1958 so v podravkinih raziskovalnih laboratorijih pod vodstvom profesorice Zlate bartl izumili Vegeto, da-nes najbolj priljubljen univerzalni dodatek jedem na svetu. Leta 1974 se začne predvajati Vegetina TV ku-harska oddaja “Male skrivnosti velikih mojstrov«. po-polnoma inovativen pristop predstavitve prehrambnih izdelkov z znanim kuharskim mojstrom je Vegeto še bolj približal svojim uporabnikom. “... In žlico Vege-te”, dobro znan stavek iz kulinarične oddaje še danes živi v glavah Vegetinih zvestih potrošnikov v več kot 40-ih državah.Simbol družbe je srce, ki izraža skrb, srčnost in ljube-zen - skrb za potrošnike in partnerje.S svojim poslanstvom podravka ponuja inovativno kulinarično doživetje in zdrave življenjske rešitve za svoje potrošnike. Največji uspeh družbe podravka je prav zvestoba njenih potrošnikov. Od drugih podjetij se razlikuje ravno po razumevanju njihovih potreb, viso-

ki kakovosti izdelkov in po uspešnem prilagajanju vse večjim zahtevam trga.podravka je danes mednarodna prehrambna družba, vodilna v regiji jugovzhodne Evrope. podravkina lastna podjetja in podružnice se nahajajo v 20-ih državah po vsem svetu. podjetje podravka d.o.o. Ljubljana je bilo ustanovljeno 19.12.1991, razvilo se je iz predstavniš-tva matičnega podjetja, v Ljubljani ustanovljenega leta 1974, ki je bilo zadolženo za trg Republike Slo-venije. podravka je eden vodilnih dobaviteljev prehrambnih izdelkov na slovenskem trgu. Izdelki podravka so viso-ke kakovosti, praktični in varni zaradi skrbno izbranih visoko kakovostnih surovin, znanja in sodobnih tehno-loških procesov. prilagojeni so nacionalnim kuhinjam, hkrati pa negujejo posebnosti lokalnega okusa.podravka je na trgu Slovenije prisotna z več kot 450 različnimi izdelki pod blagovnimi znamkami Vegeta, Fant, Lino, podravka, Dolcela, Eva in Kviki. Kakovost izdelkov in dolgoletna komunikacija s potrošniki sta privedla do zaupanja in zvestobe ter močnega položaja na trgu.poleg regijsko najljubše znamke Vegeta so slovenski kupci še posebno zvesti liniji hrane za otroke, tako da se v Sloveniji letno otroške hrane užije kar 49,3 milijo-na obrokov, kar pomeni povprečno 24 obrokov na pre-bivalca v enem letu. podravka je od leta 2009 lastnik tudi znanih blagovnih znamk čoko in čokolešnik. Iste-ga leta je bila kupljena tudi blagovna znamka belsad, s čimer je bil razširjen obseg ponudbe marmelade in okrepljen tržni položaj v kategoriji predelanega sadja.priprava tradicionalnih jedi je skoraj nepredstavljiva brez blagovne znamke Fant, potrošniku pa je všeč tudi domač okus juh podravka. Sredozemlje kupcu postre-žemo prek izdelkov Eva, še posebej visoka je poraba Eva sardin. Našo najmlajšo znamko Dolcela imajo za-radi stalnih inovativnih rešitev še posebno rade mlajše obiskovalke trgovin, ki želijo na hitro nekaj pripraviti za svojo družino.

Danijela Pošta

Danijela Pošta

ProMo

31

podravkini izdelki iz leta v leto v večini držav, kjer so na tržišču, prejemajo vrsto nagrad in priznanj za kako-vost in izvrstnost.po raziskavah best buy Award narejenih v bosni in Hercegovini, Srbiji, Sloveniji in na Hrvaškem, je po-dravka prehrambna znamka izdelkov z največjim šte-vilom osvojenih prvih mest v vseh državah regije. po-dravkini izdelki so po izboru potrošnikov ocenjeni kot najboljši (številka 1) glede na razmerje med ceno in kvaliteto. potrošnikom v Sloveniji podravka marmela-da nudi najboljšo vrednost za vloženi denar. V letu 2015 je podravka prejela nagrado Superior Ta-ste Award za 17 izdelkov, ki so ocenjeni kot najboljši v mednarodni konkurenci: podravka čaj Limona - lime-ta, Studena, podravka ajvar blagi in pekoči, podravka jetrna pašteta, Lino vafelada duo, Fant mešanica za fino enolončnico, Fant mešanica za fini golaž iz pečice, podravka bučna kremna juha, Vegeta Asia, Fant me-šanica za polnjene paprike iz pečice, podravka gobova kremna juha, podravka špargljeva kremna juha, Vege-ta marinada s pivom, Dolcela gourmet vailjev puding s koščki jagode, Dolcela gourmet čokoladni puding s koščki pomarančne lupine in Lino čoko drink.po raziskavi agencije Ipsos puls je Vegeta najmočnej-ša domača znamka v regiji, ob njej pa so visoko 3. me-sto po moči domačih znamk zabeležile podravka juhe. Med prvimi petdesetimi najbolj poznanimi znamkami na Hrvaškem, v Sloveniji, Srbiji, bosni in Hercegovini se nahajajo še naslednji izdelki pod znamko podravka – vložena zelenjava in sadje, sadni namazi, bujoni ter Dolcela pudingi in pripomočki/mešanice za peciva ter čokolino v kategoriji otroške hrane.Zadnji dokaz zaupanja naših kupcev v Sloveniji je pri-znanje produkt leta za Vegeta marinade. Neprestano zasledovanje trendov in potreb sodob-nih potrošnikov je privedlo k uvajanju novih izdelkov, skladnih s sodobnimi trendi (npr. manj sladkorja, brez ojačevalcev okusa, brez umetnih barvil in arom, prak-tičnost in hitrost priprave). Naš cilj je, da se razlikujemo od drugih podjetji z ra-zumevanjem potreb potrošnikov, blagovnih znamkah izdelkov, viso